Broj nezgoda koje su prethodnih godina izazivali skuteri na barskim plažama, a najviše na Adi Bojani, značajno je smanjen, a kao novi izazov pojavile su se tzv. stand-up daske (SUP), koje su sve više u upotrebi, a trebalo bi ih koristiti isključivo kada je more mirno. Ovih dana najavljena je bura, pa Lukšić upozorava da posebno oprezni treba da budu kupači kojima je to omiljeni sport na vodi, ali i vlasnici privrednih i svih ostalih plovila. Visok stepen rizika postoji u Bokokotorskom zalivu zbog frekvencije velikog broja taksi brodova koji goste sa kruzera prevoze do atraktivnih turističkih mjesta, kazao je u razgovoru za Radio Bar i Bar Info Lukšić.

„U skladu sa nadležnostima Uprave pomorske sigurnosti (traganje i spašavanje na moru, nadzor i kontrola pomorskog saobraćaja sa Pomorsko-operativnog centra, Obalna radio-stanica, pomorska signalizacija, Registar jahti i Odjeljenje za sprečavanje zagađivanja mora sa plovnih objekata), a s obzirom na to da se nalazimo u ‘špicu špiceva’ turističke sezone, ovih dana naše aktivnosti su pojačane, jer imamo veliki broj plovnih objekata na moru, Skadarskom jezeru i rijeci Bojani, a iz tog razloga posebno smo fokusirani na Bokokotorski zaliv. Zbog kontinuiranog dolaska velikog broja kruzera, do sada je u ovoj godini uplovilo čak 550, velika je frekvencija manjih plovila koja te turiste odvoze do Plave špilje, Mamule, Gospe od Škrpjela i ostalih atraktivnih mjesta. Svi ti manji brodovi koji se bave privrednom djelatnošću, od ove godine moraju imati AIS sistem – što podrazumijeva elektronsku automatsku identifikaciju, a samim tim lakšu i efikasniju kontrolu. AIS sistem nam pruža sve statičke i dinamičke podatke o plovilu, između ostalog i brzinu kretanja, što je veoma važno, jer u Bokokotorskom zalivu, u zaštićenim područjima, na primjer Platamuni (a na drugom dijelu obale Stari Ulcinj, Katič), propisano je ograničenje brzine kretanja. U slučaju prekršaja, putem radio-stanice šaljemo im upozorenja, a ukoliko se ogluše, podnosimo prijave Lučkoj kapetaniji Bar – za područje od Ulcinja do Platamuna, ili Lučkoj kapetaniji Kotor. Od maja je podneseno između 500 i 600 prijava”, kazao je Lukšić, koji je istakao da službenici Uprave pomorske sigurnosti svakodnevno pružaju asistenciju na spasilačkom skuteru koji je dislociran na to područje.

