Pod stručnim rukovodstvom brodograditelja Nenada Bokovca, izvedeni su složeni radovi na obnovi plovila, uz puno poštovanje njegove autentičnosti i istorijske vrijednosti. Pored restauracije samog kutera, izrađena je i kompletna prateća oprema: svi drveni djelovi, deset novih vesala, bokoštitnice, snasti, kao i novo kormilo za kuter. Istovremeno, izrađeno je i potpuno novo kormilo za školski brod „Jadran“, čime je dodatno dat doprinos očuvanju funkcionalnosti ovog značajnog plovila.

“Po završetku radova, kuter je ponovo ojedren i spreman da nastavi svoju prvobitnu misiju – da bude učionica na moru. Na njegovoj palubi budući učenici i kadeti sticaće znanja i vještine jedrenja, ali i usvajati vrijednosti koje more oduvijek prenosi: odgovornost, disciplinu, međusobno povjerenje, timski duh i poštovanje prema zanatu”, sa zadovoljstvom ističe direktorica “Wooden boats Bokovac”, Miroslavka Lala Bokovac.

Posebna vrijednost ovog projekta, objašnjava Bokovac, ogleda se u saradnji sa posadom školskog broda „Jadran“.

“Njihova spremnost da budu dio procesa obnove, da posjećuju našu radionicu, razmjenjuju iskustva i zajednički učestvuju u stvaranju, pokazala je da se tradicija najbolje čuva kada se znanje prenosi neposredno – od majstora do mornara, a zatim na nove generacije koje će jednog dana nastaviti istim putem”, ističe ona.

U Marini Bar, juče je ispred prostorija Jedriličarskog kluba „Latinsko jedro“, obavljeno porinuće obnovljenog kutera i njegovo probno jedrenje. Za kormilom se nalazio komandant školskog broda „Jadran“, kapetan korvete Ivan Laković, što je trenutku dalo dodatnu simboliku i potvrdu da je kuter spreman za svoju novu plovidbu.

“Ovaj događaj imao je i posebnu poruku. Organizovan je u Marini Bar, mjestu kojem ovakvi poduhvati prirodno pripadaju. Pomorska infrastruktura treba da bude prostor u kojem se čuvaju i njeguju tradicionalna znanja, obnavljaju drvena plovila i stvaraju nove vrijednosti. Svjesni značaja zajedničkog djelovanja, trudili smo se da sve aktivnosti obavimo profesionalno i odgovorno, bez opterećivanja redovnih aktivnosti marine. Zahvaljujući opremi kojom raspolaže Jedriličarski klub ‘Latinsko jedro’, uključujući i sopstveni viljuškar, kompletan posao realizovan je efikasno i uz puno poštovanje prema radu svih korisnika Marine Bar”, naglašava Bokovac.

Izrazila je uvjerenje kompletnog tima da “ovakve priče prevazilaze okvire jednog projekta”. One su, kategorična je, u interesu svih nas – tradicionalne brodogradnje, Marine Bar, Ministarstva odbrane, Ministarstva pomorstva, Jedriličarskog saveza Crne Gore i čitave pomorske zajednice. To je, kaže, sinergija koja pokazuje da, kada postoji međusobno poštovanje i zajednička vizija, možemo zajedno stvarati vrijednosti koje ostaju iza nas.

“Ovom prilikom želimo da izrazimo iskrenu zahvalnost Ministarstvu odbrane Crne Gore, Mornarici Vojske Crne Gore, Ministarstvu pomorstva i Marini Bar na ukazanom povjerenju i podršci. Posebno nam znači činjenica da smo upravo kroz treći uspješno realizovani tender dobili priliku da svojim znanjem i iskustvom doprinesemo očuvanju crnogorske pomorske baštine. Nadamo se da ćemo ovu saradnju nastaviti i u budućnosti, na obostrano zadovoljstvo, kroz nove projekte i izazove koji će dodatno osnažiti domaću brodogradnju i sačuvati vještine koje su vjekovima bile dio identiteta našeg primorja”, vjeruje direktorica Jedriličarskog kluba “Latinsko jedro”.

Na kraju, poručuje i podsjeća da “drveni brodovi nijesu samo plovila, već čuvari sjećanja, škole života i most između prošlosti i budućnosti”.

“Na nama je da ih sačuvamo i predamo generacijama koje dolaze – sa istim ponosom sa kojim su ih stvarali oni prije nas. Kalafatska radionica Bokovac i Jedriličarski klub ‘Latinsko jedro’ danas nijesu porinuli samo jedan obnovljeni kuter. Porinuli su poruku da zajedništvom, znanjem i povjerenjem možemo sačuvati ono najvrednije – našu pomorsku tradiciju i ljude koji je nose”, zaključuje Bokovac.

