Gošća rubrike “Doktor preporučuje”, koju svakog utorka Radio Bar realizuje u sklopu emisije “Sunčanom stranom ulice” bila je specijalistkinja biohemije, doktorka Dželadina Velinov.

RB/BI: Šta podrazumijeva biohemijska analiza krvi i zbog čega je važna?

Dr Velinov: Biohemijskom analizom nazivamo jednu veliku grupu analiza krvi. Jedan od najvažnijih pokazatelja opšteg stanja organizma je upravo biohemijska analiza.

RB/BI: Da li odstupanje od normalnih vrijednosti nužno znači da je u pitanju bolest, odnosno, da li vrijednost u normali podrazumijeva odsustvo bolesti?

Dr Velinov: Odstupanje od normalnih vrijednosti apsolutno ne znači da je u pitanju bolest a, takođe i normalne vrijednosti ne znače da bolesti nema. Postoje stanja u kojima su neke vrijednosti, odnosno parametri povišeni, a ljudi nisu bolesni. Trudnice, na primjer, imaju povišenu sedimentaciju, kao i broj leukocita, a zdrave su. Takođe, kod djece su, u periodu rasta i razvoja, povišene vrijednosti alkalnih fosfataza. Navešću i primjer beba i male djece, koji imaju povišen broj trombocita, a to fiziološki ne ukazuje da se nešto loše događa. S druge strane, imamo pacijente kojima su laboratorijski nalazi uredni, ali imaju određene simptome i tegobe pa, shodno tome treba pribjeći dodatnoj dijagnostici i utvrditi o čemu se radi.

RB/BI: Obično se unervozimo kada primijetimo da referentne vrijednosti ne prate određeni raspon koncentracije svakog parametra zasebno. Koji parametri dozvoljavaju odstupanja, a koji su indikatori da nešto ozbiljno nije u redu sa našim zdravljem? 

Dr Velinov: Referentne vrijednosti predstavljaju unaprijed određeni raspon svakog parametra. One zavise od pola i uzrasta. Vrlo je bitno  istaći da one zavise od laboratorije u kojoj se analiza obavlja, aparata kojima se analize sprovode, metoda kojima se određuje analiza, od jedinica u kojima se izražavaju i u zavisnosti od reagenasa koji se koriste. Mogu reći da svaka analiza može da izađe iz svog referentnog opsega, ali u tom slučaju zasigurno ukazuje da se nešto događa. Osim odstupanja kada su u pitanju trudnice i djeca, ne smijemo zaboraviti ni sportiste kod kojih su povišeni bilirubini u fazi kada su aktivni, a potpuno su zdravi. Znači, postoje stanja kada su parametri povećani, a nije u pitanju bolest. Napominjem da van tih stanja treba obratiti pažnju i sve podrobno iskontrolisati.

RB/BI: Mislim da su od izbijanja pandemije koronavirusa građani postali vrlo edukovani o povezanosti nivoa CRP-a sa upalom. Koliko je njegova vrijednost zaista važna za laboratorijsku dijagnostiku?

Dr Velinov: Da. Nažalost, građani su imali priliku da se tokom pandemije Covida upoznaju sa CRP-om, koji je značajan marker upale. Ali, pored toga, on nije isključivo indikator upalnog procesa u organizmu, već i za mnoga druga stanja koja nisu vezana za inflamaciju, odnosno upalu. CRP je, u stvari, protein koji se proizvodi u jetri i predstavlja odgovor na inflamaciju koju izazivaju citokinini, odnosno interleukin 6 i interleukin 1. CRP može imati niske i visoke vrijednosti. Niske se mogu javiti kod pacijenata koji se nalaze na terapiji statinima (ljekovima koji se koriste za sniženje nivoa masnoće u krvi i kod pacijenata koji koriste Aspirin). Visoke vrijednosti se, osim u slučaju inflamacije, pojavljuju i kao posljedica velikog fizičkog napora, kod trudnica, pušača, prilikom uzimanja oralnih kontraceptiva. On može biti povišen i kod nekih drugih oboljenja, kao što su maligna, autoimuna oboljenja (kao što su reumatoidni artritis, lupus, vasculitis). Iznijeću sada i jedan podatak, ne znam koliko su građani upućeni u to – CRP može biti povišen i kod infarkta miokarda. To je tzv. high sensitive CRP (visoko senzitivni CRP) gdje mogu da se detektuju izuzetno niske vrijednosti CRP-a. Na osnovu te analize možemo procijeniti da li postoji kardiovaskularni rizik, odnosno da li može doći do cerebrovaskularnog insulta (moždanog udara), infarkta miokarda i slično.

RB/BI: Da li se vrijednost CRP-a razlikuje kod muškaraca i žena?

Dr Velinov: Ne postoji razlika u vrijednosti CRP-a u odnosu na pol. Jedino je ta vrijednost prvih nekoliko dana od rođenja nešto niža. To se dešava jer bebe još uvijek nemaju razvijen imuni sistem, ali se i vrlo brzo unormaljuje.

RB/BI: Koliko puta godišnje savjetujete da se radi analiza krvi?

Dr Velinov: Preporuka je da zdrave osobe, do 50. godine, analizu krvi rade bar jednom godišnje. Stariji od tog doba dva, a po preporuci ljekara, i više puta. Naravno, ako postoje neke tegobe, analizu treba raditi češće.

RB/BI: Koje su najčešće biohemijske analize koje traže vaši pacijenti?

Dr Velinov: U najvećem broju slučajeva, pacijenti žele da urade kompletnu krvnu sliku, CRP, šećer, lipide (odnosno nivo masnoće u krvi), hepatogram (parametre koji ukazuju kakvo je stanje jetre), ureu i kreatinin (na osnovu kojih možemo zaključiti kakvo je stanje bubrega), urin… Pored toga, vrlo često radimo i hormone štitaste žlijezde, polne hormone, kao i tumor markere.

RB/BI: Medicina je nauka koja svakodnevno napreduje i razvija se na svim poljima. Da li se u Crnoj Gori prate savremeni standardi?

Dr Velinov: Crna Gora apsolutno prati savremene standarde – nabavljaju se novi aparati, primjenjuju se nove metode, uvode se nove analize, ljekari i medicinsko osoblje se edukuju, tako da smo potpuno u trendu.

SPONZORISANI SADRŽAJ

The post Doktor preporučuje – dr Dželadina Velinov: Biohemijska analiza krvi, indikator brojnih stanja organizma first appeared on BARinfo.