Tim povodom, direktor bolnice Miroslav Knežević sa saradnicima primio je predstavnike „Rumija“, koordinatora akcije Sabriju Vulića i Zijada Pekovića, potpredsjednik IKC „Rumija“, predstavnika dijaspore iz Mrkojevića, koja je obezbijedila ovu vrijednu donaciju i sa njima potpisao ugovor.

Pozdravljajući prisutne, Knežević je istakao da Bolnica teži da pokaže kvalitet. Uvjeren je da će sa sa mladim, stručnim ljekarima i uz ovakve donacije, moći da pruže kvalitetnu zdravstvenu uslugu svim korisnicama.

„Napomenuo je i Sabrija negdje da je država ta koja treba da bude oslonac i stub razvoja svih institucija, pa tako i zdravstvenog sistema. Mi za ovih osam mjeseci imamo značajna ulaganja, više donacija. U zadnjih dva-tri dana imali smo neke društveno odgovorne firme koje će donirati, ali imamo takođe i oko milion i po eura preko HFP banke, koji će biti opredijeljeni za barsku Bolnicu. Tu je i Opština Bar koja je donirala liftove vrijednosti oko 300.000 eura. Sve to, uz ovu donaciju u opremi, koja nam je jako bitna, sve je to pomoć ljekarima koji su, ipak, stub svake zdravstvene ustanove. Bez kvalitetnog, posvećenog , dobrog ljekara, sva ta oprema bi ili stajala nekorišćena. Smatram da ste vi učinili jedan veliki gest, na kome možemo samo da se zahvalimo. Povjerenje koje ste nam ukazali znaćemo da cijenimo i da se na najbolji način odužimo tako što ćemo pacijentkinje, trudnice i porodilje koje budu dolazile u barsku bolnicu dobiti jedan novi kvalitet i odlaziti sa najradosnijim emocijama iz naše bolnice“ kazao je Knežević.

On je dodao da pomoć koju dijaspora upućuje kroz ovu donaciju pokazuje, prije svega, da vole svoju domovinu i da žele da pomognu.

Koordinator akcije, Sabrija Vulić pozdravio je okupljene u ime Ramize Vulić, koja je pokrenula ovu akciju i Senada Perazića, predsjednika IKC „Rumija“.

„Ovu akciju pokrenula je Ženska grupa Rumija u saradnji sa Rumija Islamskim i Rumija Kulturnim Centrom. Sredstva su prikupljena putem GoFundMe kampanje i zaista smo zahvalni našoj dijaspori i svima koji su donacijama podržali ovu akciju. Nadamo se da je ovo samo prva u nizu ovakvih akcija i da će podstaći i druge da pomognu Bolnici Bar i našoj zajednici. Cijeli proces donacije i kupovine opreme sproveden je kroz sve potrebne procedure, uključujući potpisivanje Ugovora o poklonu, nakon čega je oprema bila direktno naručena od strane Rumija Islamskog Centra. Veliko hvala svima koji su učestvovali u pokretanju i realizaciji ove akcije do kraja, kao i svima koji su donirali, dijelili link kampanje i pomagali na jednostavan način iza scene da se ova ideja pretvori u stvarnost. Bolnici Bar želimo puno uspjeha u radu, i nadamo se da će ova oprema koristiti ljekarima, medicinskom osoblju i svim pacijentima kojima je potrebna pomoć“ kazao je, između ostalog, Vulić.

Pošto je Peković druga generacija u dijaspori, bilo mu je lakše da govori na engleskom jeziku. Događaju su prisustvovali i predstavnici treće generacije – njegovo četvoro djece, kao i supruga i majka.

„Čast mi je što sam ovdje ispred IKC ‘Rumija’. Sa mnom su moja supruga i majka, prepoznali smo potrebu da se pomogne ženama i djeci i zato je pokrenuta naša inicijativa. Važno je da se vraćamo u svoju zemlju i to ne samo tokom odmora, već da održimo vezu sa svojom porodicom koja ovdje živi, da pomognemo lokalnu zajednicu i zdravstvo. Hvala na današnjem prijemu, nadam se da će ova donacija pomoći zdravlju žena“ kazao je Peković.

Zamjenica načelnika Ginekologije i akušerstva dr Svetlana Šćekić zahvalila je na donaciji.

„Ova donacija je od velikog značaja za naš rad. Mi smo izuzetno mlad kolektiv i trebala nam je podrška u tehničkom smislu. Dobili smo jednu kompletnu ginekološku ambulantu, porođajni sto, što je jako bitno za trudnice odnosno porodilje, što će kao finalni proizvod rezultirati time da imamo zadovoljnu majku i zdravo dijete. Sada je naš zadatak samo da opravdamo to povjerenje“ kazala je Šćekić.

Glavna sestra barske bolnice Nada Đikanović istakla je zadovoljstvo što prisustvuje ovakvom događaju u bolnici.

„Samo ću ponoviti, veliko hvala. Definitivno, nije važno koliko nas ima i kakvi smo, nego kakvo je naše srce. A ovoga puta se vidjelo da je to srce u Čikagu, mrkojevićko, ogromno, i da kuca za Bolnicu Bar i za Crnu Goru“ zaključila je Đikanović.

The post Veliko srce Mrkojevića pomaže zavičaju first appeared on BARinfo.

Sa autorom je razgovarao Sabrija Vulić, koji je na početku istakao da je veče posvećeno temi koja prevazilazi sve granice, temi čovjeka i njegove sudbina. Posebno je zahvalio profesorici Jasmini Rabrenović, članici NVO Žene Bara, čija je ideja bila da se ova promocija organizuje i Kući maslina, u kojoj je promocija održana.

“Smatramo da je savremena Crna Gora jaka onoliko koliko su jaki njeni odnosi – odnosi povjerenja, uvažavanja i međusobnog poštovanja. Danas moramo graditi instituciju građanina, ali u pravom smislu te riječi. Građani, koji će poštovati svoju državu, njene institucije, druge građane bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. Puna su nam usta građanina, ali samo deklarativno. Kad pređemo u torove postanemo najgori nacionalisti, spremni na sve najgore u odnosu na onog drugačijeg.

Knjiga ‘Ja sam Alen’ nije samo autorska ispovijest. Ona je svjedočanstvo o identitetu, pripadanju i teretu istorije koji pojedinac nije birao. Ona govori o hrabrosti da se traži istina, da se ostane dostojanstven, uprkos težini okolnosti i da se uvijek gleda prema budućnosti.

