Danas, 18. marta na Svjetski dan reciklaže i uoči Svjetskog dana šuma 21. marta,  podsjećaju na nužnost i značaj realizacije ideja kako bi se povratio stari sjaj našem gradu, koji je u bivšoj Jugoslaviji, podsjećaju, bio na drugom mjestu kada je riječ o čistoći i uređenju, poslije slovenačkog Velenja.

Preduzeće “Komunalne djelatnosti” podržalo je njihove inicijative, a prema riječima direktora sektora “Gradsko zelenilo” i “ Gradska  čistoća” Amira Mačkića i Božidara Kuburovića biće intenzivirane aktivnosti, ne samo u tom dijelu grada.

Narednih dana slijedi niz aktivnosti, između ostalog, obnova borove šume na Žukotrlici (biće posađeno 65 novih stabala). Na tom dijelu Žukotrlice dodatno je rađeno na hortikulturnom uređenju, detaljno će biti čišćeni trotoari, parking prostor i kanali, a planirano je, osluškujući građanske inicijative,  da Komunalno preduzeće na toj lokaciji poveća kapacitete posuda za odlaganje otpada, postavljanjem savremenih polupodzemnih kontejnera.

“Time će prvi utisak brojnih turista i posjetilaca Bara, kada uđu u naš grad, biti mnogo ljepši”, kazao je Božidar Kuburović, direktor sektora “Gradska čistoća”, koji je naglasio da uvijek imaju razumijevanja za zahtjeve građana i uvažavaju njihove konstruktivne predloge.

“Najprije želim da izrazim saučešće porodicama poginulih i svim građanima Makedonije zbog strašne tragedije koja se dogodila u Kočanima, i zahvalim se Radio Baru na medijskoj podršci. Prošle godine pokrenuli smo inicijativu i obratili se direktoru Komunalnih djelatnosti, Stevu Pejoviću, sa molbom da komunalci budu češće prisutni u našem naselju i više se posvete njegovom uređenju. Pejović je odmah reagovao. Inicijativa se odnosi na više aktivnosti – svakodnevno čišćenje i održavanje parking prostora i trotoara, koji su na samom ulazu u Bar, posebno u turističkoj sezoni, čišćenje kanala uz ulicu, koji služe za odvod atmosferske kanalizacije, ozelenjavanje, sadnju žuke. Posebno smo akcentirali potrebu za  obnovom borove šume koja je bila zaštitni znak, ne samo našeg naselja, već Bara i cijelog primorja, jer nijedna plaža nema takvu ozelenjenu površinu, a mi smo dopustili da bude potpuno devastirana”, kazala je za Radio Bar Sonja Čejović, koja je podsjetila na tretman sličnih zasada u Italiji, Milanu…

“Italija se, na primjer, ponosi posjedom Castello di Porciano, koji pripada rezidenciji predsjednika, a stoljetni borovi završavaju na plaži, što se smatra svjetskim prestižom. U Milanu, na EXPO-u, je predstavljeno preko stotinu hiljada sadnica, starih 70 godina i više, što je zabilježeno kao svjetska senzacija. Mi smo takve zasade uništili na jedan veoma primitivan način, kako bi bili postavljeni plažni mobilijar i tzv. privremeni objekti, a u stvari trajni restorani i kafići, čiji se fekalni sadržaji ulivaju direktno u more”, upozorila je Čejović.

Na Svjetski dan reciklaže, ona ukazuje na značaj reciklažnog tretiranja otpada, sugerišući da slijedimo primjer razvijenih zemalja, u kojima umjetnici kreiraju fantastična djela od onoga što mi smatramo neupotrebljivim otpadom.

“Francuz William Amor i Deniz Sadgic iz Turske uspjeli su da ono što je naš ‘san pretvore u stvarnost’, kako je to lijepo opisano u jednom od tekstova posvećenih ovim umjetnicima i njihovim djelima. Oni od otpada – smeća, plastičnih kesa, pikavaca, mreža za ribu… prave umjetnička djela – cvjetove i portrete koji ‘ujedinjuju ljepotu poduhvata preduzetog u korist ambijenta i cijele prirode’. Njihova djela krase  poznate svjetske muzeje, a portreti koji ‘ostavljaju bez daha’ milione putnika, postavljeni su na istanbulski aerodrom. Nazivaju ih ‘kreacije mesindžeri’, jer šalju veoma jasne i snažne poruke. Nikada ne bismo pomislili da su ta djela napravljena od otpada”, istakla je Čejović.

