Jedan od autora stripa „Ja sam Akiko“, ilustrator i grafički dizajner Strahinja Spasić, istakao je da je riječ o prvoj promociji ovog izdanja u inostranstvu. Strip je nastao prema motivima istoimenog romana Stefana Tićmija, u adaptaciji Leskovačke škole stripa, čiji je Spasić član, i jedinstven je zbog činjenice da su ga crtala djeca.

“Ovo je strip od djece za djecu. Autori su srednjoškolci i ovakav projekat je zaista rijetkost za evropski strip. Kroz roman, ali i strip, pratimo zanimljivo i neobično odrastanje djevojčice Akiko. Scenarista je Marko Stojanović, objavljena su dva stripa, a treći je u pripremi”, kazao je Spasić za Radio Bar i Bar Info.

On smatra da su festivali i radionice važni za popularizaciju strip umjetnosti, ali da je za njen razvoj neophodno i kontinuirano objavljivanje stripova.

“Bar je, kako su mi rekli, imao školu stripa i to je, takođe, veoma dobar pravac u cilju približavanja stripa široj publici. U Leskovcu se festival stripa organizuje oko tri decenije i uspjehu te manifestacije svakako doprinosi i veliko interesovanje djece za Leskovačku školu stripa. Mladi se interesuju za umjetnost i drago mi je zbog toga”, kazao je Spasić.

Da strip može doprinijeti drugačijem čitanju književnih djela pokazala je radionica za srednjoškolce „Od Njegoša do školskog stripa“, koju su realizovali Maja Simović i Marko Radosavović. Učesnici su tekst „Gorskog vijenca“ prilagodili školskom okruženju i kreirali „Đački vijenac“, u kojem se epska borba prenosi u odnos između učenika i profesora.

“Poznati stihovi su izmijenjeni, poput ‘Tvrd je profa zloćka čudnovata, ne slomi ga, al’ Boga pomoli’. Strip koji učesnici na ovaj način stvaraju ima elemente humora i doprinosi razumijevanju ‘Gorskog vijenca’ na drugom nivou. Cijeli ‘Đački vijenac’ je zapravo produkt grupnog rada na časovima književnosti u Gimnaziji ‘Niko Rolović’”, kazao je za Radio Bar i Bar Info Radosavović.

Rukovoditeljka Narodne biblioteke i čitaonice “Ivo Vučković” Sonja Lalević, naglasila je da ova ustanova raspolaže bogatim fondom stripova, od klasika do najnovijih naslova. Ipak, kako konstatuje, uprkos činjenici da se posljednjih godina organizuju brojne aktivnosti usmjerene na popularizaciju stripa, interesovanje građana ne raste.

Govoreći o programu ovogodišnjeg Festivala stripa i ilustracije, saglasna je da je pažnju šire publike posebno izazvala izložba radova Dobrosava Boba Živkovića, koja će biti otvorena u petak u 12 sati, u Galeriji “Velimir A. Leković”.

“Žao mi je što Bob neće prisustvovati otvaranju izložbe iz zdravstvenih razloga i što postavka nije bogatija, posebno imajući u vidu činjenicu da je njegova retrospektivna izložba održana u Beogradu 2019. godine obuhvatila više stotina radova. Barska publika će, ipak, biti u prilici da se upozna sa njegovim ilustracijama iz različitih perioda”, najavila je Lalević.

Prvog dana manifestacije, održana je i promocija stripa „Super Zvezdana“ autora Ilije Nikčevića, predstavljen je opus ilustratora Srđe Dragovića i održan program posvećen kultnom grafičkom romanu „Persepolis“ autorke Marđan Satrapi.

Drugog dana festivala u podne će u Galeriji „Velimir A. Leković“ biti svečano otvorena izložba radova proslavljenog ilustratora Dobrosava Boba Živkovića. Od 13 časova u barskoj biblioteci je planirana dvosatna škola crtanja stripa za djecu i mlade pod vođstvom Luke Cakića.

Centralni dio manifestacije zakazan je za petak od 15 do 18 časova na platou ispred Biblioteke. Posjetioci će moći da prate izložbu radova i crtanje uživo uz učešće istaknutih autora – Luke Cakića, Sare Dervanović, Silve Dervanović, Petra Đurišića, Strahinje Spasića, Kosta Milovanovića, Ilije Nikčevića i Miodraga Spasojevića, dok će za dobru atmosferu biti zadužen DJ Mandozica. Tokom ovog segmenta biće predstavljeni i autorski projekat Luke Cakića, kao i prva crnogorska manga autorki Sare i Silve Dervanović.

The post Promocijom stripa Ja sam Akiko i radionicom za srednjoškolce otvoren Festival stripa i ilustracije first appeared on BARinfo.

„Pored redovnih poslova, u toku su pripreme za Međunarodnu nedjelju djeteta koja se tradicionalno obilježava u prvoj sedmci oktobra. Prvi program se organizuje 2. oktobra u okviru manifestacije ‘Dani Finske u Baru’. Dječje odjeljenje Biblioteke će posjetiti ambasador Finske Niklas Lindqvist, a biće organizovna radionica o Muminima, junacima serijala knjiga poznate finsko-švedske svestrane književnice, strip autorke, slikarke i ilustratorke“, najavljuje Lalević.