Jedna od najvažnijih poruka ove knjige jeste pomirenje. Zato je večeras Alen sa nama. Ako ste očekivali nešto drugo, pogriješili ste. Alen nam šalje poruku tolerancije, razumijevanja, praštanja na osnovu svog iskustva.

Pomirenje ne znači zaborav, niti potiskivanje. Ono znači razumjeti da je bol postoja, priznati ga, ai dalje graditi mostove – da se slična bol nikada ne ponovi”, kazao je Vulić.

Alen  je rođen 1993. godine, u vihoru ratnih dešavanja, bio je, u početku, dijete sa dva imena. Imao je sreću da su ga usvojili i podizali ljudi koji su ga vaspitali u duhu ljubavi i poštovanja i koji su činili sve što je u njihovoj moći da ga zaštite od stigme djeteta rođenog iz ratnog silovanja.

Ipak, na jedan od najružnijih načina je saznao ko je.

“Imao sam desetak godina, saznao sam to u školskom dvorištu, kad je taj dječak rekao da sam četničko kopile, da su me našli u kontejneru… Od svih stvari koje sam čuo, mene je najviše pogodilo to da sam nađen u kontejneru i da ne živim sa svojom porodicom. Otišao sam kući Muharemu i Adviji, počeo sam da plačem, prisjetio se Alen.

Na teška pitanja oni su mu odgovorili ljubavlju i ubjeđivanjem da je njihov ne po krvi, ali po srcu sigurno.

Alenova potraga dovela ga je do roditelja, s kojima susrete opisuje u knjizi, ali i do kontakta sa drugom djecom začetom tokom ratnih silovanja. Rasijani su, kaže, po čitavom svijetu, od regiona pa do Amerike i Gaze.

Potraga za istinom, pravdom i dostojanstvom prepoznata je van granica Bosne i Hercegovine, pa je Alen dobitnik više međunarodnih priznanja. Njegova potraga za istinom i aktivizam rezultirali su time da su djeca iz zločina ratnog silovanja prepoznata u Bosni i Hercegovini, a nada se da će tako biti i u Republici Srpskoj.

Iako zvanični podaci govore o tri hiljade djece, on je decidan da ih je mnogo više, 15 do 20 hiljada. Ipak, zbog stigme, straha od odbacivanja i nerazumijevanja, mnogi ne žele da izađu u javnost, a bolnu istinu, često, ne kažu ni svojim životnim partnerima ni djeci. Upravo da se ne bi stvorila transgeneracijska trauma, Alen je ispričao ovu bolnu i tešku prču.

Ovaj hrabri, mladi čovjek, sinoć je imao vremena i volje da odgovara na pitanja publike, još jednom podsjetivši na važnost pomirenja, tolerancije i ljudskosti.

Promocija jedne od najtraženijih i najintrigantnijih ex-Yu knjiga  održana je i u Podgorici, noć ranije. Knjiga je promovisana u Hrvatskoj, a u planu je i promocija u Srbiji.

The post Knjiga Ja sam Alen – priča o bolu, nadi, ljubavi i pomirenju first appeared on BARinfo.

Pred brojnim posjetiocima, među kojima su bili i ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić i sekretar Sekretarijata za kulturu Opštine Bar Srđan Lekić, pokretač i urednik ovog zubačkog “katkadnika” mr Ilija Vukotić istakao je da je ovo izdanje objavljeno uz podršku Nacionalnog savjeta Muslimana Crne Gore i Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Crne Gore.

Predsjednik Nacionalnog savjeta Muslimana Crne Gore Sabrija Vulić podsjetio je da je ideja za ovu monografiju nastala prošle godine, na Danima nematerijalne kulturne baštine Bara.

„I to baš na ovom mjestu, u Kući maslina, gdje sam prvi put vidio ‘Zupci Times’ i bio zadivljen onim što Ilija Vukotić radi kako bi sačuvao pravo kulturno blago svog kraja. Kada sam mu rekao da ću pozvati Hrvatsko nacionalno vijeće i mog kolegu, predsjednika Vijeća Zvonimira Dekovića da u jednu knjigu saberemo najinteresantnije priče, Ilija me je pogledao sa velikom nevjericom. U jednu ruku, ovdje je proradio i moj zavičajni gen, jer su se upravo u Starom Baru, na pjaci, vjekovima susretali moji Mrkojevići sa Ilijinim Zupcima“, rekao je pored ostalog Vulić. 

Potpredsjednik HNV Darko Perić rekao je da “Zupci Times” svojim značajem nadilazi lokalne okvire.

„To je glasilo koje se bavi istorijom, kulturom, koje od zaborava čuva sve bitnije događaje i ljude koji su oblikovali ovaj prostor u kojem živimo. Ova knjiga u biti nije samo skup priča, već je svojevrsTan način da se prikaže suživot, poštovanje, kako se iz različitosti dolazi do izražaja zajedničke vrijednosti i svima od srca želim da je pročitaju, svako će u njoj naći dio sebe“, rekao je, pored ostalog, Perić.

Kuriozitet večeri bilo je predstavljanje izgraviranog štapa koji je Zubac Petar Antunićević napravio dok je sa još nekoliko seljana bio zatočenik u turskim logorima u Prvom svjetskom ratu.

Istoričarka umjetnosti Katarina Gazdić Ilić istakla je da je jedan od najvrjednijih aspekata ove monografije to što je dijelom pisana lokalnim dijalektom “jer upravo riječi, izrazi, idiomi nose u sebi tragove istorije, starih seoba i kulturnih prožimanja“.

„Bilježenjem dijalekata i arhaičnih riječi autor čuva jedan dio svoje kulturne memorije koji bi u savremenom dobu lako mogao biti izgubljen. Ova monografija pokazuje da se istinsko bogatstvo zajednice ne pokazuje njenom veličinom već duhom i dubinom pamćenja, njegovanjem jezika i očuvanjem tradicije koja je čini prepoznatljivom  i jedinstvenom. Detaljno dokumentovanje običaja i života kroz tekstove i fotografije zapravo omogućava da se usmena tradicija pretoči u pisanu formu čime se sprječava njeno zaboravljanje i gubitak dragocjenog znanja kako jedna zajednica razumije svijet i svoje mjesto u njemu“, istakla je Gazdić Ilić. 