„Nastavićemo svakodnevno da pružamo podršku u tom dijelu, jer velika koncentracija plovila znači i povećan rizik za eventualne incidente. Što se tiče traganja i spašavanja, od početka godine imali smo dvadeset slučajeva, ali u najvećem broju nije se radilo o plovilima, njihovim kvarovima i slično, što je prethodnih godina bilo posebno izraženo. Dodaću da i kada se desi kvar plovnog objekta, mi nismo u obavezi da ga teglimo do obale, jer se bavimo isključivo spašavanjem ljudskih života, a vlasnici odgovaraju za imovinu. Međutim, ako se radi o manjim plovilima na kojima su i djeca, mi svakako izlazimo u susret i pomažemo i u tom dijelu. Ovoga ljeta imali smo dva smrtna slučaja, nažalost, ali sa kopna. Kao što je poznato javnosti, radilo se o suicidu u opštini Budva. Sa Gorskom službom spašavanja iz Nikšića tragali smo za tijelima, što je bilo veoma zahtjevno. U opštini Bar imali smo nekoliko slučajeva spašavanja ronilaca ili kupača koji se otisnu na divlje plaže u potrazi za mirom, a problem nastane kada treba da se vrate. Reagovali smo zajedno sa pripadnicima barske Službe zaštite i spašavanja. Takođe, jedan skuter smo dislocirali na ulcinjsku Veliku plažu i angažovali spasioca. On je do sada imao šest akcija u kojima je spašeno deset osoba. Skuteri i opasnost od nepropisne vožnje i dalje su prisutni, ali pojavio se i novi rizik – veoma popularne stand-up daske, koje se sve više koriste, a veoma lako ih morske struje ili vjetar odvuku u neželjenom pravcu. Ovih dana očekuje se bura, što znači da bi trebalo povećati opreznost. Kada duva pojačan vjetar, ne bi trebalo koristiti daske. Imali smo slučaj kod Plave špilje, naš veliki brod SARS zatekao je na otvorenom moru dvije porodice sa djecom na daskama. Oni su već bili izmoreni od veslanja i da mi nismo naišli, sasvim sigurno ne bi mogle same da se vrate na obalu. Oni su željeli da dođu do Plave špilje, i to uvijek izaziva problem – znatiželja i pokušaj da se izdvoje iz gužve i pronađu sebi neki novi ugođaj i lijepo iskustvo, što često dovodi do neželjenih posljedica. Kada je lijepo vrijeme i mirno more, može se na daskama udaljiti od obale 50 metara, ali ako je vjetar, ni toliko. U Sutomoru se usljed velikih talasa i bure prije nekoliko godina utopila moldavska državljanka na stand-up dasci, naočigled svih na plaži. Mora se pratiti prognoza i kada se kupači odluče da odu negdje, treba rođacima i prijateljima da jave gdje, kako bi mi znali u kom su pravcu pošli ako se desi neka neželjena situacija. Na našem broju 129 mogu dobiti sve potrebne informacije, pa i meteo-izvještaj, te prijaviti bilo koji problem, nakon čega ćemo mi odmah reagovati”, objasnio je Lukšić, koji je podvukao da je smanjen broj incidenata sa skuterima u odnosu na prethodne godine, a znatno bolje funkcionišu i taksi brodovi, koji sada preuzimaju putnike na mjestima isključivo predviđenim za tu namjenu.

„Statistika pokazuje da je posljednjih godina smanjen broj incidenata na moru, jer su Ministarstvo, UPS i Lučke kapetanije, zahvaljujući određenim zakonskim rješenjima koja su inicirali, nabavkom savremenih plovila, edukacijom kadra, značajno doprinijeli boljem stanju na moru. Dodaću da je novim zakonskim rješenjem zabranjena upotreba skutera na rijeci Bojani, kao i na jezeru. Naravno, dešavaju se prekršaji, ali službenici Lučke kapetanije svakodnevno sprovode nadzor i sankcionišu one koji se ne pridržavaju zakonskih odredbi. Izmjenama Zakona o bezbjednosti na moru, koje su usvojene krajem prošle godine, a Pravilnik u maju, predviđeno je oduzimanje plovila od vlasnika ukoliko ne poštuje propise. Od ove godine zabranjen je ulazak brodova u Plavu špilju, što znači da turisti mogu doći do nje isključivo plivajući. Uprkos novim zakonskim rješenjima, koja nesumnjivo već daju rezultate, u Boki, zbog velikog broja plovila koja se bave privrednom djelatnošću, kao što sam kazao, imamo još uvijek i veliki broj prekršaja. Do sada je već naplaćeno nekoliko stotina hiljada eura novčanih kazni, što znači da moramo raditi na podizanju svijesti kod građana o potrebi poštovanja zakonskih odredbi, kako bi bili sigurni i vlasnici plovila i ljudi koje prevoze. Preporučujemo, ponavljam, svim vlasnicima da prije isplovljenja pozovu na broj 129 i direktno saznaju kakvi su vremenski uslovi na moru i kakvi se očekuju tokom dana, jer vrijeme je promjenljivo, a takođe na tom broju mogu potražiti i pomoć, nakon čega mi odmah reagujemo.”

Nova zakonska rješenja doprinijela su i boljoj regulaciji pomorskog saobraćaja na Skadarskom jezeru. Obaveza posjedovanja AIS elektronskog sistema na plovilima, po prvi put instalirana bazna stanica na Stegvašu i primopredajnik za radio-vezu veoma su značajni, imajući u vidu činjenicu da sezona na tom dijelu barske obale traje najduže – do kraja oktobra, pa i u novembru, zavisno od vremenskih uslova.