Početkom oktobra, na radost ljubitelja pisane riječi, biće predstavljeno i novo književno dijelo Baranke Jelene Čobrenović.

„Novi roman Čobrenović će predstaviti publici 5. ili 6. oktobra, a već 7. oktobra će, u saradnji sa Udruženjem bibliotekara Crne Gore, biti održan stručni seminar ‘Silent Books – Tihe knjige’, sa podnaslovom ‘Priča nastaje između nas’. Seminar vodi Sonja Strugar, bibliotekarka i pedagoškinja koja živi i radi u Bolonji i posebno se bavi književnošću za djecu i mlade, vizuelnim pripovijedanjem, i višejezičnošću i kreativnim pristupima čitanju. Namijenjen je bibliotekarima iz gradskih i školskih biblioteka koji rade programe za djecu“, dodaje Lalević.

Naročita pažnja biće posvećena i stripu, kao umjetnosti.

„U toku su i pripreme za Festival stripa i ilustracije koji će se najvjerovatnije održati 22. i 23. oktobra. Trudimo se da dovedemo interesantne goste, strip autore i ilustratore i da održimo nivo od prošle godine, kada smo, uprkos više nego skromnom budžetu, predstavili barskoj publici Iliju Nikčevića, Tihomira Čelanovića i Aleksu Gajića. Festival sufinansira Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, naravno, uz podršku Kulturnog centra Bar”, kaže Lalević.

Na pitanje koliko zaista čitamo u vremenu kada moderne tehnologije imaju primat nad književnim djelima i nameću neke nove navike, rukovoditeljka Biblioteke procjenjuje da bi “broj članova Biblioteke svakako mogao biti mnogo veći, posebno ako upoređujemo sa brojem stanovnika Bara i sa izvanrednim fondom knjiga koji se čitaocima nudi”.

“Možda na broj članova Biblioteke utiče i činjenica da je knjiga u rezličitim formatima i oblicima, od PDF formata, zvučne i e-knjige dostupnija nego ikada, a mnogi od nas vole da imaju svoj primjerak knjige i ličnu biblioteku. Ono što mi možemo da uradimo je da našim članovima obezbijedimo aktuelne naslove. Posljednjih nekoliko godina imamo značajan budžet za nabavku novih knjiga, redovno stižu aktuelni naslovi od svih značajnijih izdavača iz zemlje i regiona. Posebno vodimo računa o nabavci knjiga za djecu i mlade. Pored obavezne lektire i književnih djela, kupujemo slikovnice, enciklopedije, a postepeno smo formirali i zbirku stripova. Osim toga, već neko vrijeme je upis na Dječje odjeljenje za djecu predškolskog uzrasta i učenike osnovnih škola besplatan. Do kraja septembra traje i akcija besplatnog upisa za srednjoškolce. Tradicionalno organizujemo akcija besplatnog upisa za sve članove 23. aprila na Dan knjige i autorskih prava“, podsjeća naša sagovornica.

Stimulativno je i što se Narodna biblioteka i čitaonica “Ivo Vučković” odlično kotira među kolegama u crnogorskom bibliotekarstvu.

„Od kolega iz Nacionalne biblioteke Crne Gore, koja je zadužena za stručni nadzor nad našim radom, dobijamo najviše ocjene. Sve bibliotečke poslove, obradu knjiga, pozajmicu, vođenje svih potrebnih evidencija i statistika obavljamo kroz COBISS program. Prva smo biblioteka u Crnoj Gori koja je jedan od najobimnijih i najzahtjevnijih poslovar – reviziju knjižnog fonda, takođe uradila kroz COBISS program bez zatvaranja biblioteke i bez prekida rada sa korisnicima“, saopštava Lalević.

Ona najavljuje i  veoma interesantan program „Od Homera do Nolana: Odiseja između knjige i filma“ na kojem će o ovoj veoma aktuelnoj temi govoriti diplomirani filozof Stefan Đukić i filmski reditelj, upravnik Doma kulture Milija Šćepanović.

The post Biblioteka Ivo Vučković između knjige, stripa i novih formata first appeared on BARinfo.

Program je započeo radionicom sa učenicima Gimnazije „Niko Rolović“ i Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole. Kroz dinamičan i interaktivan razgovor, učenici su se upoznavali sa sadržajem knjige, ali i izazovima prevodilačkog procesa. Kako je istaknuto, radionica je bila drugačija od uobičajenih, sa živom komunikacijom i velikim interesovanjem učesnika.

Nakon radionice, upriličena je promocija knjige, tokom koje su govorile urednica knjige i autorka predgovora Svetlana Kalezić-Radonjić i rukovoditeljka Studijskog programa za italijanski jezik i književnost Deja Piletić, a sa njima je govorila i rukovoditeljka Narodne biblioteke i čitaonice „Ivo Vučković“ Sonja Lalević.