Autora monografije, učesnike i posjetioce promocije, pozdravio je i poznati zavičajni publicista i etnolog Vlado Lukšić. Veče je pjesmom “Vrsuta“ otvorio hor “Antivari Musica”, sa sopranom Aleksandrom Vojvodić Jovović, a pročitane su i „Pjesma o Zupcima“ koju je uoči Drugog svjetskog rata napisao Mirko Ivanović, te „Pjesma za Janu Dumezić Marinović“ koju je napisao Petar Marinović.

Veče su autentičnim nošnjama uljepšale djevojke iz Zubaca, a bogata trpeza za posjetioce bila je djelo NVU „Žene Bara“.

The post Promovisana monografija The best of Zupci Times first appeared on BARinfo.

Na promociji održanoj u restoranu „Stela“, direktor časopisa Alen Pelinković istakao je da je novi broj mrkovskog periodika u potpunosti posvećen jubileju školstva u ovom dijelu barske opštine -140 godina škole u Pečuricama.

„Škola u Mrkojevićima jedna je od deset najstarijih u Crnoj Gori koje i dalje obavljaju svoju djelatnost i zaslužila je da joj u potpunosti posvetimo ovaj broj časopisa. Na 76 strana, što je do sada najobimniji broj časopisa,  objavljene su priče o bivšim i sadašnjim nastavnicima i direktorima škole, kao i sa njenim bivšim učenicima. Hvala svima koji su pomogli ovo izdanje, prije svih kompaniji ‘Kalamper’ i Elviru Kalamperoviću koji su nam odmah priskočili u pomoć kada je bilo jasno da dotacija iz državnih fondova neće biti dovoljna da broj bude objavljen. Zahvaljujući njihovoj i pomoći Nacionalnog savjeta Muslimana Crne Gore i Fonda za manjine, izašao je ovaj broj i to u rekordnih hiljadu primjeraka“, rekao je, pored ostalog, Pelinković.

On je na pomoći u pripremi  broja zahvalio i volonterima-saradnicima Milanu Šćekiću, Radomiru Petriću i Amiru Duškiću.

Brojnim zvanicama, među kojima su bili i predsjednik SO Bar Branislav Nenezić, potpredsjednik Opštine Bar Damir Rašketić, bivši potpredsjednik Vlade Jusuf Kalamperović, bivši i sadašnji nastavnici i direktori škole, Arslan Šabotić, direktor OŠ „Mrkojevići“, poručio je da ova ustanova svojim rezultatima služi na ponos svim generacijama Mrkojevića.

„Ovaj list brižno čuva i njeguje tradiciju Mrkojevića, a ova škola od 1875. nije bila samo mjesto učenja, već i mjesto života, napretka, druženja. Škola je uvijek bila ogledalo vremena, svjedočila radostima i teškoćama,  ali, uvijek je bila i ostala i simbol upornosti da djeca budu uspješnija i bolja od svojh roditelja“, rekao je Šabotić.

Urednik izdanja Sabrija Vulić pozvao je prije svog govora da posjetioci aplauzom pozdrave učitelje i nastavnike škole svih generacija.

„Ponosan sam što služimo svrsi, ‘Glas Mrkojevića’ je dnevnik koji će se čitati možda za stotinu godina, i tada se ljudi neće mučiti kao mi danas u potrazi za podacima. Na prošloj naslovnoj strani imali smo fotografiju sa početka radova na putu kroz Mrkojeviće, i to je priča kojoj je ‘Glas Mrkojevića’ zajedno sa Nacionalnim savjetom Muslimana Crne Gore, aktivistima iz Mrkojevića dao veliki pečat, zajedno sa Opštinom Bar i Vladom. I kao urednik i kao predsjednik Nacionalnog savjeta Muslimana dajem koliko mogu da se Mrkojevići osvijeste u svakom pogledu, i da krenu naprijed. I kreću naprijed, ne malo nego mnogo, i drago mi je da postoji kopča između ‘Glasa Mrkojevića’ i dešavanjima u Mrkojevićima. Drago mi je i da je objavljen ovakav broj ‘Glasa Mrkojevića’ iako smo imali opstrukciju iz Fonda za manjine, posebno kada je ovaj broj u pitanju“, rekao je Vulić, iskazujući nadu da će na narednoj naslovnoj strani biti „otvorena fiskulturna dvorana škole“.

The post Promovisan sedmi broj časopisa Glas Mrkojevića posvećen školi u ovom kraju first appeared on BARinfo.

Panel je, u ime organizatora, otvorio Vladimir Nikaljević, naglašavajući da je misija STEGE da kroz otvoreni dijalog i razmjenu mišljenja doprinese stvaranju Crne Gore kao sekularne, građanske i evropske države.

“Prosperitet je moguć samo kada država i društvo istovremeno jačaju, održavajući ravnotežu. Ako jedna strana prevagne, društvo klizi u autoritarnost ili haos. Crna Gora mora pronaći svoj uski koridor – put ka stabilnosti, slobodi i demokratiji. To podrazumijeva široko građansko učešće kroz djelovanje pojedinaca, udruženja, lokalnih inicijativa i neformalnih pokreta koji će vršiti pritisak za reforme i odgovornost vlasti”, istakao je Nikaljević, dodajući da STEGA želi da podstakne građane da aktivno učestvuju u kreiranju javnih politika i vraćanju institucija u puni kapacitet.

Vladimir Nikaljević

Prvi panelista bio je general u penziji Špiro Niković, koji je govorio na temu “Crna Gora između antifašizma i radikalnog istorijskog revizionizma”. Niković je naglasio da se Crna Gora, pet godina nakon 30. avgusta 2020, nalazi “tamo gdje je bila prije stotinu godina, po svim pitanjima”.

Špiro Niković

“U tom stanju vjerovatno ćemo još mnogo godina voditi borbu koja je neprestana, ali je u skladu sa hiljadugodišnjom tradicijom našeg naroda, sa našom slobodom, državnošću i vječnošću”, poručio je Niković, podsjećajući na period iz 1919. godine, kada su, prema njegovim riječima “naši preci bili žrtve sistema koji je srpska vlada, kao dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, autonomno sprovodila u Crnoj Gori i nad Crnom Gorom”.
Govoreći o ideološkom karakteru fašizma kao radikalnog nacionalizma, Niković je istakao da takvi pokreti ističu moć diktatora. Povezujući tadašnje i sadašnje društveno-političke okolnosti, ukazao je na sličnosti događaja i ličnosti koje, kako kaže, “do tančina kopiraju ono čime teže diktatori u zemljama u kojima batinaju mlade generacije”.