„Za sada nismo imali prekršaja od strane privrednih lica na Skadarskom jezeru, što nije slučaj u Kotoru. Očigledno se monitoring koji radimo 24 sata pokazao svrsishodnim, ali i novčane kazne koje se kreću od 500 do 2.000 eura. U Bokokotorskom zalivu pojedini vlasnici velikih brodova za prevoz turista kažnjeni su sa čak 30.000 do 40.000 eura. Ovo je prva sezona od stupanja na snagu izmjena Zakona i novog Pravilnika, što znači da se svi upoznajemo sa odredbama i vjerujem da ćemo u narednim godinama imati još bolje rezultate”, kazao je Lukšić, koji je podsjetio da UPS raspolaže sa šest plovila i tri spasilačka skutera (raspoređena u Baru, Ulcinju i Kotoru). Čamci su stacionirani u matičnoj barskoj luci, a jedan brzi spasilački je u zalivu i ima dvostruku ulogu – traganje i spašavanje, kao i pružanje asistencije inspekcijskim organima. Oprema je osavremenjena, ali Lukšić navodi da ovaj specifičan posao, da bi bio rađen uspješno, mora prvenstveno mnogo da se voli.

„Morate da se saživite sa morem i njegovim ćudima, da posjedujete empatiju i želju da pomognete, jer vam 24 sata mora biti uključen telefon i u svakom trenutku treba biti dostupan, iako plate nisu zadovoljavajuće. Takvi ljudi onda stiču iskustvo, godinama se izgrađuju u kvalitetne stručnjake, spasioce, ronioce, i toga moramo biti svjesni, jer su generacijske smjene neminovne, pa je neophodno da njegujemo kadar. Konkursi su otvoreni, a nabavkom novih plovila pažnja se mora posvetiti kadrovskoj politici. Naši ljudi svake godine odlaze na obuke u druge zemlje, jer kod nas ne postoje mogućnosti za tako nešto. Prije svega imamo odličnu saradnju sa Pomorskim fakultetom u Rijeci, a ove godine uspostavićemo sličnu konekciju i sa Univerzitetom u Kopru. Od dobijanja poziva u slučaju nesreće ili nezgode spremni smo za isplovljenje u roku od desetak minuta, što je odličan i evropski standard. Naša plovila su specifična, imaju performanse kakve nemaju druga, što nam daje mogućnost da izađemo na more kada niko drugi ne može. Takođe, na raspolaganju su nam i dronovi, ali moram skrenuti pažnju da je njihova upotreba na moru mnogo komplikovanija nego na kopnu, ali i oni su nam opcija prilikom akcija i pomažu nam dosta. Koristimo i ‘tetra’ sisteme, uvezani smo međusobno i sa drugim službama, što znači da djelujemo kompaktno, jer ovo je posao koji zahtijeva timski rad ako želimo uspjeh”, poručuje Lukšić, koji je sa zadovoljstvom najavio nabavku još jednog velikog plovila do iduće sezone, koje će još više unaprijediti rad ove važne službe.

„Agencija za civilno vazduhoplovstvo u te svrhe doniraće sredstva, obezbijeđena od Eurokontrola, za nabavku specijalnog čamca namijenjenog upravo za Skadarsko jezero. On će omogućiti, odnosno njegove performanse, učešće u komplikovanim akcijama spašavanja na jezeru, istovremeno čuvajući živote spasilaca, jer i o tome moramo voditi računa. U skladu sa evropskim standardima, neophodna je primjena pravila ‘razumnog traganja i spašavanja’, jer mi često sprovodimo akcije ugrožavajući živote samih spasilaca, ali i dovodeći u rizik imovinu države. Značajan dio opreme, gotovo u vrijednosti od šest miliona eura, dobili smo iz fondova EU. Evropska agencija za pomorsku sigurnost, u saradnji sa našim Ministarstvom pomorstva, u septembru u Kotoru organizuje zajedničku vježbu u kojoj će učestvovati specijalizovani brod iz Rijeke, namijenjen akcijama na Jadranu, dug 100 metara. Biće to prilika da prisustvujemo prezentaciji naprednih sistema i dosta novog naučimo”, najavio je Lukšić, koji je odgovorio i na pitanje o tome koliko su spremni da reaguju u slučajevima zagađenja mora.