Na početku je bilo riječi o samom autoru i njegovom stvaralaštvu, uz podsjećanje da je Rodari najpoznatiji po djelu „Cipollino“, dok „Gramatika mašte“ predstavlja njegovo jedino teorijsko djelo, koje se i danas smatra izuzetno značajnim u oblasti pedagogije i književnosti za djecu.

Govoreći o knjizi, Svetlana Kalezić-Radonjić istakla je da je riječ o djelu koje na pristupačan način obrađuje složene teme.

„U pitanju je knjiga koja na jedan veoma pitak i razumljiv način govori o vrlo kompleksnim teorijskim problemima i promoviše tehniku za koju se Rodari zalagao, a to je kako jednostavno saopštiti kompleksne stvari, a pri tome se zabaviti i zaigrati. Knjiga koja je prije svega duhovita, a ima i psihologije, pedagogije, strukturalizma i filozofije“, kazala je.

Naglasila je i Rodarijev značaj u širem kulturnom kontekstu.

„Gianni Rodari je bio jedan od najvećih inovatora ne samo italijanske književnosti već i kulture. U Italiji ga smatraju ocem moderne italijanske književnosti. On je potpuno promijenio lice te književnosti, koja je prije njega bila tradicionalna i svedena na didaktičke i patrijarhalne obrasce“, posebno je ističući njegov odnos prema djeci i obrazovanju: „On je jedan od prvih autora koji je dijete stavio u centar svega. Nije tražio poslušnost, već je zagovarao slobodu u razmišljanju i stvaranju. Ako bismo ovu knjigu sveli na jednu poruku, to bi bilo da škola ne treba da bude za potrošače već da od djece treba da stvaramo stvaraoce“, ukazala je.

Kalezić-Radonjić osvrnula se i na njegov životni put i stvaralaštvo, naglašavajući da je još kao mladi učitelj na sjeveru Italije, gdje je i rođen, otkrio dar za pripovijedanje, te da je kasnije postao autor koji je „imao prefinjeno uho da čuje budućnost, prepozna probleme sadašnjosti i osvrne se na prošlost“, ostavljajući iza sebe tehnike koje su i danas primjenjive u obrazovanju.

O prevodilačkom procesu govorila je Deja Piletić, ističući da je rad na ovom djelu bio i izazovan i inspirativan: „Ovo djelo, jedino teorijsko koje je napisao Rodari, nije prevedeno ni na jedan jezik sa prostora bivše Jugoslavije, i ideja da se prevede na naš jezik me veoma privukla.“

Kako je objasnila, knjiga je nastajala kroz timski rad.

“Koleginice sa Filološkog fakulteta i ja smo se podijelile, jer knjiga ima 45 djelova koji su prilično samostalni, pa je bilo lako organizovati rad. Upustile smo se u tu priču bez rokova, sa željom da u njoj uživamo“, poručila je.

Poseban izazov za njih predstavljala je Rodarijeva igra riječima.

„Ova knjiga je prava prevodilačka poslastica. Rodari svaku tehniku bazira na riječi i igri riječi, uz brojne kulturološki specifične elemente, što je za prevodioce uvijek najveći izazov. Ali upravo iz te zabave nastaju ozbiljne stvari, pa je tako nastao i ovaj prevod”, kazala je Piletić.

Govorila je nešto više i o samom putu knjige do objavljivanja.

„Nismo znale gdje ćemo je objaviti ni ko će kupiti autorska prava. Ušle smo u sve to jer smo bile oduševljene djelom. Na kraju smo se obratile Sekretarijatu za kulturu u Podgorici, koji je pokazao interesovanje i otkupio autorska prava od ćerke Giannija Rodarija“, kazala je.

Zanimljiv je i detalj o samom izdanju, a to je da je korica knjige dijelom zadržala elemente originalnog italijanskog izdanja.

Ovaj program u organizaciji Nacionalne biblioteke i čitaonice “Ivo Vučković” pokazao je koliko ovakvi susreti mogu biti podsticajni za mlade i sve koji se bave književnošću i učenjem.

The post Program posvećen knjizi Gramatika mašte: uvod u umijeće izmišljanja priča first appeared on BARinfo.

Festivalski program otvorila je Radionica za djecu posvećena Malom princu, sa naglaskom na originalne ilustracije Antoana Sent Egziperija, koju je na Dječijem odjeljenju Biblioteke vodio akademski grafičar iz Nikšića Ilija Nikčević.

-U suštini,  osnovni motiv što se rado odazivam na ovakav rad sa djecom školskog uzrasta je to što se na ovakvim radionicama pravi spoj, da se djeca upoznaju sa ovim oblastima, da vide da one postoje.

Dakle, da ih zainteresuju, da im ta tema postane bliska. Mi smo imali nekih 25 minuta vježbe crtanja, da shvate šta znači posao ilustratora, ali za to malo što se desilo, stvarno su se neke stvari lijepo definisale i vidi se da djeca imaju dara-kazao je Nikčević za Radio Bar/Bar info.

Nakon toga, u čitaonici Biblioteke promovisan je strip “Bugs – svitanjem počinje zvuk” strip autora i ilustratora brojnih dječijih knjiga Tihomira Čelanovića iz Kotora koji živi i radi u Beogradu.