Niković je upozorio na rastući uticaj radikalnih ideologija i naglasio potrebu očuvanja vrijednosti na kojima počiva crnogorski identitet.

Profesor dr Branislav Radulović govorio je na temu “Sistem antisistema i etnofederalizacija umjesto sistema vladavine prava”.

Branislav Radulović

“Treći put u svojoj istoriji Crna Gora živi kleronacionalističku kontrarevoluciju. Bilo da je ona 1918. izvedena na bajonetima, 1988. kroz AB revoluciju ili sada pod populističkim sloganom ‘Ne damo svetinje’, pokazala je dvije istorijske konstante”, naglasio je Radulović. Prva konstanta, kaže on, jeste da je Crna Gora uvijek na udaru velikosrpskog hegemonog imperijalnog projekta. Druga je, međutim, unutrašnja slabost – nedostatak demokratskog kapaciteta za tranziciju vlasti.  

“Bez obzira na to da li govorimo o dinastiji Petrović, socijalističkoj vlasti ili ovoj posljednjoj strukturi, svi su bili zreli za pad. Međutim, vlast nikada nije smijenjena liberalno-demokratskim snagama, već ‘udarom zdesna’, a u sve tri situacije pobijedili su populizam, nacionalizam i velikosrpska državna hegemonija. Rezultat je uvijek bio isti – ekonomsko propadanje, unutrašnji građanski sukobi i gubljenje civilizacijskog iskoraka”, rekao je Radulović.
Podsjetio je da je devedesetih iz Bara krenuo pokret emancipacije i izrazio nadu da je i ova tribina “neki novi početak”.

Docentkinja dr Nikoleta Đukanović govorila je o ulozi vjerskih institucija i njihovom uticaju na proces evropeizacije Crne Gore. Prema njenim riječima, jačanje klerikalnih tendencija predstavlja ozbiljan izazov za modernizaciju zemlje i usporava njen evropski put. Đukanović je istakla i problem nedostatka slobodnog građanina.

Nikoleta Đukanović

“Često čujemo da je jedina promjena u posljednjih pet godina to što građani sada imaju slobodu da iskažu svoje mišljenje, da glasaju i mijenjaju vlast. Ima tu istine, mnogi su se ohrabrili da govore ono što misle. Međutim, postoje i situacije u kojima ljudi gube posao zbog izražavanja stava, ili kritike društvenih pojava. Sistem je godinama unazad stvarao poslušnike i podanike, a ne građane koji imaju priliku i mogućnost da mijenjaju stvari”, stav je Đukanović.

O odnosu Crne Gore i Evropske unije govorila je dr Jovana Marović, koja je na pitanje “Crna Gora bliže ili dalje EU?” odgovorila da ne može dati precizan odgovor.

Jovana Marović

“Danas nemamo dovoljno informacija o procesu EU integracija. Ranije smo na sjednicama Vlade imali uvodne djelove posvećene tim pitanjima, sada nagađamo i čekamo izvještaje o sprovođenju programa pristupanja. I Vlada i EU komuniciraju neiskreno. Ne znam da li smo bliže ili dalje, ali znam da ova Vlada nije najiskrenija kada je riječ o članstvu u Uniji”, kazala je Marović, naglašavajući da je nužno razgovarati o ovim temama, bez obzira na to što “nemamo mnogo čime da se pohvalimo”.

Na temu “Ekonomija u rukama populista” govorio je mr Miloš Vuković, ističući da Crna Gora danas živi u državi “u kojoj je populizam postao ekonomska strategija”. Umjesto reformi, kaže Vuković, građani dobijaju lažna obećanja.

“Sjetite se obećanja – ‘paf paf ašov na autoputu’, robne rezerve, 600 eura prosječna penzija, 700 eura minimalna plata, 20.000 stanova na Veljem Brdu, 500 miliona za Pljevlja, milijarda iz Japana… Obećanja se nižu i sve su radikalnija, a stvarnost je potpuno drugačija”, ukazuje Vuković.

On je istakao da se rast plata i penzija finansira iz duga, da su uvedeni novi nameti i povećan PDV, dok su budžeti za zdravstvo i MUP smanjeni.
“Ekonomska politika mora prestati da se vodi kratkoročnim populizmom. Bez strukturnih reformi i restrikcije svih vidova potrošnje nema stabilnog rasta”, zaključio je.

O položaju kulture govorili su mr Ivan Jovović i mr Alek Barović, dok je o medijima govorio novinar Sabrija Vulić.

Jovović je u izlaganju “Kultura u vremenu nekulture” upozorio na otvorenu negaciju crnogorske kulture posljednjih godina, posebno kroz napade na crnogorski jezik i identitet.

mr Ivan Jovović

„Kada u kontinuitetu i agresivno negirate osnovne atribute postojanja jednoj naciji, a da za takva postupanja niko ne odgovara, kao što je slučaj sa ustavnom kategorijom – crnogorskim jezikom, onda je to svojevrsni pokušaj kulturocida koji je bio medijski i politički stimulisan uoči i tokom Popisa stanovništva 2023. godine, kada su pravljene projekcije o drastičnom padu nacionalnih Crnogoraca, što se, ipak, nije dogodilo. U takvim društveno-političkim okolnostima u kojima živimo, sasvim je postalo politički prihvatljivo novoj vlasti, nezavisno od personalnih rješenja, da najviše državne nagrade, poput Trinaestojulske, dodijele onima koji ne svojim djelom (koga inače nemaju), već odnosom prema Crnoj Gori i crnogorskom narodu, naročito tekovinama ’21. maja’ izražavaju iskonsku mržnju nazivajući državu u pežorativnom smislu Montenegro, a sebe samoproglašavaju nasljednicima neke Njegoševe Crne Gore, pri čemu im ne smetaju pozamašne apanaže koje im dodjeljuje upravo taj Montenegro. Jedno je sigurno, da Petar II Petrović Njegoš, ni kao svjetovni ni kao crkveni poglavar, ne bi dozvolio da se u okrilju njegove crkve postavljaju spomenici osvjedočenim ratnim zločincima”, kazao je Jovović dodajući da, uz apsolutno prihvatanje njenog građanskog  uređenja, Crna Gora ne može postojati bez Crnogoraca “ili tamo gdje bi oni bili građani drugog reda”.

