Ova jedinica sada raspolaže znatno boljim uslovima za rad i  bržu dijagnostiku, što znači kvalitetniju i efikasniju zaštitu za građane Bara, ali i veliki broj turista, istakla je Perišić.

“Velika mi je čast da ispred Ministarstva zdravlja prisustvujem otvaranju adaptirane jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Baru, što predstavlja važan iskorak ka modernizaciji i unaprijeđenju zdravstvenog sistema u ovom dijelu Crne Gore. Zahvaljujući sredstvima iz kapitalnog budžeta u iznosu od 140.000 eura uspješno je realizovana adaptacija prostora i nabavka savremene medicinske opreme. Dodatno, značajnu podršku pružila je opština Bar sa donacijom od 17.250 eura za nabavku ultrazvučnog aparata i laboratorijske opreme. Bar, kao jedna od ključnih turističkih opština ima specifične zahtjeve kada je riječ o hitnoj medicinskoj pomoći, zbog čega je ova investicija i više nego opravdana i neophodna”, kazala je ona.

Dušan Raičević je kazao da otvaranje rekonstruisane jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dolazi u pravom momentu za lokalnu zajednicu, upravo u špicu turističke sezone, kada se bilježi sve veći broj turističkih posjeta.

“Opština Bar će nastojati, kao i u prethodnom periodu da osluškuje što su potrebe lokalne zajednice, bez obzira na to što nema direktne ingerencije za pružanje pomoći, finansijske i u dijelu kapitalnih investicija zdravstvenim i institucijama obrazovanja. Prepoznali smo da udruženim snagama možemo biti efikasniji i možemo kvalitetnije realizovati  investicije koje su neophodne za lokalnu zajednicu. Moram da iskoristim priliku da se zahvalim medicinskom osoblju Zavoda za hitnu medicinsku pomoć koji su prethodne godine zaista radili u prilično limitiranom i prostoru i uslovima koji nisu bili toliko kvalitetni, ali ni jednog trenutka nije umanjen kvalitet zdravstvene usluge. Zahvaljujem i rukovodstvu Doma zdravlja, koje je krajnje kolegijalno ustupilo dio svojih prostorija  Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, kako bi poslovi na rekonstrukciji bili kvalitetno okončani. Time smo svi zajedno podijelili teret. Mislim da je to način na koji možemo u narednom periodu pokrenuti niz aktivnosti, a najavljujem da ćemo pažnju usmjeriti i ka Opštoj bolnici Bar”, najavio je Raičević.

Direktor Zavoda, dr Vuk Niković  podsjeća da je svaki proces reforme tenzičan, naporan i zahtijeva ogromno vrijeme.

“Mi smo danas uspjeli, po prvi put u istoriji Crne Gore, da sve primorske opštine imaju nove, adaptirane i privedene standardima svjetske medicine, službe hitne medicinske pomoći. To u prethodnom, desetogodišnjem periodu postojanja Zavoda, pa i ranije, kada su te jedinice 50-ih i 60-ih godina stvarane i funkcionisale u okviru domova zdravlja, od tada pa do dana današnjeg se nije radilo. Moja ideja je bila da lokalna samouprava treba da nam bude adekvatan partner, jer smo imali iskustva da su lokalne samouprave nekad ulagale, ali da ta ulaganja se nijesu vidjela. Za zadnje četiri godine se svako ulaganje vidi i smatram da svaka jedinica hitne medicinske pomoći treba da ima laboratorijsku i ultrazvučnu dijagnostiku i da bude adekvatan partner, da adekvatnu uslugu pružimo svim pacijentima i građanima. Posebno je bitno, Crna Gora je turistička destinacija i moramo turistima i građanima Crne Gore pružiti adekvatnu zaštitu. Smatram da je Zavod za hitnu medicinsku pomoć nezaobilazna karika zdravstvenog sistema u Crnoj Gori, fini filter prema tercijalnom nivou zdravstvene zaštite i ono što štedi zdravstveni sistem svake države”, kazao je on.

Niković je najavio da će za sedam dana biti pokrenuta tenderska procedura za nabavku ultrazvučnog aparata i laboratorije za hitnu pomoć u Baru, za koje je sredstva obezbijedila Opština Bar.

The post VIDEO: Otvorena rekonstruisana jedinica Hitne pomoći, uskoro laboratorija i ultrazvuk first appeared on BARinfo.

Projekat je, kako je objašnjeno na današnjoj ceremoniji primopredaje donacije za nabavku medicinske opreme barskoj bolnici, dio kontinuirane podrške Vlade Japana razvoju zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, sa fokusom na unaprjeđenje kvaliteta života građana.