U sklopu promocije, tokom koje je sa autorom razgovarala Jasmina Bajo, bibliotekarka savjetnica iz Kotora, Čelanović je predstavio originalne table i skice stripa, a sa posjetiocima je uradio i više crteža na teme iz ovog strip albuma.

-Toliko mi je drago što sam  ovdje, dobio sam poziv za dolazak u Bar preko Instagrama, i u stvari, baš sam pričao o tome  sa kolegama, jako je važno da smo prisutni i fizički.

Imate na  internetu sve, okeane svega i svačega, to je dobro, ali, time je još važnije da kao autor uživo nešto predstavljate.

Sad smo sa djecom crtali,  to je za mene bilo dirljivo i značajno iskustvo-rekao je Čelanović za Radio Bar/Bar info

Prvi festivalski dan zaključila je veoma zanimljiva izložba radova poznatog strip autora, ilustratora i reditelja Alekse Gajića iz Beograda.

U multimedijalnom predstavljanju svog trodecenijskog angažmana na svim poljima vizuelnih umjetnosti, Gajić je imao pomoć kolege Tihomira Čelanovića.

Srećnicima koji su večeras bili na ovoj nesvakidašnjoj izložbi u čitaonici Biblioteke, Gajić je nizao brojne anegdote iz svoje karijere koja je punu afirmaciju doživjela u Francuskoj, još prije 25 godina, kada je Gajićev strip album “Atila” u ovoj zemlji koja se smatra Mekom svjetskog stripa, postao apsolutni bestseler.

-Prvo sam bio deset godina ilustrator Politikinog zabavnika, za koji sam uradio preko 260 ilustracija, a onda sam u Francuskoj obavio šest  nastavaka “Atile”, od kojih je prvi dio serijala bio ubjedljivo najveći hit.

Od njegove prodaje i dan-danas dobijam tantijeme od izdavača, svake godine-kazao je pored ostalog Gajić, koji se sa uspjehom oprobao i u svijetu animiranog filma.

U razgovoru sa posjetiocima izložbe, Gajić je govorio i o sve jačem “i sve negativnijem” uticaju vještačke inteligencije na njegovu branšu:

-Danas zbog vještačke inteligencije ilustratori već dobijaju otkaze ili dobijaju sve manje posla.

Ako se nekad između dva posla čekalo mjesec, sada je ta pauza i po tri mjeseca, Mislim da će odgovor crtača i ilustratora biti da se vratimo onom analognom, radu na papiru-kazao je Gajić.

Inače, njegovo najpoznatije djelo je grafički roman “Tehnotajz” po kome je napravljen animirani film “Tehnotajz: Edit i ja”.

Rukovodilac Narodne biblioteke i čitaonice Sonja Lalević najavila je za drugi festivalski dan programe u Starom gradu Baru.

-U četvrtak u 20:00 u amfiteatru Starog grada Bara počinje Veče Korta Maltezea i arheološke ilustracije.

O jednom od najpoznatijih strip junaka Kortu Maltezeu i njegovom autoru, čuvenom Hugu Pratu govoriće arheolog Mladen Zagarčanin i strip autor Đorđe Grbović.

Biće predstavljena i izložba strip tabli i ilustracija nastalih tokom arheoloških istraživanja strip autora Đorđa Grbovića-kazala je Lalević

The post Otvoren  Festival stripa i ilustracije u Kulturnom centru Bar first appeared on BARinfo.

Kreativna pisaonica, pokrenuta zahvaljujući direktorici Kulturnog centra, Aleksandri Grabež i upravnici Narodne biblioteke i čitaonice, Sonji Lalević, pokazala se kao sjajna platforma za podsticanje dječje kreativnosti i ljubavi prema književnosti. Njene polaznice su, uz vođstvo Jelene Čobrenović, istraživale teme prijateljstva, avanture i mašte, koje su srž romana.

Književno veče je bilo podijeljeno u dva segmenta – u prvom dijelu mlade čitateljke su razgovarale sa autorkom o njenom književnom stvaralaštvu, dok je drugi dio, koji je vodila mr Maja Simović, bio interaktivan. Kroz igru, razgovor i kreativne zadatke, učesnice su na poseban način doživjele svijet “Neobičnog prijateljstva”, ali i dobile podstrek za sopstveno književno izražavanje.

U razgovoru za Radio Bar i Bar Info spisateljica nije krila zadovoljstvo zbog uspješno održane književne večeri.

“Kada vidim pitanja koja su postavljale, ljubav prema čitanju, i kako su zapisivale sve moje ideje i nazive knjiga koje sam čitala kao dijete, zaista mislim da će to biti generacija sjajnih djevojaka. Ko zna, možda stvarno i budućih pisaca“, s osmjehom je kazala Čobrenović.

Događaj je pokazao koliko su susreti ovog tipa dragocjeni za mlade čitaoce, među kojima su, možda i budući pisci, otvarajući im vrata u svijet književnosti.

The post Promocija Neobičnog prijateljstva okupila mlade ljubiteljke pisane riječi first appeared on BARinfo.

