RB/BI: Zbog sukoba SAD-a, Izraela i Irana, promijenjene su mnoge pomorske rute. Na brod nije jednostavno ni stići, niti se sa njega vratiti. Ministarstvo pomorstva raspolaže informacijama sa svoje platforme za hitnu registraciju pomoraca koji se nalaze na brodovima u ratnoj zoni i informacijama koje dobijaju od pomorskih kompanija i agencija za posredovanje u zapošljavanju pomoraca. Do ovog momenta registrovana su 44 pomorca. Platforma je nastala u cilju evidencije broja pomoraca koji se nalaze u ratnim zonama i pružanja pomoći i podrške u koordinaciji eventualne evakuacije u slučaju bezbjednosne eskalacije. Otvoreno je više kanala komunikacije, razmjenjuju informacije u realnom vremenu, a prilikom registracije pomorci mogu da se prijave za evakuaciju iz ratne zone. Do sada su uspješno evakuisana četiri pomorca. Našeg gosta pitamo kakva je situacija iz ugla pomorskih sindikata.

Mila: Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore je, kao dio mreže Međunarodne tranportne federacije (ITF), u stalnoj komunikaciji sa ITF-om, odakle dobijamo informacije o stanju na terenu. Trenutno, u Persijskom zalivu se nalazi oko tri hiljade brodova i najmanje 20.000 pomoraca. Situacija je nestabilna i mijenja se iz dana u dan. Ova oblast je i zvanično proglašena ratnom zonom, što znači da pomorci imaju pravo da odbiju plovidbu u takvo područje. Međunarodne organizacije, a posebno Međunarodna pomorska organizacija, upozorava da brodovi ne treba da ulaze u Hormuški moreuz radi komercijalnih operacija, a ovo upozorenje uslijedilo je nakon što su neke manje kompanije i manji brodari probali da nastave plovidbu radi stvaranja brzog profita na tom području. Međunarodna transportna federacija (ITF) je podnijela nekoliko zahtjeva prema Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO). Prvo je pitanje bezbjednosti pomoraca, koja mora biti apsolutni prioritet. Takođe, potrebno je obezbijediti nesmetan pristup hrani, vodi i medicinskoj pomoći. Pomorcima mora biti omogućena komunikacija sa porodicama, kao i psihološka podrška. IMO od države zastave traži traži da spreči kompanije da šalju brodove u rizičnu zonu i istovremeno, poziva se na diplomatske napore kako bi se obezbijedila sigurna plovidba. Svjedoci smo da se razmatra obezbjeđivanje vojne pratnje za brodove. Iz ITF-a su uzdržani u vezi ovog predloga, jer ne može da garantuje potpunu bezbjednost, imajući u vidu savremene načine napada na brodove. ITF predlaže uspostavljanje bezbjednih pomorskih koridora za izlazak brodova, odnosno, što je još bitnije, za repatrijaciju pomoraca koji žele da napuste taj teren, u smislu da njihova repatrijacija bude prioritet, pogotovo sa onih aerodroma koji sada imaju ograničeni promet zbog napada, a nalaze se u tom regionu. Poruka ITF-a je jasna: niko od pomoraca ne smije biti primoran da plovi u ratnu zonu bez pune procjene rizika i zaštite života na moru.

RB/BI: Dešavanja u Hormuškom moreuzu su ozbiljna.

Mila: Sama činjenica da je proglašen ratnom zonom govori da je situacija izrazito nestabilna i predstavlja visokorizičnu zonu za plovidbu. To se pogotovo odnosi na pomorce, jer oni sada više nisu kolateralna šteta, već direktne mete.

RB/BI: Ovo je jedna od najopasnijih pomorskih zona na svijetu.

Mila: Hormuški moreuz je najopasnija pomorska zona na svijetu, jer su sada pomorci direktne mete. Ti rizici uključuju napade projektilima i drugim savremenim sredstvima, uključujući bespilotne dronove, kao i elektronsko ometanje navigacije. To znači da se priroda rizika suštinski promijenila. Danas se pomorci nalaze u uslovima savremenog konflikta, na šta se svijet nije navikao.

RB/BI: Da li oni imaju pravo da odbiju plovidbu kroz ovu zonu?

Mila: U principu, shodno Konvenciji o radu pomoraca, imaju pravo da odbiju, naročito kada je riječ o zoni koja je označena kao visoko rizična. Da podsjetim, ITF i Udruženje brodara su proglasili Hormuški moreuz ratnom zonom. To znači da svi pomorci koji plove na brodovima koji su pokriveni ITF Kolektivnim ugovorom imaju pravo da odbiju plovidbu kroz tu zonu, ulazak u tu zonu, a imaju pravo na duple dnevnice, veće iznose osiguranja u slučaju smrti ili invaliditeta i još niz dodatnih prava, u slučaju ulaska u ratnu zonu.