Alek Barović je u izlaganju “’Svetom’ protiv svijeta” podsjetio na obećanja od 30. avgusta 2020. – o pomirenju, pravdi i slobodi.

“Čuli smo obećanja, priče o Švajcarskoj i Singapuru. Međutim, nakon pet godina nema ništa od obećanja. Mnogima od nas je bilo jasno da ta priča o slobodi, pomirenju, napretku…  nije moguća, jer se sloboda i pomirenje ne mogu graditi sa kleronacionalističkim snagama koje su suprotnost društvu kakvom težimo”, kazao je Barović.

Vulić je govorio o temi “Mediji u raljama politike”, upozorivši na duboku polarizaciju crnogorskog društva i njene posljedice po medijsku scenu.

“Ta polarizacija se ogleda i u medijskom pejzažu Crne Gore gdje, po mišljenju medijskih eksperata, ne postoji nijedan potpuno nepristrasni medij. Od 2020. do 2025. godine, medijska scena u Crnoj Gori bila je snažno oblikovana političkim turbulencijama, promjenama vlasti i rastućom polarizacijom. Ključni trendovi u tom periodu su bili politička tranzicija i medijska instrumentalizacija. Smjena dugogodišnje vladavine DPS-a dovela je do promjene odnosa prema medijima ali ne nužno do veće slobode. Nove političke strukture često koriste medije kao alat za legitimizaciju vlastitih narativa dok su kritički mediji izloženi pritiscima. Mediji se sve više svrstavaju u političke blokove što je dovelo do gubitka povjerenja javnosti u objektivnost izvještavanja. Prema mišljenju medijskih eksperata, dominira percepcija da su pojedini mediji direktno povezani sa partijama ili interesnim grupama”, navodi Vulić dodajući da zabrinjava činjenica da se glas NVO ne čuje kad je u pitanju nesloboda medija.

Asocijacija STEGA je osnovana 2024. godine potpisivanjem Deklaracije o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru. Serija tribina, među kojima je i ova, ima za cilj otvaranje prostora za dijalog i razmjenu stavova o ključnim društvenim pitanjima.

Panel diskusiju je moderirala Ivana Brajušković.

The post Građani moraju aktivno učestvovati u kreiranju javnih politika – poručeno sa panel diskusije u organizaciji asocijacije STEGA first appeared on BARinfo.

Organizatori su podsjetili da je Savjet Muslimanskog naroda Crne Gore prije šest godina odlučio da proglasi 20. jun za Dan nacionalnih Muslimana Crne Gore u znak sjećanja na 20. jun 1912. kada je Ukazom o postavljenju, knjaz Nikola za muftiju crnogorskih Muslimana imenovao Murtezu Karađuzovića, čime su crnogorski Muslimani prvi put u svojoj istoriji dobili duhovnog poglavara iz redova domicilnog stanovništva.

Generalni sekretar Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore mr Kadrija Kurpejović istakao je da je čin postavljenja Murteze Karađuzovića  za muftiju crnogorskih Muslimana bio više od administrativnog poteza.

“To je bio odraz priznanja da su nacionalni Muslimani neraskidivi dio crnogorskog društva. Od tada, pa do danas Muslimani Crnu Goru osjećaju kao svoj jedini dom, govoreći njenim jezikom, čuvajući vjeru i kulturu, ali i gradeći mostove povjerenja sa svima koji dijele vrijednost dijaloga, pravde i zajedništva. Osvrćući se unazad, ova manjinska zajednica u Crnoj Gori ne traži privilegije, već istinu – da smo Crnu Goru gradili, da je gradimo i da ćemo to činiti sa istom vjerom i odanošću i u budućnosti. Naša vjera nas uči poniznosti pred Bogom, a naša istorija nas poziva na odgovornost pred ljudima. Obje ove vrijednosti čuvamo sa jednakim dostojanstvom i ponosom. Vjerujemo da identitet nije razlog za podjele već snaga našeg zajedništva. Kao što je nekada knjaz Nikola prepoznao dostojanstvo muslimanskog bića u Crnoj Gori, neka i današnja država prepozna snagu svakog našeg glasa izgovorenog u jeziku međusobnog poštovanja i zajedničkog dobra”, poručio je Kurpejović i pozvao nadležne organe državne uprave da naprave dodatni napor u cilju reforme školskih planova i jačanja uloge Javnog servisa koji će doprinijeti promociji baštine etničkih Muslimana.

“Naš identitet ne smije biti fusnota istorije, već temeljna nit društvenog tkanja. Dok sa ponosom slavimo našu prošlost i borbu za očuvanje identiteta ove zajednice sa većom vjerom gledamo u budućnost, u generacije koje dolaze, u djecu koja će govoriti crnogorski jezik i osjetiti Crnu Goru kao svoju jedinu domovinu koja mora prepoznati njihovu vrijednost i uvažiti ih kroz institucije kojima smo svi dali ravnopravan doprinos u njihovom razvoju, napretku i demokratskom sazrijevanju” kazao je Kurpejović.

Predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore Sabrija Vulić ukazao je, kako je rekao, na “asimilaciju i diskriminaciju koje i dalje pogađaju Muslimane u Crnoj Gori”.

“Da li je neko zabrinut što u državnom parlamentu nema niti jednog nacionalnog Muslimana u posljednjih nekoliko saziva? Da li je neko zabrinut što u lokalnim parlamentima u Crnoj Gori broj etničkih Muslimana se svodi na broj prstiju jedne ruke. Da li će neko nešto uraditi po pitanju diskriminacije etničkih Muslimana u Crnoj Gori na koje je vršen i još se vrši strahoviti pritisak da promijene nacionalnu pripadnost? Taj pritisak se, što je za nas najbolnije posebno osjeća od pripadnika crnogorske nacije i naravno novokomponovanih Bošnjaka na tlu Crne Gore. Da li će se neka organizacija koja se bavi manjinskim i ljudskim pravima zapitati zašto na bilo kojoj jačoj poziciji u državi ili Podgorici nema niti jednog etničkog Muslimana? Da li će neko osim nas progovoriti da u Komisiji za dodjelu sredstava po Konkursu za projekte Fonda za zaštitu i ostvarenje prava manjina ima od sedam, čak šest članova iz jedne nacionalne manjine? Na žalost, ovogodišnji svečani trenutak za preko 10.000 etničkih Muslimana u Crnoj Gori moramo svesti na pitanja na koja se već godinama ne obaziru oni koji bi trebali,” naveo je Vulić.

