Po riječima mr Bojana Rajevića, koji je pisao predgovor za njegovu prvu knjigu aforizama, nije rijetkost da se poezija za djecu i aforizmi susretnu u opusu istog autora.

“Vuković se, ostvarujući se kao pisac u dva žanra, uklopio u tradiciju koju sačinjavaju mnogi pjesnici za djecu, a ujedno i aforističari, počevši od Jovana Jovanovića Zmaja do Duška Radovića i Zorana Stanojevića”, zapisao je mr Rajević. On između ostalog navodi i da se “naslovom Vukovićeve knjige ukazuje na određena svojstva aforizma kakvim ga vidi ovaj autor”.

“Invokacijom Sizifa aktiviraju se kodovi apsurda, dok fusnote u naslovu upućuju na položaj aforizma, njegovu, shodno njegovoj paradoksalnoj prirodi, u isto vrijeme skrajnutu i povlašćenu poziciju u kulturi. Sizifove fusnote u Vukovićevoj viziji mogle bi da predstavljaju bilješke koje Sizif kleše u svom kamenu”, ističe mr Rajović.

Aforističar Vitomir Teofilović u pogovoru za Vukovićevu knjigu piše da je “vrijedna duboke pažnje”.

“To je knjiga umne kritičke misli o svom vremenu i prostoru i ujedno knjiga raskošne duhovitosti, knjiga koja je moralno¬intelektualni angažman u najboljem smislu. Vidi se da ju je pisao kulturolog – magistar istorije na smjeru koji već svojim nazivom veoma obavezuje: Istorija kulture i istorijska antropologija”, zaključuje Teofilović.

U intervjuu za Radio Bar i Bar info, Branko Vuković otkriva detalje o nastanku nove knjige, o utiscima sa nedavno održanog XIX Međunarodnog “Satira fest-a” u Beogradu i Dječjeg festivala “Vezeni most” u Tuzli gdje se pojavio kao učesnik, kao i ponovnom pokretanju časopisa za djecu “Osmijeh”.

RB/BI: Je li bilo teško selektovati aforizme koji će se naći u knjizi „Sizifove fusnote“ i čime ste se rukovodili prilikom selekcije?

Vuković: Ne bavim se pisanjem aforizama isuviše dugo, oko godinu i po, ali pišem i objavljujem prilično, tako da se u jednom momentu prikupilo dovoljno materijala, pa sam pomislio da bi mogao prerasti i u knjigu. Svakako, to ne bih uradio ove godine, ali na nagovor uvaženog aforističara Bojana Rajevića, koji je pomogao u selekciji aforizama, to se na kraju i desilo. Odlučio sam se za renomiranu izdavačku kuću „Alma“ iz Beograda, jer imaju zapaženu produkciju kada je satira, a naročito aforistika u pitanju, a cilj svakog pisca je da njegovo autorsko djelo zavrijedi pažnju, bude dostupno što širem korpusu čitalaca i obezbijedi dobru promociju.

RB/BI: Pored zanimljivog naslova knjige, pažnju čitalaca privlači i interesantna ilustracija korica. Jeste li zadovoljni kako je sve ispalo na kraju?

Vuković: Ima jedan aforizam u knjizi koji kaže: „Knjiga ima sjajan predgovor. I recenzija je jako dobra. A ko Vam je radio korice?“ Vodio sam računa o tome da knjiga bude i vizuelno dopadljiva. Pored korica, urađene su ilustracije za svako poglavlje i u tom dijelu angažovan je Marko Petričević, koji je ilustrovao „Rajičnjak“. Ali, vratimo se se na poentu aforizma s početka, najvažnije je da odabrani aforizmi zadovolje kvalitetom, efektima, i budu ono primarno što će se konzumirati, razmatrati i komentarisati.

RB/BI: Krajem oktobra učestovali ste na XIX Satira fest-u koji organizuje Beogradski aforističarski krug, gdje ste imali vrlo zapažen nastup.

