Uvod u noć pripao je jednom od traženijih bendova u Crnoj Gori – „Čardak bendu“, koji je publiku podigao na noge već od prvih taktova bezvremenskog hita Zdravka Čolića „Zelena si rijeka bila“. Uslijedile su, potom, neke od trenutno najpopularnijih numera „Ja volim“ Jakova Jozinovića i „Da Bog da“ Magla benda, ali i brojni poznati klasici Željka Samardžića, Dina Merlina, Aca Pejovića…  koje je publika pjevala uglas.

Frontmen benda, Petar Piper istakao je da im posebno znači što su dio manifestacija koje okupljaju veliki broj ljudi.

„Ovo je u suštini naša, barska i ulcinjska publika Mi smo na tom potezu jako često zastupljeni i, kao i uvijek, najbolja publika je naša, barska. Jako nam znači da budemo dio ovakvih manifestacija i nekako mi se čini da, kako vrijeme prolazi, sve više pripadamo ovakvim događajima“, kazao je Petar.

„Čardak bend“ već sarađuje sa Turističkom organizacijom Bar, a ovog ljeta ostvarili su saradnju i sa turističkim organizacijama drugih crnogorskih gradova.

„Imali smo samostalne koncerte u Bijelom Polju i Andrijevici i jako smo zadovoljni odzivom ljudi. Već smo u studiju odradili našu autorsku pjesmu i očekujemo da ćemo spot snimiti u narednih mjesec. Još uvijek razmišljamo o naslovu, ali mogu reći da je nešto nesvakidašnje i da sama tema pjesme odstupa od ustaljenog“, najavio je Piper.

Nakon jednočasovnog zagrijavanja uz barski bend, uslijedio je vrhunac večeri – nastup Tee Tairović. Puna dva sata Tea nije stala, priredivši nastup koji je nadmašio sva očekivanja uz razne plesne koreografije, nevjerovatnu harizmu i neumornu energiju, ali i konstantnom komunikacijom sa publikom. Koncert je otvorila hitom „Dva i dva“, a zatim su se nizale i pjesme „Severna Latina“, „Španija i Argentina“, „Hajde“, „Balerina“, „Dubai“, „Balkanija“… Posebnu pažnju izazvala je tačka trbušnog plesa, kojom je Tea uvela publiku u izvođenje svoje najnovije pjesme „Bonita“, koja je već oborila sve rekorde slušanosti.

Publika ju je nagrađivala aplauzima, vriskom i pjevanjem uglas, potvrđujući da je njen nastup bio jedan od najiščekivanijih događaja ovog ljeta na barskoj rivijeri.

Tea Tairović kazala je da je za Bar vežu lijepe uspomene iz djetinjstva.

„Ljetovala sam u Baru prije 20 godina, u djetinjstvu. U ovom hotelu sam prvi put i oduševljena sam. Terasa mi gleda na more, tako da sve najljepše imam da kažem“, kazala je Tea.

Govoreći o koncertu, istakla je da od nje publika uvijek može da očekuje mnogo energije i dobru zabavu.

„Publika na mojim koncertima dobije ono što najavljujem na početku svakog koncerta – najbolju žurku na Balkanu. Daću sve od sebe zajedno sa svojim bendom, jednu dobru energiju, mnogo dobrih pjesama i mnogo ljubavi. Kada izađem na scenu, najvažnije mi je kako se ja osjećam, jer ja dosta diktiram raspoloženje, ali i publika. Nekako uzajamno diktiramo jedni drugima raspoloženje. To je ozbiljna interakcija“, rekla je Tairović.

Pjevačica je kazala da je pjesma „Bonita“ sa posljednjeg albuma oborila sve rekorde slušanosti. „Hit ’Bonita’ je oborio sve rekorde slušanosti kada je u pitanju cjelokupna moja diskografija, ali i generalno svega što je izašlo ove godine. Veoma sam aktivna, a što se tiče narednog perioda, imam američku turneju koja me očekuje krajem novembra“, najavila je Tairović.

Publika je na Veliki Pijesak stigla iz različitih krajeva.

Ajna i Morena iz Bara kažu da su na koncert došle upravo zbog Tee Tairović.

„Koncert je odličan, kao i atmosfera, baš onako kako smo očekivale. Ovo nam je drugi put da je slušamo, a vratile bismo se još sto puta ako treba. Tea je fantastična, kao i uvijek, atmosfera je fenomenalna“, kazale su.

Sonja iz Bora prvi put je bila na manifestaciji „Noć Velikog Pijeska“. „Odlična je manifestacija, ljudi su super, a domaćini ekstra. Za Čardak bend smo čuli i u Srbiji, a Tea je šampion. Dovoljno je samo da zaigra – predivna je“, rekla je Sonja.

Sanela iz Vrbasa kaže da godinama ljetuje na Velikom Pijesku, ali da je prvi put prisustvovala ovoj manifestaciji. Na koncert je došla sa kćerkom, koja je veliki fan Tee Tairović. „Ćerka obožava Teu Tairović i oduševljena je. “Nadam se da će Tea doći blizu mene“, kazala je njena kćerka koja je sa oduševljenjem pratila koncert.

Nađa iz Čačka prvi put je na odmoru sa porodicom na Velikom Pijesku. „Jako mi se sviđa atmosfera, izvođači su pun pogodak. Volim da čujem sve njene pjesme, pravi odličan provod“, kazala je.

Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Mrkojevići Senad Arabelović, zadovoljan je što je manifestacija po šesti put okupila veliki broj posjetilaca.

„Ovo već postaje i tradicija. Mislim da ovaj kraj zaslužuje ovakvu manifestaciju, jer cijela Mjesna zajednica Mrkojevići u posljednjih nekoliko godina svjedoči velikom progresu u turizmu. Ovoliki broj ljudi svakako opravdava ovu manifestaciju“, kazao je Arabelović.

On je istakao da Veliki Pijesak iz večeri u veče bilježi rekordnu posjećenost, a da je takav slučaj bio i sinoć.

„Odabir izvođača koji je odradila Turistička organizacija Bar bio je pravi, što pokazuje i ovoliki broj ljudi. Očekujemo da će sljedeće godine manifestacija biti još bolja. Moramo zahvaliti Opštini Bar i Turističkoj organizaciji Bar, koji su glavni pokrovitelji ove manifestacije, i očekujemo da će ovakve i slične manifestacije podržavati i ubuduće“, poručio je Arabelović.

The post Tea Tairović i Čardak Bend priredili spektakl na Velikom Pijesku first appeared on BARinfo.

“Posljednjih godina turističke sezone u Mrkojevićima međusobno veoma liče. Broj gostiju i smještajnih kapaciteta kontinuirano raste, posebno me raduje činjenica da je i ove godine prisutan veliki broj ljudi iz dijaspore koja inače nije samo turistički potencijal, već i važan  partner lokalnoj zajednici, jer često pomaže realizaciju različitih projekata i inicijativa. Iako se broj posjetilaca povećava, najveći dio problema koji su postojali prošle godine ostao je prisutan i ove, samo su pojedini izazovi sada izraženiji nego ranije”, kazao je Arabelović.

Govoreći o posjećenosti, ukazao je da podaci Turističke organizacije Bar potvrđuju rast broja gostiju, “što se može primijetiti i na terenu”. Arabelović ocjenjuje da su pripreme za sezonu ove godine bile kvalitetnije nego prethodne, a tu je posebno pohvalio rad DOO Komunalne djelatnosti.

“Uradili su dobar posao kako u priobalnom, tako i u kontinentalnom dijelu Mjesne zajednice-košenja zelenih površina, proširen sistem prikupljanja otpada ‘od vrata do vrata’, unaprijedili su brojne komunalne aktivnosti. Posebno bih naglasio angažovanje radnika na terenu, ali i menadžmenta preduzeća koji pravovremeno odgovara na zahtjeve Mjesne zajednice. Kao pozitivan primjer navodim prije svega uređenje vidikovca između dva tunela, mjesta koje svakodnevno privlači veliki broj turista i prolaznika. S druge strane, tu je problem manjih nelegalnih odlagališta zemlje i građevinskog materijala uz put, ali, i taj problem se postepeno rješava uz podršku opštine”, dodaje Arabelović.

Kada je riječ o otpadu, on je skrenuo pažnju na odlaganje kabastog otpada pored kontejnera.

“Podsjećam da građani mogu legalno odložiti kabasti ili zeleni otpad na deponiji Možura po vrlo povoljnoj cijeni od tri centa po kilogramu, zbog čega ne vidim opravdanje za nelegalno odlaganje otpada i rizikovanje visokih kazni i od po 500 eura”, kazao je.

Jedan od najvećih problema tokom sezone ostaje saobraćaj. Arabelović upozorava na veliki broj saobraćajnih nezgoda na potezu od tunela Ćafe do Vidikovca, uključujući i nesreće sa smrtnim ishodom, navodeći da su najčešći uzroci nestrpljenje vozača, neprilagođena brzina i rizična preticanja.

“Mjesna zajednica je zbog toga uputila zahtjeve Ministarstvu unutrašnjih poslova i lokalnoj policiji kako bi se određene raskrsnice i skretanja dodatno regulisale, problem će biti teško riješiti bez video-nadzora ili drugih sistema kontrole saobraćaja. Iako je magistrala široka i kvalitetno izgrađena, pojedine tačke predstavljaju ozbiljna uska grla, posebno skretanje prema plaži u Dubravi i prvi ulaz u Dobru Vodu, gdje se zbog velikog broja objekata, lokala i pješaka stvaraju gužve. Ipak, paradoksalno, najveći broj nezgoda ne događa se na tim mjestima, već na otvorenim dionicama gdje vozači ne poštuju punu liniju i nepropisno pretiču, a da paradoks bude još veći, najviše udesa prave vozači iz Bara i Ulcinja”, naglašava gost “Promenade četvrtkom”.