„Iako skromna, Opšta bolnica se razvija i napreduje u svim aspektima djelatnosti. Imali ste priliku da vidite da se širimo i prostorno i kadrovski i da ulažemo u osavremenjavanje nabavkom nove medicinske opreme. Bolnica i ne mora da bude velika, ali treba da ima sve ono što je čovjeku potrebno – bilo da se radi o pacijentu, doktoru ili terapeutu u širem smislu“, poručio je direktor Opšte bolnice Bar dr Igor Karišik, izražavajući zahvalnost Vladi i narodu Japana jer su „prepoznali potrebe, želje i pomogli na ovako lijep način“.

„Donacija podrazumijeva nabavku sofisticiranih, modernih aparata – laparoskopskog stuba i bipolarnog resektoskopa, čime će rad u operacionoj sali biti značajno unaprijeđen. Sa ponosom želim da istaknem da su naši urolozi ovladali širokim opsegom operacija u toj oblasti a, naročito, laparoskopskim procedurama. U barskoj bolnici se izvode laparoskopske nefrektomije, kao i ostale endoskopske procedure, a bipoloarni resektoskop je odličan aparat koji umnogome doprinosi povećanoj bezbjednosti pacijenta“, naglasio je dr Karišik.

Objasnio je da se uz pomoć ovog aparata postiže preciznije i bolje kontrolisanje i zaustavljanje krvarenja, sa kojima se urolozi susreću u radu.

„Uzimajući sve ovo u obzir, donacija za mene ima mnogo veći značaj i vrijednost od one izražene cifrom koja je bila potrebna za njegovu nabavku“, podcrtao je direktor Opšte bolnice Bar.

Uz veliku zahvalnost na brizi o pacijentima u Crnoj Gori i volji da se, kako je rekao, zajedno sa medicinskim osobljem osavremeni ovdašnji medicinski sistem, dr Karišik je skrenuo pažnju da, uprkos tome što nas dijeli preko devet hiljada kilometara, narodi Japana i Crne Gore, imaju mnogo sličnosti. 

I otpravnik poslova Ambasade Japana, Tecuja Cubota je uvjeren da će ovo biti važan korak ka modernizaciji medicinske opreme i poboljšanju kvaliteta zdravstvene zaštite.

„Opšta bolnica će ubuduće moći da pruži efikasniju i bezbjedniju uslugu pacijentima, čime direktno doprinosimo poboljšanju kvaliteta života građana. Ovaj projekat je dio šireg angažmana Vlade Japana, koja više od dvije i po decenije podržava lokalne zajednice kroz projekte za osnovne potrebe stanovništva ‘POPOS’. Do sada je u Crnoj Gori realizovano skoro šezdeset projekata u oblastima zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite i komunalnih usluga čiji ukupan iznos premašuje tri miliona eura“, istakao je Cubota.

Najavio je da će Vlada Japana nastaviti da stimuliše razvojne strategije Crne Gore, jačajući prijateljske veze između dvije zemlje.

Zahvalnost Vladi Japana na doprinosu razvoju zdravstvenog sistema Crne Gore iskazala je i državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja, Slađana Perišić.

„Zahvaljujući donacijama naroda Japana od 1998. godine u Crnoj Gori je u oblasti zdravstva realizovano 18 projekata vrijednosti više od milion eura. Ulaganje u zdravstveni sistem ima za cilj da se podigne kvalitet usluga u zdravstvenom sistemu i unaprijedi zdravstvena zaštita građana, što predstavlja strateško opredjeljenje Ministarstva zdravlja“, naglasila je Perišić.

Potpredsjednica Opštine Bar Tanja Spičanović je navela da je vrijedna oprema od velikog značaja za tretman uroloških pacijenata, ne samo sa područja barske opštine, već i čitave Južne regije, pa i šire.

„Pored praktične i upotrebne vrijednosti, ova donacija nosi i simboličnu poruku – saradnja između naroda je, baš kao što je kazao direktor Karišik, bez obzira na njihovu udaljenost, uvijek moguća kada je vođena zajedničkom željom za boljitkom“, poručila je Spičanović i apostrofirala da „ovu donaciju vidimo, ne samo kao pomoć našem zdravstvenom sistemu, već i kao izraz filantropskog duha japanskog naroda, koji svojim primjerom pokazuje da se istinska vrijednost pokazuje onda kada pomažete drugima“.

„Velikodušnost japanskih građana svjedoči o njihovoj posvećenosti jačanju prijateljskih odnosa i poboljšanju kvaliteta života ljudi širom svijeta. Stoga, današnji događaj predstavlja još jedan korak ka zajedničkom cilju – stvaranju društva koje se oslanja na solidarnost, humanost i internacionalno prijateljstvo“, podvukla je Spičanović, poručivši da će japanski partneri u Opštini Bar uvijek imati pouzdanog prijatelja za svaku buduću saradnju koja za cilj ima dobrobit građana.

