Novim propisom precizirani su dozvoljeni ribolovni alati, među kojima su najviše dvije panule ili povraza sa po tri udice čija širina luka ne smije biti manja od pet milimetara. Ribolovcima je omogućeno i korišćenje do dva štapa za bacanje udica sa maksimalno tri udice po štapu, uz minimalnu širinu luka udice od sedam milimetara.

Za ulov velike ribe dozvoljen je pribor koji čine najviše dva štapa s rolom, pri čemu nosivost te opreme ne smije biti manja od 13,446 kilograma, odnosno 30 libri (!?).

Podvodna puška bez eksplozivnog punjenja i harpun mogu se koristiti pod vodom samo sopstvenom snagom, a uslov je da ribolovac nije mlađi od 18 godina. Upotreba opreme koja omogućava disanje pod vodom strogo je zabranjena prilikom podvodnog ribolova. Tokom ove aktivnosti obavezna je i upotreba signalne bove koja mora biti konopom spojena za tijelo osobe koje obavlja ribolov.

Svi ribolovni alati moraju biti vidno obilježeni brojem dozvole ili QR kodom, dok vrša mora imati narandžastu ili crvenu plutaču kvadratnog oblika zapremine minimum tri kubna decimetra.

Pravilnik uvodi i strogu obavezu da se riba i drugi morski organizmi moraju vidno označiti odmah nakon vađenja iz vode, osim vrsta koje se vraćaju žive u more.

“Označavanje se vrši kod riba odsijecanjem donjeg dijela repnog peraja pod uglom od 15 stepeni, a kod glavonožaca dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju”, navodi se u dokumentu.

Evidencija o cjelokupnom ulovu vodiće se u elektronskom obliku putem informacionih sistema kojima upravlja resorno ministarstvo.

Naknada za izdavanje dnevne dozvole iznosi pet eura, dok dnevna dozvola za podvodni ribolov košta 20 eura. Dnevna dozvola za ribolov na veliku ribu iznosi 30 eura, koliko je potrebno izdvojiti i za višednevnu dozvolu koja važi do 30 dana.

Godišnja dozvola za sportsko-rekreativni ribolov na moru iznosi 50 eura i ovog puta obuhvata i korišćenje podvodne puške.  

“Izuzetno od stava 1 ovog člana, lica mlađa od 14 godina života oslobođena su plaćanja naknade”, dodaje se u pravilniku.

Godišnje i višednevne dozvole omogućavaju upotrebu šireg spektra alata, uključujući vrše, harpune i osti sa svjetiljkom do 400 kandela na plovilu na vesla. Prodaju ovih dozvola obavljaće Nacionalni savez za sportski ribolov na moru, kao i sportsko-ribolovni i ronilački klubovi koji dobiju zvanično ovlašćenje.

Iako je iz Zakona izbačena potpuno nelogična klauzula o ograničavanju broja štapova kojim se obavlja ribolov, u Ministarstvu su našli za shodno da je vrate kroz ovaj Pravilnik. Ako je već ograničena količina ribe koja se može dnevno uloviti (pet kilograma), čemu služi ovo dodatno limitiranje?

Skoro pa je zapanjujuće da se u Pravilniku nosivost ribolovnog pribora miješa sa klasom alata! Oznaka u librama ne pokazuje nosivost štapa ili role, već klasu pribora pogodnu za određenu nosivost strune. Tako da se sa mnogo slabijim priborom, uz korišćenje deblje strune može potpuno legalno zaobići ovog ograničenje.

Posebnu buru u javnosti će izazvati novo poskupljenje dozvola, drugu godinu uzastopno – ovog puta sa 40 na 50 eura! I prije se nije radilo o malom izdatku, pa se ne vidi opravdanost ove odluke. Kako su nam nezvanično rekli iz jednog barskog ribolovnog kluba već i prošlogodišnje poskupljenje uticalo da se osjetno smanji broj prodatih dozvola.