„Ove godine nije bilo incidenata te vrste. Najveća opasnost prijeti od izlivanja nafte u većim količinama. Rizik postoji, posebno u Bokokotorskom zalivu, od izlivanja fekalnog otpada sa kruzera ukoliko se ne poštuju propisi. Međutim, nismo imali takvih slučajeva. Mi imamo sistem za detekciju mrlja i potencijalnog zagađenja mora, a osim toga kruzeri mogu zagaditi i vazduh, što se takođe rigorozno kontroliše, i nismo zabilježili ništa slično, uprkos, kao što sam kazao, uplovljenju više stotina kruzera u Boku. Ove godine prepoznali smo dodatni rizik, kada govorimo o zagađenju, od paljenja jahti. Prošle godine imali smo takav incident u Portonovom, zapaljena jahta je potonula, imali smo akcije i kod Svetog Marka, zajedno sa službama iz marina Porto Montenegro i Portonovi, i uspješno smo preduprijedili štetne posljedice.”

Pitali smo pomoćnika direktora Uprave pomorske sigurnosti Žarka Lukšića i za zagađenje lučkog akvatorija u Baru i gradske plaže, koje gotovo svakog ljeta prouzrokuje izlivanje fekalija u tom dijelu.

„Upoznat sam sa tom situacijom, tamo se nalaze i naši čamci. Međutim, to zagađenje ne dolazi od brodova, već sa kopna. Ovaj problem nije u našoj nadležnosti, ali svakako ga treba rješavati, možda usmjeravanjem iza Volujice gdje postoji kolektor, jer ostavlja veoma loš utisak i kod našeg domicilnog stanovništva i kod turista, a potencijalno je i velika zdravstvena prijetnja. Mislim da ovo nije nerješivo i da bi trebalo učiniti sve da se to više ne ponavlja”, kazao je Lukšić, koji je odgovorio i na pitanje slušaoca Radio Bara o opasnosti koju mogu izazvati ronioci nepropisnim korišćenjem ronilačkih boca pod pritiskom. Na jednoj barskoj plaži punoj kupača, objasnio je slušalac, prije nekoliko dana četiri ronioca su pripremala boce za ronjenje koje imaju pritisak od 200 atmosfera. On je podsjetio da je prošle godine došlo do tragedije na budvanskoj plaži Ploče, kada je jedna takva boca eksplodirala i teško povrijedila dječaka.

„Mi nismo nadležni za to, izuzev kada se desi tragedija, pa moramo brzo da reagujemo. Najveći broj ronilaca sa plovila kreće u more, nije uobičajeno da to rade na plaži. Ali, u svakom slučaju zakupac plaže bi trebalo odmah da preduzme odgovarajuće korake. Zakon o ronjenju kod nas takođe zahtijeva doradu i unapređenje. Imali smo slučaj u Budvi kada je skuter udario ronioca, što se često može desiti. Sve to ukazuje da i tome treba pristupiti sa posebnom pažnjom”, upozorio je Lukšić, koji se nada povoljnim vremenskim prilikama u ostatku ljeta kako bi mogućnosti za incidente i nesreće bile svedene na minimum. Sva pažnja službenika Uprave pomorske sigurnosti i dalje će biti pomno usmjerena na sve aktivnosti na moru kako bi osigurali maksimalnu bezbjednost.

„Jul je kao nikada do sada bio posebno rizičan zbog čestih bura, jakog vjetra, ali, na sreću, nismo imali incidenata sa teškim posljedicama. Molim vlasnike čamaca da prvenstveno, prilikom najave bure, adekvatno vežu svoja plovila, da kreću na more sa ispravnim čamcima, dovoljno goriva, prevoze tačno određen broj ljudi na njima, kreću se adekvatnom brzinom, da kupači stand-up daske koriste kada je more mirno, da posebno budu oprezni i informišu se o vremenskim prilikama oni koji idu na tzv. divlje plaže koje su teško dostupne, da se, kao što sam već kazao, jave svojim prijateljima, rođacima i obavijeste ih u kom pravcu su pošli. Sve to čuva njihove živote i olakšava spašavanje ukoliko ono bude neophodno”, zaključuje Lukšić.