Izražavajući zadovoljstvo što gostuje u Baru, koji pamti odavno, po “krugu” uz obalu, po Dvorcu, Kulturnom centru, ali najviše po predstavi na prvom “Barskom ljetopisu” –  “Vladimir i Kosara”, koju je igrala  na sceni kraj ostataka manastira Prečista krajinska, Đukić smatra da je “govoriti o Danilu Kišu neophodno i nikad dovoljno”, te da su “cijeli njegov život, književnost, biografija, njegov odnos prema rukopisu i cijeli opus, fascinanatni”.

“Njegov životni krug se odvija za vrijeme fašizma i holokausta, u kojem mu je stradao otac i djetinjstvo koje pamti je taj njegov prvi ciklus ‘Rani jadi’, koji se danas obrađuje u školama,  do  toga da u svojim djelima govori o Staljinu i ruskom totalitarizmu (‘Grobnica za Borisa Davidoviča’). U Jugoslaviji smo imali nevjerovatnu prevodilačku izdavačku produkciju kojoj je Kiš dao najveći doprinos prevodeći sa ruskog, francuskog i mađarskog jezika. Malo koji pisac je prevodio sa tri jezika, a to mu je dala njegova biografija, njegov život – od oca mađarskog Jevrejina i majke Crnogorke, Cetinjanke”, navodi Đukić dodajući da je Kiša upoznala najprije kao prevodioca, čitajući njegove prepjeve (Marine) Cvetajeve, što je fenomen.

“Kiš je prezirao nacionalizam, jasno je govorio zbog čega, ali su se, nažalost, njegov i glas autora sličnih njemu, izgubili”, zaključila je Đukić.

Đukić je prije pet godina, uz pomoć svojih saradnika i saradnica, formirala web sajt poetikazemlje.me, koji sadrži preko stotinu audio snimaka poezije i proze, Rista Ratkovića, Mirka Banjevića, Vita Nikolića, Lesa Ivanovića, Ibrahima Hadžića, Ćamila Sijarića, Mihaila Lalića… Tu su i intervjui sa čuvenim književnicima, njihove biografije, bibliografija, prezentacije sa analizom djela, citati, kao i filmovi snimljeni po uzoru na njihova djela. Posjetiocima je sinoć posebno prikazana web stranica o Danilu Kišu.

“Slušati radio, slušati poeziju, slušati, a nemati senzaciju gledanja koja nekad odvlači pažnju, to je forma za uživanje, jednako kao radio drama, koju, nažalost, nemamo priliku da slušamo. Ovo je program koji može da služi u nastavi, već od prvog razreda srednje škole, kad god se obrađuju autori koji su uključeni”, pojašnjava Varja Đukić.

Janko Ljumović producent i redovni profesor FDU Cetinje, usmjeravajući priču ka vezi književnosti i pozorišta, naglašava da je Varja Đukić autorski iznijela krajnje neobičan projekat “Post scriptum” koji predstavlja koncept mogućnosti kako se može snimiti jedna predstava.

“Predstava pruža mogućnost da se kroz video rad , odnosno video art, čuje ono što je bio tekst predstave, a to što se ne može vidjeti cjelokupnost izvedbe, govori o suptilnosti i ekskluzivnosti pozorišta kao žive umjetnosti, jer je ona širila granice scenskog jezika. Rađena je u duhu apsolutno postmodernog teatra, gdje govorimo o primatu teksta, sinkretizmu pozorišta, ali je polazište, naravno, književno djelo”, navodi Ljumović, dodajući da video prikaz ima za cilj da približi ideju koja se provlači kroz priču o potrazi za ocem, velike teme koja je sadržana u Kišovim djelima, fašizam, koji je jako bitan element njegovih djela i što je, posebno za mlade, najdragocjenije, otkrivanje svog talenta. To se u predstavi jasno vidi, to je njena velika vrijednost, a u godini kada je izvedena i živjela na repertoaru CNP-a,  bila je selektovana i na BITEF, što je bila dobra referenca i potvrda njene vidljivosti u širem stručnom pozorišnom regionalnom i svjetskom konceptu”, podsjeća prof. Ljumović.

Crnogorsko narodno pozorište je producent video predstave “Post scriptum”, snimatelj je Željko Bracanović, montažer Igor Bakić, režiju potpisuje Varja Đukić koja je objasnila da je to njena “posveta Mihailu i Jakovu, dječacima i djevojčicama osjetljivim na svijet pravde i nepravde koji znaju za ljubav i poeziju i koji čitaju djela Danila Kiša”.

Veče je otvorila rukovoditeljka Biblioteke Sonja Lalević, pročitavši odlomak iz Kišove knjige “Eseji (autopoetike)” – “Zašto pišem?”

“Pisanje je vokacija, mutacija gena, hromozoma; pisac se postaje kao što se postaje davitelj. Pišem jer ne znam ništa drugo da radim; jer od svega što bih mogao da radim, ovo radim najbolje i (I hope) bolje od drugih. Pisanje je taština. Taština koja mi se ponekad čini manje ništavnom od drugih oblika egzistencije. Pišem, dakle, jer sam nezadovoljan sobom i svetom. I da bih iskazao to nezadovoljstvo. Da bih preživeo!”