Ukupan iznos japanske pomoći je, kroz projekte osnovnih potreba stanovništva POPOS „Kusanone“, u Crnoj Gori od 1998. godine dostigao preko tri miliona eura, dok je ukupna pomoć našoj državi u istom periodu premašila 43 miliona eura.

The post Vrijednom donacijom Vlade Japana značajno osavremenjeno Urološko odjeljenje Opšte bolnice Bar first appeared on BARinfo.

Perišić je tri godine bila pomoćnica direktora u barskom Domu zdravlja. Od marta je bila na čelu Odbora direktora AD Marine Bar, a tokom 2021. godine bila je predsjednica Odbora direktora Luke Bar. Ima dugogodišnje iskustvo u privatnom sektoru.

The post Vlada imenovala mr Slađanu Perišić za državnu sekretarku u Ministarstvu zdravlja first appeared on BARinfo.

“Popunjenost kapaciteta Marine ovoga ljeta je na zavidnom nivou i iznosi oko 95 odsto. Ove godine, na naše zadovoljstvo, bukvalno se traži vez više. Osim plovila na stalnom vezu, zabilježen je rekordan broj tranzitnih uplovljenja, tzv. dnevni vezovi. To nam donosi značajno povećanje prihoda, kako nama, tako  i ukupnoj barskoj privredi i okruženju, jer je riječ o visoko platežnoj klijenteli koja obilazi naš i druge gradove, upoznaje  kulturno – istorijske znamenitosti i provodi odmor u našem gradu”, istakla je Perišić, koja je navela da je najveći broj inostranih klijenata iz Rusije, Njemačke, Velike Britanije, Poljske i Italije.

Na vezu imamo veliki broj luksuznih jahti, dužine od 30 ili 40 metara, poput ‘Heesen’, ‘Viareggio’, ‘Solemar’ i druge. Ono što čini prednost naše u odnosu na druge marine u okruženju, jeste, prije svega, povoljan i atraktivan geografski položaj. Marina je pozicionirana na jednom od najljepših djelova crnogorske obale, u centru grada, u blizini istorijskog jezgra i trgovačke zone. Predstavlja prvi i najveći nautički i turistički centar na ulazu u Jadransko more, 104 nautičke milje od Otranta. Sa 270 sunčanih dana u godini, jedna je od najsunčanijih luka i idealno mjesto za aktivni odmor i rekreaciju, planinarenje, kajaking, posjetu značajnim kulturno – istorijskim spomenicima i kulturnim dešavanjima. U prethodnom periodu dosta sredstava je uloženo u opremanje gatova i drugu infrastrukturu, sa ciljem stvaranja što boljih uslova za siguran i bezbjedan boravak. Cijeli prostor marine je pokriven video nadzorom 24/7, instalirana je solarna rasvjeta za cijelo područje, odnedavno posjedujemo i moderan servisni centar (novu dizalicu nosivosti do 100 tona, kao i druge sadržaje). Kompletan prostor je pokriven WI – FI signalom, na opšte zadovoljstvo naših korisnika. Kapaciteti marine su 660 vezova u moru, plus suvi vezovi za bezbjedan zimovnik. Svaki suvi vez je obezbijeđen i adekvatnom atestiranom ‘kolijevkom’. Posjedujemo i benzinsku stanicu, koja je poslije duže pauze ponovo počela sa radom, i ima sve potrebne sertifikate, što znači da zadovoljava neophodne standarde. Ovdje je i servisni hangar i parking prostor, što sve predstavlja, uz siguran vez, dodatne usluge koje pružamo”, navodi Perišić, uz osvrt  na nedostatke, prisutne već decenijama, koji se prvenstveno odnose na  komunalni vez za domicilne vlasnike manjih brodova i čamaca, kao i nikad izgrađenu marinu za ribarske brodove.

Marina AD Bar nije predviđena kao ribarska luka. Nadamo se da ćemo u narednom periodu, uz pomoć države, naći rješenje za izmještanje ribarica na neku drugu lokaciju i izgradnju ribarske luke. Što se tiče komunalnog veza, očekujem da ćemo uložiti dodatni napor za rješavanje i tog veoma važnog pitanja, shodno Poslovnom planu za ovu godinu. Pred nama je i rješavanje dugogodišnjeg imovinsko – pravnog spora, između Marine, Luke Bar i preduzeća ‘Morsko dobro’, koji je dugo u fazi mirovanja. Sigurna sam da postoji dobra volja da riješimo sva otvorena pitanja, što je u interesu i  države i manjinskih akcionara”, kazala je predsjednica Odbora direktora AD Marina , Slađana Perišić, koja je potvrdila da ovo preduzeće, u većinskom vlasništvu države, već godinama pozitivno posluje, a taj trend nastavljen je i u ovoj godini.