The post Lukšić: Manje incidenata na moru uprkos gužvi, SUP daske novi izazov za spasioce first appeared on BARinfo.

„Nakon prijema poziva za pomoć od albanske ribarice, kojim je prijavljeno da se na plovilu nalazi povrijeđeno lice, spasilačko plovilo Uprave odmah je isplovilo zajedno sa pripadnicima granične policije, medicinskim timom i inspektorima sigurnosti plovidbe“, navode iz UPSUL-a.

Po dolasku na lokaciju, povrijeđeni ribar je evakuisan, ukazana mu je prva pomoć na licu mjesta, a potom je prevezen do Luke Bar, odakle je transportovan u Opštu bolnicu Bar na dalje liječenje.

„Brza i uspješno izvedena intervencija još jednom potvrđuje spremnost sistema pomorske sigurnosti, zaštite državne granice na moru i službi za spašavanje da reaguju pravovremeno i učinkovito, bez obzira na to ko se nađe u nevolji“, zaključili su iz UPSUL-a.

The post UPSUL: Sa albanske koče evakuisan i zbrinut povrijeđeni ribar first appeared on BARinfo.

Nevjerovatno je da su svi putnici gumenog čamca prošli bez ozljeda.

The post Snimak sa lica mjesta: Koliko su sreće imali putnici gumenjaka? first appeared on BARinfo.

„Odmah po dobijanju informacija da je pet osoba ispalo iz čamca, UPSUL je na lice mjesta uputio svoju posadu sa spasilačkim čamcem SAR-5 iz Bara, jer je gumenjak kružio oko njih i prijetio da ugrozi njihove živote. Takođe, u isto vrijeme isplovio je sa privatnim plovilom i naš kolega Nikola Bošković, koji nije bio na dužnosti, ali je pokazao hrabrost i vještinu i uspio da obuzda čamac, koji je prijetio da ozbiljno povrijedi posadu koja je bila zarobljena u moru“, saopštili su iz UPSUL-a.

Kako navode, akcija je trajala nekih dvadesetak minuta, i bila je najzahtjevnija ove godine, imajući u vidu opasnosti kojoj su bili izloženi posada čamca i spasioci.

„S obzirom da je septembar mjesec veoma aktraktivan za aktivnosti na moru, apelujemo na oprez prilikom korištenja plovnih sredstava, a posebno skrećemo pažnju na najavljenu promjenu vremenskih koja slijedi u narednih nekoliko dana.      

Podsjećamo da ovakve ili slične rizične situacije na moru građani i turisti mogu prijaviti direktno na broj 129 ili putem mobilne aplikacija Safesea.me“, zaključuju iz UPSUL-a.

The post VIDEO: Spašeno pet osoba koje su ispale iz gumenjaka, među njima i dijete first appeared on BARinfo.

“Pomorsko-operativni centar UPSUL primio je poziv da se kod uvale Bigovica (Crvena stijena) iza brda Volujica,  povrijedila žena mlađe dobi, koja je skočila u more. Odmah su isplovili čamci SAR- 1 i SAR-5 sa punom medicinskom opremom i uz veliku pomoć ljekara Zavoda za hitnu medicinsku pomoć sigurno i bezbjedno evakuisali ženu. U akciji je učestvovao i Sektor granične policije Bar. Povrijeđena osoba je transportovana u Barsku bolnicu na dalji tretman”, saopštio je pomoćnik direktora UPSUL-a za sigurnost na moru, Žarko Lukšić.

On je naglasio da posebnu zahvalnost duguju hrabrosti i požrtvovanosti dvije mlade doktorke koje su bez razmišljanja o posljedicama po sopstvenu bezbjednost, na izuzetno nepristupačnom terenu, skočile u more i spasile Amerikanku.