Na svečanosti su dodijeljene godišnje nagrade Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore.

Najznačajnija godišnja nagrada – nagrada za očuvanje nacionalnog identiteta Muslimana Crne Gore dodijeljena je dr Milanu Šćekiću koji je uradio brojne istraživačke radove i objavio nekoliko knjiga čija tematika je usko povezana sa nacionalnim Muslimanima Crne Gore i njihovom istorijom, kao i seriju istraživačkih tekstova u časopisu “Glas Mrkojevića”.

Dr Milan Šćekić je u obraćanju rekao kako ga je nagrada iznenadila.

“Tačno je da nekoliko godina uređujem rubriku u časopisu ‘Glas Mrkojevića’ gdje objavljujem dokumente koji do sada nisu publikovani. Riječ je o arhivskoj građi koja tretira Muslimane iz Crne Gore, u ovom slučaju prevashodno sa juga naše zemlje. Ova nagrada je za mene posebno značajna, tim prije, jer sam posebno pisao i o Crnogorcima i Albancima, ali posebno mi je drago što je Savjet Muslimana prepoznao moj rad, što ga poštuje i vrednuje. To je i obaveza da nastavim sa istraživanjima i da ubuduće nastavim da radim na promociji položaja muslimanske nacionalne zajednice u Crnoj Gori, njenoj kulturnoj baštini i nacionalnom identitetu”, kazao je Šćekić.

Nakon uspješne realizacije Svečane akademije, u okviru manifestacije “Dani Muslimana Crne Gore” u ponedjeljak, 23. juna, počinje dječja likovna radionica u Baru, potom promocija Zbornika “Zupci Times”, koja je urađena u saradnji sa Hrvatskim nacionalnim savjetom, kao i promocija filma “Rožajska svadba” koji je dio dokumentarnog filma “Tradicionalna svadba Muslimana u Crnoj Gori”. Uz taj dokumentarni film biće promovisana i Monografija tradicionalnih svadbenih veselja Muslimana Crne Gore.

The post Obilježen Dan nacionalnih Muslimana Crne Gore, Godišnja nagrada za prof. Milana Šćekića first appeared on BARinfo.

U ime organizatora izložbe posjetioce je pozdravio predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore, Sabrija Vulić, koji je ukazao na veliku vrijednost višedecenijskog stvaralaštva Muratovića.

“Klinci iz Bara Muratovića znaju kao direktora škole, direktora đačkog doma i prosvjetnog radnika, ali svi u Crnoj Gori, kao i jedan dobar dio Evrope, znamo ga kao izuzetnog slikara koji iza sebe ima brojne izložbe – 70 kolektivnih i 45 samostalnih – od francuskog Luvra, Švajcarske, Njemačke, Albanije… Mislim da neću pretjerati ako kažem da je Muharem jedan od trenutno najznačajnijih živih slikara u Crnoj Gori i zbog toga mi je posebno zadovoljstvo što su Kulturni centar etničkih Muslimana i Savjet Muslimana Crne Gore organizatori jedne ovakve izložbe”, kazao je Vulić.

Otvarajući izložbu teoretičar umjetnosti, dr Milun Lutovac je govorio više o Muratovićevom putovanju kada je u pitanju likovnost, istraživanje, poniranje u dubinu svega onoga što je osjetio tokom svog životnog putovanja.

“Muratović nad čijim djelom koplja lome autoriteti, kao iskusni slikar koji dobro poznaje mijene vremena živi i stvara u jednom osamljenom, ali bogougodnom ambijentu. On ne pristaje da smisao svoje umjetnosti stavi u funkciju sporenja i polemike sa aktuelnim tokovima i idejama likovnog stvaralaštva, ali niti da im služi. On se kao Tezej u lavirintu drži svoga klupka kako bi pomoću tananog konca svjetlosti, tihog i raskošnog tkanja podneblja na kojem je ponikao i stekao ime, pronašao put prema izlazu – prema svojoj slici. Njegovi likovi su dati u fragmentima, bez renesansne cjelovitosti, a koja im služi tek toliko da bi zavarao savremenog Minotaura – to jest estetiku našeg doba koja je u sveopštem metežu ukusa rasula bisere svoje ogrlice,” kazao je Lutovac.

Lutovac je Muratovićevo stvaralaštvo okupljenima približio citirajući tekst Sreta Bošnjaka.

“Dobar crtač, odličnog sluha za boju i prefinjenog smisla za dinamiku i ritmičko bogatstvo kompozicije, Muratović je slikar klasičnog duha koji teži smisaonom dodiru velike tradicije i neizvjesne modern umjetničke prakse. Vještina pletenja igle i konca – konac kao linija i tkanje oblika, nesanica stvaranja, tiha melodija svilene bube pod krovom rodne kuće”, naveo je Lutovac.

Kako dodaje, čudo se rađalo iz jedva čujnog veza malog insekta na tihom razvoju svjetlosti zavičajne kuće koja se pretvarala u nit i put.

“Uprava to sjećanje na svjetlost koja kao snoplje prodire kroz sjeme i ćeramidu tka raskošni mediteranski ćilim stvaralačkog vremena Muharema Muratovića. Svilena nit djetinjstva bila je najljepša nit koju, kako kaže Muharem, još nije uspio da dosegne. U svim njegovim radovima on pokušava da je uhvati i pretvori u igru, a svaka igra, vjeruje Muratović, korak je više ka istini i ka sebi”, naveo je Lutovac.

Posjetiocima se obratio i autor izložbe, Muharem Muratović koji je izrazio zahvalnost Savjetu Muslimana Crne Gore na ovoj saradnji i prilici da izloži, kako kaže, presjek dvije decenije svog stvaralaštva.

“Ovdje je oko 35 radova u kombinovanoj tehnici i tehnici ulje na platnu. Cilj izložbe je da se oplemeni stvarnost i budućnost. Vidimo da su naše budućnosti previše sive, da čovječanstvo tone u neke sive zone. Ne znam koliko ćemo mi slikari u tome pomoći, ali slikanje je poriv koji čovjek ne može da napusti i ne ostavljamo ga do zadnjeg daha,” naveo je slikar.