“Kao primjer, navela bih podatak da su za prvih šest mjeseci ove godine, prihodi od prodaje usluga veza porasli za 25 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok su prihodi od usluga parkinga veći veći za 30 odsto. Uredno izmirujemo obaveze prema državi i dobavljačima kao i zaposlenima. Na osnovu svih finansijskih pokazatelja, mogu reći da je AD Marina Bar stabilna i likvidna kompanija. Uvjerena sam da ćemo u narednom periodu svi zajedno, i menadžment i Odbor direktora, postići još bolje rezultate i unaprijediti poslovanje. Saradnja svih članova Odbora je na veoma visokom nivou, nedavno smo izabrali za izvršnog drektora kompanije kapetana Danka Mirkovića, diplomiranog pomorskog inženjera, koji posjeduje veliko iskustvo, što je uz ostale profesionalne kvalifikacije, bilo presudno da upravo njemu ukažemo povjerenje da obavlja ovu važnu funkciju”, zaključila je Perišić.

Porodica Bošnjački iz Beograda je dugogodišnji klijent barske Marine.

“Naša jahta je ovdje deset godina, a mi smo cijeli život vezani za Crnu Goru. Ovo je naša druga kuća. Prezadovoljni smo uslugom u Marini, ljudi su topli i ljubazni. Obilazimo i druga mjesta, ali Bar je jedini grad na primorju koji živi i zimi, tako da smo mi redovni posjetioci i u januaru, februaru, martu. U marini imamo sve što nam treba, servis jahti, održavanje higijene, mali mini market, benzinsku pumpu… Blizu je grad, predivno šetalište prema Šušanju, a Stari Bar, koji redovno obilazimo, svima bih preporučila kao obaveznu destinaciju, jer je to divan ambijent, koji ima dušu, sa fenomenalnim restoranima. Često isplovljavamo prema Bigovi, veoma volim i Meljine i njihovu malu marinu, Boku, ali meni je toliko lijepo u Baru, da bih mogla ovdje da ostanem i da nikad ne isplovimo”, kazala je za Radio Bar i Bar info, Tea Bošnjački, koja je izrazila  zadovoljstvo i cijenama, koje su, kako je navela, znatno niže nego u okruženju.

The post VIDEO: U barskoj marini popunjeno 95 odsto kapaciteta first appeared on BARinfo.

“Nije mi jasno zbog čega je izvršni direktor Luke Bar izabrao ovaj način komunikacije, kad ja nijednom riječju nisam njega pomenula kao odgovorno lice. Očigledno je da se sam prepoznao. Šaljem vam dokaze da je u Luku Bar poslat dopis koji je ‘Optotim’ poslao u dogovoru sa Upravom prihoda, što je službenica Uprava prihoda jasno saopštila na sastanku kojem je prisustvovao i izvršni direktor, koji je na moje pitanje zašto po istom nije reagovao saopštio da se ne brinem jer je on sve ‘hendlovao’ da protiv njega ne bude podneta krivična prijava.

Iz razloga korektnosti nisam željela da imenujem gospodina Pješčića u emisiji, ali obzirom na njegovo nekorektno ponašanje, istaću da je na sastanku sa Upravom prihoda saopštio da on nije dao da se izmjeste cigarete zbog duga koji vlasnik cigareta ima prema Luci Bar, čime je državi nanio štetu do nekoliko stotina hiljada eura, a koja je veća od duga vlasnika cigareta prema Luci Bar. Takođe, kako se radi o samom švercu, kriminalnoj aktivnosti, smatram da je trebalo hitno reagovati, jer se pominjanjem Luke Bar u kontekstu sa ovakvim nedjelima nanosi nemjerljiva šteta kompaniji.

Takođe, izvršni direktor je imao priliku da gostuje na televiziji, koju je odbio, a ja ću se uvijek rukovoditi istinom. Ukoliko je postupao savjesno, iz kojeg razloga je pobjegao od duela sa gospođom Ćalović i ostalima u emisiji. U prilogu šaljem sve dokaze vezano za tvrdnje iznijete u emisiji, gdje se vidi negativan odgovor Luke Bar na zahtjev da se izmjeste cigarete iz neobezbijeđenog skladišta. Svega dvadesetak dana kasnije, cigarete su ukradene. Da li je u pitanju nemar ili neodgovornost, nije moje da prosuđujem.

U tom momentu bila su slobodna druga skladišta, koja su bolje obezbijeđena i smatram da je cigarete trebalo izmjestiti. Za to da su skladišta bila slobodna postoje i dokazi, tako da je neistina ono što je gospodin Pješčić iznio u javnost.

Takođe, direktor iznosi neistine kad tvrdi da nije oštećena carinska plomba na spornom skladištu, jer me je o oštećenju iste obavijestio direktor Sektora za obezbjeđenje Luke Bar.