The post Pripadnici UPSUL-a i požrtvovane doktorke spasili mladu Amerikanku first appeared on BARinfo.

„Pomorsko operativni centar Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama je primio MEDICO poziv od ribarice 55-TV, koja se nalazila na nekih 16 nautičkih milja južno od Budve i zatražila hitnu evakuaciju tri člana kojima je pozlilo. Operateri Erkam Vuković i Dragan Ivanović su preko radarskog sistema locirali plovilo van teritorijalnog mora Crne Gore. Spasilačkom čamcu SAR-5, uz koordinaciju Sektora ganične policije Herceg Novi i Budva, bilo je potrebno sat da stigne na poziciju. Otežavajuću okolnost posadi čamca Jasminu Kokoviću i Marku Čejoviću, predstavljalo je što je stanje mora, zbog jačeg zapadnog vjetra, bilo 3-4“, saopštio je za Radio Bar i Bar Info pomoćnik direktora za sigurnost na moru, Žarko Lukšić.

U 23 sata i 48 minuta, navodi Lukšić, spasilački čamac je stigao na poziciju ribarice i preuzeo tri člana posade. Potom se uputio ka Marini Budva, gdje ih je čekalo vozilo Hitne pomoći.

„U pedeset minuta iza ponoći, spasilački čamac SAR-5 je, uz asistenciju osoblja Marine Budva i 112 OK predao evakuisanu posadu na dalji medicinski tretman Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore“, kazao je Lukšić.

Uspješnom akcijom, kako je podsjetio, jednom u nizu posljednjih nekoliko dana, potvrđuje se da je pomorski saobraćaj, posebno u Bokokotorskom zalivu i teritorijalnom moru, intenviziran, pa će, najavljuje, pomorske vlasti i institucije pojačati kontrolu i sve ostale aktivnosti na moru.

The post Spasilačka akcija iznova potvrdila spremnost UPSUL-a za sezonu first appeared on BARinfo.

Kapetan Šehić je za Portal RTCG govorio o opasnosti i neizvjesnosti kroz koju su pomorci prošli, ali i emocijama na kraju spasilačke misije.

Šehićev brod primio je poziv za pomoć posredstvom Spasilačkog koordinacionog centra Bremen, koji je i potvrđen direktnim pozivom kapetana broda u opasnosti, zbog prodora morske vode u prostorije mašinskog postrojenja.

Za crnogorskog kapetana otežavajuća okolnost, dodatni izazov i još veći rizik bilo je samo područje Gvinejskog zaliva, koje se smatra najopasnijim, sa statistički najvećim brojem napada i piratskih aktivnosti, kao i sama mogućnost sabotaže pri čemu je, kako kaže Šehić, brod u opasnosti mogao biti samo potencijalni mamac.

“Kada se uzme u obzir udaljenost od 100 nautičkih milja kontejnerskog broda “Kota Suria” do pozicije broda u opasnosti, članovi posade bili su primorani da čekaju cijelu noć, jer je uz maksimalnu brzinu bilo neophodno minimum pet sati za dolazak u pomoć, a voda je u mašinsko postrojenje nadolazila po 30 centimetara na svakih sat vremena”, priča Baranin za Portal Javnog servisa.

Uz pogodne vremenske prilike, “Kota Suria” stigla je do ugroženog broda na vrijeme  i sama operacija spašavanja trajala je dva sata.

Kapetan iz Bara i njegova posada bili su jedini u akciji spašavanja, uz onlajn podršku Spasilačkih koordinacionih centara Bremen (Njemačka) i Lagos (Nigerija), kao i nadzor MDAT-GOG i mornarica Francuske i Gane.

Svi članovi posade iz Ukrajine, Rusije, Letonije, Filipina, Šri Lanke i Gane spašeni su bez većih povreda, a  iskrcaj i povratak kući potvrđen je u usputnoj luci Kejp Taun.