The post Kuter broj 3 Školskog broda Jadran ponovo zaplovio – priča o znanju, povjerenju i zajedništvu first appeared on BARinfo.

Evo kako je izgledalo isplovljavanje iz Bara.

Brod Jadran je  kultni simbol naše Vojske i pomorske tradicije.

The post Brod Jadran isplovio iz Bara ka Tivtu first appeared on BARinfo.

Kako je tekao ovaj veliki i značajan posao, razgovarali smo za Radio Bar i Bar info sa Miroslavkom Lalom Bokovac, direktorkom firme.

“Za nas je ovo bio, ne samo veliki posao, nego, prije svega ogromna čast i značajna referenca. Naravno da su finansije bitne, jer bez toga ne bi mogli da funkcionišemo i održavamo radionicu, ali smo u Jadran uložili poseban trud, volju i ogromnu ljubav, i nadam se da smo to uradili na najbolji način i da ćemo sjutra, kada bude odlazio, na barskom moru vidjeti čuveni brod sa raširenim jarbolima, u punom sjaju i ljepoti

“Žao mi je što odlazi iz Bara, ali Školski brod pripada svima nama, on je vojna i pomorska baština cijele Crne Gore. Moram priznati da se odlično uklapa u ambijent Pina i Tivta”, kazala je Lala Bokovac, koja je navela da je rekonstrukcija broda, uz sve pripremne radove, trajala oko dvije godine, a obuhvatila je, ukupno, izradu 22 nova drvena elementa-djelove Jadrana koji nose jedra, pokrenuta snagom vjetra.

“Rekonstrukcija jarbola, odnosno drvenih snasti i kompletna izrada je veoma odgovoran i zahtjevan posao, koji iziskuje ogroman trud. Uloženo je preko 25 kubika drvene građe – suve smreke, koja je proizvedena po najvišim evropskim standardima, 300 kg ljepila i preko 200 litara laka i drugog zaštitnog materijala”.

“Vodili smo računa da sve bude odrađeno na visoko kvalitetan način, kako bi brod imao što duži vijek. Uz garanciju za radove, napravili smo uputstva za održavanje broda, jer drvo je ‘živa’ materija i zahtijeva poseban tretman”, objasnila je Bokovac, naglasivši da je cjelokupan posao urađen u radionici “Bokovac”, iako su suočeni sa nedostatkom radne snage jer, kako je kazala, naši ljudi nisu zainteresovani za rad u ovoj zanatskoj djelatnosti, već su angažovali strance iz Rusije, Australije i Njemačke”, navodi Lala Bokovac.

Bokovac je dodala da su u montaži drvenih elemenata pomagali članovi posade broda, na čelu sa komandantom, kapetanom korvete Ivanom Lakovićem.

U narednom periodu, na Jadranu bi trebalo obnoviti stare sajle.

“Veoma je važno što ovakve poslove možemo da radimo u Crnoj Gori, da brod ne šaljemo na rekonstrukciju u druge zemlje. Upravo sam čula da trajekt sa Lepetana ide na Krk, na remont, iako imamo brodogradilište u Bijeloj. Mi dosta toga, iako je mala, možemo da odradimo u našoj radionici. Materijal smo, takođe kupili u Crnoj Gori, u poznatoj firmi u Nikšiću, koja je preuzela fabriku “Javorak”. Ljepilo i drugi neophodan materijal  u preduzeću “UNA”, što znači da nismo imali problema kod nabavke neophodnih sirovina. Dakle, novac je ostao kod nas, porezi su plaćeni državi Crnoj Gori, što je takođe, značajan benefit”, naglašava Bokovac.

Čuvenu i jedinu Kalafatsku radionicu na ovom dijelu Jadrana, očekuju novi poslovi. Uvijek preduzimljiva, inventivna i vrijedna Lala Bokovac, osmislila je nove projekte i aplicirala za finansijska sredstva, prvenstveno na konkurs Ministarstva kulture. Njena ideja je oživljavanje sjećanja na nekadašnje ulcinjske gusare.