Ovim završavam javnu polemiku sa izvršnim direktorom, sve stvari koje su nejasne ćemo raspraviti na Bordu direktora, gdje će imati priliku da objasni svoje nesavjesno postupanje. Nije suština vođenja Luke Bar u ‘hendlovanju’ krivičnih prijava i pisanju saopštenja, već u borbi sa stvarima koje su Luku opterećivale dugo godina, i ne smijemo svojim postupcima istima doprinositi”.

The post Perišić: Pješčić će na Bordu direktora imati priliku da objasni svoje nesavjesno postupanje first appeared on BARinfo.

Ona je navela da krađe cigareta nijesu dobre za samu Luku Bar, za njen imidž, ali kako dodaje, stoje otvoreni za sve informacije i saradnju. Navela je da do prije mjesec ili dva Luka Bar nije ima video-nadzor.

“30 godina unazad u Luci Bar nije postojala nijedna kamera. Luka Bar je obezbijedila kamere unazad možda mjesec dana ili dva. Mi smo to predlagali, 30 kamera je postavljeno u Slobodnoj zoni, do tada nije postojala nijedna”, kazala je Perišić.

Perišić je kazala da je direktorica Uprave prihoda i carina Milena Petričević, nakon prve krađe, uputila dopis da se cigarete iz skladišta “Montenegro duvan comerc” prebace na neko sigurnije mjesto koje je pokriveno kamerama, ali da to nije učinjeno, iako je Luka bar, kako kaže, imala takvo mjesto.

“To je na njen predlog trebalo da uradi menadžment Luke Bar i da obavijesti Odbor direktora. Sa izvršnim direktorom smo razgovarali u petak… O tome ko će da snosi odgovornost će Odbor direktora odlučiti sjutra na sjednici, jer za to neko mora da odgovara”, kazala je Perišić.

The post Perišić: Krađe cigareta nijesu dobre za samu Luku Bar, za njen imidž first appeared on BARinfo.

„Iako se Luka Bar često zlonamjerno pominje u kontekstu posljednjih dešavanja, činjenica je da Luka Bar u tom dijelu nema nadležnost, i to je jedan od razloga što sam zakazala ovaj sastanak, sa namjerom da od nadležnih dobijemo odgovore na koji način će se ovaj problem riješiti.

Slobodnu zonu osnovala je Vlada Crne Gore i nadležnost nad njom imaju državni organi, samim tim i Uprava policije, kao i Uprava prihoda i carina, te je potrebna jača saradnja i očigledno bolja strategija kako bi se spriječio šverc cigareta iz Slobodne zone, koji se dešava u kontinuitetu. Sastanak će se održati u petak u 12 časova“, poručila je Perišić.

The post Perišić: Luka Bar nema nadležnosti u Slobodnoj zoni first appeared on BARinfo.

RB/BI: Vašim izborom za predsjednicu Odbora direktora Luke Bar, postali ste prva žena na toj odgovornoj poziciji. Kakvi su utisci nakon pola godine od stupanja na tu funkciju?

Perišić: Velika je odgovornost biti na čelu jedne od najznačajnih crnogorskih kompanija kakva je Luka Bar. Donijeti u realnom vremenu najbolju odluku kojom će se kreirati pravac njenog daljeg razvoja i rasta, ostvariti aktivan uticaj na promjenu nekih elemenata poslovnog okruženja, zadržati postojeće komintente i zadobiti povjerenje novih, defnisati optimalnu organizaciono- kadrovsku strukturu, stvoriti dobru kompanijsku klimu…-samo su neki od zadataka koji se pred nas postavljaju, a ja vjerujem da se uspješno i realizuju.

RB/BI: Jeste li zadovoljni odnosom i saradnjom menadžmenta sa zaposlenima?

Perišić: Znamo da uspješna radna atmosfera i postizanje veće produktivnosti u najvećoj mjeri zavise od saradnje koju nadređeni ima sa zaposlenima. Dosadašnji period je pokazao da možemo biti zadovoljni  ostvarenom komunikacijom i realizovanim zadacima, a u vremenu pred nama sigurno je da će ta saradnja biti sve bolja i plodonosnija.

RB/BI: Kakvu ste situaciju zatekli u Luci Bar? Koliko su dešavanja proteklih godina uzicala na poslovanje najveće barske kompanije?

Perišić: Zanimljivo je istaći da su prethodne dvije godine, godine pandemije virusa korona, za najveći barski kolektiv bile, kako po obimu pretovara, tako i po ostvarenim fnansijskim rezultatima, uspješne. Mi smo nastavili sa pozitivnim trendom poslovanja, uz neprekidno zalaganje za poboljšanje kvaliteta u pružanju usluga, povećanje efikasnosti radnog procesa, proširivanje kontakata sa potencijalnim  komitentima sa šireg gravitacionog područja i privlačenja investicija u Slobodnoj zoni.

RB/BI: Koliki su kapaciteti Luke Bar bez Kontejnerskog terminala, u kojoj mjeri su oni u ovom momentu iskorišteni i, konkretno, na koliko su projektovani?