Govoreći o problemu parkiranja, Arabelović ističe da je riječ o izazovu koji pogađa gotovo cijelu Crnu Goru. Na području Utjehe postoje kapaciteti za parkiranje koji nisu dovoljno iskorišćeni, dok je situacija na Velikom Pijesku mnogo složenija zbog intenzivne gradnje i velikog broja turista. Pohvalio je rad Komunalne policije koja redovno kontroliše nepropisno parkiranje i sankcioniše prekršioce.

Kada je riječ o vodosnabdijevanju, ocjenio je da je situacija značajno poboljšana-dio mreže ispod magistrale završen je prije nekoliko godina, a očekuje da će tokom godine započeti priključenje Uvale Maslina na vodovodnu mrežu. Međutim, pitanje otpadnih voda ostaje mnogo ozbiljniji problem od samog vodosnabdijevanja.

“Iako postoje studije i projektna rješenja, konkretna realizacija kanalizacionog sistema još uvijek se čeka”.

Arabelović je ovom prilikom posebno istakao razvoj Hladne Uvale, koja je od nekada manje poznate lokacije postala izuzetno popularna turistička destinacija. Smatra da je riječ o jednom od najljepših dijelova obale, ali, upozorava da bi pretjerana popularizacija mogla dovesti do preopterećenosti prostora. On je podsjetio na raniju inicijativu Mjesne zajednice prema Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom za izgradnju šetališta “lungomare” u ovom dijelu priobalja Mrkojevića.

Za odvoz otpada tokom sezone ocijenio je da sistem funkcioniše dobro i da se otpad iz turističkih zona uklanja svakodnevno, te da nema većih problema sa prepunim kontejnerima ili stvaranjem improvizovanih deponija pored plaža. Takođe je naglasio značaj redovnog pranja ulica, koje doprinosi higijeni i ukupnom utisku čistoće destinacije.

“Što se buke  tiče, ove godine nije bilo značajnijih primjedbi građana. Potrebno je pronaći balans između turističke zabave i prava stanovnika na miran odmor, mislim da je sada takav kompromis uglavnom postignut”, objasnio je.

U osvrtu na rekonstrukciju puta kroz Mrkojeviće. Arabelović je kazao da je lokalno stanovništvo veoma zadovoljno što su radovi konačno započeti nakon dugog čekanja, te da današnja trasa već sada izgleda potpuno drugačije od stare saobraćajnice koju su generacije koristile decenijama.

“Ipak, projekat je donio i određene probleme. Bilo je primjedbi građana zbog promjene nivelete puta, otežanog pristupa pojedinim parcelama i neriješenih pitanja eksproprijacije na pojedinim lokacijama. Uprkos tome, očekujem da će svi problemi biti riješeni i da će radovi biti završeni u razumnom roku. Ovaj put nije važan samo za Mrkojeviće, već predstavlja značajnu državnu saobraćajnicu prema granici sa Albanijom. Tokom radova povećano je opterećenje lokalnih seoskih puteva, posebno u situacijama kada se saobraćaj preusmjerava zbog nezgoda na magistrali, što dodatno komplikuje svakodnevni život stanovnika”, naveo je Arabelović.

Iz ugla direktora Deponije Možura, Arabelović se osvrnuo i na dugogodišnje žalbe stanovnika i vlasnika turističkih objekata u Hladnoj Uvali i okolnim područjima zbog neprijatnih mirisa koji se šire sa deponije.

“Proces odlaganja otpada odvija se u skladu sa strogim procedurama definisanim integrisanom dozvolom, redovno se vrši prekrivanje otpada, kontrola deponijskog gasa i monitoring kvaliteta vazduha. U nadzoru učestvuju i ekološka inspekcija i Centar za ekotoksikološka ispitivanja. Ipak, u određenim meteorološkim uslovima širenje neprijatnih mirisa ne može se potpuno spriječiti. Moram reći i da građani često svaku pojavu dima ili neprijatnih mirisa automatski povezuju sa deponijom, imamo tu primjer nedavnog požara u Maloj Gorani koji je izazvao pogrešne prijave da gori deponija Možura. Očekujem da će izgradnja novih deponijskih kada, koje će biti udaljenije od naseljenih zona, dodatno smanjiti ove negativne uticaje”, napomenuo je Arabelović.

Govoreći o kulturno-zabavnom programu u ovoj MZ tokom sezone, Arabelović je potvrdio da će tradicionalne Sportske igre Mrkojevića biti održane i ove godine, ističući da su one postale važan dio identiteta kraja i da okupljaju učesnike koji “godinama dolaze i odrastaju uz ovu manifestaciju”.

“Međutim, nedostaje nam veća i prepoznatljivija turistička manifestacija koja bi imala institucionalnu podršku i dugoročnu tradiciju. Problem tu nije samo finansiranje, već i nedostatak organizacionog angažmana. Turistička organizacija pokazuje spremnost da podrži takve događaje, ali među ugostiteljima i zakupcima plaža ne postoji dovoljno inicijative da se projekti pokrenu. Što se  saradnje Mjesne zajednice sa turističkim privrednicima tiče, ona je dobra, ali, uvijek postoji prostor za napredak.  Savjet Mjesne zajednice otvoren je za sve građane i privrednike, i redovno prosljeđuje njihove zahtjeve nadležnim institucijama. Posebno bih naglasio da su plaže ove godine bile spremne znatno ranije nego prethodne, iako i dalje postoje uobičajene tenzije između zakupaca plaža, koji žele proširiti svoje kapacitete, i turista koji traže više slobodnog prostora na obali”, zaključio je Arabelović.

The post Arabelović: Turistička sezona u Mrkojevićima u skladu sa očekivanjima first appeared on BARinfo.

RB/BI: Najaktuelniji trenutak u vezi sa radom Možure je rad postrojenja za pretvaranje energije deponijskog biogasa u električnu energiju. Jeste li zadovoljni kako postrojenje funkcioniše i koji su benefiti?

Arabelović: Vrlo smo ponosni što smo prije dva mjeseca od CEDIS-a dobili saglasnost za trajni rad. Fali nam još samo nekoliko stvari iz Katastra da bi zaokružili kompletan proces, ali ono što je značajno je da elektrana radi već skoro četiri mjeseca, da su parametri u granicama predviđenim projektom. Projekat ima ekološki segment (čuva se životna sredina na način što se deponijski bio gas koji se generiše u sanitarnim kadama na ovaj način sakuplja i transformiše u nešto korisno) i ekonomski dio (kroz plasman električne energije na tržište).

RB/BI: Veoma važna inovacija biće planirano proširenje kapaciteta izgradnjom novih sanitarnih kada. U toku je izrada Glavnog projekta. Imali ste četiri kade u okviru postojeće, a planiraju se još dvije. Zamoliću Vas da približite slušaocima šta taj sistem podrazumijeva, zbog čega je važan za funkcionisanje Možure i koje inovacije donosi u smislu tehnologije i kapaciteta?

Arabelović: Podsjetio bih da je deponija započela sa radom 2012. godine. S obzirom da je svoje kapacitete popunila skoro do kraja – do sada je odloženo preko milion tona otpada, pa su novi kapaciteti proširenjem, odnosno izgradnjom sanitarnih kada, neophodni. Pri kraju je Glavni projekat za izgradnju novih sanitarnih kada koji finansira naše Društvo. Jako je značajno što je „Možura“ centar za južni region Crne Gore, da na njoj otpad odlažu sve opštine crnogorskog primorja, osim Herceg Novog, što je na godišnjem nivou oko sto hiljada tona. Vrlo je važno i što smo pri kraju pregovora sa Evropskom Unijom, pri čemu moramo zadovoljiti zahtjeve Poglavlja 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine. Na našem prostoru će biti Centar za upravljanje otpadom. Upravo s tim u vezi je i izgradnja novih kada, kao i posao koji realizujemo u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. U toku je izrada Studije izvodljivosti svih ovih razvojnih projekata i idejni projekat Centra za selekciju i Centra za kompostiranje. Sve ove inovacije su u skladu sa savremenim načinom upravljanja otpadom, koji već funkcioniše u skoro svim zemljama članicama EU, pa implementaciju treba očekivati i kod nas. To nikako nije jednostavan proces, već jako izazovan i bila bi, možda, potrebna cijela emisija da podrobno o tome porazgovaramo. Završetak Glavnog projekta očekujemo do ljeta, a tender za izgradnju novih sanitarnih kada do kraja godine. Podsjetio bih i da je državnim budžetom, poslije dužeg niza godina i brojnih molbi, konačno predviđen iznos od deset miliona eura za njegovu realizaciju.

RB/BI: Koliki je previđeni rok trajanja?

Arabelović: Iako ćemo tačne podatke imati kada bude gotov Glavni projekat, ali već sada raspolažemo podatkom da će to biti period od deset godina. Tu se može staviti „zarez“ jer ukoliko Centar za selekciju i kompostiranje bude u funkciji prije toga, određene količine otpada će se smanjiti (neće završavati na deponiji), tako da je moguće da će njihov vijek biti još duži. Naš projekat u vezi sa rekultivacijom postojećih sanitarnih kada i iskorišćavanjem dodatnih količina gasa koje se budu generisale, rangiran je kao trećeplasirani na takmičenju Young Csout Europe, u organizaciji Privredne komore Crne Gore i Njemačke. Prezentacija će biti održana u junu u Berlinu.

RB/BI: Hoće li ove investicije i inovacije uticati na cijenu odlaganja otpada?

Arabelović: Trenutno odlaganje otpada plaćaju komunalna preduzeća koja su ove troškove uračunala u cijenu svojih usluga koje naplaćuju od građana, pa nije za očekivati da će doći do povećanja cijene. Mi jesmo prema komunalnim preduzećima od 1. januara ove godine uvećali iznos po toni, jer cjenovnik nije mijenjan od 2012. godine.

RB/BI: Državnim planom upravljanja otpadom Možura je predviđena za Centar za upravljanje otpadom južne regije Crne Gore. Što će to značiti u praksi, znajući da je Možura, kao što ste kazali, i do sada pokrivala potrebe svih primorskih opština, izuzimajući Herceg Novi?

Arabelović: U svakom gradu će postojati transfer stanice, koje podrazumijevaju mjesta za primarnu selekciju otpada u posebnim kantama, gdje će se potom vršiti dodatna selekcija. Onaj dio otpada koji ta preduzeća ne budu mogla da obrade, završavaće na deponiji.

