Film govori o Šejli Bakiji, djevojci koja je, uprkos tome što je tražila zaštitu od nasilja, ubijena na kućnom pragu. Institucije nijesu adekvatno reagovale, a njeno ubistvo je podiglo na noge hiljade ljudi koji su se okupljali na trgovima crnogorskih gradova u znak otpora prema nasilju. Film priča o devetnaestogodišnjoj žrtvi femicida i jednog u nizu primjera nefunkcionalnosti, sporosti i neblagovremenog djelovanja sistema u cilju zaštite od nasilja. U produkciji Ateljea “Arlekin” namjenski je pravljen kao najjače medijsko sredstvo, da utiče na buđenje svijesti kod mladih, kako bi došlo do smanjenja vršnjačkog i nasilja nad ženama i djevojčicama. 

Pitanje koje se nameće je šta je Šejla, pored izjave koju je dala, trebala da kaže policiji, da bi državne institucije shvatile da je u životnoj opasnosti i da li je Šejlu ubio čovjek koji je potegao pištolj ili država koja nije blagovremeno reagovala da je zaštiti.

“Ovo je izuzetno bitan dan, kad možemo da se osvrnemo na probleme sa kojima se suočavaju žene širom svijeta, a može i da nam pokaže šta kao društvo možemo da učinimo i koliko smo moćni”, kazala je, otvarajući panel-diskusiju, Jana Šekularac u ime Lokalnog tima za prevenciju nasilja nad djecom i mladima.

“Nasilje nad ženama nije samo narušavanje ljudskih osnovnih prava, već  predstavlja prepreku u ekonomskom i socijalnom integritetu našeg društva u cjelini. Ako zatvaramo oči pred nasiljem, ono postaje društveno prihvatljivo ponašanje. Treba da radimo na prevenciji, adresiramo svaki oblik nasilja i budemo uključeni kao zajednica. Opština Bar je zato i formirala Tim sastavljen od predstavnika relevantnih institucija i djece, predstavnika barskih škola. Zajedno smo radili na definisanju problema koje možemo da rješavamo sa lokalnog nivoa, a kao rezultat tog rada nastao je Plan aktivnosti za prevenciju nasilja nad djecom i mladima koji u fokus stavlja  informisanost društva o ovom problemu i pružanje psihosocijalne podrške u cilju uticaja na mlade da slobodno vrijeme provode na bolji i sadržajniji način”, pojašnjava Šekularac.

Vesna Drašković, odbornica i inicijatorka formiranja Ženskog odborničkog kluba u Skupštini opštine Bar, podsjetila je na slučaj naše tragično stradale mlade sugrađanke Zumrite Nerde, koju je nemilosrdno zlostavljao nevjenčani suprug i navela poražavajuće podatke koji se tiču nasilja nad ženama u Crnoj Gori.

“Svaka treća žena u Crnoj Gori je doživjela neki vid fizičkog nasilja, a prema posljednjem OEBS-ovom istraživanju, svaka druga poznaje ženu koja je žrtva nasilja, dok samo 12 % njih, među kojima je bila i Šejla, su se odvažile da nasilje prijave”, navela je Drašković.

Drašković navodi da nasilje iz godine u godine raste, žrtve su, uglavnom, finansijski nesamostalne, a nasilnici ili nisu, ili su blago kažnjeni. Osvrnula se i na nasilje koje je prisutno na društvenim mrežama, smatrajući to dodatnim problemom kad je osnaživanje žena u zajednici u pitanju.

Nužna je, ukazuje Drašković, promjena zakonske regulative u ovoj oblasti, kroz Nacrt izmjena zakona o zaštiti  od nasilja.

“Osim toga, putem medija možemo svakodnevno da dajemo informacije koliko se često vrši nasilje nad ženama kao podsjećanje i neki vid opomene. Podatak kojim se ne možemo pohvaliti je da je u ukupnom broju sagovornika koji se pojavljuju u medijima samo 26 posto žena dok samo 1,7 posto medija u Crnoj Gori govori o rodnoj ravnopravnosti. Neophodno je organizovati što više radionica, raznih vidova edukacije na ovu temu, a dokumentarni film ‘Šejla’ treba da odgledaju svi barski srednjoškolci/ke i da im to bude snažan podsticaj da prijave nasilje, nezavisno od toga da li su lično žrtve ili su svjedoci nasilja. Prijavljivanjem nasilja imamo veću šansu da mu stanemo na put”, poručila je Drašković dodajući da “žene nisu samo nježniji već i hrabriji pol”.

Milanka Okuka, pedagoškinja u Srednjoj stručnoj školi smatra da sve dok država ne sprovede strože kažnjavanje nasilnika, mladi će dobijati jasnu poruku da im se ništa neće dogoditi ako se budu nasilno ponašali.