Perišić: Kapacitet Luke Bar projektovan  je na 2,7 miliona tona, a trenutna iskorišćenost je na nivou do 55 %.

RB/BI: To, svakako nije na zadovoljavajućem nivou.

Perišić: Slažem se. Ali, uradićemo sve da u budućnosti kapaciteti Luke budu znatno bolje iskorišćeni.

RB/BI: Luka Bar je svojevremeno nosila epitet uspješne trgovačke oaze. Međutim, posljednjih godina ta slika nije više toliko koloritna u pozitivnom smislu. Luke u okruženju- Ploče, Drač, Rijeka, Trst, Kopar… preuzele su primat, pa po pretovaru naša prilično zaostaje za ostalim lukama u basenu jadransko- jonske regije. Kako to komentarišete i kakav je plan za kvalitetniji razvoj kapaciteta i, nakon toga, bolje strateško pozicioniranje barske Luke sa ciljem povećanja konkurentnosti i privlačenja novih partnera?

Perišić: Istina je da se naša konkurencija, zahvaljujući velikim ulaganjima u infrastrukturu i tehnologiju, intenzivno razvija, ali moram ovdje istaći i da je Luka Bar konkurentna drugim lukama u regionu, naročito kada govorimo o pretovaru i skladištenju suvih rasutih tereta, ro-ro i generalnih tereta. Specifičnosti lučke infrastrukture, stepen tehničke opremljenosti, stanje drumskih i željezničkih veza Luke sa gravitacionim područjem, politika cijena, kao i ukupna povezanost svih subjekata u lučko-transportnom lancu, određuju nivo konkurentnosti luke. Sve investicione aktivnosti tokom prošle godine preduzete su sa ciljem unapređenja stanja postojeće lučke infrastrukture i povećanja nivoa tehničke opremljenosti, što bi za rezultat trebalo da ima i povećanje nivoa kvaliteta u pružanju usluga, te osnaživanje lučke pozicije na međunarodnom tržištu. Vjerujem da se Luka Bar, uz povećanje privrednih aktivnosti u lučkom zaleđu, sa kapacitetima kojima raspolaže i razvojnim  potencijalima, može pozicionirati kao luka od regionalnog značaja.

RB/BI: Već neko vrijeme se najavljuje projekat unapređenja infrastrukture, koji će biti finansiran iz budžeta EU, u okviru investicionog plana za Zapadni Balkan. Infrastruktura, logististika, deficit razvojnih investicija, kao i visok procenat praznog hoda angažovanih kontejnera u povratnom pravcu ometaju i usporavaju razvoj Luke. Šta nam o tome možete kazati?

Perišić: Projekat unapređenja infrastrukture u Luci Bar uvršten je u Listu državnih prioritetnih infrastrukturnih projekata, za koji je Luka pripremila i priprema projektnu dokumentaciju. Za očekivati je da će kroz podršku države- finansiranjem kroz međunarodni program podrške, u potpunosti ili djelimično, kao i kroz druge forme finansiranja, biti realizovan. Ovaj projekat unaprjeđenja infrastrukture obuhvata produbljivanje dijela lučkog akvatorijuma, produženje operativnih obala na terminalu Volujica i na Putničkom terminalu, kao i modernizaciju željezničke mreže unutar Luke. Sasvim sigurno postoje brojna ograničenja koja uslovljavaju nedovoljan stepen iskorišćenosti pravca ka Luci Bar. Prevazilaženje tih barijera zahtijeva zajedničko angažovanje Luke Bar i svih nadležnih subjekata. Ranije sam istakla da više faktora utiče na nivo konkurentnosti luke, ali jedan od većih, sigurno je, nepovoljna infrastrukturna veza Luke Bar sa okruženjem, kako drumskim saobraćajnicama, tako i željeznicom.

RB/BI: Na koji način se, prema procjeni menadžementa Luke Bar, može uticati na valorizaciju Slobodne zone Luke Bar? Koje su podsticajne mjere i od koga možete očekivati podršku u smislu unaprijeđenja efikasnosti?

Perišić: Slobodna zona ima veliki potencijal, ali nije iskorišćen. Upravo u konceptu Slobodne zone vidimo šansu koja može dovesti do novih proizvodnih aktivnosti i novih poslovnih partnera. Jedan od problema je izostanak realnih podsticaja za potencijalne investitore. Luka Bar insistira na uvođenju tih mjera za privlačenje investitora, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou.

RB/BI: Bez obzira na raspad prethodne države, Luka Bar je nastavila saradnju sa partnerima iz regiona. Najviše sa Srbijom. U tom smislu od izuzetnog značaja bilo bi uvrštavanje Crne Gore na mapu panevropskih koridora, što bi svakako doprinijelo privlačenju ozbiljnih brodara i investitora. Ima li konkretnih najava da je to u skorije vrijeme moguće?