The post Veče posvećeno životu i stvaralaštvu Danila Kiša u Biblioteci Ivo Vučković first appeared on BARinfo.

Donaciju je uručio Zoran Damjanović, sin pok. Nikole Damjanovića, autora prve monografije o Baru “Bar, grad pod Rumijom”, izdate 1984. godine.

Dr Zoran Živković, nekadašnji urednik Radio Bara, danas književnik i publicista u Beogradu, podsjetio je da je Nikola Damjanović bio urednik mnogih izdavačkih kuća

“Kad je otišao u penziju, odlučio je da osnuje Udruženje za njegovanje Njegoševog djela i postigao nešto što nisu uspjele velike izdavačke kuće – on sam je izdao, želeći da afirmiše Njegoša u svijetu, izdanja koja su prevodi Gorskog vijenca i Luče mikrokozme, na strane jezike” dodajući da je ovim prevodima “pokazao potpuno novog Njegoša.”

Damjanović je naglasio da mu je drago da je njegov otac ostavio trag “koga ja možda nisam bio svjestan, čak ni u trenutku njegovog odlaska, iako sam se stvarno divio tome što je on napravio u svome životu, od od svoje 74. do 88. godine.”

“Ponosan sam na njegov odnos prema Starom Baru, odnos koji je imao prema familiji u Baru i kako je išao kroz život,” istakao je Damjanović, koji je u njegovo ime poklonio ova vrijedna izdanja “da ostane na jednom mjestu sakupljeno u Baru.” On je objasnio da je njegov otac po odlasku u penziju odlučio da se posveti Njegoševom djelu “i da ostvari svoju davnašnju želju da Njegoša približi što je moguće većem broju čitalaca na kugli zemaljskoj.”

“Prvi izdavački poduhvat koji je ostvaren je tzv. Plavo četvoroknjižje: Gorski vijenac, a odmah iza toga je objavljeno i četvoroknjižje Luče mikrokozme. Ova dva četvoroknjižja su dokaz ozbiljnosti pristupa koje je Udruženje za negovanje Njegoševog dela imalo. Poslije toga, pristupilo se objavljivanju takozvanih divot izdanja – originalno izdanje Gorskog vijenca i prevodi na engleski, njemački, španski jezik i jedan vrlo interesantan i prilično nepoznat prevod – na švedski. Koliko sam zapamtio, 1880. godine Gorski vijenac je preveden na švedski, a tek 1913. prevod je odštampan. To je nešto na šta je moj otac bio jako ponosan, da je u to vrijeme taj prevod postojao, ponosan i zbog Njegoša i zbog Crne Gore. Sva ova izdanja su praktično uvod u ono što je od samog početka postojanja Udruženja bio glavni cilj, a to je prevod Gorskog vijenca na japanski, što je izdavački poduhvat Kazua Tanake,” objasnio je Damjanović, poklanjajući ova vrijedna djela u ime svog oca.

Na ovom vrijednom poklonu se zahvalila Sonja Lalević, rukovoditeljka Narodne biblioteke i čitaonice “Ivo Vučković”.

“Mi smo u Biblioteci i do sada bili svjesni koliko je za kulturnu istoriju Bara značajan Nikola Damjanović. Imamo većinu djela koja ste pomenuli, ovim ćemo dopuniti taj fond, izuzetno značajan za naše korisnike,“ naglasila je ona.

The post Vrijedna donacija za biblioteku first appeared on BARinfo.

Rukovodilac Narodne biblioteke i čitaonice Sonja Lalević objasnila je da je ovu publikaciju objavio Centar za demokratsku tranziciju, u okviru projekta “Prošlost za budućnost – kontra mraku, kontra sili”, povodom 80 godina od bitaka na Sutjesci i Neretvi i II zasijedanja AVNOJ-a.

“Prvo je objavljeno online izdanje, koje je dostupno na sajtu CDT-a, a sad već imamo i štampano izdanje. Plan je bio da ovu publikaciju promovišemo na prvom Festivalu stripa, koji je u junu održan u Baru. Šteta je što to nismo uspjeli da uradimo, ali ovo je prilika da autor kaže više o tome kako je potekla inicijativa da se ova knjiga objavi, o sadržaju i autorima koji su zastupljeni,” kazala je Lalević.

Rakojević je zahvalio malobrojnoj publici i dodao da je ova publikacija nastala u okviru projekata “Prošlost za budućnost”, na inicijativu Tatjane Koprivice, koja je predložila ovu temu, da bude dio sadržaja ovog “višeznačnog CDT-ovog projekta kojim je obilježeno 80 godina od bitaka na Sutjesci i Neretvi i II zasijedanja AVNOJ-a. Publikacija se bavi jugoslovenskim stripom, koji u fokusu ima partizansku priču u nekom smislu. Da li se ona tiče samih autora, koji su bili dio partizanskih trupa, ili se tiče inspiracije određenih autora, koji su obrađivali partizansku borbu, bilo kroz strip ili karikaturu – na različite su se načine autori osvrtali na tu priču. Uvod u knjigu je presjek kako je strip stigao u Jugoslaviju i kako je rođen žanr partizanskog stripa.”