“Biće to lijepa jadranska priča  u čijem fokusu su brodovi, more, avanture, a akcenat je na mladima. Želimo da animiramo djecu da čuvaju, vole i poštuju svoju tradiciju, da shvate da ona nije teret, već da je s ponosom i zadovoljstvom nosimo u sebi i stalno oživljavamo. Na našu ogromnu radost, Kalafatska radionica ‘Bokovac”, odnosno naš proizvod, postali su  brend, barski i crnogorski, a prihvaćena je i inicijativa da bude zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro. U to je uložen ogroman trud i država treba da bude podrška, isto kao i u slučaju broda ‘Jadran’, koji ne bi trebalo da bude briga samo Ministarstva odbrane, već cijele Vlade, Ministarstva finansija i uopšte, cijele države”, upozorava Bokovac, koja je aplicirala i za dva projekta kod Ministarstva ekonomije -nabavku specijalizovane mašine za obradu drvenih elemenata i obnovu starih, pohabanih alata.

“Vi znate, kroz našu dugogodišnju saradnju, da smo zagovornici zdrave, ekološke sredine, pa u tom smislu, kroz projekte i grantove EU, radićemo na nabavci elektro-motora (zainteresovani smo za marku  Torkida, imamo dobro iskustvo sa njim), kako bi na svaku drvenu barku postavili motore koji su nečujni i ne zagađuju životnu sredinu. Moramo biti svjesni da će u budućnosti svi motori, sa čvrstih, morati da pređu na elektro energiju, jer to su standardi koje ćemo biti u obavezi da poštujemo. Ali, kada  jednom uđemo u EU, sa sobom treba da ‘ponesemo’ i svo naše kulturno i istorijsko nasljeđe i sačuvamo svoj identitet , svoje brendove i kulturna dobra”, poručuje direktorka firme “Bokovac”, Miroslavka Lala Bokovac, sa kojom smo se u razgovoru podsjetili i na drvene barke koje je radio Nenad Bokovac 2016. godine za šeika u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, na kojima piše i koje nose ime “Baranka”, iz poštovanja prema gradu u kojem su nastale, isto kao što je logo Kalafatske radionice “Bokovac” utisnut na jarbole Školskog broda “Jadran”.

 “Lijepo je kada u jednu tako veliku i bogatu zemlju ode trag iz Bara i Crne Gore”, zaključuje Lala Bokovac, dama koja je inicirala niz programa i sa ciljem turističke valorizacije našeg grada i njegovih potencijala, kao i cijele države. Između ostalih i Diplomatsku Jedriličarsku regatu sa ambasadom Turske, koju su podržali Opština Bar i Turistička organizacija, prošle godine. Učestvovali su predstavnici Vlade Crne Gore i deset stranih ambasada, a cilj je bio  da inostranim diplomatama bude prezentirana naša tradicija, bogatstvo kulture i mediteranskog duha. Ove godine, regata će biti održana u septembru ili oktobru.

The post Završena rekonstrukcija Školskog broda Jadran first appeared on BARinfo.

„Kroz organizaciju različitih događaja, poput „Dana otvorenih vrata“, želimo djeci i građanima da ukažemo na ljepotu ovog divnog jedrenjaka, na ono što je značio kroz istoriju i što treba da predstavlja u budućnosti. Nakon dvije godine, ponovo smo ovdje sa nadom da će ‘Jadran’ uskoro, u novom ruhu, zaploviti punim jedrima. Veze koje smo prethodnih godina gradili između Bara i ‘Jadrana’ sada su još snažnije i jače, možda i zbog toga što naši Barani, kalafatska radionica ‘Bokovac’, radi na obnavljanju brodskih drvenih elemenata, na čemu im se posebno zahvaljujem, kao i našem sugrađaninu Goranu Grkoviću, osvjedočenom prijatelju jedrenjaka, koji je i ove godine uspio da nam, kroz sjajnu foto dokumentaciju, približi dio njegove sjajne istorije“, kazao je Raičević.

VD komandanta Mornarice Vojske Crne Gore, kapetan fregate, Milan Jevtović, kazao je da obilježavanje jubileja počinje u Baru, bazičnom gradu školskog broda „Jadran“.

„Kroz ovu foto priču htjeli smo da pošaljemo sliku o tome šta je brod u svojoj devedesetogodišnjoj istoriji prošao i proživio, koliko je generacija obučio, i pokažemo koje bogatstvo imamo u Ratnoj mornarici“, kazao je za Radio Bar i Bar info komandant Jevtović, koji je, takođe, nakon završene Vojne akademije, prva pomorska znanja i vještine sticao upravo na tom brodu.

„Osjetim sjetu gledajući ove fotografije, ali i ponos što imamo ovakvo blago u našoj Mornarici, vjerujući da će nas ‘Jadran’ stalno okupljati i da ćemo sa njim ostvariti i mnoga značajna međunarodna krstarenja“, zaključio je komandant Mornarice, kapetan fregate, Milan Jevtović.