RB/BI: Ko njih štiti u ovakvim situacijama?

Mila: Na globalnom nivou ključnu ulogu ima ITF, koji okuplja preko 700 sindikata širom svijeta, na nacionalnom nivou tu ulogu igra ovaj sindikat. Važno je naglasiti da je ITF uključen u formiranje međunarodnih stavova i inicijativa koje usaglašavaju i kroz Međunarodnu pomorsku organizaciju (IMO), Međunarodnu organizaciju rada. Prema informacijama koje mi, kao sindikat imamo, formirana je zajednička grupa na nivou Međunarodne pomorske organizacije, gdje se usaglašavaju mjere radi zaštite pomoraca, a tu jednu od glavnih uloga ima ITF.

RB/BI: Što konkretno radi Sindikat pomoraca i dokera u ovoj situaciji?

Mila: Kao dio ITF mreže, aktivno pratimo razvoj situacije i pružamo podršku našim članovima i ne samo njima. U konkrentom slučaju, s obzirom da se radi o vanrednoj situaciji, mi podršku pružamo i onim našim pomorcima koji nisu članovi sindikata. Kroz direktnu komunikaciju sa ITF-om, učestvujemo u razmjeni provjerenih informacija i ukazujemo na stanje naših pomoraca.

RB/BI: Koliko su pomorci iz Crne Gore pogođeni ovom situacijom?

Mila: Imamo značajan broj pomoraca iz Crne Gore koji plove na ovim rutama, pa ovo nije tema koja je udaljena od nas, već se direktno radi o bezbjednosti naših ljudi. Upravo zbog toga smatramo neophodnim da država ima jasan i unaprijed definisan protokol postupanja u ovakvim kriznim situacijama.

RB/BI: Imamo li mi takav protokol?

Mila: Ne postoji u Crnoj Gori. Ono što je možda razočaravajuće da ni veće pomorske sile to nemaju, ali oni imaju bezbjedonosne procedure i u kontinuitetu prate stanje na terenu i informišu svoje pomorce o stanju, mogućnostima i rizicima. To mogu zato što imaju aktivan registar pomoraca na nivou zemlje i imaju komunikaciju, pa tačno znaju gdje im se koji pomorac nalazi, što na žalost, u Crnoj Gori nije slučaj.

RB/BI: Da li to znači da mi nemamo ni procedure?

Mila: Tako je, nemamo.

RB/BI: Kakva je uloga sindikata u odnosu na državu, u ovakvim situacijama?

Mila: Uloga sindikata je da zaštiti pomorce i da ukaže na njihove potrebe. Taj posao ovaj sindikat ne odrađuje preko Ministarstva pomorstva i u komunikaciji sa njim, nego isključivo sa Međunarodnom transportnom federacijom – ITF-om.

RB/BI: Koju biste poruku poslali pomorcima?

Mila: Ključna poruka je da se o zaštiti ne razmišlja onda kada problem nastane, nego unaprijed. U kriznim situacijama jedino pomorci koji su organizovani imaju realnu mogućnost da zaštite svoje pravo i zbog toga uvijek apelujemo da se pri traženju angažmana na brodu rukovode time da brod na kojem će oni služiti bude pokriven Kolektivnim ugovorom ITF-a, jer na taj način ti pomorci postaju dio ITF porodice, preko nas takođe. Ne mogu nikad imati apsolutnu zaštitu, ali uvijek mogu stepen više u odnosu na one pomorce koji su na brodovima koji nisu pokriveni Kolektivnim ugovorom ITF-a.

RB/BI: Što očekujete u narednom periodu?

Mila: Ukoliko se geopolitičke tenzije nastave, očekujemo dalju destabilizaciju plovidbe kroz ovaj region i zadržavanje statusa ratne zone. Činjenica da Međunarodna pomorska organizacija već razmatra mjere poput bezbjednih koridora i evakuacije pomoraca jasno ukazuje na ozbiljnost situacije. Zato je važno da i država i brodari i sindikati djeluju koordinisano, sa jasnim fokusom na bezbjednost pomoraca na prvom mjestu.

RB/BI: Situacija u Hormuškom moreuzu nam je, na žalost, svima jasna. To je ratna zona. Osim što su životno ugroženi pomorci u tom dijelu, ugroženi su interesi raznih kompanija. Pomorske kompanije koje izbjegavaju taj dio koriste rute koje su duže i skuplje, što sve komplikuje, poskupljuje brodarske usluge, ali otežava i život pomoraca.

Mila: Ono što valja naglasiti jeste da, prema informacijama koje dobijamo od ITF-a, veliki brodari, koji imaju kulturu socijalnog dijaloga i bitni su kod Međunarodne pomorske organizacije, imaju svijest o svemu ovome i ne dovode u rizik pomorce na njihovim brodovima. Veći su problem manje kompanije, manji brodari, koji su spremni da rizikuju život pomoraca radi lakšeg sticanja profita.