“Pored fizičkih posljedica koje su bolne ali zarastaju, ostaju psihološke koje su složenije, kompleksnije, teže se uočavaju, dugo liječe a većina stručnaka kaže da se nikada ne izliječe. Kad shvatite da je sopstvena agresija, u stvari, reakcija na smetnje i prepreke na putu ostvarenja ciljeva, onda ste na pravom putu otrežnjenja. Ponašajte se prema drugima onako kako želite da se oni ponašaju prema vama. Prijavite nasilje, pomognite vršnjacima da se izbore sa ovako teškim oblicima nasilja i njegovim posljedicama sa kojima se nije lako nostiti”, poručila je Okuka.

“Nasilje je izabrano ponašanje, a sa onima koji su ga izabrali mi svakodnevno radimo”, kazala je Alma Hot, inspektorka za maloljetničku delinkvenciju i nasilje Odjeljenja bezbjednosti Bar.

“Trudimo se da, koristeći razne mehanizme suzbijemo nasilje ali smo nemoćni ako naiđemo na sistemski  problem. Nastojimo da ukažemo na probleme u cilju pružanja pomoći žrtvama, ali ako nemamo informaciju o problemu, ne možemo ga ni rješavati. Stoga je neophodno da s nama podijelite svaku informaciju koju imate jer ćete nam na taj način dati priliku da postupimo po zakonu i na adekvatan način riješimo problem. Budite humani, to je ono što je prirodno, ali je zatajilo, pa nam se događa nasilje kako među vršnjacima, tako i u porodici”, zaključila je Hot.

Neposredno nakon završetka projekcije, u bioskopskoj sali je najprije zavladao muk, a onda se prolomio aplauz. Tragična priča o Šejli dirnula je gledaoce među kojima je najviše bilo učenika Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole. Njihova profesorica Denisa Halimić žali što broj učenika nije još veći i smatra da bi projekcija filma “Šejla” i diskusije na temu nasilja trebalo da budu organizovane češće ali u prikladnijem terminu.

“Pojedinac može mnogo, od pojedinca sve kreće. Žene treba da budu jake, mada je to u uslovima ekonomske i svake druge krize veoma teško. Institucionalna podrška je neophodna, a u slučaju Šejle Bakije je zakazala.  Ovaj film mora da vidi što veći broj ljudi, pogotovo mladih”, smatra Halimić.

Film je bio izuzetno emotivan ali i edukativan za Teodoru Gašić.

“Šejla i ja smo vršnjakinje. Možda sam upravo zato sa posebnom emocijom ispratila film. Važno je da ne ostanemo nijemi kad je nasilje u pitanju. Ovaj nas film ohrabruje da prijavimo bilo koji vid nasilja. Juče sam se vratila sa četvorodnevnog seminara na istu temu, još sam pod utiskom i tog predavanja. Čini se da je neophodno uključiti i muškarce da budu predavači, edukatori… imalo bi efekta”, smatra Teodora.

U ime organizatora, na početku večeri se  obratio VD sekretara Sekretarijata za kulturu, Srđan Lekić istakavši da će Opština Bar i u narednom periodu, u skladu sa svojim nadležnostima, podržavati ovakve projekte i biti otvorena za nove ideje i sugestije u borbi protiv svih vidova nasilja.

The post Drašković: Šejla može biti svaka od nas first appeared on BARinfo.

Film je namjenski pravljen kao najjače medijsko sredstvo da utiče na svijest mladih, na buđenje svijesti kod adolescenata, kako bi smanjili do sada nezabilježeno vršnjačko nasilje kao i nasilje nad ženama i djevojčicama. 

Film “Šejla”, snimljen u produkciji Ateljea “Arlekin”, šalje poruku: DA SE VIŠE NIKOME NIKADA NE PONOVI! Priča o Šejli Bakiji, tragično stradaloj djevojci, postala je sinonim građanskog otpora prema nasilništvu nad ženama.

Nakon projekcije filma biće održana panel diskusija na kojoj će govoriti Jana Šekularac, ispred Opštinskog tima za prevenciju nasilja nad djecom i mladima, Vesna Drašković, odbornica i inicijatorka formiranja ženskog odborničkog kluba u Skupštini opštine Bar, Milanka Okuka, pedagoškinja u Srednjoj stručnoj školi u Baru i Alma Hot, inspektorka za maloljetničku delikvenciju i nasilje Centra bezbjednosti Bar.​

The post Film Šejla – priča o tragično stradaloj žrtvi nasilja, u Domu kulture Bar first appeared on BARinfo.