Za komandanta broda, kapetana korvete, Ivana Lakovića,  velika je čast i privilegija što je na njegovom čelu.

„Počastvovan sam što sam odabran da budem komandant ‘Jadrana’. Na ovim panoima predstavljeni su su svi čelnici broda od 1933. godine do danas“, kazao je komandant Laković, koji je u razgovoru za naše medije pojasnio kako izgleda jedan radni dan na brodu.

„Radni dan na školskom brodu je veoma dinamičan, jer se on u kontinuitetu koristi za obuku pomoraca, oficirskog i podoficirskog kadra, kao i mornara. Uz Mornaricu, imamo i veoma dobru saradnju sa civilnim institucijama, obrazovnim ustanovama – Pomorskim fakultetom u Kotoru, tamošnjom Srednjom pomorskom školom, Srednjom stručnom školom u Baru… Trudimo se da mlađim generacijama prenosimo svoja znanja i iskustvo, kako bi oni kasnije mogli da ih primjene u profesionalnoj karijeri“, kazao je Laković i zahvalio se  komandi Mornarice, Generalštabu i državi Crnoj Gori koji su podržali inicijativu da brod „ Jadran“ bude rekonstruisan i sačuvan.

Goran Grković, autor zanimljive izložbe, otkrio je da se prvi put sreo sa „Jadranom“ i, kako je kazao, zaljubio na prvi pogled daleke 1987. godine, ali da se ozbiljnije posvetio istraživanju i fotografskoj arhivi prije nešto više od desetak godina, kada se susreo sa tadašnjim komandantom Mornarice, Darkom Vukovićem.

„Tada počinje moje intenzivnije bavljenje ‘Jadranom’, a u sakupljanju fotografske građe pomogli su mi penzionisani članovi posade, ljudi iz Pomorskog muzeja, prijatelji, Internet… Sve se dešavalo bez nekih pravila, jednostavno tragajući dešavalo mi se na nađem nešto što i nisam tražio“, kazao je Grković, koji na pitanje da li ima sve ključne momente iz života popularnog jedrenjaka, kaže:

„Da bih kompletirao dokumentaciju, fali mi još ugovor o gradnji , koliko je novaca donirao pokrovitelj i zaštitnik Jadranske straže , ‘otac’ jedrenjaka, kralj Aeksandar,  i da prikupim  fotografije svih komandanata broda (od njih 27 ,  u ovom trenutku imam 14), jer je zamisao da se njihovi portreti nađu u salonu na brodu. Nedostaju i fotografije iz Venecije, takođe jedan bitan period iz istorije. Nakon kapitulacije Italije, ‘Jadran’ je bio opljačkan i uništen, a služio je kao pontonski most kod venecijanskih kanala. Poslije rata dotegljen je u Remontni zavod u Tivat, gdje je rekonstruisan i dobio izgled kakav ima i danas“, objasnio je Grković, koji je naveo da mu je posebno draga fotografija jedrenjaka iz Njujorka, na kojoj se vidi gdje je brod bio vezan i kakvo je slavlje u njegovu čast bilo priređeno u Americi.

Grković se nada da će do najznačajnijeg jubileja – 100 godina školskog broda „Jadran“, zaokružiti zbirku fotografija, a za taj veliki datum, planirano je i štampanje monografije sa fotografijama i pričama o brodu.

Nakon Bara, program obilježavanja 90 godina „Jadrana“, biće nastavljen u Kotoru i Tivtu, gradu u čiju luku je prvi put uplovio 1933. godine.

The post VIDEO: Počeo program obilježavanja 90 godina školskog broda Jadran first appeared on BARinfo.

Mornarica Vojske Crne Gore je, u saradnji sa Ministarstvom odbrane i uz podršku Opštine Bar, povodom jubileja pripremila niz programa u Baru, Podgorici, Tivtu i Kotoru, a centralna manifestacija biće održana 19. avgusta – datum na koji je najpopularniji školski jedrenjak upisan u Flotnu listu tadašnje Kraljevske Mornarice Jugoslavije, daleke 1933. godine.

RB/BI: Gospodine Jevtoviću, želimo Vam srdačnu dobrodošlicu, prvi put ste u našoj medijskoj kući, 26 godina u Vojsci, a već dvije godine ste na dužnosti VD komandanta Mornarice. Zato bih Vas zamolila da se predstavite našim slušaocima i gledaocima na YouTube kanalu Bar info i našim društvenim mrežama – FB i Instagram.