The post Mila: O zaštiti se ne razmišlja kada problem nastane, nego unaprijed first appeared on BARinfo.

Ova aktivnost je sprovedena u skladu sa Akcionim planom za 2025. godinu i Strategijom za unapređenje zaštite i zdravlja na radu u Crnoj Gori 2022–2027, kao i Sporazumom o realizaciji aktivnosti „Edukativne aktivnosti o savremenim temama iz oblasti zdravlja i zaštite na radu“, koji su potpisali Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga i Savez sindikata Crne Gore (SSCG).

Program je realizovan pod nazivom „Edukacija na radnom mjestu – AI u kontekstu zaštite i zdravlja na radu i ravnoteža između posla i privatnog života“, sa ciljem da se zaposlenima na razumljiv i praktičan način približe aktuelne teme iz oblasti zaštite i zdravlja na radu, ali i da se, kroz dvosmjernu komunikaciju i upitnik za samoprocjenu, dobije uvid u to kako sami doživljavaju stres, opterećenje i balans posla i privatnog života u uslovima ubrzane digitalizacije i primjene vještačke inteligencije.

Kako navode iz Sindikata pomoraca i dokera Crne Gore, poseban naglasak stavljen je na mentalno zdravlje zaposlenih, hronični stres i sindrom sagorijevanja, kao aspekte zaštite na radu koji nijesu uvijek vidljivi, ali direktno utiču na kvalitet života i rada. Ukazano je da stalna upotreba digitalnih alata i AI rješenja mijenja način organizacije posla i često briše granicu između radnog i slobodnog vremena, čime raste rizik od iscrpljenosti i narušenog zdravlja. Istaknuto je da mentalno zdravlje nije samo lična briga pojedinca, već preduslov zdrave organizacije i zdravog društva, jer nema održive produktivnosti, niti kvalitetnih usluga, ako je čovjek koji stoji iza njih iscrpljen i sagorio.

Vladimir Krsmanović, koordinator aktivnosti ispred Saveza sindikata Crne Gore, dao je osvrt na ulogu vještačke inteligencije u kontekstu zaštite i zdravlja na radu, naglašavajući važnost socijalnog dijaloga i potrebe da se digitalne tehnologije i algoritamsko upravljanje ugrade u kolektivne ugovore, kako bi se ograničio pretjerani nadzor, spriječila diskriminacija i obezbijedila zaštita privatnosti i dostojanstva zaposlenih.

Na temu „Vještačka inteligencija na poslu – saveznik ili prijetnja zdravlju i balansu privatnog i poslovnog života?“ govorila je psiholog i HR konsultant Danka Ćetković, koja je, kroz primjere iz rada sa zaposlenima, ukazala na potencijale AI da rastereti ljude od repetitivnih zadataka, ali i na rizike kada se tehnologija koristi za povećanje pritiska, kao i kada se AI koristi kao zamjena kada je neophodna stručnu pomoć ili podrška.

„Poseban benefit ovih edukativnih aktivnosti je direktni kontakt sa zaposlenima upravo u njihovim radnim sredinama, sa ciljem da što veći broj zaposlenih dobije priliku da govori o svom iskustvu sa stresom, digitalnim alatima i AI na poslu, ali i da dobije konkretne informacije kako da sačuva mentalno zdravlje i ravnotežu između poslovnog i privatnog života“, zaključili su iz Sindikata pomoraca i dokera Crne Gore.

The post AI u kontekstu zaštite i zdravlja na radu i ravnoteža između posla i privatnog života first appeared on BARinfo.

Kongresu su prisustvovali i predstavnici Saveza sindikata Crne Gore, čiji je generalni sekretar, g. Duško Zarubica, uputio pozdravne riječi i izrazio podršku naporima Sindikata da očuva i unaprijedi prava radnika u pomorskom i lučkom sektoru.

U okviru rada Kongresa podnesen je izvještaj o radu za prethodni mandat, a predstavljen je i plan aktivnosti za naredni period, kojim se naglašava važnost sindikalnog jedinstva, solidarnosti i aktivnog učešća u procesu zaštite radničkih prava i socijalnog dijaloga.

Predsjednik Sindikata mr Agim Mila istakao je da će organizacija „nastaviti da jača profesionalne, socijalne i organizacione kapacitete kako bi dostojanstvo radnika ostalo u središtu svakog procesa u luci i na moru“.

Kongres je završio rad izborom novog – ujedno i dosadašnjeg rukovodstva. Za predsjednika Sindikata reizabran je mr Agim Mila, za članove Nadzornog odbora izabrani su Nedžad Bracić, Vesko Dragišić i Jelena Đakonović, dok su u Statutarnu komisiju izabrani Jadranka Jovanović, Dragana Radošević i Matija Bojović.

The post Kongres Sindikata pomoraca i dokera Crne Gore održan u Baru first appeared on BARinfo.