S obzirom da se novim Zakonom uvodi i ribočuvarska služba, na teret klubova, biće zanimljivo kako će sve to biti održivo. Već u toku naredne godine ćemo se uvjeriti da li su ovaj Zakon i Pravilnik doneseni samo da bi se ispoštovala forma zbog pristupanja Evropskoj uniji ili će zbilja donijeti boljitak ribolovcima i moru.

The post Novi Pravilnik o sportskom ribolovu: Na mala vrata vraćeno ograničenje za dva štapa, dozvole ponovo skuplje first appeared on BARinfo.

Na takmičenju je učestvovalo 30 mladih ribolovaca raspoređenih u 11 ekipa iz cijele Crne Gore. Zapažen nastup imali su i predstavnici Bara – KSR “Pristan” sa pet takmičara, RSK “Rumija” takođe sa pet, kao i KSR “Spič” sa jednim predstavnikom.

Iako je ulov bio skroman, Barani su imali razloga za zadovoljstvo. Najbolji plasman ostvario je mladi Jovan Rosandić iz KSR “Pristan”, koji je osvojio treće mjesto sa jednom ulovljenom ribom težine 224 grama, čime je bio i najuspješniji predstavnik barskih klubova.

Prvo mjesto pripalo je Ani Kašćelan iz KSR “Grand Prix Kotor” sa četiri ribe ukupne težine 488 grama, dok je drugo mjesto osvojio Dušan Radojičić iz KSR “Pagar” sa ulovom od dvije ribe težine 234 grama.

Ukupan ulov bio je ispod očekivanja – zabilježeno je manje od dva kilograma ribe, a veći broj mladih takmičara ostao je bez ulova.

Ipak, vremenski uslovi bili su izuzetno povoljni, a takmičenje je proteklo u sportskom i prijateljskom duhu, uz zajednički ručak i druženje nakon vaganja.

Uprkos slabijem ulovu, nastup barskih juniora pokazao je potencijal i kontinuitet u radu lokalnih klubova, što predstavlja dobar temelj za buduća takmičenja.

The post Državno takmičenje u ribolovu: Bronza za Jovana Rosandića iz Bara first appeared on BARinfo.

Klub je učestvovao na ukupno 20 takmičenja, a na osnovu ostvarenih rezultata formirana je lista najuspješnijih takmičara:

To su: Luka Pekić, Filip Junković, Dušan Milićević, Ana Miljanić, Slobo Đurđić, Uroš Vukčević, Radmila Stević, Vaso Đurnić, Mitar Jovović i Žarko Đinović.

Pored pojedinačnog uspjeha, juniorska ekipa RSK Rumija proglašena je za najbolju u Savezu za sportski ribolov.

Članovi ekipe su : Luka Pekić, Filip Junković, i Dušan Milićević.

U klubu posebno ističu da je Luka Pekić u ukupnom plasmanu Saveza osvojio drugo mjesto, sa samo tri boda manje od prvoplasiranog.

Kako se čulo na današnjoj proslavi u klubu su ponosni jer su stariji članovi kluba; Žarko Đinović, Vaso Đurnić i Mitar Jovović – prepustili takmičenja mlađim članovima, koji su u potpunosti opravdali ukazano povjerenje.

“Od prijatelja kluba posebno želimo da istaknemo Snežanu Pekić, koja je svojim trudom i angažovanjem značajno doprinijela uspješnoj organizaciji i realizaciji takmičarske godine. Takođe zahvaljujemo na pomoći i podršci Marku Drakiću, Marku Junkoviću iFaru Zaganjoru. Čestitamo svim takmičarima na odličnom plasmanu i želimo da i dalje budu primjer kako se časno brane boje kluba i države. Veliko hvala svima koji, u skladu sa svojim mogućnostima, pomažu rad našeg kluba – dobrodošli su svi sa iskrenim namjerama i konstruktivnim sugestijama” kazao je Branko Pržica, predsjednik RSK “Rumija”.

The post RSK Rumija dodjelom priznanja najuspješnijima obilježio završetak uspješne sezone first appeared on BARinfo.

Drugo mjesto na takmičenju pripalo je ekipi KSR „Ribar“, koja je osvojila 680 bodova, dok je treće mjesto zauzela ekipa KSR „Prix“ sa 580 bodova.