Jevtović: Jeste, dugi vojni staž je iza mene. Nakon završene Vojne gimnazije i Mornaričke Vojne Akademije u Beogradu, 1997. godine, bio sam raspoređen u Jedinicu „Podmornica“, gdje sam narednih devet godina obavljao različite dužnosti, od navigacijskog oficira do komandanta podmornice. Nakon toga sam, u skladu sa potrebama službe, dobio postavljenje na bivšoj fregati, Patrolnom brodu 34, na kojem sam stekao iskustvo na raznim mjestima i zadacima, i postao komandant broda. Poslije deset godina na tom brodu, postao sam načelnik Odsjeka za operacije i obuku u Komandi Mornarice, a posljednje dvije godine obavljam dužnost VD komandanta Mornarice.

RB/BI: Dakle, nagomilano radno iskustvo u Vojsci. Kako doživljavate ovu visoku dužnost koju trenutno obavljate?

Jevtović: Moram priznati da je ovo jedno veliko, pozitivno iskustvo, posebno imajući u vidu da većina od nas, kada upisuje Vojnu akademiju, razmišlja o tome da jednog dana bude na čelu Mornarice. Biti prvi čovjek Mornarice je značajno profesionalno zadovoljenje, jer na osnovu svog iskustva, proaktivnosti i volje, možemo dati svu svoju energiju kako bi ovaj dio Vojske, vojnog sistema i Ministarstva odbrane, bio modernizovan i dalje se razvijao.

RB/BI: Ovo je prilika da porazgovaramo o svim najvažnijim aktivnostima i projektima Mornarice u tom smislu, ali najprije o velikom jubileju i načinu na koji ćete ga obilježiti.

Jevtović: Zahvalio bih se vašoj medijskoj kuću na intenzivnom praćenju naših aktivnosti, jer znamo da je „Jadran“ nemjerljivo blago, na kojem smo se mi, studenti Mornaričke Vojne Akademije, prvi put sreli sa brodom, sticali znanje i učili prve pomorske vještine, upoznavali more i njegove ćudi.

RB/BI: Školski brod „Jadran“ se u javnosti percipira na pozitivan način, i čini se, da on izaziva jednu lijepu emociju kod građana, pretpostavljam da je to kod Vas i Vaših kolega, još više izraženo?

Jevtović: Naravno, ja mogu da kažem danas, poslije toliko godina u službi i rada na drugim brodovima, svaki put kada se vratim na „Jadran“, uvijek se sjetim svog prvog dolaska kao studenta Akademije. To iskustvo je nezaboravno i jedinstveno.

RB/BI: „Jadran“ i danas, iako je i simbol i tradicija, služi u edukativne svrhe. Na koji način?

Jevtović: Uz redovne obaveze i zadatke, na školskom brodu se obučavaju studenti , novopristigli oficirski kadar i mornari. U saradnji sa srednjim stručnim školama i Pomorskim fakultetom, radimo redovne obuke, koje im omogućavaju da, najprije, shvate da li imaju sklonosti i potencijala za taj posao, nauče što je more i poštuju ga, kao prvo pravilo, a zatim stiču znanja i sposobnosti koji su im potrebni u budućoj karijeri.

RB/BI: Jedrenjaci ovog tipa zahtijevaju poseban tretman i način održavanja. Kako se mi odnosimo prema brodu „Jadran“ i u kakvom je stanju danas?

Jevtović: Ministarstvo odbrane ulaže velike napore u održavanje svih mornaričkih plovila. Crna Gora kao malo tržište, sa ograničenim kapacitetima kada je riječ o remontovanju, trudi se da pronađe kompetentne partnere za taj zahtjevan posao. Školski brod „Jadran“, kao specifičan jedrenjak, sa dosta drvene građe, iziskuje i poseban tretman. Na sreću, radionica iz Bara, kojoj je povjeren taj posao, na veoma kvalitetan način izgrađuje nove i sanira postojeće drvene elemente, pa očekujemo da će „Jadran“ do kraja godine zablistati u punom sjaju.

RB/BI : Pretpostavljam da se radi o kalafatskoj radionici „Bokovac“?