Vuković: Ukazana mi je velika čast da budem u grupi satiričara – aforističara sa teritorije Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, koji su bili u prilici da predstave svoje najuspjelije aforizme nastale u proteklih godinu. I ovim povodom na stotine pristiglih radova iz regiona birali su predstavnici BAK-a (Beogradskog aforističarskog kruga). Izabrani autori iz Crne Gore bili su Dejan Tofčević, koji je osvojio nagradu za najbolji aforizam i Vladislav Vlahović. Biti sa njima u društvu, a imajući u vidu da je riječ o mom prvom nastupu na toj značajnoj smotri satiričara sa ex-Yu prostora, je čast sama po sebi. Moram biti zadovoljan pozivom, prije svega, a još više i odazivom publike koji je bio više nego povoljan. Najzad, to je bila prva nezvanična promocija „Sizifovih fusnota“, budući da sam govorio odabrane aforizme iz knjige, a prvi odštampani primjerci su mi uručeni neposredno prije samog događaja ljubaznošću izdavača Đorđa Otaševića.

RB/BI: Vaši aforizmi objavljeni su nedavno i u „Politici“ i „Novostima“, koliko vam to znači?

Vuković: U pravu ste. Pored „Politike“, „Novosti“ u Srbiji, aforizmi su objavljivani i u „Ošišanom ježu“, na internet satiričnim portalima. Takođe, i u Crnoj Gori. Izdvojiću dnevni list „Dan“, gdje su u dužem periodu svake nedjelje objavljivane serije mojih aforizama, zatim satirični portal „Satirgora“. Sveukupno, u posljednjih godinu publikovao sam preko 300 aforizama. Naravno da znači. Premalo je nažalost festivala, susreta, stoga su društvene mreže odavno postale zborište i okupljalište satiričara, gdje mogu slobodno i bez cenzure da promovišu svoj rad.

RB/BI: Podsjetimo, u „književne vode“ otisnuli ste se sa zbirkom poezije za djecu „Rajičnjak“ koja je objavljena u februaru 2020. Potvrda njenog kvaliteta je ne samo nagrada za najbolju knjigu poezije za djecu prošle godine u Crnoj Gori, već i priznanje „Mali princ“ sa dječjeg festivala „Vezeni most“ u Tuzli, gdje je bila u konkurenciji najboljih knjiga za djecu sa područja BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Vaše pjesme lijepo je prihvatila i najmlađa publika regiona. Ko su bili učesnici i kakve utiske nosite iz Tuzle?

Vuković: Festival „Vezeni most“ je ove godine proslavio punoljetstvo, odnosno, održan je 18. put uz prisustvo brojnih gostiju, pisaca za djecu i mlade iz cijelog regiona. Knjige „Rajičnjak“ i „Malo pozorište“ Slobodana Vukanovića, selektor prof. dr Draško Došljak kandidovao je kao predstavnike Crne Gore za nagradu „Mali princ“. Bosnu i Hercegovinu predstavljale su knjige „I kad odrasteš“ Ismeta Bekrića i  „Mali princ mi u snu reče: tvoja priča nek poteče“ Bisere Alikadić. Iz Hrvatske nominovane su knjige „Zmajevi koji ne lete“ Ivane Šojat i „Škola na rubu pameti“ Tomislava Zagode. Srbiju su predstavljale knjige „Crna ptica“ Aleksandre Jovanović i „Zagrli mjesec“ Danice Bogojević, koja je i osvojila glavnu nagradu. Ostale knjige su dobile priznanje za nominaciju za najbolje knjige regiona u protekloj godini.

I nakon bezmalo 20 dana utisci su isti i nepodijeljeni. Puno radosti, smijeha i topline od strane domaćina iz Udruženja „Mali Princ“ i čika Šime Ešića, grada Tuzle koji živi i diše za festival, divnog programa, djece, vaspitača… Sve pobrajano čini ovaj festival posebnim i jednim od najznačajnijih u regiji kada je u pitanju stvaralaštvo za djecu i mlade.

RB/BI: Otkrijte nam planove za naredni period…Imate li u planu promociju knjiga i u Baru?

Vuković: Planovi u narednom periodu vezani su za rad Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade. Član sam redakcije časpopisa za djecu „Osmijeh“ koji je imao kultni status, i ovih dana, nedjelja, aktivno pripremamo izlazak novog broja, nakon dugogodišnje pauze. Svakako, stižu i „Fusnote“. Planiram promociju u narednom periodu, kakvu „Rajičnjak“ nije imao, zbog pandemijskih uslova i prilika koji su bili promjenjljivi. Nadajmo se boljim i ljepšim danima, da ne izostavimo, i uz „Osmijeh“ koji se ponovo vraća.

The post Sizifove fusnote Branka Vukovića first appeared on BARinfo.