Istakao je veliko zadovoljstvo što su ljudi prepoznali vrijednost u njegovom stvaralaštvu i što su došli da podrže njegovu izložbu.

“Sve što radim i što rade moje kolege slikari je za ljude, da ostavimo neki svoj zapis. Posebno danas trebamo raditi što više lijepih stvari da bismo pobijedili ovo ružno vrijeme. Svi čekamo neke bolje dane, nažalost, svijet ide u sve gore, te je moja obaveza da još više i još ljepše radim, da podarim bar nešto dok snaga traje i da budem u službi borbe protiv zla. Hvala svim okupljenima, i vi ste večeras saučesnici u borbi protiv zla,” kazao je Muratović.

Posjetioci će izložbu moći da pogledaju i narednih deset dana u Kulturnom centru etničkih Muslimana u periodu od 16 do 19 časova.

The post Muratović podgoričkoj publici predstavio izložbu Arijadnina nit first appeared on BARinfo.

Prisutnima se obratio predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore Sabrija Vulić koji je ukazao na važnost ovog časopisa i istakao razloge za njegovo osnivanje.

“Ideja za osnivanje “Glasa Mrkojevića” počela je od Alena Pelinkovića i mene. U jednom razgovoru shvatili smo potrebu da se lokalna zajednica informiše i obavijesti, te da bude u toku sa nekim dešavanjima koja su na nivou lokalne zajednice Mrkojevića, na nivou opštine Bar, pa i šire, posebno imajući u vidu brojnu dijasporu koja se najviše nalazi u Americi, ali drugim zemljama Evrope i svijeta kojima je ‘Glas Mrkojevića’ za ovih pet godina postao prozor u dešavanja u Mrkojevićima”, naveo je Vulić.

Drugi značajni razlog za pokretanje kako časopisa, tako i portala “Glas Mrkojevića” jeste očuvanje kulturne i istorijske baštine Mrkojevića.

Peti broj časopisa je predstavio direktor “Glasa Mrkojevića” – Alen Pelinković.

“Redovno smo povezivani sa raznim političkim strukturama, ali se u međuvremenu pokazalo da nam je jedan jedini cilj dobrobit Mrkojevića. Negdje smo došli do forme, kako tumače naši kritičari, koja je pogodila ono što nam treba u ovom trenutku. Poklopili smo lokalna dešavanja, imamo stručne tekstove, uvedena je nova rubrika ‘Naši talenti’, a od posljednjeg broja smo uveli i rubriku ‘Drugi o Mrkojevićima’. Nije suština da pišemo sami o sebi, suština je da drugi kažu nešto o nama. U posljednjem broju imamo brilijantan tekst Neđeljka Necka Đurovića o Mrkojevićima. Centralna tema ovog broja je fiskulturna sala – nedosanjani san mnogih Mrkojevića. Ona se napokon gradi. Na naslovnoj strani se nalazi model iz projekta i ona će tako da izgleda i u stvarnosti”, kazao je Pelinković.

Pelinković se za podršku posljednjem broju časopisa posebno zahvalio Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava čijim sredstvima je finansirano ovo izdanje. Pokrovitelj je Savjet Muslimanskog naroda Crne Gore.

“Planiramo naredni broj časopisa u drugoj polovini godine i vjerujem da će centralna tema tog broja časopisa biti put R29. Ne možemo da preskočimo tu temu jer je to glavna arterija Mrkojevića koja je trenutno zakrčena”, najavio je Pelinković.

Nakon promocije časopisa, upriličena je prezentacija projekta “Virtuelna tura džamijama Mrkojevića”. Riječ je o projektu podržanom od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore sa idejom da se virtuelizuje prostor u, i izvan, pojedinih džamija kako bi bio dostupan kako onima iz Mrkojevića, tako i onima iz dijaspore. Više o ovom ambicioznom poduhvatu sinoć je govorio koordinator projekta, dr Srđan Jovanovski.

“Ideja ovog projekta je da se sa lica mjesta prikažu detalji objekata kakvi su sada. Zahvaljujući digitalizaciji omogućili smo da veliku količinu podataka sačuvamo na jako malim površinama. Mi želimo ljudima da pokažemo kakav je taj prostor, da mogu da ga osjete, da ga zamisle, a sa druge strane u pozadini ovoga imamo sve građevinske informacije da u slučaju bilo kakvog zemljotresa, koji će se desiti, samo je pitanje kada, neko nekad može da povrati objekat, da ga ponovo izgradi i renovira na način kakav je on bio u trenutku kada je ovo fotografisano”, istakao je u svojoj prezentaciji dr Jovanovski.

The post Glas Mrkojevića promovisan u okviru obilježavanja Dana Muslimana Crne Gore first appeared on BARinfo.

Obraćajući se prisutnima, predsjednik Albanskog nacionalnog savjeta Faik Nika je, između ostalog, rekao da je put zbog kojeg su se okupili od izuzetnog značaja za stanovnike Anamala, Krajine, Kruta, Mrkojevića i Pečurica, ali i za našu dijasporu i susjedne zemlje.

„Za nas, lokalne stanovnike koji živimo i radimo u ovim područjima, od vitalnog je značaja, jer dobijamo zdravstvene usluge i pomoć u bolničkom centru u Baru, s obzirom da je hitna služba u Vladimiru i Ostrosu izgubila svoju primarnu funkciju i ne može da funkcioniše kao hitna u ovoj situaciji kada imamo put kakav imamo. Od vitalnog je značaja jer poljoprivredni proizvođači svakodnevno koriste ovaj put za prodaju svojih proizvoda na pijaci u Baru i čitavom primorju. Rekonstrukcija ovog puta treba da je prioritet svake Vlade, treba da se raspiše što hitnije tender i da radovi započnu. Nećemo odustati od zahtjeva za normalnim uslovima života, za putnu infrastukturu koja nam u ovakvom stanju predstavlja opasnost za naš život i našu imovinu“.

