„Ovo je još jedna u nizu ovakvih manifestacija koje organizujemo širom Crne Gore. Naš cilj je jasan – da svi imamo jednaka prava. Večeras smo se odlučili za Bar kao grad sve tri vjere. Biće bogat program. Veče otvara sopranistica Aleksandra Vojvodić Jovović, a potom će biti prikazan segment revije kostima autorskog projekta Slobodanke Seke Martinović pod nazivom ‘Dijalog most do sloge’. U programu nastupaju i klapa i folklorni ansambl ‘Jedinstvo“, pa VIS ‘BEŽ’ i Ivana i Nebojša iz grupe ‘Grimm’, učenice Milica Adamović, Anastasija Orlović i  Tara Vlajnić, učenice Srednje muzičke škole ‘Andre Navara’, te Teodora Šćekić iz Baletske škole ‘Princeza Ksenija’. Biće tu i KIC POP hor“, kaže Luboder.

Javna ustanova Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore je ustanova koju je osnovala Vlada Crne Gore s ciljem unapređenja manjinskih prava u oblasti kulture i afirmacije multikulturalizma, kao jedne od temeljnih vrijednosti savremene Crne Gore.

Manifestacija „Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti“ oraganizuje se već četvrtu godinu diljem Crne Gore, u regionu i u inostranstvu. Naredne godine biće decenija i po postojanja, zabilježili smo sjajne rezultate. Do sada smo objavili preko 40 knjiga različitih autora iz manjinskih naroda. Organizovali smo desetine tribina i mafestacija, likovnih izlođba sve ono ššto je važno za kulturu manjinskih naroda“, dodaje Luboder.

Zbog čega je odluka pala na Bar.

„Za Bar smo smo se odlučili kao bogatu i slojevita kulturu ovog grada. Zna se šta Bar znači za našu Crnu Goru. I ranije smo pokušali da organizujemo baš u vašem gradu jedan ovakav program. Međutim nikako kockice da se poslože. Sada je došao i taj dan i mislim da će barska, i ne samo barska, publika uživati. Vjerujem da će i gosti uživati u onome to smo pripremili“, kaže naš sagovornik.

I tu neće biti kraj rada CEKUM-a.

„U prethodnom periodu smo imali nekoliko različitih projekata. Izdali smo Rječnik romsko-crnogorskog i crnogorsko-romskog jezika. Nastavićemo sa izdavačkom produkcijom. I to sa posebnom pažnjom na manjinske narode. Mi se trudimo da se posvetimo svim narodima i narodnostima u Crnoj Gori. Zbog toga pažnju obraćamo na svaki segment društva. Pitate mi šta je naš program i vizija. Da nastavimo u ovom tempu po svim gradovima zemlje, ali i regiona. Ovo je prilika da se pokaže i jedinstvenost kulture, naša najvažnija tačka je osnivačka djelatnost. I na tome baziramo neku svoju viziju. Izašla je i Antologija bokeške kulture. U planu je objavljivanje još nekoliko knjiga. Idemo sa knjigama koje promovišu multikulturalnost“, zaključio je Luboder.

Moderatorka večeri biče direktorica Radio Bara Vesna Šoškić, a program počinje u 20,00 h.

The post Luboder: Trudimo se da se posvetimo svim narodima i narodnostima u Crnoj Gori first appeared on BARinfo.

RB/BI:  Prije nego što Vas pitam o brojnim aktivnostima CEKUM-a, koje su, možemo slobodno reći, gotovo misionarske (a građanima Bara, možda, i nedovoljno poznate), kažite nam kojim ste povodom u našem gradu i kakva je koncepcija programa “Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti”?

Luboder: Prvenstveno ću objasniti da je Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina osnovala Vlada Crne Gore, a ustanova je počela sa radom 2009. godine. Osnovna funkcija i cilj institucije jeste da se bavi unapređenjem manjinskih prava u oblasti kulture i afirmiše multikulturalizam, odnosno interkulturalizam, kako bi njegovali atmosferu razumijevanja, tolerancije i uzajamnog upoznavanja različitih kulturnih nasljeđa u našoj državi. Tačno je, i zahvaljujem se na toj konstataciji, da Centar ima i misionarsku ulogu, jer ono što radimo na način na koji radimo, i sa tom profilacijom, ne radi nijedna institucija u Crnoj Gori. Naše aktivnosti imaju dva paralelna kolosjeka- na jednom radimo na afirmaciji kulture manjinskih naroda, a na drugom, ništa manje značajnom, na njegovanju interkulturalizma. 

RB/BI: Bar je inspirativan u tom smislu, i zato sta danas i ovdje, je li tako?