Pored Čobića, za „Lampugu 1“ su nastupali Perica Budimić i Ismet Alković. Od ostalih barskih ekipa peto mjesto je osvojila „Rumija“, u sastavu: Luka Pekić (osvojio 4. mjesto u pojedinačnom plasmanu), Dušan Milićević i Filip Junković. „Pristan“ je bio jedanaesti. Za njih su nastupali Zvonko Radević, Aleksa Duranović i Marko Pekić. Druga ekipa „Lampuge“, za koju su se takmičili Marko Maraš, Esad Bravo i Slavko Petrović, osvojila je 19. mjesto. Haris Ademović, Boris Golubić i Andrija Madžar su lovili za „Spič“ i zauzeli 24. mjesto.

Slavko Petrović, predsjednik RSK “Lampuga VP” istakao je veliko zadovoljstvo zbog uspjeha svoje ekipe.

“Ovo je bilo izuzetno jako takmičenje s obzirom da su, pored domaćih ribolovaca, učestvovale ekipe iz svih republika bivše Jugoslavije. Organizacija Kupa rombuna je bila fenomenalna, uostalom kao i uvijek”, naveo je Petrović.

The post Lampuga sa Velikog Pijeska dominirala Kupom rombuna u Herceg Novom first appeared on BARinfo.

Zakonom je, po prvi put, uvedena posebna kategorija sportskog ribolova – „big game“. To je ribolov na velike ribe, tune i sabljarke. Samo nosioci te dnevne dozvole će moći da ih love, i to iz plovila opremljenih uređajem za automatsku identifikaciju (AIS). Zakon predviđa i mogućnost da se dnevna dozvola za big game ribolov može dati i za ribolov sa obale (uz prethodno upisivanje područja obale na kojem se planira ribolov). Čini se da su u svemu oštećeni i podvodni ribolovci, jer njih potpuno isključuju iz “big game” kategorije ribolova.

Kako je Crna Gora postala članica Međunarodne konvencije o očuvanju atlantskih tuna (ICCAT), tako ćemo imati godišnje kvote za ulov koje nećemo smjeti da prebacimo. Kao dobru stranu toga, Vlada je navela da ćemo moći da izvozimo meso tune na tržište ICCAT-a.

Sportske ribolovce će posebno zanimati da napokon više nema ograničenja u broju štapova koje mogu koristiti. Proteklih godina je bilo mnogo spornih, čak i apsurdnih situacija, gdje su inspektori brojali i štapove koji nijesu korišteni u ribolovu i pisali kazne. Na sreću, sudovi bi obično to odbacivali.

Novi zakon je povećao dnevni ulov na pet kilograma, uz jednu dodatnu ribu od preko pet kilograma. Stari zakon je bio restriktivniji, sa dnevnim limitom od tri kilograma. Iskreno govoreći, to je malo ko poštovao, pa je novi zakon samo ispoštovao realnost.

Sada dolazimo do vjerovatno najspornijeg dijela koji se tiče sportskog ribolova, a to je uvođenje ribočuvarske službe. Naime, novim zakon se predviđa da svaki klub mora imati najmanje dva ribočuvara.

U barskim klubovima su dosta oprezni kad je ova novina u pitanju. Kako nam je rečeno iz rukovodstva jednog od njih, voljeli bi da ova ideja zaživi i da imaju ljude na terenu koji će štititi riblji fond i uvesti red među ribolovcima, ali su ipak dosta skeptični.

Najviše ih brinu zakonska ovlašćenja koja su predviđena, a ona su, po njima, vrlo uska i nedovoljno definisana, pa je pitanje koliko će u praksi ribočuvari moći da urade.

Nije ni definisano pitanje finansiranja ribočuvara, jer se, bez jasne podrške i značajnih stabilnih sredstava, boje da će sve ostati samo na papiru i dodatna obaveza klubovima koji sa skromnim budžetima to neće moći da ispune.