RB/BI: Imamo li tu vrstu kulture i osviještenosti?

Arabelović: Mislim da ćemo je steći onog momenta kada budemo morali da platimo, ako budemo nekulturni. To je, iskustveno rečeno, jedini način. Kada odemo van granica naše zemlje, nikome ne pada na pamet da se neodgovorno ponaša. Odmah mu se svijest probudi, jer zna da će biti kažnjen ako ne poštuje propise. Veoma važan je i segment o kojem će trebati mnogo više razgovarati, tiče se tretmana otpada kada stigne na deponiju. Da li će to biti mehaničko-biološki tretman na koji nas Evropa „tjera“ ili neka alternativa, vidjećemo. Podgorička deponija je uradila studiju izvodljivosti za termičku obradu otpada, što je opcija koja se pojavljuje u nekim djelovima Evrope. Nažalost, nismo u situaciji da baš možemo da biramo šta hoćemo, nego moramo prihvatiti ono što nam se nudi, a to su upravo ti Centri za mehaničko – biološki tretman, koji su dio cirkularne ekonomije. Taj proces je jako izazovan što se tiče ekonomske održivosti, jer se stvara produkt koji kasnije nema mogućnost razdvajanja. Znači, poslije tog tretmana stvara se materijal koji ima svoju kalorijsku vrijednost i trebao bi da bude gorivo koje bi poslužilo cementarama, termoelektranama, a u svim analizama je predstavljen kao „dobitak“ za firmu. U praksi se pokazalo (u Hrvatskoj, u Sloveniji) da bi se taj centar oslobodio otpada, mora da plati 200 do 250 eura po toni, pa je dodatni balast za preduzeće koje njime upravlja. O tome će trebati podrobno razmisiti, kako bi se našao balans između onoga što Evropa traži i to na najbolji mogući način realizovati, a da bude u našem interesu.

RB/BI: Lijepa vijest je i da podržavate projekat koji se tiče rekultivacije, pa će zaposleni i ove godine učestvovati i na smotri “Young Energy Europe”. Kako ćete se predstaviti?

Arabelović: Naši zaposleni su osvojili treće mjesto u Crnoj Gori na takmičenju koje se ticalo promocije energetske efikasnosti. Na ovoj lijepoj smotri predstaviće se sa projektom zatvaranja rekultivacije deponije. Snimili smo i kratak video.

RB/BI: Zaštita životne sredine je uvijek ono što je građanima najvažnije. Dakle, prati li drenažni sistem savremene standarde i da li je njime preduprijeđeno eventualno curenje ili zagađenje podzemnih voda?

Arabelović: Sanitarna deponija je inženjerski objekat koji treba da zadovoljava sve parametre u pogledu zaštite svih parametara životne sredine, kako zemljišta, tako i vazduha i vode. Deponija je urađena na način što je sa donje strane obložena sa tri sloja vodonepropusnih folija. Do sada, zbilja, nismo imali nijadan ekološki incident. Voda koja se sakuplja iz deponije, odlazi u sistem gdje se vrši njeno tretiranje i recirkulacijom se ponovo vraća na deponiju i tako sve dok ne ispari i dok je otpad ne upije. Kao neko ko dolazi iz tog kraja i živi u blizini deponije, imam i svojevrsnu ličnu odgovornost da sve definisane i propisane odredbe budu ispoštovane u najvećoj mogućoj mjeri. Svakako da deponija ne može biti objekat bez određenih nus pojava. Toga moramo biti svjesni.

RB/BI: Vi ste, dakle, i kao građanin i kao direktor „Možure“ i kao porodičan čovjek zadovoljni kako to, i pored brojnih izazova, funkcioniše?

Arabelović: Jesam, zaista. Zaslugu za to ne mogu pripisati sebi, već zaposlenima koji rade na deponiji u otežanim okolnostima i uslovima, dajući puni doprinos da do propusta u radu ne dođe. O ispravnosti svjedoče i izvještaji nadležnih inspekcijskih službi.

RB/BI: Da li je unaprijeđen sistem za kontrolu neprijatnih mirisa?

Arabelović: Neprijatni mirisi prate sve objekte ovog tipa. Osjećaju se i pored kontejnera ispred zgrade, kante pored kuće… Način na koji je predviđeno da se širenje neprijatnih mirisa donekle kontroliše je svakodnevno prekrivanje otpada. Neprijatni mirisi se, nažalost, šire i tokom samog transporta otpada do deponije. Primjetna su curenja iz kamiona koji ga dovoze, ostaju na cesti, pogotovo dijelom puta od skretanja sa magistrale ka deponiji, gdje je uspon i do 12 posto. Te neprijatne mirise, koji do izražaja dolaze u večernjim satima, nije moguće do kraja kontrolisati. Pomenuo bih i da smo trenutno na 21. metru od dna deponije, što dodatno usložnjava ovaj problem.

RB/BI: Kazali ste da nije bilo ekoloških incidenata. Postoje li sistemi za rano upozorenje na eventualne opasnosti?

Arabelović: Cijela deponija je pod video nadzorom, a periodično radimo ispitivanja samog tijela deponije sa ciljem kontrole da nije došlo do samozapaljenja usljed povećanja temperature unutar deponije. Oko cijelog objekta postoji hidrantska mreža, a visoki nivo bezbjednosti nam je od prvog dana rada najvažnija stvar. Preko Fonda za inovacije smo konkurisali za nabavku drona koji bi mogao da snima infracrvenim zracima i pojavu metana na sanitarnim kadama.

RB/BI: Koliko će sve ove inovacije produžiti radni vijek deponije?

Arabelović: U mjeri u kojoj budemo uspjeli da povećamo nivo selekcije. Trenutno je na jako niskom nivou – ispod pet posto na nivou države. Direktivama koje propisuje Zakon o upravljanju otpadom su predviđene, kao i Državnim planom upravljanja otpadom su definisani brojevi koji bi trebali da se zadovolje u procentima, što nas sve dosta opterećuje. U tom zahtjevnom procesu je možda značajnije da se smanji proizvodnja otpada, nego njegova selekcija.

RB/BI: Koliko otpada se dnevno odlaže na Možuri?

Arabelović: Sada je to između 200 i 250 tona, a u jeku sezone dostiže i 500 tona.

RB/BI: Koliko košta odlaganje otpada po toni?

Arabelović: Komunalna preduzeća plaćaju 27 eura po toni odloženog otpada, a preduzeća osnivača (komunalna preduzeća Bara i Ulcinja) 50 posto tog iznosa. To je cijena koja nije velika, posebno ako se računa koliko koštaju ulaganja u projekte. Poređenja radi, prije mjesec smo bili u radnoj posjeti Centru za gospodarenje otpadom u Zadru, gdje je cijena koju plaća tamošnja Čistoća za odlaganje otpada na deponiji 170 eura po toni. U Sloveniji cijene koje plaćaju komunalna preduzeća po toni otpada prelaze 300 eura.

RB/BI: Možura nudi i uslugu odlaganja kabastog otpada. Koju proceduru građani treba da ispoštuju i kakav je cjenovnik?

Arabelović: Nastojali smo da to maksimalno pojednostavimo. Zahvalio bih se i vašoj medijskoj kući preko koje smo pokrenuli akciju. Građani radnim danima do 15 sati mogu svojim vozilom dopremiti na deponiju kabasti otpad, stari namještaj, dušeke, ostatke od krašćenja bašti, građevinski materijal. Cijene su zbilja simbolične – 27 eura po toni. Recimo, za odlaganje nekog kauča od 40-ak kilograma, plaća se jedan euro. Zbilja je šteta da neko zbog tog eura ne napravi napor i dođe do deponije, nego da stvari koje mu više nisu potrebne odloži u neku šumu, pored potoka ili u korito rijeke…

RB/BI: Kako ste zadovoljni saradnjom sa lokalnom zajednicom?

Arabelović: Od samog početka smo otvoreni za sve primjedbe, sugestije. Imamo odličnu saradnju i sa školama u kojima promovišemo benefite ekološkog tretiranja otpada. Djeca, srećom, veoma prepoznaju značaj zaštite životne sredine. Smatram da je, možda, teže nas, roditelje, naučiti nekim stvarima nego mladu populaciju.  

RB/BI: Kako se finansira rad deponije, je li poslovanje održivo ili zahtijeva subvencije?

Arabelović: Naplatom sredstava od komunalnih preduzeća, uspijevamo da funkcionišemo pozitivno, ali je za bitnija ulaganja neophodna podrška opština osnivača, kao i ostalih koje odlažu otpad na deponiji. Naravno, pomomoć je potrebna i od strane države. Uspjeli smo da iz sopstvenih sredstava finansiramo kupovinu zemljišta za proširenje, što je investicija vrijedna preko milion eura. Realizovali smo i projekat vrijedan milion i šesto hiljada eura, uz subvenciju Vlade Republike Slovenije od 630 hiljada eura, za postrojenje koje služi za pretvaranje energije biogasa u električnu energiju. Izgradnja velikog Centra, bez pomoći države, nije moguća. Moramo biti svjesni da je ovo skup posao (specijalne mašine, specijalan tretman). Isplativo jeste, ali uz subvencije države.

RB/BI: Koji su, da rezimiramo, ključni planovi za narednih pet godina?

Arabelović: Prvo i osnovno je da se ostvari mogućnost da se na deponiji može odlagati višak materijala, potom stavljanje u pogon Centra za upravljanje otpadom, u okviru kojeg bi funkcionisali centri  za selekciju i kompostiranje. Značajno je i što će morati da bude urađena rekultivacija, očekuje nas i stavljanje u pogon postrojenja za prečišćavanje procijednih voda. Želja nam je da u okviru prostora kojim deponija raspolaže, pored elektrane na biogas koju imamo, napravimo i solarne elektrane. Za početak bi to bio dio parkinga koji se nalazi u neposrednoj blizini upravne zgrade, a nakon zatvaranja deponije da se na tom mjestu izgradi elektrana koja bi bila, možda čak i do deset megavata. Planovi su ambiciozni. Okrenuti smo „zelenoj“ energiji, pa bi bio izuzetan spoj da, uz pretvaranje gasa u električnu energiju, dobijemo još jedan vid obnovljivog izvora energije. Iznad nas su i vjetroelektrane, tako da bi taj lokalitet postao pravo „zeleno“ područje. Jako je značajna sinergija između nas koji upravljamo privrednim društvima ovog tipa,Vlade i opština koje kontrolišu i usmjeravaju proces, ali i civilnog sektora i lokalnih zajednica.