Perišić: Srbija treba da bude glavni strateški partner Luke Bar, da roba koja dolazi iz te države, treba da ide preko Luke Bar. To do sada nije bio slučaj, jer prethodna vlast nije željela tu vrstu saradnje sa Srbijom. Crna Gora nema luksuz da gubi tako važne partnere, lično se zalažem da se ta saradnja podigne na još veći nivo, jer ima mnogo prostora za napredak. Srbija nažalost još uvijek koristi i Luke u regionu, pa mislim da bi trebalo da uradimo sve kako bi Luka Bar postala njihov glavni poslovni partner. Važno je pritom napomenuti da sam ja na sadašnjoj poziciji tek sedam mjeseci, pa odluke tog tipa još u potpunosti ne zavise od mene. Nadam se da će i ostali koji donose odluke shvatiti značaj partnerstva sa Srbijom i finansijske benefite koje bi Luka Bar, Crna Gora i sam Bar imali, ukoliko se ta saradnja ostvari u punom kapacitetu. Ministarstvo kapitalnih investicija je u junu održalo prvi inicijalni sastanak na kojem je donešen zaključak da se mora učiniti sve kako bi Crna Gora bila dio panevropskog koridora, i nadam se da ćemo to i ostvariti. Za sada Crna Gora nije dio nijednog panevropskog koridora, što značajno otežava poziciju Luke Bar.

RB/BI: Od izuzetne važnosti je i modernizacija željeznice i auto- puta ka Srbiji. Ima li povoljnih vijesti na vidiku?

Perišić: Željeznica i sama infrastruktura već niz godina predstavljaju veliki problem za funkcionisanje Luke Bar. Svi znamo u kakvom je stanju željeznički prevoz u Crnoj Gori. Kao što je u prethodnih decenija uništavana crnogorska privreda, tako se neulaganjem i nebrigom i željeznički prevoz doveo na niske grane. Imamo dotrajale pruge, dotrajale vozove, i to su problemi koje smo naslijedili. Što se auto- puta tiče i u Srbiji i Crnoj Gori se radi na auto- putu kojim bi se Srbija i Crna Gora brže povezale. Vjerujem da će završetak tog posla značajno uticati i na bolje poslovanje Luke. Takođe, planirana su i ulaganja u željeznički saobraćaj, što je zaista neophodno, ali je to svakako i proces koji zahtijeva vrijeme.

RB/BI: Velika barijera je i nepostojanje direktnog platnog prometa sa Srbijom, a negativno je i što je u planu da Jadransko- jonska cesta zaobilazi Bar. U kojoj mjeri ove dvije stavke utiču na poslovanje Luke Bar?

Perišić: Sigurno je da i te kako utiču, to je automatski otežavajuća okolnost, ali to su uslovi u kojima radimo, i moram reći da se i Ministarstvo kapitalnih investicija i saobraćaja i ja lično trudimo da nadomjestimo sve otežavajuće okolnosti održavanjem dobrih odnosa sa partnerima iz Srbije. Održali smo više sastanaka, imamo dogovorenu saradnju, i plan da se njen obim u budućnosti poveća, tako da nas ni te  okolnosti neće zaustaviti.

RB/BI: Kada govorimo o poziciji i poslovanju Luke Bar, posebno zabrinjava što se u medijima posljednjih godina u velikoj mjeri potencira da je Luka Bar od sigurne, postala švercerska luka, koja se nalazi na ruti krijumčara. Novost je da je Vlada Crne Gore usvojila odluku o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u okviru Slobodne zone Luke Bar. Time je, kako je kazao potpredsjednik Vlade Crne Gore, Dritan Abazović „konačno došao kraj švercu cigareta“. Zamoliću Vas za osvrt na tu temu?

Perišić: Takve konstatacije bih ocijenila kao zlonamjerne, jer od našeg dolaska na čelo Luke Bar, sve što je otkriveno, otkriveno je upravo na kontroli i pregledu tereta, o čemu su obaviješteni nadležni organi koji su dalje odlučivali o načinu na koji će tretirati svaki poseban slučaj. To što se dešava u Luci Bar, dešava se nažalost i u mnogim većim Lukama, ali mi svakako posvećeno radimo na promijeni imidža Luke, koji je nažalost narušen zbog prethodne vlasti i perioda kad je Luka Bar služila državnom poslu šverca cigareta. Mi ne želimo, niti ćemo biti dio takvih poslova, i svakodnevno se radi na tome da se poboljša obezbjeđenje Luke Bar, ulaže se u savremenu opremu i vjerujem da ćemo uspjeti da popravimo imidž Luke. Podsjećam da je nova uprava u Luci prisutna tek oko sedam mjeseci i da je sve što je do sada otkiveno, otkriveno pregledom tereta i da smo o istom obavijestili nadležne, što dovoljno govori o te da mi nećemo imati nikakvu toleranciju prema ovakvim radnjama.