U cijeloj priči je posebno zanimljiv dio vezan za ovlašćenja. Da li će ribočuvari sportskih ribolovnih klubova moći i kako će intervenisati kad je u pitanju neki drugi vid krivolova na moru – mreže bez oznaka, kočarenje u plitkom moru, bacanje dinamita ili kad primjete uzročnika zagađenja mora? Da li mogu računati na asistenciju pomorske policije? To i dalje nije definisano.

Kako sad stvari stoje, forma i obaveza prema EU je ispunjena – ovaj IBAR zakon je usvojen, ali je jasno da je ostalo mnogo nedorečenosti koje će se morati ispravljati (i dogovarati) „u hodu“.

The post Zakon o morskom ribarstvu: Tuna zabranjena za obične smrtnike, ribočuvari i mnogo nejasnoća first appeared on BARinfo.

Članovi RSK “Rumija” na regionalnom takmičenju Tivat – Ulcinj održanom u  Baru, 22.03.2025. godine ostvarili su zapažene rezultate. Dušan Milićević je osvojio drugo mjesto, Filip Junković peto, dok je Vaso Đurnić bio osmi.

U prvom krugu Filip Junković je zauzeo sedmo mjesto, Dušan Milićević 17, a Vaso Đurnić 20.

U drugom krugu Filip Junković je bio šesti, Dušan Milićević sedamnaesti, a Vaso Đurnić nije nastupio iz opravdanih razloga.

U trećem krugu koji je održan juče, Filip Junković je bio četvrti, Vaso Đurnić 23, dok Dušan Milićević nije nastupio zbog bolesti.  

Pored članova RSK “Rumija” još dva takmičara iz Bara su nastupila.

Ismet Alković iz RSK “Lampuga” je zauzeo 16. mjesto, a Perica Dabanović iz KSR “Pristan” je na kraju zauzeo 28. mjesto.

“Ostvaren je značajan uspjeh jer su trojica naših takmičara ostvarila plasman na Državno prvenstvo. Posebno se istakao Filip Junković, koji je pokazao zavidan nivo znanja, vještine i takmičarske discipline, čime je potvrdio status jednog od najboljih takmičara kluba i Saveza za sportski ribolov. Iako su Vaso Đurnić i Dušan Milićević u dva navrata bili spriječeni da nastupe iz opravdanih razloga, njihovo zalaganje i rezultati zaslužuju priznanje. Ukupan utisak sa svih takmičenja je da je RSK “Rumija” izrastao u ozbiljan i respektabilan sportski kolektiv sa disciplinovanim i talentovanim takmičarima. Zahvaljujem se i svim članovima kluba koji su svojim radom, podrškom i prisustvom doprinijeli uspjesima takmičara – posebno Ani Miljanić, Marku Junkoviću, Zoranu Đuričiću, Mitru Jovoviću, Damjanu Miliću i ostalim članovima iz uprave, kao i prijateljima kluba i ribolova Đuru Pekiću, Marku Drakiću, Darku Jankoviću, Mladenu Đuričiću, Goranu Simiću, Danku Mirkoviću, Božu Jankoviću i ostalima koji su prepoznali trud i uspjehe naših takmičara, naročito mladih ljudi, koji su svojim zalaganjem pokazali da klub ima svijetlu budućnost” kazao je Branko Pržica, predsjednik RSK “Rumija”.

The post Barani uspješni na seniorskom regionalnom takmičenju u sportskom ribolovu u disciplini štap iz barke first appeared on BARinfo.

U subotu je održano takmičenje u sportskom ribolovu – disciplina podvodni ribolov u organizaciji KSR “Tuna,, Budva.

Član “Rumije” Žarko Đinović je na svom prvom takmičenju u podvodnom ribolovu osvojio deseto mjesto što je za debitanta veoma dobar plasman.

Dan kasnije, u nedjelju, u Meljinama je održano seniorsko takmičenje štapom iz barke – II krug.

Članovi RSK “Rumija” Filip Junković je zauzeo 6. mjesto, a Dušan Milićević – 17.

“U klubu smo veoma zadovoljni ostvarenim plasmanima takmičara, kao i odgovornošću koju su pokazali. Želimo im puno uspjeha i što bolji rezultat u trećem krugu takmičenja” kazao je za naš portal Branko Pržica, predsjednik RSK Rumija.