Luboder: Drago mi je što sam u Baru, koji je, neću to reći samo kurtoazno, već je zaista tako, prijestonica multikulturalizma. Pripremajući se za dolazak i razgovor o manifestaciji koju planiramo, iščitavao sam literaturu, a zahvaljujući i dugom stažu poslenika u kulturi, znam da je vaš grad prepoznat kao mjesto sa bogatom i dugom tradicijom suživota i prožimanja, na najljepši način, međunacionalnih i međuvjerskih vrijednosti. U tom smislu je i prirodno da organizujemo ovdje program “Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti”, ali, naravno, za to će nam biti potrebna podrška Kulturnog centra, koji će, nadam se, stati iza ove ideje. Prvi program smo održali u Podgorici, pod naslovom “Svijetlo lice stare Podgorice”, u kojem smo afirmisali duh tolerancije i specifične atmosfere stare Podgorice. Gosti programa bili su Staropodgoričani, koji su publici ispričali zanimljive storije o tradiciji življenja i zajedništva, sevdisanja u sokacima stare Podgorice, gdje se gnijezdila starogradska pjesma, i duh koji i danas dijelom živi i inspiriše mnoge stvaraoce. U Baru bi taj program mogao da se održi pod motom i nazivom “Bar- tri vjere koje neće da se dijele”. U Kotoru je to bila manifestacija “Kroz skalete i pjacete”, u kojem smo afirmisali duh i tradiciju starog Kotora, a zatim smo taj program preselili na sjever- “Stari Kotor u Bijelom Polju”, gdje je djelovao, zaista egzotično, jer su u poluplaninskom ambijentu nastupili akteri kulturne scene iz Kotora, u svom prepoznatljivom stilu. U Pljevljima, program je realizovan u poznatoj Milet bašti, i moram naglasiti da je svugdje, muzičko- poetski nastup raznolikih umjetnika, naišao na oduševljenje i odličan prijem kod publike. Osim snažne poruke o zajedništvu i njegovanju bogatog kulturnog nasljeđa svih naroda, ovi programi, kolažnog tipa, imaju i estetske i visoko umjetničke vrijednosti… Mislim da su nam uvijek potrebni, a posebno u turbulentnim vremenima, kada se mnoge tradicionalne i civilizacijske vrijednosti dovode u pitanje.

RB/BI: Vratimo se i ostalim aktivnostima CEKUM -a, koje su brojne, književne, muzičke, likovne, folklorne… U vremenima kada je rad mnogih zamro, vaša ustanova bila je angažovana sa zadivljujućim entuzijazmom i uspjehom. Nemoguće je predstaviti taj kompletan, plodonosan rad, ali, ukratko, kako bi izgledala retrospektiva svih inicijativa i onoga što je već odrađeno?

Luboder: Upravo tako, u vrlo nepovoljnim uslovima, CEKUM je nastojao i uspio da realizuje brojne aktivnosti, uz dodatnu, otežavajuću okolnost, jer se radi o instituciji koja nema sopstvene produkcione kapacitete, ne raspolažemo prostorom za održavanje programa, niti potrebnom tehničkom infrastrukturom, a i materijalne mogućnosti nijesu na zavidnom nivou. Kompenzirali smo to radom brojčano, opet, malog kadra i kreativnošću zaposlenih, ali i svih onih sa kojima sarađujemo. Ako vam kažem da smo samo u prošloj godini, koja je obilježena mnoštvom ograničenja, realizovali preko 50 programa, ta cifra dovoljno govori o našem radu. Za deset godina, CEKUM je objavio skoro 40 naslova autora pripadnika manjinskih naroda, producirao desetak biografsko- dokumentarnih filmova o značajnim stvaraocima, organizovali smo na desetine tribina i okruglih stolova na aktuelne teme…

RB/BI: Imali ste i veoma zanimljivu izložbu nošnji u Narodnom muzeju Crne Gore. Kako je je taj program komunicirao sa publikom?

Luboder: Nošnje manjinskih naroda odlično su se uklopile u ambijent Narodnog muzeja, a iza tog projekta ostao je i sjajno odrađen i dizajniran katalog, koji prezentujemo gostima i svim građanima koji su zainteresovani. Reakcije su veoma dobre. Prošlu godinu obilježila je i kapitalna monografija o likovnim stvaraocima manjinskih naroda. Radi se o luksuznom, reprezentativnom izdanju i svojevrsnom leksikonu 54 likovna umjetnika, koji su stvarali ili stvaraju u Crnoj Gori (uz riječi referentne likovne kritike), bez namjere da ih predstavimo u zatvorenim etničkim granicama, već da ih prikažemo kao dio ukupne likovne, umjetničke i kulturne baštine Crne Gore. To je značajan poduhvat CEKUM-a, koji će trajno obilježiti njegov rad i ostati kao posebno zavještanje, prilično, možda i nekim većim unstitucijama kulture, sa znatno više kadra i resursa.