The post VIDEO – Arabelović: Odlični rezultati postrojenja za pretvaranje energije biogasa u električnu energiju, u planu i proširenje sanitarnih kada first appeared on BARinfo.

To se navodi u dopisu, u koji su “ Vijesti” imale uvid, a koji potpisuje izvršni direktor preduzeća koje gazduje regionalnom deponijom Senad Arabelović.

Povećanje cijena odlaganja otpada, neminovno će usloviti i talas povećanja cijena komunalnih usluga u svim primorskim opštinama.

Odbor direktora društva “Možura” D.O.O. donio je odluku o novim cijenama za deponovanje, obradu i uništenje otpada na regionalnoj sanitarnoj deponiji “Možura”, koja stupa na snagu od 1. januara 2026. godine.

“U skladu sa novim cjenovnikom, cijene usluga deponovanja iznose za opštine Bar i Ulcinj 13,5 eura po toni bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV). Cijene odlaganja otpada za opštine Budva, Tivat i Kotor bez uračunatog PDV po toni iznosiće od naredne godine 27 eura”, navodi se u obavještenju dostavljenom na adrese komunalnih preduzeća u pet primorskih opština.

Kako se naglašava u dopisu, sve ostale cijene za deponovanje i obradu otpada uvećavaju se za 35 odsto u odnosu na važeći cjenovnik.

“Analiza poslovanja preduzeća ‘Možura’ pokazala je da je povećanje cijena neophodno kako bi se obezbijedila stabilnost poslovanja i kontinuitet pružanja usluga. Cijene usluga nijesu mijenjane od početka rada deponije, odnosno od 2012. godine”, napominje Arabelović u dopisu.

A da kapaciteti regionalne sanitarne deponije “Možura” mogu zadovoljiti potrebe još najviše godinu, upozorio je u maju ove godine direktor Arabelović, navodeći da je za proširenje neophodna finansijska podrška Vlade.

On je na tada održanom na radnom sastanku posvećenom analizi stanja i unapređenju komunalnih usluga koji je na inicijativu Odbora udruženja komunalne privrede Privredne komore Crne Gore (PKCG), organizovala Opština Bar, u saradnji sa preduzećima Komunalne djelatnosti Bar i Možura, naglasio da iako su tehnička dokumentacija i lokacija za proširenje spremni, za realizaciju je neophodna finansijska podrška Vlade Crne Gore.

Vlada je nedavno usvojila državni plan upravljanja otpadom do 2029. godine, za čije će sprovođenje biti potrebno oko 400 miliona eura,

Plan predviđa povećanje stope reciklaže komunalnog otpada do 65 odsto do 2035. godine, smanjenje količine biorazgradivog otpada koji se odlaže na deponije, te zatvaranje i sanaciju svih nesanitarnih odlagališta do 2030. godine.

Vlada je početkom septembra donijela novu Uredbu o bližim elementima i metodologiji za određivanje cijena komunalnih usluga kojom su preciznije definisani korektivni faktori, a koji su i ranije bili sastavni dio obračuna cijena prema korisnicima.

Uredba, koja je stupila na snagu, podrazumijeva izradu novih cjenovnika u skladu sa utvrđenim parametrima, što su već započela pojedina komunalna preduzeća. Sva komunalna preduzeća su dužna da bez odlaganja primijene novu uredbu i cjenovnike usklade sa njom.

The post Možura podigla cijene odlaganja otpada first appeared on BARinfo.

Projekat je rezultat višegodišnje saradnje između slovenačkih i crnogorskih partnera i predstavlja odličan primjer kako razmjena znanja i iskustava može doprinijeti zajedničkim ciljevima zelene i energetski efikasne budućnosti.

Biogasna elektrana na deponiji Možura pretvara metan, koji nastaje razgradnjom otpada, u čistu i upotrebljivu električnu energiju. Time se smanjuje uticaj gasova sa efektom staklene bašte i istovremeno obezbjeđuje električna energija za do 400 domaćinstava godišnje. Dio proizvedene energije biće iskorišten za potrebe samog postrojenja na Možuri, dok će preostali dio biti plasiran na tržište putem ovlašćenih trgovaca čime se projekat postavlja kao ekonomski i ekološki održiv model za budućnost.

„Raduje me što su Slovenija i Crna Gora uspostavile izvanredno razvojno partnerstvo. Slovenija je u posljednjih 10 godina posvetila posebnu pažnju izgradnji infrastrukture za upravljanje otpadom. To je posebno važno i za uspješno zatvaranje poglavlja 27 u okviru pregovora Crne Gore o pristupanju Evropskoj uniji. U tu svrhu Slovenija finansijski podržava i Eko fond Crne Gore, kao i brojne druge projekte u oblasti zaštite životne sredine“, kazao je Edvin Skrt, generalni direktor za razvojnu saradnju i humanitarnu pomoć, Ministarstva spoljnih i evropskih poslova Slovenije

Direktor Možure, Senad Arabelović, istakao je kako projekat izgradnje biogasne elektrane na deponiji Možura predstavlja važan iskorak ka održivom razvoju, jer pokazuje kako odgovornim pristupom otpadu možemo istovremeno zaštititi životnu sredinu, proizvesti čistu energiju i stvoriti novu vrijednost za zajednicu, što potvrđuje da Crna Gora može biti primjer zelene tranzicije u regionu. Projekat odražava evropske vrijednosti solidarnosti, povezivanja i odgovornog upravljanja resursima, a ujedno doprinosi ostvarivanju ciljeva Evropske unije u oblasti održive energije i klimatske neutralnosti.

Pored tehničkih rezultata, projekat će donijeti i obuke za zaposlene, podizanje svijesti lokalnih zajednica i promociju biogasa kao obnovljivog izvora energije. Na taj način CMSR i partneri jačaju svijest o važnosti odgovornog odnosa prema životnoj sredini i podstiču lokalne inovacije i prenos znanja između dvije zemlje.

Projekat finansiraju Republika Slovenija preko Eko fonda sa 631.000 eura, Eko fond Crne Gore je podržao izradu i reviziju Glavnog projekta sa 50.000 eura, dok je preostali iznos opredijeljen iz sredstava Možura d.o.o, što dokazuje da regionalna saradnja može biti temelj zajedničkog održivog razvoja. Time Slovenija i Crna Gora učvršćuju svoje partnerske odnose u okviru evropskih integracija, što doprinosi većoj povezanosti regiona i zajedničkom cilju – zelenoj, održivoj i energetski efikasnoj budućnosti na dobrobit ljudi i životne sredine.

Današnjem sastanku na Možuri prisustvovala je ambasadorka Slovenije u Crnoj Gori Bernarda Gradišnik, čime je iskazana podrška daljem jačanju slovenačko-crnogorskog partnerstva.

The post Biogasna elektrana Možura kao primjer dobre prakse održive saradnje first appeared on BARinfo.

RB/BI: Ljeto je kalendarski prošlo, pa je pravo vrijeme da Vas pitam kako je prošla ova sezona kada je u pitanju rad deponije “Možura”?

Arabelović: Uz angažovanje svih zaposlenih, pogotovo dijela koji radi direktno na deponiji, završavamo i ovu sezonu. Poznato je da imamo “ljetnji” režim, tokom kojeg je od juna do kraja septembra produženo radno vrijeme, a od oktobra počinje skraćeno.

RB/BI: Kakva je trenutna situacija na Sanitarnoj deponiji Možura? Koliko otpada dnevno prima i od kojih opština?

Arabelović: Korisnici naših usluga su sve primorke opštine, osim Herceg Novog. Tokom sezone se prima znatno veća količina otpada nego u ostalim mjesecima. Ovu sezonu je karakterisalo što su dio otpada iz Budve i Kotora koji je planiran da stigne u Bar, ta preduzeća odvozila u Podgoricu. S jedne strane, to je bila dobra stvar (da nam se kapaciteti ne popunjavaju), a s druge je dovelo do toga da nećemo ispuniti predviđeni Plan i program, što će imati negativan finansijski efekat na poslovanje “Možure” i naš završni račun. Pretpostavljam da je ta odluka donešena zbog velikih saobraćajnih gužvi koje su bile na potezu iz Budve i Kotora ka Baru, pa im je bilo lakše da otpad voze na druge deponije. Poslije sezone su se vratili, pa se trenutno doprema 250-300 tona, a ljeti je bilo 350-400 tona. Prošlih godina smo imali i preko 500 tona…

RB/BI: Pitanje koje se provlači tokom svih ovih godina je da li kapacitet deponije zadovoljava potrebe i koliko dugo se predviđa da će trajati njen radni vijek?

Arabelović: Podsjetiću da je deponija prvobitno bila planirana za opštine Bar i Ulcinj. Radni vijek, odnosno zapremina koja je bila projektovana na oko milion kubika, bila je predviđena na 23 do 25 godina. Međutim, s obzirom da su se od 2012. godine, kada je deponija krenula da radi, pridružile i kod nas počele da deponuju otpad sve primorske opštine (izuzev Herceg Novog), taj vijek je znatno smanjen. Došli smo u situaciju da ćemo, najvjerovatnije do kraja sljedeće godine, popuniti sve kapacitete.     

gasna elektrana – radovi u toku

RB/BI: Pod okriljem regionalne saradnje između privrednih komora Njemačke, Srbije i Crne Gore krajem prošle godine je organizovana obuka za energetske skaute, uz prezentaciju projekata iz svih krajeva Crne Gore. Među predstavljenim inicijativama, projekat “Pretvaranje energije biogasa na sanitarnoj deponiji Možura” ocijenjen je kao najbolji, što vas je delegiralo da predstavljate Crnu Goru na međunarodnoj smotri Young Energy Europe, koja je održana u Berlinu. Kakve utiske nosite i zbog čega je ovakav vid saradnje i promocije važan?