The post Članovi RSK Rumija proteklog vikenda nastupili u Budvi i Meljinama first appeared on BARinfo.

PT: Kao što svjedoči ime kluba, on većinom okuplja podvodne ribolovce. Radi se o vrlo napornom sportu. Posebno ti se divim jer tebi sa godinama ide sve bolje i bolje. Koliko dugo već klub postoji, koliko članova imate i da li taj broj poraste tokom ljetnjih meseci, pošto se zna da je ovo sezonski sport?

MK: Klub „Free Divers“ postoji od 2014. godine, i broj članova je konstantno rastao. Pored podvodnih ribolovaca, članovi našeg kluba su i sportski ribolovci. Broj podvodnih ribolovaca tokom sezone poraste zbog toga što se pojavi veliki broj ljudi koji dolaze sa strane i svi žele da se okuse u tom sportu.

PT: U vezi sa tim, imamo jedan pravni apsurd da strani državljani, turisti, ne mogu da legalno obavljaju podvodni ribolov. Šta se radi po tom pitanju?

MK: Još uvijek je na snazi stari zakon u kojem stoji da stranci ne mogu da se bave podvodnim ribolovom u našim teritorijalnim vodama. Međutim, urađen je Nacrt novog zakona gdje se ta stavka promijenila, te će i stranci moći da obavljaju sportski ribolov.

PT: Pošto se radi o fizički vrlo zahtijevnom sportu, kojim se ne može svako baviti, i koji nosi nemalu dozu rizika, da li organizujete neke škole, obuke i slično tome?

MK: Jeste, ovaj sport je vrlo zahtijevan, zavisi od samog pojedinca, od organizma i psihofizičke sposobnosti, i da li može da podnose razliku pritiska koji se dešava u podvodnom ribolovu tokom zarona. Što se tiče škola, mi se trudimo da dovedemo nove, mlađe članove, da ih koliko-toliko obučimo i pravilima disanja i zarona da bi mogli uspješno i bez problema obavljati podvodni ribolov. Kad su kursevi u pitanju, pošto kod nas nema još uvijek nemamo instruktora sa CMAS međunarodnom licencom, dolaze uglavnom instruktori iz Hrvatske da bi odradili te kurseve.

PT: Znam, čak i iz ličnog iskustva, da ste pogotovo u turističkoj sezoni izloženi raznim opasnostima od nesavjesnih nautičara, a to se znalo često završiti i tragično. Reci mi gdje griješimo pa nam se događaju takve stvari – u obuci, kaznenoj politici, kontroli? Da li si imao slična iskustva, pretpostavljam da jesi?

MK: Pa ne samo tokom ljetnjih mjeseci, tokom čitave godine imamo takve probleme. Imamo čak i naše sugrađane koji nesavjesno voze čamce, koji i ne poznaju određene oznake koje podvodni ribolovci nose sa sobom kada obavljaju sportski ribolov. Imali smo prije dvije godine nemili događaj gdje je nastradao jedan naš kolega ronilac u Ulcinju. Pregazio ga je čamac i usmrtio ga na licu mjesta. To se završilo tragično po njega, a izvršilac je pobjegao. Kasnije je pronađen i još uvijek traje sudski sporo oko toga događaja.

PT: I ti si imao sličnih iskustava?

MK: Pa, jesam. Stalno nam se to dešava – brodovi koji prolaze blizu, pogotovo na pontama, gdje prilaze kapitalne ribe i gdje ih ronioci čekaju. Tu smo posebno izloženi, zato što čamci skraćuju putanju prema marini i ne obraćaju pažnju na oznake koje nosimo sa sobom. Bukvalno se dešavalo da nam ti čamci da prelaze iznad glave ili tako neke opasne situacije. Ja sam jednom imao sreće da me je veliki katamaran „samo“ očešao o leđa, da nijesam udario u trup broda!

PT: Hajde da podsjetimo naše slušaoce koja su pravila kad vidite ronilačku bovu na moru što treba da se uradi?