Rakojević je nabrojao autore, počev od Miloša Vuškovića, Andrije Maurovića, Dušana Vukotića, Lea Korelca, Živka Đurovića, Julija Radilovića, Miodraga Markovića, Mitra Miloševića…, istakavši da su u knjizi date njihove biografije, a među autorima je i naš sugrađanin, Andrija Vujošević, čiji stripovi “Gvozdeni proleteri” i “Sabljarka” nude novu vrstu interpretiranja partizanske borbe.

Rakojević je rekao da je riječ o nekomercijalnom izdanju, koje je svima dostupno i koje će uskoro biti dopunjeno.

Za Radio Bar i Bar Info, objasnio je da ova publikacija vraća fokus na autore koji su zaboravljeni, ali i na partizansku borbu i tadašnje društveno uređenje.

“Meni je ta partizanska borba bila sama po sebi jako značajna, mislim da je jedan od temelja našeg društva i jako cijenim taj dio naše istorije. Mislim da ima poseban značaj i da ga treba baštiniti, gajiti i valorizovati. Namjera je bila da u ovoj knjizi napravimo presjek događanja vezanih za strip i za partizanski pokret koji, u određenom segmentu imaju dodirnu tačku sa Crnom Gorom. Da li su to autori koji su radili u sferi stripa, a bili su na frontu kao partizani, ili su se kroz svoje djelovanje bavili partizanskom borbom, bili inspirisani određenim ličnostima, radili njihove biografije u stripu, ili na slobodniji, imaginativniji način obrađivali tu borbu, pripisujući porijeklo određenim likovima ili slično,” kazao je Rakojević, dodavši da je partizanska borba bila i revolt duha, u kom je bilo mjesta za umjetnost.

“Imamo priliku da i ovdje vidimo, recimo da je Dušan Vukotić svoje prve radove objavio u zidnim novinama svoje partizanske čete, prije nego što je objavljivao u listu ‘Jež’ i postao to što jeste, Andrija Maurović je određene radove stvorio na frontu, radio ih je uglavnom olovkom, perom ili ugljenom, bilježio je svoju partizansku rutu u to vrijeme, da bi, kasnije, u Dalmaciji slikao ulja na platnu velikog formata. I Mitar Milošević je bio član jedne partizanske čete, tako da su neki od autora bili na frontu i tamo su stvarali. Pored njih zastupljeni su i Julio Radilović, Ahmet Muminović, Bane Kerac i još neki značajni strip autoriteti, koji su objavljivali u različitim revijama, edicijama, listovima koji su bili značajni za strip kulturu jednog vremena i koji su bili jako čitani”, naglasio je naš sagovornik.

The post Program proslave Dana Bara počeo promocijom knjige Crteži i borbe first appeared on BARinfo.

„Luča mikrokozma“ je prvi objavljen od Njegoševih velikih spjevova i, prema uvodnim riječima rukovoditeljke Biblioteke, Sonje Lalević „zagonetnija i mističnija od ostalih.

„U ‘Luči’, Njegoš je metafizički pjesnik tajne života. ‘Luča’ je pažljivo proučavana i tumačena, prepoznati su izvori, uticaji i značenja, zaključci brojnih analiza bili su različiti i često kontradiktorni. Na ovaj dan možemo reći da bi Njegoša trebalo čitati i promišljati makar onoliko koliko ga citiramo, parafraziramo i koliko značenja učitavamo u njegove misli“, poručila je Lalević.  

Njegoš je, prema riječima Stefana Đukića, dobar pokazatelj našeg društva, njegovo ogledalo.

„Osoba je sa toliko velikim autoritetom u našem biću, kao ljudi sa ovih prostora, iz Crne Gore,  da smatramo da ćemo kroz Njegoša bolje da se dodatno definišemo, bilo da ćemo da ga uzdignemo ili spustimo. Ta imenovanja su ahistorična i antiteorijska ali nisu nevažna. Pišući ‘Luču’ Njegoš je bio svjestan da postoje istine do kojih svi možemo doći, jer da nije tako mislio govorio bi o sebi kao posebnijem od svih nas, što nije činio“, smatra Đukić. 

„Luča mikrokozma“ (svjetlost malog kosmosa, čovjeka) se sastoji od šest pjevanja i Posvete.

„Prvo pjevanje se bavi podizanjem duše, govori o fantastično velikom biću koje pomaže običnom čovjeku da se uzdigne kako bi došao do neke velike istine. U drugom, Njegoš opisuje kako izgleda raj gdje je sve sjajno i kuda ga vodi anđeo, te taj dio podsjeća na Danteovu ‘Božanstvenu komediju’ i Miltonov ‘Izgubljeni raj’. Ono što je specifično je da u raju nema čovjeka. Treće pjevanje govori o Bogu, suština je priroda božanstva i ono je najfilozofskije, odnosno, daje najviše filozofskih tumačenja. Četvrto govori o satani, kao jednoj od najstarijih duša, u petom se opisuje rat između sataninih otpadnika i čovjeka protiv Boga, dok šesto, na kraju, priča o čovjeku na Zemlji i daje čak i malu istoriju iz nekog hrišćanskog vida od Adama preko Kaina i Avelja do Isusa Hrista“, pojašnjava Đukić.