RB/BI: Posljednja afera koja je uzdrmala javnost je pronalazak skoro pola tone kokaina u jednom od kontejnera sa bananama upućenom crnogorskom trgovačkom lancu “Voli”. S tim u vezi brojni mediji su objavili da će zbog rizika zloupotrebe za svrhe krijumčarenja i nemogućnosti kontrole od strane Luke Bar neki od poslovnih partnera napustiti Luku i ubuduće preusmjeravati svoje kontejnere u druge luke. Da li je to istina?

Perišić: Ono što je ovdje jako bitno istaći je činjenica da je rad u režimu Slobodne zone uređen shodno Zakonu o slobodnim zonama. Na području Slobodne zone egzistiraju dva koncesionara- Luka Bar i Port of Adria, koji obavljaju djelatnost pretovara i skladištenja tereta saglasno Zakonu o lukama. Razgraničenja između ova dva koncesionara postoje u dijelu prostora, ali i u nadležnosti nad robom, kontrolom robe, obezbjeđenju… Želim da naglasim da se pretovar kontejnera sa bananama ne odvija preko Luka Bar AD, već to radi drugi koncesionar. Dakle, nije Luka Bar pretovarala predmetnu robu, niti Luka Bar ima ovlašćenja da vrši kontrolu nad robom, već mjere sprovođenja nadzora vrše Uprava prihoda i carina preko svoje ispostave u okviru Slobodne zone. Sa bezbjednosnog aspekta, ulaska i izlaska robe sa područja Slobodne zone, na glavnoj kapiji Luke, pored lučkog obezbjeđenja, nadležan je i službenik granične policije, službenik Uprave prihoda i carina, carinarnica Bar. Dio koji se odnosi na kontrolu robe, isključivo je u nadležnosti Uprave Prihoda i carina Bar. I, da naglasim, Luka Bar nema ovlašćenja za skidanje carinskih plombi na kamionima i drugim dprevoznim sredstvima, jer bi to predstavljalo krivično djelo. Nepoznavanje ovih činjenica i plasiranje netačnih informacija ozbiljno narušava ugled Luke Bar, pa se nadam da će naša reagovanja, kao i  ovom prilikom, spriječiti  svaki dalji pokušaj netačnog izvještavanja šire javnosti.

RB/BI: Koliko poslovanju Luke šteti što su u Baru stacionirani brodovi Mornarice Vojske Crne Gore?

Perišić: I Luka Bar i Ratna mornarica su bitni državni subjekti. Kroz defnisanje prioriteta i aktivnosti na državnom nivou u odnosu na to, mora se naći ravnoteža i optimalni nivo postojanja i funkcionisanja oba subjekta za dobrobit svih u Crnoj Gori.

The post Perišić: Predano radimo na povećanju konkurentnosti i efikasnosti Luke Bar first appeared on BARinfo.

Odbor direktora je cijeneći rezultate koje Luka u kontinuitetu ostvaruje, posebno one  u vremenu kovid krize  i dosadašnju korektnu saradnju zahvalio g.dinu Vučeliću na  datom doprinosu. Za vršioca dužnosti izvršnog direktora imenovan je, saglasno Statutu Društva, dr Deda Đelović, dosadašnji pomoćnik Izvršnog direktora.

Imajući u vidu značaj kompanije Luka Bar, izbor izvršnog direktora “Luka Bar” AD realizovaće se putem javnog konkursa, u najkraćem roku.

Odbor direktora je, uz navedeno, razmatrao i druga značajna pitanja za rad i poslovanje Društva. Usvojen je Izvještaj o poslovanju  za šest mjeseci tekuće godine, koji ohrabruje da će i zacrtani Biznis plan u potpunosti biti realizovan do kraja godine. Na polugodišnjem nivou ostvaren je pretovar od 514.353 t, prihod od 4.960.369 e,  i ostvaren pozitivan rezultat od 93.967,00 e. Upravo ovi uzlazni pokazatelji u odnosu na prvi kvartal koji se na luku dominantno i neminovno odrazio zbog zastoja u odnosima drugih kompanija (Uniprom-Montecargo) direktno vezanim sa Lukom, je potvrda da se povećava pretovar raznih tereta što će još značajnije doći do izražaja realizacijom novih ugovora u periodu do kraja godine i biti ilustrovano u narednim kvartalnim izvještajima.

Odbor direktora je razmatrao i brojna druga pitanja iz svoje nadležnosti-stoji u saopštenju koje potpisuje predsjednica Odbora direktora, Slađana Perišić.

The post Odbor direktora Luke Bar potvrdio da je za v.d. direktora izabran Deda Đelović first appeared on BARinfo.