MK: Najgore stvar je što dobar dio vlasnika čamaca, kad vide tu bovu, pošto je ona drečavih boja, umjesto da se odalje što dalje, oni prilaze da vide o čemu se radi. Ta bova dođe kao magnet za vlasnike čamaca.

PT: U prošloj emisiji je bilo govora u vezi sa novim dozvolama, tačnije sa njihovim poskupljenjem. Za sportske ribolovce cijena je 40 eura, a za podvodne ribolovce, dosta skuplja, 60 eura. To je dosta veliki skok…

MK: Pa jeste, pretprošle godine je isto bio sličan skok kao i ove godine. Po meni, poznajući cijene dozvola iz okruženja, još smo dosta povoljniji nego tamo.

PT: Godinama su podvodni ribolovci imali veliki problem sa dinamitašima. Ta opasnost vam je uvijek visila nad glavom. Čini mi se da se to prilično smanjilo?

MK: Pa jeste, intenzivno dinamitašenje se dešavalo do prije četiri godine. Mi smo imali nemili događaj kada se na takmičenju „Diving kupu“ u Budvi desila situacija da su dinamitaši na Platamunima gađali ribu, a ronioci su bili u blizini. Zahvaljujući toj situaciji, našim svjedočenjem, priči, medijima, sve se uzdiglo na veći nivo. Tako je Ministarstvo unutrašnjih poslova napravilo posebne jedinice koje su vršile nadzor i kontrolisale određena mjesta gdje su se dinamitaši pojavljivali. Od tada se broj dinamitaša uveliko smanjio. Još uvijek ima toga sporadično, ali ne u mjeri koliko je bilo ranije.

PT: Makar ste od toga djelimično počinuli. Kaže se da su ronioci sami sebi najveći neprijatelji, kada su u pitanju dugi zaroni.  Čak i dosta iskusni ronioci stradaju.

MK: Pa najviše se dešava da baš iskusni ronioci stradaju. Vide ili čekaju određenu veliku ribu, obično je to kapitalni primjerak zubaca, tune ili levreka, koji zahtijevaju veliku koncentraciju i duži boravak pod vodom. Što duže traje zaron, dolazi do približavanja koncentracija ugljendioksida i kiseonika u organizmu ronioca i prilikom izrona dešava se tzv. blackout, onesvješćuje se i obično dolazi do utapanja.

PT: Imali smo taj slučaj prije nekoliko godina u Baru da se ronilac tako utopio…

MK: Jeste, i našli su mu, isto tako, ribu na pušci. Taj veći primjerak duže vremena mora se čeka ili ga vidiš u daljini. Obično bude u jatu i to često negdje iza, manji primjerci ranije dolaze. Kapitalac obazrivije dolazi.

PT: Jesi li imao slične situacije da si se „preigrao“?

MK: Pa, takvih situacija ne, ali da sam se zadržao malo duže zbog takvih nekih primjeraka, jesam. Srećom, nisam imao nikakvih problema.

PT: Tvoj posljednji veliki trofej je bio velika tuna. Da si čekao baš tunu ili je bilo slučajno? Opiši nam kako se to desilo?

MK: U određenom periodu godine, decembar i januar, kada tuna prilazi obali, idemo na određena mjesta na kojima prolaze kapitalni primjerci. Ja sam išao na samu pontu Volujice, obično je tu njihov „prolaz“. Tog dana je bilo dosta zarona bez ikakvih dešavanja. Kada se sitna riba razbježala, znao sam da dolazi neka grabljivica velika. Ako ste dovoljno mirni na dnu, tuna priđe sasvim blizu da je možete ustrijeliti podvodnom puškom.

PT: Koliko je bila teška?

MK: Imala je 67 kilograma. Bilo je jedno 20 minuta borbe, nakon čega sam uspio da je izvučem do površine i da je ubacim u čamac.

PT: Imao si još dosta trofeja u posljednje vrijeme. Kako godine prolaze, čini mi se da sve bolje i bolje loviš. Da li je to iskustvo, forma, o čemu se radi?