Jevtović: Jeste, sa njima imamo izuzetnu saradnju i veoma smo zadovoljni tehnologijom rada i kvalitetom radova na rekonstrukciji broda. To znači, da će jubilej i svoj 90. rođendan, „Jadran“ dočekati kako dolikuje, uz program koji je pripremilo Ministarstvo odbrane, a koji je počeo 26. jula, kao „Dan otvorenih vrata“, kada je jedrenjak bio otvoren za sve građane koji su željeli da ga posjete. Tri primorske opštine, Bar, Kotor i Tivat, izrazili su interesovanje da, kao suorganizatori, sa Ministarstvom odbrane i Mornaricom, učestvuju u pripremi programa. Počeli smo sa Danom otvorenih vrata, večeras (28. jula, u 19 sati) u Dvorcu kralja Nikole biće otvorena Izložba fotografija koja prati istoriju broda „Jadran“, dakle retrospektiva , od nastanka broda do danas, sa nekim specifičnim momentima iz njegovog života. Pozivam građane da dođu, jer se radi o jedinstvenoj, na originalan način urađenoj postavci, koja može biti zanimljiva širokom auditorijumu. Stručni tim koji je radio na njoj potrudio se da publici po prvi put predstavi neke fotografije i važne trenutke iz istorijata ovog broda.

RB/BI: Da li je autor izložbe pasionirani ljubitelj fotografije i Školskog broda „ Jadran“, naš sugrađanin Goran Grković?

Jevtović: Goran je zaista pasionirani ljubitelj i kolekcionar fotografija, on je dio našeg tima i mnogo je uticao na koncipiranje izložbe, a zatim slijede i druge aktivnosti i programi koje smo pripremili u saradnji sa Opštinom Bar. Slične manifestacije, izložbe, tematske večeri, prezentacija dokumentarnog filma, biće održane u Kotoru i Tivtu, gradu u čiju luku je prvi put uplovio „Jadran“, a centralni događaj biće priređen na brodu 19. avgusta.

RB/BI: Da li je Školski brod „Jadran“ stacioniran u barskoj luci?

Jevtović: Brod „Jadran“, kao dio Mornarice, baziran je u Luci Bar, gdje imamo sve potrebne uslove da na bezbjedan i siguran način boravi, vrši se potrebna obuka, a postoje uslovi i za određene remontne radove. U narednom periodu, kada bude završena rekonstrukcija drvenih djelova, u saradnji sa drugim opštinama, dogovorićemo aktivnosti sa ciljem popularizacije destinacije i prikazivanja ovog jedinstvenog jedrenjaka.

VD komandanta Mornarice Vojske Crne Gore, kapetan fregate, Milan Jevtović, u razgovoru sa direktoricom Radio Bara, Vesnom Šoškić, najavio je izgradnju novih infrastrukturnih objekata za potrebe Mornarice, dalju modernizaciju i izdvajanja za nabavku novih patrolnih brodova, ali i zadacima u skladu sa dodijeljenim misijama. Uz redovne aktivnosti, kroz proces obuke i treninga plovnog sastava, kao i jedinice koja vrši nadzor mora sa kopna, Mornarica je veoma posvećena međunarodnim obavezama, koje se ispoljavaju i kroz realizaciju specifičnih vježbi, obuku u susjednim zemljama, NATO saveznicama, kako bi se održavao i razvijao nivo uvježbanosti snaga. U toku je modernizacija obalsko – radarskih sistema, kroz nacionalni budžet i donacije SAD, koje su strateški partner našoj Vojsci.

Kroz set novih senzora, biće omogućeno praćenje situacije na moru, ne samo na 12 nautičkih milja, nego, kazao je komandant Jevtović, mnogo šire, jer zemlja se brani na osnovu nadzora u mnogo obuhvatnijem akvatorijumu. Nabavkom vojno – osmatračkog radara, taj sistem biće zaokružen. Jevtović je izrazio zadovoljstvo i ponos, posebno kao lice koje dolazi iz službe koja obuhvata tzv. „sivu flotu“, što će u narednom periodu biti nabavljeni novi patrolni brodovi, što iziskuje ogromna sredstva iz kapitalnog budžeta. U toku je proces realizacije te važne investicije, koji je Ministarstvo odbrane započelo prije nepune dvije godine, jer postojeća flota ne zadovoljava ambicije koje su definisane kroz strateška dokumenta. Do kraja godine trebalo bi da bude završen, a u naredne dvije, očekuje se da stigne prvi novi patrolni brod.

Jevtović je najavio i izgradnju nove zgrade Komande Mornarice u kasarni „ Pero Ćetković“, sa sertifikovanim Mornaričko – operativnim centrom, što će omogućiti svakodnevnu komunikaciju sa Operativnim centrom NATO saveza, čije je sjedište u Ujedinjenom kraljevstvu.

Mornarica je uspješan domaćin i učesnica u pomorskim vježbama sa saveznicima, kroz regionalnu inicijativu ADRION, koja obuhvata zemlje Jadransko – Jonske regije.