Arabelović: Utisci su, zbilja, sjajni. Naše privredno društvo je sa projektom gasne elektrane bilo prvorangirano na smotri u Crnoj Gori, što nas je delegiralo za predstavljanje u Berlinu. Među 27 timova iz 12 zemalja, imali smo zapaženu prezentaciju. Naš nastup je bio izvrstan i jer smo prilikom sagledavanja i procjene parametra koji podrazumijevaju zaštitu životne sredine imali redukciju, odnosno smanjenje emisije CO2 u prirodi i zauzeli drugo mjesto. Mogu se pohvaliti da smo tokom i neposredno nakon prezentacije, bili vrlo interesantni ostalim učesnicima, jer to nije bila promocija isključivo naše firme i grada, već cijele Crne Gore. Projekat gasne elektrane je u završnoj fazi, 99 odsto opreme je već stiglo na lice mjesta. U narednim danima očekujemo povezivanje na elektro-mrežu i puštanje u probni rad. Iskreno se nadamo da će projekat vrijednosti preko milion i po eura, u koji smo uložili sopstvena sredstva, biti zaokružen do kraja novembra i gasna elektrana puštena u rad. Izuzetno je značajna i finansijska podrška slovenačkog Centra za međunarodnu saradnju u iznosu od 640.000 eura.

RB/BI: Kako se kontroliše bezbjednost i uticaj na životnu sredinu?

Arabelović: Za bezbjednost objekta, imajući u vidu da je to obavezno štićeni objekat, imamo sopstvenu Službu zaštite koja vrši 24-časovni nadzor. S obzirom da su uslovi na deponiji specifični i otežani, a rad praćen opasnostima, od početka izuzetno vodimo računa i o tom aspektu. Svi radnici su prošli obuku o bezbjednosti na radu, za šta su dobili sertifikate koji se obnavljaju u skladu sa zakonom. Kao neko ko živi u neposrednoj blizini deponije, i sa druge strane, one lične sam zainteresovan da se vodi računa o zaštiti i očuvanju životne sredine.

RB/BI: Dakle, mjerite kvalitet vazduha, vode i zemljišta u zoni deponije i zadovoljni ste parametrima?

Arabelović: To je bila obaveza i prije nego što je deponija počela sa radom. Urađena su tzv. “nulta” stanja parametara životne sredine. Bitno je spomenuti, o čemu je bilo govora i na skupštinskim zasijedanjima, da “nulta” stanja prije početka rada deponije nisu zadovoljavala. Radom deponije (već skoro 14 godina) nije došlo do narušavanja parametara životne sredine. Istraživanja, u skladu sa zakonom, četiri puta godišnje sprovodi Centar za ekotoksikološka ispitivanja. To je nužno i zbog ljudi koji rade na deponiji, gdje sam do prije nekoliko godina i ja radio.

RB/BI: Kako se rješava problem neprijatnih mirisa, posebno u ljetnjem periodu?

Arabelović: Iskren da budem, sve deponije koje rade na ovom principu, prate neprijatni mirisi. To je nešto što ne može do kraja da se kontroliše. Naša vrata su otvorena i za pojedinačne obilaske, kao i za predstavnike nevladinog sektora. Prekrivanje otpada se obavlja na dnevnom nivou, a pogotovo je intenzivno tokom ljetnjeg perioda. Ne ide nam na ruku što je lokacija vjetrovita, ali nastojimo da neprijatne mirise smanjimo na što manju mjeru.

RB/BI: Kakvi su planovi za modernizaciju deponije u narednom periodu?

Arabelović: Posljednjih godina se sve učestalije govorilo o tome da moramo proširiti prostor za deponovanje otpada, a kapaciteti su skoro popunjeni… Prije dvije godine smo iz sopstvenih sredstava otkupili skoro 45.000 kvadratnih metara od privatnih lica. Proširenje deponije je najznačajniji projekat i uslov za nastavak zbrinjavanja otpada na još kvalitetniji i ekološki prihvatljiv način. Trenutno smo u fazi pripreme tendera za izradu glavnog projekta proširenja deponije. Prošle sedmice smo izvršili izmjenu plana javne nabavke za izradu glavnog projekta, što će u narednih desetak dana biti i objavljeno. Posredstvom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) je dogovoreno raspisivanje tendera za odabir konsultanta koji će raditi na pripremi studije i tendera za izvođenje, a biće aktiviran u fazi kada se bude radio i glavni projekat. Poslije dosta vremena i muka dobili smo saglasnost od Ministarstva finansija koje je potvrdilo da EBRD može da učestvuje sa 15 miliona za projekta na “Možuri” u ovoj i sljedećoj godini. Pokretanje inicijative od strane EBRD-a daje nam sigurnost da će projekat biti izveden do kraja.

RB/BI: Kakva je trenutna situacija kada govorimo o podršci iz evropskih fondova i onoj koja se realizuje posredstvom međunarodnih projekata, kroz koje se unaprjeđuje rad “Možure”?

Arabelović: Najveći grant je, kao što sam pomenuo, od Centra za međunarodnu saradnju. U toku pošle godine smo preko IPA Interreg projekta BiH – Hrvatska – Crna Gora (vodeći partner je bio iz Orašja, Vinkovci, uz podršku Opštine Ulcinj, kao jednog od naših osnivača) dobili kombinovanu mašinu (bager-utovarivač sa određenim priključcima za preradu otpada) vrijednu 150.000. Preko međunarodnog fonda PPF-a smo odradili idejni projekat i studiju izvodljivosti, vrijednosti 150.000 eura za proširenje deponije. Ranije smo od Eko Fonda dobili 50.000 eura za izradu projektne dokumentacije. Za narednu godinu smo, takođe preko IPA projekta, predali dokumantaciju za nabavku sredstava za modernizaciju opreme, nabavku još jednog specijalnog kamiona, drobilice koja bi poslužila za obradu otpada i guma… Zaposleni su vrlo angažovani i prate objave, apliciramo gdje god procijenimo da postoji šansa da dobijemo podršku. 

RB/BI: Koliko trenutno ima sanitarnih kada i kako funkcionišu u praksi?

Arabelović: U početku su bile četiri sanitarne kade koje su se nakon vrlo kratkog vremena popunile, pa su postale, bukvalno, kao jedna. Bitna informacija je da smo na njima deponovali preko milion tona otpada. Taj posao funkcioniše onako kako je projektom i bilo predviđeno. Kako je finansijer izgradnje deponije bila Svjetska banka, često su nas kao primjer dobre prakse upravljanja deponijom posjećivale kolege iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine. Na to sam posebno ponosan, to je zasluga cijelog tima.

RB/BI: Kako se kontroliše propustljivost i zaptivanje sanitarnih kada, da ne bi došlo do curenja u podzemne vode?

Arabelović: Tijelo deponije na kojem se odlaže otpad je obloženo sa tri stepena zaštite i postoje tri folije. Slikovito ću objasniti – ono je poput boce, pa nije moguće da tečnosti koje nastaju razgradnjom ili curenjem iz otpada, prodru u zemlju, već se spovode do našeg sistema za prečišćavanje, nakon čega se ta ocijedna voda vraća na deponiju. To je razlog što je deponija ekološki prihvatljiva – njen rad ne bi smio da zagadi zemljište, vazduh, podzemne vode.

RB/BI: Da rezimiramo – obezbijeđena je usklađenost sa evropskim i nacionalnim standardima što se tiče rada deponije “Možura”?

Arabelović: Apsolutno. Prije nekoliko Godina smo usvojili ISO standarde 9001 i 14001 upravljanja kvalitetom i zaštita životne sredine. Do kraja novembra uvešćemo još jedan standard, a to je 45001 za bezbjednost i zdravlje na radu, što procjenjujemo neophodnim za ovu vrstu posla. 

RB/BI: Koliko ljudi je zaposleno i kakvi su uslovi rada?

Arabelović: Uslovi su specifični, mora se voditi računa. Prostorije u kojima radnici borave i toaleti su rekonstruisani i prilagođeni savremenim standardima, vodimo računa i o uniformama, HTZ opremi. Svake godine organizujemo odlazak radnika na sistematske preglede, vakcinaciju protiv tetanusa… Trenutno imamo 37 zaposlenih, od kojih je više od dvije trećine radno angažovano direktno na deponiji. Imamo i administraciju, pravni i ekonomski sektor.

RB/BI: Kakva je saradnja sa lokalnom zajednicom – imate li programe edukacije građana o selekciji otpada?

Arabelović: U ranijem periodu smo imali dosta posjeta, pretežno iz obrazovnih ustanova. Pozivam ih da nastave tu praksu. Kada se pomene deponija, prva asocijacija je nagomilano smeće, a to zaista, nije tako. Podržavamo razne akcije u zajednici, nedavno smo sa reciklomatima bili ispred Sportske dvorane. Rado učestvujemo u svim aktivnostima koje imaju za cilj podizanje svijesti o značaju pravilnog odlaganja otpada i zaštiti životne sredine.

RB/BI: Jeste li zadovoljni stepenom naplate od korisnika usluga deponije?

Arabelović: Sa naplatom od preduzeća koja nisu osnivači, a korisnici su naših usluga (Budva, Kotor, Tivat), nemamo problema. Što se tiče Komunalne djelatnosti doo Bar, postoji ogomna želja i volja da se izađe u susret i uz protokole koje smo sa tim privrednim društvom potpisali. Veliki problem su dugovanja od strane Komunalnog preduzeća Ulcinj i tamošnje Opštine koja su na današnji dan dostigla iznos od milion i dvjesta hiljada eura. Bez naplate tog duga ne možemo krenuti dalje i uspješno realizovati razvojne projekte koje imamo u planu. Stepen naplate nam je, generalno, dosta visok – preko 90 posto, što je sasvim dobro. 