Direktor sektora “Gradska čistoća” u barskom preduzeću “Komunalne djelatnosti”, Božidar Kuburović, kazao je za Radio Bar, da već godinama njihovi radnici sakupljaju kartonsku ambalažu i plasiraju je na dalju obradu, ali da tek predstoji prikupljanje i odvoz i drugih reciklabilnih komponenti, poput limenki, flaša, stakla, papira..

“Nažalost, reciklaža je kod nas još u povoju, jer kada govorimo o tom procesu, neophodno je da se na nivou države regulišu neke stvari. Mi planiramo odvoz od vrata do vrata, što je veoma dobro prihvaćeno kod građana. Siguran sam da će sugrađani, kada se stvore dodatni uslovi, prihvatiti još jednu kantu u koju će odlagati otpad koji može da se reciklira”, kazao je Kuburović, koji očekuje da se već tokom i nakon ljeta više poradi na tome i ostvare bolje rezultate, jer su, između ostalog, to i zahtjevi koje postavlja EU, u procesu evropskih integracija.  

Inicijative građana Žukotrlice, podržali su i u školi “Anto Đedović”.

Profesorica biologije, Dragana Vukčević, kazala je da su takvi predlozi dragocjeni jer su dodatni podsticaj djeci i pravi putokaz kako se odnosti prema okolini, čuvati prirodu, svoj grad i državu.

“Veoma mi se sviđa ideja advokatica Čejović i građana, da stare stvari dobiju novo ruho, kroz reciklažu, a posebno lijepo i atraktivno je to uraditi na umjetnički način. Naša škola, odnosno učenici sa nastavnicima, učestvovaće 21. marta u pošumljavanju obale na Žukotrlici, jer je prirodno da naša škola koja je na tom području da doprinos ovoj lijepoj i nužno potrebnoj akciji, jer je ta rijetka i prelijepa šuma na našem primorju odavno uništena. Naravno, naša škola u kontinuitetu podržava i sve ostale ekološke aktivnosti – učestvovali smo , u saradnji sa JP ‘Morsko dobro’ i ‘Racan fondacijom” u sakupljanju limenki i bili pobjednici. Kao nagradu, dobili smo elektronsku tablu i projektor, što je bilo posebno podsticajno za đake. Predstavnici Rotary kluba Bar održali su predavanje u našoj školi, ali i drugim, o reciklaži baterija. Odazivamo se u kontinuitetu svim akcijama čišćenja naših plaža i prostora, uopšte, a konstantno učimo djecu kako bi trebalo razvrstavati otpad. Međutim, problem je što sav selektovani otpad završava na jednom mjestu, a to je deponija ‘Možura’. Moramo stvoriti uslove, sa čim su se složili i zaposleni u Komunalnim djelatnostima, da reciklaža bude obavljena do kraja”, poručila je profesorica Vukčević, koja je naglasila da je Aktiv biologa barskih škola veoma posvećen ovoj problematici, i pohvalila škole “Kekec” i “Srbija” koje su dobile Eko zastavice.

Predstavnice građana u naselju Žukotrlica, Vesna i Sonja Čejović, predložile su da posredstvom ambasada Francuske i Turske, Bar ugosti poznate umjetnike koji od otpada kreiraju umjetnička djela.

“Mi bi trebalo, u međuvremenu, da se pripremimo za ono što ćemo dobiti kao input od umjetnika u smislu obezbjeđenja i selekcije otpada, njegovog pravilnog izdvajanja i pohranjivanja, da bi u drugoj fazi, od njega mogle da se naprave slične kreacije, i budu postavljene, na primjer, na ulazu u gradsko groblje i na drugim mjestima. Pominjem gradsko groblje jer smo u jednom periodu tamo imali kontejnere, što smatram da nije adekvatna lokacija za jedno tako sveto mjesto, gdje počivaju naši najbliži”, naglasila je Čejović.

Advokatska kancelarija “Čejović” ponudila je i da pripremi kompletnu pravnu dokumentaciju, po uzoru na Veneciju, kojom bi se efikasno regulisao odnos i postupanje građana prema okolini, ambijentalnoj higijeni i uticalo na podizanje svijesti o značaju adekvatnog postupanja u tom smislu, što će, prvenstveno, uticati na zdravlje i kvalitet života svih. One su, takođe, ukazale i na važnost Komunalnog preduzeća, čiji zaposleni, kako su istakle, zaslužuju više pažnje i poštovanja.

The post Građani i komunalci zajedno do ljepšeg i uređenijeg grada first appeared on BARinfo.