U ime mještana Mrkojevića obratio se mr Alen Pelinković: „Kad god pomislim ili prođem ovim putem, jako mi je teško,a to je svakodnevno. Teško mi je što moramo na ovaj način da branimo i tražimo osnovne životne uslove već više od mjesec dana. Dodatno mi je teško što znam da ni Mrkojevići, a ni cijeli anamalski kraj, nisu zaslužili ovakav odnos države prema njima. Žalosno je što država Crna Gora na ovaj način vraća onima koji su je u najvažnijim trenucima istorije podržavali . Sa druge strane, srećan sam jer smo na ovim protestima pokazali ono najbitnije, da smo svi zajedno, svi jedni uz druge i da nećemo odustati sa protestima dok se ne krene sa rekonstrukcijom za koju su obezbjeđena sredstva“.

Pelinković je uz to dodao: „Znate kako kažu u narodu: ‘Rodilo se, treba ga ljuljati’. Ovaj put se još nije rodio, a nije se rodio zato što ministar kapitalnih investicija izbjegava da proglasi ovaj put putem od javnog interesa i da postupi u skladu sa članom 14 Zakona o eksproprijaciji, što mi ovdje tražimo I što je u skladu sa Zakonom. Bez ovog koraka, ne može niko da poduzme ni jedan korak. Zna ovo ministar dobro, zato manipuliše i dijeli zadatke drugim resorima umjesto da se bavi svojim ministarstvom i Upravom za puteve. Ovaj put ima jedan jedini problem, to to je nepostojanje volje resornog ministra da se uključi. Pozivam vas da date doprinos realizaciji ovog projekta, ni manje ni više, nego kako su to učinili neki prije vas: Dejan Đurović, Maja Vukićević, Osman Nurković, Dušan Raičević, Sabrija Vulić, Damir Rašketić i još mnogi drugi“.

Predsjednik Nacionalnog savjeta Muslimana Crne Gore Sabrija Vulić pročitao je pismo koje je stiglo iz zavičajnog kluba „Rumija“ u Čikagu, kojim Mrkojevići u dijaspori daju punu podršku protestima i naporima „da se ostvari san generacija, a to je rekonstrukcija puta kroz Mrkojeviće“.

The post Mještani Mrkojevića i Kruta jednosatno blokirali magistralu ka graničnom prelazu Sukobin first appeared on BARinfo.

Podsjetimo, Budžetom Crne Gore za 2022. godinu planirana su sredstva za raspisivanje tendera, opština Bar je uplatila potrebna sredstva za eksproprijaciju zemljiišta, ali nikakvih pomaka u realizaciji nije bilo u prethodnih sedam mjeseci. Na jednoj od sjednica Vlade održanoj prije više od mjesec, čak je donesena odluka da se dio sredstava namjenjenih za rekonstrukciju puta kroz Mrkojevići prebaci na drugi projekat na sjeveru Crne Gore što je izazvalo revolt Mrkojevića.

Na adresu mjesne zajednice Mrkojevići prije dva dana stigao je dopis iz Ministarstva kapitalnih investicija koji potpisuje  ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović u kojem izmedju ostalog stoji:

“Kao jedini razlog za nemogućnost otpočinjanja realizacije ovog projekta prepoznati su neriješeni postupci eksproprijacije, pa je zatraženo da se ovi postupci ubrzaju, a da će Uprava za saobraćaj i Ministarstvo kapitalnih investicija pružiti neophodnu pomoć . “

Obraćajući se okupljenim mještanima, predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore Sabrija Vulić između ostalog je rekao:

“Gospodine Ibrahimoviću, mi Vam vjerujemo što ste napisali i zato ćemo Vam pomoći da pružite ‘neophodnu pomoć‘,  kako Vi kažete. Daćemo vam danas prijedlog sa ovog skupa, ali i zahtjev da u najkraćem mogućem roku proglasite ovaj put od javnog interesa i raspišete tender, otprilike do kraja mjeseca sve to može da se odradi. Dakle, prvog septembra očekujemo da bude raspisan tender. Ponavljam, vjerujemo u vašu neophodno pomoć, pa je pružite. Evo vam i drugog prijedloga, dok opština Ulcinj ne uplati sredstva za eksproprijaciju, podijelite rekonstrukciju puta u dvije faze – od Svetog Ivana do Kameničkog mosta, tu je sve spremno, a onda krenite na Krute. Dakle , samo malo dobre volje i ništa više. I još da pomognemo, da je ovo put od javnog interesa svjedoči činjenica da je ovo cesta kojom turisti u masovnom broju izlaze iz naše zemlje ili ulaze u nju. Da je ovo put od javnog interesa svjedoči činjenica da je ovo jedini alternativni put magistrali Bar – Ulcinj, pa ako se što, ne daj Bože dolje desi, eto  hiljade auta, kamiona, autobusa i šlepera kroz Mrkojeviće, a i ovako ih dosta imam”, poručio je Vulić.

Vulić je postavio i nekoliko pitanja:

“Da li ste spremni da preuzemete odgovornost, za ne daj Bože, ijednu ljudsku žrtvu koja se može desiti na ovom visokofrekventnom putu zbog uslova za vožnju?

Da li ste spremni da preuzmete odgovornost što nečiji život u Krutama ili Mrkojevićima visi o koncu i zavisi od brzine dopremanja do barske bolnice. Ovdje su ljudi umirali od ujeda pčela, jer hitna pomoć nije mogla biti pružena u kraćem vremenu zbog lošeg puta, a možda su minuti odlučivali ?

Da li ste spremni da preuzmete odgovornost za gotovo svakodnevnu materijalnu štetu koja se događa na ovom putu zbog neuslovne saobraćajnice kojom godišnje prodje minimum 500,000 vozila? Da li ste spremni na sve ovo”- zapitao je Vulić.

Vulić se zahvalio poslanicima Demokratskog fronta iz Bara, Maji Vukićević i Dejanu Đuroviću, na čiji je prijedlog usvojen amandman da put kroz Mrkojeviće uđe u godišnji budžet što je pozdravljeno gromoglasnim aplauzom.

Na današnjem skupu objavljeno je da će u slulčaju da se ne dobije adekvatni odgovor, sljedeća blokada biti na raskrnici ka Vladimiru u ulcinjskoj opštini zajedno sa mještanima Vladimirskih Kruta.

Na današnjem skupu bilo je planirano da se obrati i predsjednik nacionalnog Savjeta Albanaca u Crnoj Gori Faik Nika, ali on zbog smrtnog slulčaja u porodici nije mogao prisustvovati.

The post Mrkojevići: Tražimo da se put proglasi putem od javnog interesa i hitno raspiše tender first appeared on BARinfo.