RB/BI: Prošlu godinu završili ste sa još jednim vrijednim, započetim projektom- predstavljanjem književnog stvaralaštva pripadnika albanskog naroda, a na to se nadovezala i odlično korespondirala sa tim, ali i svim ostalim programima, početkom 2022. promocija knjige novinara i publiciste Mustafe Canka. Te dvije izvanredne večeri su imale značajnog odjeka u javnosti. Kakvi su planovi u tom smislu?

Luboder: U pravu ste, ali, prije toga bih pomenuo, takođe, krajem prošle godine, promociju knjige Čeda Baćovića “Kralj Nikola i muhamedanci”. Radi se o publikaciji koja, takođe, promoviše multikulturalizam i ono što je sojsko i čojsko biće Crne Gore. U toj knjizi su objavljeni primjeri saradnje i razumijevanja, sa fokusom na tolerantni i čojski odnos crnogorskog suverena prema pripadnicima islamske vjere. To je djelo koje može biti svojevrsni bukvar tolerancije i razumijevanja. Što se tiče programa “Književnost Albanaca u Crnoj Gori-koliko se poznajemo”, uz podsjećanje da je albanska zajednica u posebnom fokusu CEKUM-a  (zbog specifičnosti, a to je poseban jezik), mogu reći da nam je namjera bila da crnogorskoj javnosti ukažemo na vrijednosti i kvalitet književne scene Albanaca u Crnoj Gori. Zaključak relevantnih znalaca jeste da albanska nacionalna zajednica ima uzuzetne književne stvaraoce i intelektualce, čiji je rad potvrđen ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu.

BI: Pomenuli ste jezičku barijeru koja, zaista, može i stvara nepoznanicu kod širokog auditorijuma o albanskom stvaralaštvu. Radite na njenom prevazilaženju. Na koji način?

Luboder: Zbog toga smo i organizovali taj program, kako bismo podstakli entuzijazam i aktivnosti relevantnih institucija na prevodilaštvu djela albanskih autora, a i sami ćemo raditi na tome. Pretpostavljam da prosječan crnogorski građanin zna ko je Esad Mekuli, Redžep Ćosja, Basri Caprici, ali izuzetni albanski stvaraoci mlađe generacije, afirmisani su izvan Crne Gore, a malo poznati u crnogorskoj javnosti. Književnost Albanaca je dio ukupne umjetničke produkcije u Crnoj Gori i CEKUM to tako sagledavai i tretira. U tom pogledu napravićemo i korak dalje. Planiramo da u ovoj godini objavimo dvojezično izdanje, na crnogorskomi i albanskom jeziku “Antologija priča albanskih autora u Crnoj Gori”. Već smo počeli pripreme na tom projektu, a moja orjentacija, kao čelnog čovjeka CEKUM-a, jeste da najmanje jednom godišnje realizujemo značajan program koji će ostati kao trajna vrijednost u hronologiji rada i funkcionisanja naše institucije, ali i kao trajna vrijednost u kulturnoj baštini naše države.

RB/BI: Kao što sam kazala, na taj projekat, početkom godine, nadovezala se promocija knjige Mustafe Canka iz Ulcinja “Interkulturalni prikaz- Bar i Ulcinj”.

Luboder: Radi se o sjajnoj knjizi i primjerima koji su antologijskog značaja. Ovo djelo u najboljoj mjeri korespondira sa onim što je naša namjera i sa onim zbog čega smo danas u Baru. Nadam se da će barski Kulturni centar prepoznati naš program i podržati ga, jer snaženje duha tolerancije, razumijevanja i uvažavanja različitosti, donosi opšti boljitak  i podiže nivo društvene kohezije u Crnoj Gori. U tome nam pomažete i vi kao mediji, jer samo takvom sinergijom mogu se postići rezultati. Na ruku nam ide i pad epidemijskog trenda, što bi moglo značiti da bi ovaj program u Baru, sa snažnom i vrijednom porukom, mogao da se održi u znatno prijatnijoj i relaksirajućoj atmosferi, i uz znatno veći broj  posjetilaca.

Intervju sa direktorom Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina (CEKUM-a), Salkom Luboderom, možete slušati na programu Radio Bara, u subotu, 12. marta, poslije 10 sati.

The post Luboder: Bar je crnogorska prijestonica multikulturalizma first appeared on BARinfo.