„Ta inicijativa je bila veoma korisna za našu Mornaricu, jer smo imali mogućnost da usvajamo NATO vojne procedure i uvodimo ih u naš sistem kao standard. Sprovodimo i druge aktivnosti sa zemljama partnerima – SAD, Ujedinjenim Kraljevstvom, Slovenijom, Italijom, Grčkom. Predstavnici Mornarice imaju mogućnost školovanja i usavršavanja na inostranim vojnim akademijama, pa smo na taj način već dobili znatan broj školovanih oficira. U skladu sa odlukom Ministarstva odbrane, naši predstavnici učestvuju i u vojnim mirovnim misijama, poput one u Somaliji “, kazao je Jevtović.

Ministarstvo odbrane sa Vladom Crne Gore konstantno radi na poboljšanju materijalnog statusa zaposlenih, nastojeći da podigne nivo zarada i stambeno zbrine vojna lica.

„Iz objektivnih razloga nije došlo do izgradnje stambenih jedinica u Baru, koju je prije nekoliko godina najavilo Ministarstvo odbrane, odnosno tadašnji ministar, dodijeljeni su stanovi u Podgorici, ali taj proces nije završen. Očekuje se da se u saradnji sa komercijalnim bankama, nađe modalitet za dugoročno rješavanje stambenog pitanja zaposlenih u Vojsci, jer je to institucija koja mora funkcionisati na stabilnim osnovama, sa zadovoljnim kadrom, koji će je izgrađivati i dalje doprinositi njenom ugledu, kako u zemlji, tako i na međunarodnom nivou. Vojsci, odnosno Mornarici trebaju vojnici po ugovoru, i zato se ulažu napori da se Vojska popularizuje među mladima. Ukidanjem redovnog služenja vojnog roka, sistem je mnogo izgubio. Danas mladi nemaju svijest o njenom značaju, niti potrebnu konekciju sa vojnim sistemom, kako je to nekada bilo u JNA“, pojasnio je komandant Jevtović, koji je istakao da nikada neće odustati od vojnog poziva i nastojanja da ga približi mladima, jer, kako je kazao, nositi uniformu, jeste privilegija i čast.

„Biti dio sistema odbrane je izuzetna satisfakcija i mislim da Vojska i dalje ima, opravdano, pozitivnu percepciju u javnosti. Vojska je najuređenija ćelija društva, koja sa više aspekata pozitivno utiče na cijeli zajednicu“ , zaključuje VD komandant Mornarice Vojske Crne Gore, kapetan fregate, Milan Jevtović, koji se zahvalio Opštini Bar i čelnom čovjeku, Dušanu Raičeviću na svestranoj podršci.

The post VIDEO: VD komandant Mornarice, kapetan fregate Milan Jevtović – Školski brod Jadran je nemjerljivo blago first appeared on BARinfo.

“Postavka je upriličena kako bi odali počast i zahvalnost brodu koji nas tako dugo i vjerno služi, i koji je postao važnim dijelom naše istorije i pomorske tradicije. Želimo to da predočimo i približimo građanima”, kazao je komandant broda, kapetan korvete Ivan Laković.

Izložbu je otvorio predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, u prisustvu zamjenika načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, pukovnika Željka Radulovića i komandanta Mornarice VCG, kapetana fregate Gorana Đurkovića.

Školski brod “Jadran”,  najčuveniji jedrenjak, uplovio je u luku Tivat 16. jula 1933. godine i od tada postaje simbolom Vojske i duge pomorske tradicije na našim prostorima.

“On je od neprocjenjivog značaja za Mornaricu i Vojsku Crne Gore uopšte, jer su se na njemu obučavale brojne generacije. Gotovo da nema podoficira i oficira, mornaričkog kadra i pomoraca, koji nijesu svoje prve korake u tom poslu i obuku prošli na Školskom brodu ‘Jadran’. Mnogi pomorci na trgovačkim brodovima, takođe, su svoja prva iskustva sticali na ovom jedrenjaku, jer Mornarica i Vojska Crne Gore imaju odličnu saradnju i sa civilnim pomorskim institucijama”, kazao je za Radio Bar i Bar info, komandant ” Jadrana”, kapetan korvete Ivan Laković, koji je podsjetio da je brod za vrijeme svog dugog života imao 24 velika međunarodna krstarenja i nebrojeno onih u teritorijalnom moru.

“Prvi i jedini put do sada, brod je 1938. godine posjetio istočnu obalu Amerike, luke Boston i Njujork. Navigacioni oficir bio je poručnik fregate Milan Spasić, koji je kasnije, posthumno, proglašen za narodnog heroja. Oplovio je gotovo cijeli svijet i ponosno pokazivao svoju jedinstvenost i ljepotu. Brojna krstarenja bila su u svrhu obuke pomorskog kadra, kao i reprezentacije države u međunarodnim lukama”, istakao je komandant Laković.

Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, koji je otvorio izložbu, kazao je da je Bar privilegovan što će biti upisan u istorijat Školskog broda “Jadran”.

“Dugo je bitisao u Bokokotorskom zalivu i svojoj matičnoj luci Tivat, a ove godine mi smo privilegovani i zahvaljujemo se Mornarici Vojske Crne Gore što nam je ukazana čast da budemo domaćini obilježavanja 88. rođendana ovog popularnog broda. U stvari, saradnja između Opštine Bar i Mornarice Vojske Crne Gore, započeta je prije dvije godine, kada smo iskazali spremnost da u određenom vremenskom periodu budemo sigurna luka “Jadranu”. Na temelju te dobre saradnje , mi smo u prilici da uživamo u sjajnom i veličanstvenom prizoru, u lučkom akvatoriju, a takođe i brojni turisti koji posjećuju naš grad, jer on mami poglede svih koji prošetaju barskom marinom. Ovdje, u bašti Dvorca kralja Nikole, spajamo najznačajnije elemente kulturno- istorijskog i pomorskog nasljeđa Crne Gore”, kazao je predsjednik Raičević, koji se zahvalio i autoru postavke, Baraninu Goranu Grkoviću, koji, kako je istakao, na sistematičan način prati život i istoriju Školskog broda “Jadran”.

Goran Grković, po struci elektroinženjer, poznati je barski zaljubljenik u slikarstvo i fotografiju. Prvi kontakt sa “Jadranom” imao je 1987. godine kada je služio Vojsku. Tada se, kako je kazao, za Radio Bar i Bar info, zaljubio u prelijepi jedrenjak, i sve do danas traje njegova pasioniranost i posvećenost istraživanju svih ključnih momenata iz njegovog života.

“Prije Vojske, gledao sam ga u raznim časopisima i publikacijama, a kao mornar, služeći Vojsku, vidio sam ga kada je uplovljavao u splitsku luku ‘Lora’. Tada sam napravio prvi njegov crtež olovkom, a od kapetana bojnog broad Fida Stipetića, dobio sam jednu publikaciju nastalu povodom pedesetog rođendana ‘Jadrana’. Tako je počelo druženje koje traje do danas, priča još nije završena, ali trudiću se da je zaokružim, treba mi još veoma malo. Moram da pomenem i kapetana bojnog broda, i nekadašnjeg komandanta Mornarice Vojske Crne Gore, Darka Vukovića, koji mi je dozvolio da ga fotografišem i divnu posadu broda, Sašu i Vučka, jer sam bio uključen i u obilježavanje proslave osamdesetog rođendana Školskog broad”, prisjetio se Grković, koji je autor brojnih fotografija na izložbi, a mnoge je koristio iz arhive Pomorskog muzeja u Kotoru, odnosno glasnika “Jadranska straža”, koji je pomno pratio aktivnosti broda.

“Restaurirao sam brojne stare fotografije, jer meni je hobi slikarstvo, i sve to mi pričinjava veliko zadovoljstvo. Sve te važne momente treba sačuvati, i ja se na isti način bavim i nekim drugim temama, na primjer mojim rodnim gradom, pripremam fotografije Bara iz poslednjih decenija 19. vijeka, a prikupljam i razglednice iz cijele Crne Gore”, objasnio je Grković, koji je naveo da su ključni momenti vezani za školski brod “Jadran”, odluka o njegovoj izgradnji, zatim smatra da veoma mali broj ljudi zna da je prilikom svog prvog isplovljenja imao kontakt sa drugim brodom, ali bez svoje krivice.

On je podsjetio da je 6. septembra 1933. godine predat na korišćenje Mornarici tadašnje Kraljevine, gdje je ostao do 1941. godine, kada su ga zarobili Italijani i skinuli “krstaše” sa njega.

“Služio je kao pontonski most i za vrijeme rata bio uništen. Kada je Italija kapitulirala vraćen je u Crnu Goru i u potpunosti restauriran, nakon čega je povratio svoj izgled i ljepotu”, kazao je Grković.

Izložbu fotografija i eksponata povodom 88 godina Školskog broda  “Jadran” publika može vidjeti i naredna dva dana- 17. i 18. avgusta , od 20 do 22 sata.

The post VIDEO: Povodom 88 godina Školskog broda Jadran, otvorena izložba fotografija i eksponata first appeared on BARinfo.