Glavno pitanje kojim se Njegoš bavi je zašto čovjek nije u Raju i zašto Bog, ako je dobar, dopušta da čovjek ovdje živi u patnji. Iako ovo za  njega nisu najinteresantnija filozofska pitanja, Đukić smatra da se upravo njima treba pozabaviti, odnosno Njegoševom motivacijom da to napiše.

„Čovjek se pridružio đavolu u borbi protiv Boga, ali se blagopvremeno pokajao pa je Bog za njega stvorio Zemlju, dopustio mu da se tu nastani i dao mu priliku da se popravi. Zašto Bog dopušta patnju? Njegoš kao Lajbnic (iako nemamo dokaza da je čitao njegova djela) smatra da je sloboda ono što je Bog omogućio čovjeku i svim bićima – pravo da odlučuje o sebi. Ako je slobodan ima mogućnost da griješi, da čini zlo, ali i da se uzdigne da bude nešto više, da bude dobar i jedino tako može da se vrati u svijet u kojem je bio na početku. Zašto se satana buni? Njegoš je hrišćanski vjernik, ali ne oslikava đavola kao apsolutno zlo, zlo radi zla. Crta ga kao negativnog lika, ali daje ozbiljne argumente sataninoj pobuni koja ne želi da se potčini, već da bude jednaka sa Bogom“, nadahnuto je kazivao Đukić, dodajući da Njegoš spominje tri istorijska lika  – vojskovođe Napoleona, Cezara i Aleksandra Makedonskog, napominjući da je tu opet sličan Danteu, jer ih smatra grešnicima, izdajnicima.

Đukić naglašava da su tri filozofske teme kojima se Njegoš bavi kroz cijelo ovo svoje djelo, a pogotovo u trećem pjevanju –  Način postojanja duše, Vječnost i postojanje Boga i Sloboda volje.

„Njegoš na pitanje Duše djeluje kao Platonov, a na pitanje Boga kao Aristotelov učenik. U filozofskom nivou konstantno je između Platona i Aristotela. Njegoš je i hrišćanin, i mistik, i ljubitelj istočnjačkih religija, platonovac, aristotelovac, racionalista kao Lajbnic…  Koliko god u Luči ima filozofskih tumačenja, Njegoš nije filozof, on je pjesnik koji pokušava da napiše djelo i da na svoj način odgovori, ne na pitanje slobode volje, vječnosti Boga ili egzistencije Duše, već na pitanje zašto čovjek nije u Raju. On to pitanje postavlja na samom početku i objašnjava ga kroz to da se čovjek zajedno sa satanom pobunio tražeći jednakost koja mu ne pripada. Da bi to odgovorio dao je odgovore na razna druga pitanja, oslikao je kosmogoniju koja je originalna, liči na druge, ali je isključivo njegoševska. Petar II Petrović Njegoš nam daje lijepu priču, spjev, jedno izuzetno važno i značajno, svoje najveće djelo, jedino koje ima  apsolutnu vrijednost i može se čitati bez istorijskog konteksta“, zaključuje Đukić.

Stefan Đukić, filozof i esejista autor je knjige putopisa „Između polova“,  knjige eseja „Partija pasijansa“, analitičar je i komentator savremenih političkih zbivanja u Crnoj Gori. Autor je i sjajnog, nedavno objavljenog teksta „Priča je jedino što smo ikad imali“ za serijal „Bar u hodnicima sjećanja“ na našem portalu Bar Info.

The post Đukić: Luča mikrokozma je jedino Njegoševo djelo koje ima apsolutnu vrijednost first appeared on BARinfo.

Organizatori su se potrudili s da program festivala bude zaista bogat: u 16 sati održana je škola stripa za najmlađe koju je vodio poznati crnogorski strip umjetnik Luka Cakić, zatim su za njih crtali crnogorski strip umjetnici čiji su radovi bili izloženi – Đorđe Kamenarović i Miodrag Spasojević.

Organizovana je i izložba figura Darijana Hadžiselihovića i Aleksandra Vujoševića, kao i promocija prvog crnogorskog strip izdavaštva VINTART.

Da ugođaj bude potpun, publika je na kraju ove manifestacije, oko 20 sati, bila u prilici da čuje nastup alternativnog crnogorskog rock benda “Bubnjivi i psi”.

„Učesnici su bili oduševljeni organizacijom i činjenicom da je Festival stripa održan u Dvorcu“, kazao je jedan od organizatora ovog događaja, Andrija Vujošević.

Posebno ga raduje što su djeca „na čas crtanja došla u većem broju nego što smo očekivali, a posjetioci su bili iznenađeni da postoji toliko talentovanih ljudi u Crnoj Gori“.

On je zahvalio organizatorima, JU Kulturni centar, odnosno Narodnoj biblioteci i čitaonici, na čelu sa Sonjom Lalević i istakao da se nada da će ova manifestacija zaživjeti.

The post Prvi Strip art juče održan ispred Dvorca kralja Nikole first appeared on BARinfo.