RB/BI: Koja bi bila Vaša poruka građanima i da li je Vama lično teško nositi se sa izazovima i pritiscima rada koje neminovno nosi posao kojim se bavite i pozicija koju pokrivate?

Arabelović: Poruka je da deponija, pogotovo regulisana na ovakav način, mora postojati. Možemo se prisjetiti kakva je bila deponija iza tunela “Ćafe”. Da li se treba vratiti takvom načinu deponovanja otpada? Mislim da ne. Niko ne voli ni kontejner ispred svoje kapije, a kamoli deponiju u blizini dvorišta kuće u kojoj živi. Ipak, deponija je neophodnost, a lokacija na kojoj se nalazi barska je dobra. Uloženo je mnogo, a ne vidim alternativu. Ako bi je zatvorili, mislim da bismo bili u mnogo većem problemu. Kroz komunikaciju sa građanima znam da su, iako im nije prijatno, i oni svjesni da deponija mora postojati. Raduje me i što nemamo pritužbi od turista koji dolaze u Bar. U vezi sa izazovima i pritiscima ovog posla, biću iskren – oni su neminovnost, ali se i to, uz podršku kolega, može prebroditi. Naravno, porodica takođe trpi, jer je ovo posao koji se radi 365 dana u godini, nema praznika, niti neradnih dana. Eto, ako se dogovorimo da neki dan ne bacamo smeće, onda bi i mi, zaposleni na “Možuri”, tog dana odmorili.

The post Arabelović: Gasna elektrana na Možuri biće puštena u rad krajem novembra first appeared on BARinfo.

RB/BI: Kako objašnjavate što se u kontekstu ovogodišnje turističke sezone često upotrebljava riječ izazovi, kao zamjena za riječ problem?

Arabelović: Razvijene turističke zemlje imaju nepisano pravilo da se tokom sezone ne govori previše o problemima. O njima se raspravlja u periodu od oktobra do juna. Slažem se da bi i Crna Gora trebalo da slijedi takvu praksu. Ipak, najčešće pitanje koje su novinari postavljali prethodnih mjeseci odnosilo se upravo na to kakva je sezona. Činjenica je da sezona nije ispunila očekivanja, bilo da su ona bila realna ili nerealna. Izražavam zabrinutost da se ne dogodi da se naredne godine osvrćemo na ovu sezonu kao dobru, a da nova sezona donese još veće probleme. Stoga, apelujem na državne institucije, opštinu, ugostitelje i sve pružaoce usluga da ulože dodatni napor i ozbiljno pripreme narednu sezonu.

RB/BI: Koji su to osnovni izazovi ove sezone?

Arabelović: Preopterećena nam je infrastruktura u toku avgusta, što je inače problem prisutan i u drugim mediteranskim zemljama poput Hrvatske i Albanije, a ne samo u Crnoj Gori. Aktuelni požari su ozbiljan problem, ali i očekivana pojava tokom ljeta. Neophodno je ozbiljnije pristupiti unapređenju puteva, elektro i vodosnabdijevanja za ubuduće. U svakom slučaju, vidimo da infrastruktura trpi, ali i da to ne sprječava veliki broj turista da dolazi, jer Mrkojevići i šire primorje nude predivnu obalu i plaže. Smatram da je ključ uspjeha u promociji postojećih prirodnih resursa i u boljoj pripremi naredne sezone.

RB/BI: Kakva je situacija ovog ljeta sa elektrosnabdijevanjem i vodosnabdijevanjem u priobalju Mrkojevića, svjedoci smo da je tu dosta ”škripalo” prethodnih sezona?

Arabelović: Ove godine situacija je nešto bolja zahvaljujući izgradnji novih trafostanica, iako elektrodistribucija i dalje teško prati građevinski rast. Kada je riječ o vodi, regionalni vodovod prolazi kroz Mrkojeviće, ali mreža nije razvijena ispod i iznad magistrale. Trenutno su priključeni samo djelovi naselja Sveti Ivan i Veliki Pijesak, dok je iznad magistrale situacija kritična jer je izrastao veliki broj novih naselja. Podsjetiću vaše slušaoce da su još prije desetak godina bila obezbijeđena sredstva u visini od 12 miliona eura za širenje mreže, ali da projekat nije realizovan zbog promjena u ministarstvima i nedosljednosti regionalnog vodovoda. U budućnosti se mora voditi računa ne samo o obezbjeđivanju pitke vode već i o izgradnji kanalizacione mreže, jer prijeti rizik od zagađenja.

RB/BI: Ranije je glavobolju Mrkojevićima stvarala ogromna gužva ljeti zbog tranzitnog saobraćaja na regionalnom putu preko mrkovskog polja, sad je glavobolja uzrokovana time što  zbog rekonstrukcije saobraćaja uopšte nema. Kakva je tu situacija?

Arabelović: Jedan od najvećih infrastrukturnih problema Mrkojevića jeste regionalni put, o kojem mještani godinama govore. Radovi su konačno započeti i napreduju, a rok završetka je septembar sljedeće godine. Vjerujem da će put biti urađen kvalitetno, ali trenutno su gužve još veće, jer je saobraćaj preusmjeren preko Ulcinja. Najveći problemi nastaju na potezu oko Velikog Pijeska i skretanja ka Dubravi, naročito zbog teretnih vozila i snabdijevanja prodavnica. Iako to nije u nadležnosti mjesne zajednice, smatram da se mora pronaći rješenje za ovu situaciju. Veliki broj novih objekata uz magistralu stvorio je dodatne komplikacije, jer su potrebna česta vozila za snabdijevanje i pristup kupaca, što značajno usporava saobraćaj. Još jednom apelujem da se ovo pitanje reguliše po zakonu i preporukama stručnjaka.

RB/BI: Koliko ste zadovoljni održavanjem komunalnog reda i higijene u priobalnom dijelu Mjesne zajednice, kakva je saradnja sa opštinom i komunalnim preduzećima?

Arabelović: Moram ovom prilikom istaći doprinos DOO Komunalne djelatnosti u održavanju čistoće. Ulažu zaista velike napore u održavanju čistoće u Mrkojevićima, posebno kroz sistem odvoza smeća „od vrata do vrata“ koji se u sezoni vrši svakodnevno. Ovaj pristup dao je dobre rezultate, iako i dalje postoji problem nesavjesnih građana. Paradoks je da isti ljudi, kada odu u inostranstvo, poštuju pravila, jer su tamo kazne neizbježne. Komunalna policija i preduzeće pokušavaju da suzbiju ovakve prekršaje, a urađeno je i dosta na zamjeni starih kontejnera novim polupodzemnim, koji su efikasniji i estetski prihvatljiviji. Situacija se popravila i može se reći da smo zadovoljni, iako uvijek postoji prostor za napredak. Čišćenje se obavlja dva do tri puta dnevno, ali broj turista je toliki da nijedna služba ne može postići savršenu čistoću u svakom trenutku. Mrkojevići se ovog ljeta nisu obrukali kada je riječ o higijeni, iako se povremeno mogu zabilježiti slike smeća pored kontejnera.

RB/BI: Problem parkinga je i ove godine aktuelan. Kako ga riješiti?

Arabelović: Komunalna policija reaguje kada je pozvana, naročito u zonama najvećih plaža (Utjeha i Veliki Pijesak), ali ne može biti prisutna 24 sata dnevno. Svakako, situacija je nešto bolja nego prošle godine. Na plaži Utjeha postoji veliki parking, dok se na Velikom Pijesku koriste određene lokacije uz plaćanje. Međutim, problem je univerzalan za sva turistička mjesta: svi se žele parkirati što bliže plaži, što nije izvodljivo. Dugoročno rješenje vidim u izgradnji garaža i obezbjeđivanju većeg broja parking mjesta, pa i na nešto udaljenijim lokacijama, uz mogućnost šatl prevoza električnim vozilima.

RB/BI: Neizostavno pitanje je i saradnja sa Morskim dobrom. Kakvo je vaše viđenje te saradnje sada?

Arabelović: Ove godine su zakasnili sa određenim procedurama i sezona nije dočekana spremno. Ipak, plaže su sada uređene, ali uvijek postoji sukob interesa između zakupaca i kupača. Po zakonu, predviđena je podjela prostora „50–50“, ali zakupci često žele više prostora za ležaljke, dok kupači traže veću slobodu. Naredne godine ovo pitanje mora biti riješeno sistemski, jer gosti traže i opremu i usluge, ali i slobodan prostor za one koji žele da uživaju bez dodatnih troškova. Najskuplja škola je ona u kojoj se uči na sopstvenim greškama i svi će na kraju sezone morati da izvuku pouke”.

RB/BI: Moramo pomenuti i aspekt zdravstvene zaštite, odnosno ambulantu u Pečuricama. Od kolikog je značaja u sezoni?

Arabelović: Mjesna zajednica Mrkojevići broji oko 4.000 stanovnika, a u sezoni taj broj se višestruko poveća. Zato je otvaranje ambulante u Pečuricama prije pet godina bilo od izuzetne važnosti. Od prije pola godine, sistem izabranog ljekara funkcioniše pet dana sedmično, uz medicinsku sestru, mogućnost uzimanja nalaza i izdavanja uputa. Naredni cilj je obezbjeđivanje prostora za apoteku kako bi se zdravstvena zaštita zaokružila. Ambulanta ove sezone nije bila dovoljno iskorišćena i planiramo njenu veću promociju, kako bi postala i „turistička ambulanta“ za Utjehu i Veliki Pijesak. Zahvaljujem se medicinskom osoblju i donatorima koji su pomogli da ambulanta bude opremljena.

RB/BI: Kad smo već pričom sa obale stigli do Pečurica, u neposrednoj blizini ambulante je gradilište školske sportske sale. Zašto su radovi stali?