“Definitivno je da sam pojedinac nikako ne može biti u potpunosti zaslužan za uspješnost akcije spašavanja u Gvinejskom zalivu. Svakako je od presudnog značaja za sam ishod operacije bila spremnost posade, kao i timski rad. U skladu sa navedenim, čestitam svim oficirima i članovima posade ‘Kota Suria’ na zalaganju. Svi su bili na visini zadatka kada je to bilo najpotrebnije”, istakao je kapetan Šehić, uz zahvalnost koordinacionim centrima za spašavanje.

Ističe i da je nemoguće riječima opisati kroz koliko teške momente i neizvjesnost su prošli članovi posade broda koji je tonuo.

“Čvrst zagrljaj, suze i emotivan pogled tih ljudi pri prvom susretu nakon spašavnja zauvijek će ostati urezani u mom sjećanju. Svih 16 članova posade se mogu vratiti svojim porodicama, živi i zdravi. To je najbitnije od svega”, zaključio je kapetan Šehić.

“Kota Suria” u vlasništvu je kompanije PIL Pacific International Lines iz Singapura.

The post Kapetan iz Bara spasio 16 ljudi u Gvinejskom zalivu first appeared on BARinfo.

„Ribarica je u trenutku poziva za pomoć bila šest nautičkih milja udaljena od obale. Operateri Milorad Krgović i Dragan Ivanović su odmah angažovali spasilački čamac SAR-5, koji se sa posadom u sastavu Nikola Bošković i Ekrem Zaganor Ekram uputila na 20 nautičkih milja od Bara, da evakuše člana posade kome je potrebna medicinska pomoć“, saopštio je pomoćnik direktora za sigurnost polovidbe u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Žarko Lukšić.

Prema njegovim riječima, čamac SAR-5 je člana posade ribarice evakuisao u 16 časova, nakon čega mu je, u koordinaciji sa 112 OKC i marinom Luštica Bay, pružena hitna ljekarska pomoć u Tivtu, odakle je upućen na dalji medicinski tretman.

„Akcija evakuacije od prijema poziva, dolaska i preuzimanja osobe sa ribarice, do predaje hitnoj medicinskoj službi, trajala je sat i 15 minuta, što ukazuje na spremnost i kapacitete Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama da uspješno reaguje, uprkos činjenici da se radi o jednom od najizazovnijih morskih područja za traganje i spašavanje na moru u Crnoj Gori“, ističe Lukšić.

The post Još jedna uspješna spasilačka akcija na moru first appeared on BARinfo.

„Nakon prijema poziva putem radio stanice na pomorsko- operativnom centru, od posade sa ‘Epifani’- ja, da je uslijed otkazivanja oba motora i nemogućnosti sidrenja zbog jakog sjevernog vjetra koji je duvao na udare do 40 čvorova, uslijedila je brza akcija spašavanja na području Kraljičine plaže. Operateri na POC, Marko Čejović i Milo Bezoki, detektovali su jedrilicu radarskim VTMIS sistemom Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama. Spasilački čamci SAR-1, sa posadom koju su činili Jasmin Koković i Ekrem Zaganjor i SAR-3 na kome su bili Stevan Asović i Kamber Karađuzović, isplovili su iz luke Bar i za 40 minuta stigli do jedrilice koja se nalazila u opasnosti. Prihvatili su je u tegalj na nekih tri nautičke milje od obale. Jedrilica je potom uspješno dotegljena do AD Marine Bar, gdje je vezana na siguran vez“, saopštio je pomoćnik direktora za sigurnost plovidbe u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Žarko Lukšić.

On ističe i da je Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama tokom prethodnih dva dana imala nekoliko intervencija spašavanja plovila, ugroženih zbog pojačanog sjevernog vjetra.

„Apelujem na sve učesnike u pomorskom saobraćaju da vode računa o vremenskim prilikama, ispravnosti svojih plovnih objekata, kao i da poštuju pomorske propise i ponašanje na moru. U suprotnom, neodgovornost može prouzrokovati opasne neželjene posljedice“, upozorava Lukšić. Napominje i da je posljednjih sedmica evidentan  povećan pomorski saobraćaj na cijelom području crnogorske obale.

Za sve informacije, prijave turisti i građani mogu pozvati broj 129 koji je u funkciji 24/7.

The post Spašeno osmoro putnika sa jedrilice Epifani first appeared on BARinfo.