MK: Pa ima svega, ima forme, ima iskustva. Naučite određena mjesta, to su neke mikro lokacije gdje ste naučili da tu riba prolazi i da idete da lovite te kapitalne primjerke.

PT: Imaš li nasljednika u porodici, da li želi sin da se bavi tim?

MK: To je njegova volja. Kad god poželi, ja ga povedem, dam mu neke instrukcije. Međutim, sad su neke godine, kada ima druge afirmacije u odnosu na ovo. Ali, evo i ja sam dosta kasnije počeo da se aktivno bavim podvodnim ribolovom. Ranije sam se više bavio rekreativno, ali ulaskom u bračne vode i dolaskom djece, našao svoj mir u toj sferi.

PT: Vi ste sportska porodica u kompletu.

MK: Pa jeste, sportska smo porodica. Ćerka se bavi odbojkom, bila je u reprezentaciji Crne Gore. Prošlo je skoro sve selekcije, i sad je, zbog studija, stagnirala sa odbojkom. Ja se nadam da će da nastavi dalje.

PT: Marko, hvala ti što si bio gost naše emisije, želim ti da imaš što manje neprijatnih situacija na moru, a ja znam da ćeš ribu sigurno uloviti.

MK: Pa i ja se nadam da će biti. Evo, godine idu polako, malo jenjavamo sa ronilačkim danima. Ali opet kad dođe vrijeme kapitalaca, imaju ta određena mjesta gdje idemo i jurišamo na njih.

The post Priče talasa: Marko Krivokapić, ronilac koji zna kako uloviti kapitalnu tunu first appeared on BARinfo.

Nebojša Novaković iz RK „Drinsko jezero“ ulovio je najveći primjerak ribe, dok je Dašić imao ukupno najteži ulov.

Najviše bodova i prvo mjesto osvojila je ekipa Igala, ispred „Delfina 2“ i „Bokeških jedara“. Od barskih ribolovnih klubova, najbolje se plasirao „Spič“, koji je osvojio četvrto mjesto, RK „Pristan“ bio je osmi, a „Rumija 1“ deveti.

Učestvovalo je 57 takmičara, odnosno 19 ekipa iz 13 klubova, iz Bara i Crne Gore. Ribolovni klub iz Malog Zvornika „Drinsko jezero“, bio je pravo iznenađenje. Osvojili su peto mjesto. 

Takmičenje su organizovali barski klubovi „Pristan“, „Rumija“, „Lampuga“, „Spič“ i „Free divers“.

Glavni sponzor i promoter Kupa su Opština Bar i TO Bar

“Najveću zahvalnost dugujemo gradonačelniku Raičeviću i v.d. sekretaru Sekretarijata za sport i mlade Goranu Simiću, bez čije podrške ovo ne bi bilo moguće. Takmičenje je proteklo u prijateljskoj i pravoj sportskoj atmosferi. Vremenski uslovi bili su idealni ali nažalost nije bilo značajnog ulova. Ulovljeno je samo 67 kilograma ribe“ kazao je za  Radio Bar i Bar Info predsjednik RK „Pristan“ Zvonko Radević.

The post IV Međunarodni kup Bara u sportskom ribolovu first appeared on BARinfo.

Solidan  plasman su ostvarili
Aleksandar Sotiroski RSK Rumija (19 mjesto), Andrej Peruniċić KSR Rumija (20 mjesto) i Luka Krivokapić RSK Rumija (22 mjesto).

“Rezultati govore sve o uspjehu ovih mladih takmičara. Bravo za momke, svi smo ponosni, ostanite uzor onima koji žele sa vama nastaviti ovaj uspješan put. Vaše vrijeme dolazi, svi smo uz vas da vas podržimo i damo dodatnu motivaciju u čemu nam pored članova kluba mnogo pomažu vaši roditelji. Na kraju bih istakao i srdačan prijem i dobru organizaciju domaćina takmičenja” kazao je Branko Pržica, predsjednik RSK Rumija.

The post Lijep uspjeh Barana na juniorskom prvenstvu Crne Gore u sportskom ribolovu u Đenovićima first appeared on BARinfo.