Arabelović: U Pečuricama se gradi sportska sala, što je višedecenijski san mještana, jer škola u Mrkojevićima još nema svoju dvoranu. Radovi su započeti, ali su zbog grešaka u projektovanju stali. Po najnovijim informacijama, revizija projekta je završena i radovi bi trebalo da se nastave od 1. septembra. Završetak sale bi bio od ogromnog značaja za ovu zajednicu. Nedavno su završene 16. Sportske igre Mrkojevića, koje su okupile oko 500 učesnika tokom 15 dana takmičenja, sigurno bi sa novim sportskim sadržajima bile još uspješnije. Ove igre su tradicija i veoma lijepa manifestacija koju vodi Elvir Bajramović, nadam se da će se naredne godine dio programa moći održati u novoj sportskoj sali.

RB/BI: Ljeto je pri kraju a na području vaše Mjesne zajednice još nema klasične sezonske fešte za turiste. Vi lično ste svojevremeno bili među pokretačima i organizatorima čuvenih “Dana Mrkojevića”, hoće li biti ovakvih manifestacija ubuduće u Mrkojevićima?

Arabelović: Ove godine manifestacioni program je bio sveden gotovo isključivo na Sportske igre, iako je ranije postojala bogata tradicija različitih manifestacija poput Dana Mrkojevića, Večeri Velikog Pijeska ili Večeri Utjehe. Žao mi je što ti sadržaji nisu obnovljeni, treba ovakve aktivnosti proširiti i na druge mjesne zajednice, a ne da sve bude koncentrisano samo u Baru. Turizam u Mrkojevićima bilježi snažan rast, što potvrđuje i naplata boravišne takse, pa je sasvim opravdano da se dio kulturnih i turističkih događaja organizuje i na ovom dijelu teritorije opštine Bar.

RB/BI: Kakva je saradnja Mjesne zajednice sa turističkim poslenicima i ugostiteljima?

Arabelović: Ranije je postojala dobra praksa da se prije i nakon sezone organizuju zajednički sastanci svih relevantnih aktera -ugostitelja, lokalne uprave, policije, Javnog preduzeća Morsko dobro i Regionalnog vodovoda – radi stvaranja zajedničke strategije i bolje koordinacije. Posljednjih godina ta praksa je oslabljena i izostala, a upravo bi to bio pravi put ka boljoj pripremi sezona. Među ugostiteljima ima i zadovoljnih i nezadovoljnih, što zavisi od toga kako su pripremili svoje objekte i poslovanje. Savjet Mjesne zajednice Mrkojevići ostaje otvoren za sve inicijative ugostitelja, izdavalaca i svih ljudi koji rade u turizmu u Mrkojevićima. Naša uloga je da budemo veza prema drugim institucijama i da pomažemo u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa. 

The post Arabelović: Lekcije iz ove sezone uslov uspjeha naredne first appeared on BARinfo.

U okviru regionalne saradnje između privrednih komora Njemačke, Srbije i Crne Gore, krajem prošle godine organizovana je obuka za energetske skaute, uz prezentaciju projekata iz svih krajeva Crne Gore. Među predstavljenim inicijativama, projekat “Pretvaranje energije biogasa na sanitarnoj deponiji Možura” ocijenjen je kao najbolji, čime je izborio pravo da predstavlja Crnu Goru u prostorijama Privredne komore Njemačke u Berlinu, uz učešće 27 timova iz 10 evropskih zemalja.

“Projekat na deponiji Možura izazvao je posebno interesovanje svih učesnika. Riječ je o inovativnom rješenju kojim se biogas, nastao kao produkt razgradnje otpada, koristi za proizvodnju električne energije, čime se istovremeno doprinosi značajnom smanjenju emisije CO₂ – za preko 3,5 miliona kilograma godišnje. Gasni motor elektrane ima snagu od 1 MW, a godišnja proizvodnja električne energije procijenjena je na oko 7,5 GWh.

Realizacija projekta sprovedena je u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Crne Gore, a njegova ukupna vrijednost iznosi nešto manje od 1,4 miliona eura bez PDV-a. U finansiranju je značajan doprinos pružila Vlada Slovenije, putem fonda za međunarodnu saradnju i razvoj CMSR, sa iznosom od 631.803 eura”, naveo je izvršni direktor Možura doo Senad Arabelović.

Prema najavama, probni rad elektrane planiran je za kraj ljeta ove godine, dok se potpuni operativni rad očekuje do kraja novembra 2025. godine.

Pored projekta sa Možure, Crnu Goru su na ovom prestižnom događaju predstavljali i predstavnici firmi “Jugopetrol” i “Ingenius”.

The post Projekat Pretvaranje energije biogasa na deponiji Možura predstavljen u Berlinu first appeared on BARinfo.

Direktorka JU Kulturni centar Bar Aleksandra Grabež predstavila je detaljno brojne programske i investicione aktivnosti ove ustanove, akcentujući da je mnogo urađeno i na polju valorizacije i očuvanje lokalnog kulturnog nasljeđa.

Uprkos objektivnim izazovima, kako je kazala, prije svega ograničenim kapacitetima, Kulturni centar Bar je pored ostalog dobio najsavremeniji ljetnji bioskop u regionu, a prihodi od ulaznica porasli su dva puta.

Odbornica Valentina Minić (Demokrate) kazala je da raduje pokretanje brojnih projekata, “što se poklapa i sa dolaskom Grabež na funkciju”, navodeći kao pozitivne primjere rekonstrukcije ljetnje scene Doma kulture, parka i muzeja, Knjaževe bašte, pozornice Doma kulture “i mnogo drugih koji su pokrenuti u Starom gradu, sve to će poboljšati i našu turističku ponudu”.

“Da li vas Turistička organizacija (TO) Bar konsultuje kada dovodi neke regionalne zvijezde, Džiboni je lani bio lijepo rješenje, ali, ove godine smo na Dan nezavisnosti doživjeli da Severina okrene zastavu naše države naopačke, a to je po protokolu kao da nekome objavite rat, i još je stavi na neprikladno mjesto”, kazala je Minić.

Ona je pitala i koliko je novca dobio Božo Vrećo “za svoj performans”.

Smiljana Vukićević (UCG) je pored ostalog tražila objašnjenje stavke troška rezervisanog za sudske sporove povodom utuženja zaposlenih, dok je Milena Vujačić (SD) u svom prvom izlasku za govornicu istakla da je Bar zbog kvalitetnih aktivnosti Kulturnog centra postao centar kulturnih dešavanja u Crnoj Gori.

Darko Janković (PES) je ukazao da se ljudi koji rade u Kulturnom centru “trude da nas i razonode i edukuju”, i zatražio podatke o stanju rekonstrukcije Dvorca kralja Nikole “jer su rokovi probijeni”. On je pohvalio prihode od sponzorstava i sufinansiranja, “vjerujem da je to direktno zasluga direktorice i njenog tima”.

Grabež je replicirala da su radovi na Dvorcu u nadležnosti osnivača preduzeća – Opštine Bar, te da završetak radova kasni zbog mnogo neplaniranih okolnosti, pored ostalog i zbog pronađenih tragova zidnog slikarstva.

“Radovi na Knjaževoj bašti u ovom periodu nisu mogući, počeće u oktobru, za gostovanje Severine nismo bili konsultovani. Nakon dvogodišnjeg čekanja, danas ćemo u Ministarstvu kulture i medija imati sastanak povodom organizacije Međunarodnog TV festivala”, kazala je Grabež.

Ona je dodala da dio zaposlenih od 2008. do 2022. nije imao usklađene zarade sa Granskim kolektivnim ugovorom.

“Sa svakim od njih sam razgovarala i svi su prihvatili sporazumno poravnanje, i taj iznos je za one koji su prihvatili da vansudskim putem ostvare prava”, odgovorila je Grabež odbornici Vukićević.

Potpredsjednik SO Bar Ammar Borančić (LP) iskazao je pohvale za repertoar i program ustanove, navodeći da se Barski ljetopis profilisao kao festival sa posebnim renomeom u odnosu na sve ostale na primorju.

“Izražavam zadovoljstvo što vidim da jednakim tempom nastavljate, vi ste najljepši ambasador našeg grada u regionu i Crnoj Gori, činjenica da samo još Split u regionu ima ovakav ljetnji bioskop, dovoljno govori”, kazao je Borančić.

Darko Janković (PES) je kazao da ne želi da priča o rekonstrukciji Dvorca “postane barsko zidanje Skadra na Bojani”.

“Javnost treba da zna da niste vi ti koji su odgovorni za kašnjenje radova, jer je inače to stav u javnosti, što nije u redu zbog vašeg evidentnog rada i truda, ovdje se nisu čule kritike na vaš rad”, kazao je Janković.

“Komuniciram sa svim ljudima ovdje i da nije tako, ne bi bilo uspjeha u ovome što radim, koncert Boža Vreća je bio u organizaciji Opštine Bar, mi nismo imali nikakvih ugovornih obaveza, sem tehničke podrške”, odgovorila je Grabež.

Odbornici su sa 21 glasom „za“ usvojili ove izvještaje Kulurnog centra bez glasova „protiv“ i sa dva „uzdržana“ glasa.

Predstavljajući Izvještaj o radu DOO Sportsko-rekreativni centar (SRC) Bar, direktor preduzeća Božidar Janković najavio je brendiranje sale “Topolica” od strane kompanije Cerova, za što je posebno zahvalio vlasniku Goranu Đuroviću, i do strane agencije “Allegra”, ističući da se po tom osnovu očekuje prihod za SRC od 35-40.000 eura godišnje.

“Vrata našeg preduzeća su otvorena svim barskim klubovima. Novi hibridni teren izazvaće nove troškove održavanja, imamo problem sa radnom snagom jer niko ne želi da radi po ovakvim vrućinama na otvorenom. Veliko hvala svim zaposlenima SRC na velikom danonoćnom doprinosu kako bismo sve ovo postigli, ovo nije moja zasluga, ja sam ovdje samo kopča sa nadležnima. U sklopu saradnje sa NVO Zeleni talas došli smo do Sporazuma sa EPCG za solarne panele na parkingu, a sklopili smo memorandume o saradnji i sa NVO Roditeljska snaga, kao i sa Kućom Maslina jer imamo 97 stabala maslina u našem kompleksu”, rekao je pored ostalog Janković.

On je najavio da do prvog avgusta očekuje završetak reparacije atletske staze.

Darko Pekić (GP URA) je kritikovao što je izvještaj “štampan luksuzno, bolje da su ta sredstva usmjerena nekom klubu ili NVO”, i ukazao da krov sale Topolica nimalo ne odgovara gradu sa ovoliko sunčanih dana “pa od jutarnjih sati u sali radi rasvjeta”.

“Vi ste meni pozitivno iznenađenje, SRC je radio dosta toga da sport u Baru bude afirmisan, sve pohvale od korisnika za stanje u parku Šumice. Prema izvještaju, SRC svakog dana ima 9,23 događaja i to je ozbiljan problem, zbog rekonstrukcije sportskih sala, ako svaki događaj traje dva sata, vidite kolika je to zauzetost svih kapaciteta”, poručio je Jankoviću Pekić.

Odbornik GP URA je potencirao da od klubova koje dotira Opština neki naplaćuju članarinu, a neki ne, “smatrate li da barski sport tako ima jednaku šansu za sve?”.

Valentina Minić je istakla da je lijepo što je u Izvještaju SRC navedena polna i starsna struktura, ali “treba više zaposlenih žena u kolektivu”.

Ona je zamjerila da su košarkaški tereni širom grada neadekvatno obilježeni, te da u Makedonskom naselju traže da im se ne stavlja koš “jer su slabog kvaliteta i lako se lome”.

Ona je pitala i zašto od planiranih 130.000 eura od zakupa poslovno-reklamnih prostora nije prihodovan ni euro, ukazujući na povećane rashode za materijale i reprezentaciju.

Smiljana Vukićević je ukazala da se u starosnoj strukturi “razlikuju procenti u odnosu na 2023.”.

Naser Kraja (DPS) kazao je da ovako jasan izvještaj “doprinosi jačanju povjerenja korisnika i partnera SRC”, te da su sala „Topolica“ i tereni na Madžarici bili epicentri sportskih zbivanja.

“U prilog tome i podatak da je ukupna zauzetost terena bila 5.399 časova, što je prosječno 14,75 časova dnevno, što je impozantan broj”, rekao je Kraja.

“Vi ste za ovo vrijeme podigli SRC na bolji nivo, neke stvari bolje funkcionišu. Što se zakupa reklamnog prostora tiče, zašto na ponovljenim oglasima niste davali nižu cijenu. Nije dobro što kod malih terena za fudbal i dalje nema svlačionica. Novac koji dobijate iz budžeta nije dovoljan, amandmanski ću djelovati da se poveća prilikom novog budžeta, SRC je kao i Komunalne djelatnosti, ogledalo ovog grada”, kazao je Jankoviću Branimir Lakićević (NSD) i zatražio da u Baru bude više košarkaških terena na otvorenom.

Branislav Nenezić, predsjednik SO Bar, uključio se u raspravu ističući da je dvorana „Topolica“ navršila 16 godina od otvaranja, “a još nijednom nije saniran parket”.

“On je danas u izuzetno korektnom stanju, ali, ono što nas sve očekuje je dodatno ulaganje i u parket i u salu, ‘Topolica’ je nakon niza ulaganja u Madžaricu to zaslužila, zbog same činjenice koliki se broj događaja tu dešava. Treba izvršiti popis svih potencijalnih ulaganja da nas ne iznenade neočekivane okolnosti, kao što su vremenske nepogode zbog kojih je krov sale više puta popravljan.

Po pitanju Kulturnog centra i SRC nikada nema dovoljno ulaganja, što više ulažemo tu, ulažemo više u naš grad i državu. Direktor Janković ima veliku sreću jer ima veliko razumijevanje od Opštine, nije uvijek bilo tako, ako SRC naplati sva svoja potraživanja od klubova, ugasiće sport u Baru”, kazao je Nenezić.

On je naglasio da se mora mijenjati i svijest građana, posebno onih koji nanose štetu sportskim rekvizitima i igralištima, “pogledajte šta se radi na terenima kod ‘Kaće’, ti koševi ne mogu da traju 24 časa”.

Darko Janković je povodom podbačaja u prihodu od zakupa poslovno-reklamnih prostora kazao da planovi treba da imaju “određeno uporište u pokazateljima”, i pohvalio angažman SRC oko nedavnog velikog karate prvenstva.

“Ako je SRC srce grada, onda treba da je u ritmu transparentnosti”, kazala je Ferida Peročević (GP URA).

“Drago mi je da smo svi na istom fonu, da ste prepoznali da se u SRC radi. Trošak štampanja izvještaja je 189 eura. Hvala predsjedniku SO za sugestije za krov, mi smo imali dva puta oštećenja, kao i lom stakala na teretani od nevremena.

Potpuno se slažem za planirani prihod od rente, zahvaljujem Dejanu Đuroviću, našem poslaniku iz Bara, koji je pokazao kako se voli grad, dva puta smo preko njega imali sastanak sa MTel-om da oni brendiraju salu po tom iznosu, prije nego što su uzeli salu Morača, bili su zainteresovani, a cijena je tada bila konkurentna cijeni Morače i nije se moglo ići ispod. Odbili smo, uprava i opština, ponude kladionica za brendiranje.

Opštinski klubovi ne treba da naplaćuju članarinu, svakome ko to radi lično bih prekinuo dotaciju, dobiju po 600-700 hiljada, i naplaćuju članarinu, a ne plaćaju terene SRC-u. Na igralištu kod ‘Kaće’ prvo ćemo da postavimo kamere, pa onda koševe”, rekao je Janković.

Izvještaj SRC Bar usvojen je sa 19 glasova „za“, bez glasova „protiv“ i jednim „uzdržanim“.

Izvještaj DOO Možura Bar predstavio je izvršni direktor Senad Arabelović, koji je rekao da je lani na ovoj deponiji odloženo 101.147 tona otpada, pet odsto, odnosno 4 .711 tona više zbog povećanja priliva otpada iz svih opština.

“Dnevno na deponiju dolaze 52 vozila, spalili smo skoro četiri miliona kubika deponijskog gasa, prihodovali 1,92 milion eura, što je rast od 11 posto. Rashodi su bili 1,515 miliona, a neto dobit 363.000 eura. Uredno smo izmirili sve obaveze prema zaposlenima i dobavljačima, dug prema nama je 2,4 miliona eura, dominatno od komunalnih preduzeća Bara i Ulcinja. Neminovna je korekcija cijena koje su na nivou iz 2012, najniže u regionu. Za opštine osnivače odlaganje tone otpada je deset eura, a za ostale opštine 20 eura. Otkupili smo zemljište za narednih deset godina, i ove godine smo u dva odsto najuspješnijih državnih firmi”, rekao je Arabelović.

Potpredsjednk SO Borančić rekao je da u “Možuri” ima dosta prostora za unapređenje poslovanja, “naročito u sklopu novih trendova u energetici”.

“Gasna elektrana mi je najinteresantnija u svemu ovome što radite, drago mi je da čujem da će to biti već sljedećeg ljeta”, kazao je Borančić.

Darko Pekić je pohvalio nivo analitičnosti samog izvještaja, i ukazao na neprijatan miris sa deponije koji se spušta do Hladne uvale.

“Do kraja 2026. ovim tempom punjenja Možura će biti van funkcije, uveliko smo u crvenoj zoni, da li je došlo vrijeme da građani Bara pokrenu inicijativu da se ovdje deponuje samo otpad iz Bara i Ulcinja, a da ostale opštine traže svoja održiva rješenja”, pitao je Pekić.

Valentina Minić je naglasila “izvitoperenu istinu, odnosno notornu laž” u izvještaju u dijelu u kojem se ističe “uspješna saradnja sa lokalnim stanovništvom” i pročitala pismo mještanke Hladne uvale da nesnosni smrad sa deponije teroriše stanovnike i turiste svake noći, “pojavljuje se i nestaje naglo, od uveče do ujutro”.

The post Nastavljena XXVII sjednica Skupštine opštine Bar first appeared on BARinfo.

“Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, izrazio je zadovoljstvo što je domaćin sastanka i istakao dobru saradnju lokalne uprave sa lokalnim komunalnim privrednim društvima. Posebno je naglasio svakodnevne napore u održavanju čistoće grada i apelovao na komunalna privredna društva da iskoriste sredstva iz EU fondova za razvoj i nabavku opreme.

Podsjetio je da je Opština u prethodnom periodu značajno investirala u opremu komunalnog preduzeća, te da deponija Možura ima punu podršku Opštine kao osnivača u razvoju svojih projekata.

Izvršni direktor Komunalnih djelatnosti Bar, Stevo Pejović, govorio je o izazovima s kojima se lokalno komunalno privredno društvo suočava u održavanju higijene u gradu, ističući dobru međusobnu saradnju gradskih službi.

Direktor Možure, Senad Arabelović, upozorio je da postojeći kapaciteti deponije mogu zadovoljiti potrebe još najviše godinu dana. Iako su tehnička dokumentacija i lokacija za proširenje spremni, istakao je da je za realizaciju neophodna finansijska podrška Vlade Crne Gore. Apelovao je i na Privrednu komoru da podrži inicijativu prema Vladi, s obzirom na značaj problema za čitav primorski region.

Predsjednik Odbora udruženja, Radenko Vujošević, zahvalio se predsjedniku Opštine na prijemu i ukazao na ključne probleme sektora: zastarjelu mehanizaciju, manjak radne snage i izazove koji prate neusvajanje Granskog kolektivnog ugovora. Naglasio je potrebu zajedničkog djelovanja ka državnim institucijama te informisao prisutne o toku izrade nacrta novog Zakona o komunalnim djelatnostima, dok je zavrsena javna raspava Drzavnog plana upravljanja otpadom 2025-2029.

Vujošević je istakao da zarade zaposlenih direktno utiču na cijene usluga, te izrazio očekivanje da predsjednik Raičević kroz Zajednicu opština podrži zaključenje Granskog kolektivnog ugovora u što skorijem roku”, saopšteno je iz Privredne komore Crne Gore.

The post Sastanak Raičevića i Odbora komunalne privrede Privredne komore first appeared on BARinfo.