“Ukupna vrijednost projekta premašuje 400.000 američkih dolara. Rotary klubovi iz Crne Gore do trenutka našeg razgovora prikupili su više od 220.000 dolara, od čega su sami rotarijanci iz Crne Gore, zajedno sa prijateljima i partnerima, obezbijedili oko 60.000 dolara, dok ostatak sredstava dolazi od Rotary Internationala i klubova iz drugih zemalja. Globalni grant u okviru Rotary organizacije je  jedan od najzahtjevnijih projektnih modela, jer svaki ovakav projekat mora imati jasno definisanu misiju, cilj, održivost i širi društveni značaj. Takođe, vrijednost projekta mora biti veća od 30.000 dolara”, rekao je Grgić.

On je ukazao da Rotary International, krovna svjetska organizacija Rotary klubova,  ne podržava projekte koje finansira samo jedan pojedinac ili jedan klub.

“Ključ uspjeha je uključivanje velikog broja klubova, donatora i partnera. U ovom projektu učestvuje čak osam distrikata, a samo Rotary klub Bar okupio je više od 50 različitih fizičkih i pravnih lica kao donatore. Upravo takav široki društveni angažman daje dodatnu težinu projektu. Cilj granta je nabavka savremenih hardverskih pomagala i nastavnih sredstava za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama u svim osnovnim i srednjim školama, kao i dnevnim centrima širom Crne Gore. Ovo će biti jedan od društveno najznačajnijih humanitarnih projekata realizovanih u našoj zemlji” ističe Grgić.

Govoreći o korisnicima projekta, Grgić navodi da prema zvaničnim podacima u Crnoj Gori ima više od 1.500 djece sa posebnim obrazovnim potrebama, dok nezvanične procjene ukazuju da je taj broj znatno veći.

U ovoj akciji poseban doprinos već do sada je dao upravo Rotary klub Bar-barski rotarijanci prikupili su  trećinu ukupnog iznosa koji su obezbijedili klubovi iz Crne Gore.

“Tome je bila posvećna i naša nedavna tradicionalna klupska manifestacija „Lake and Vine Weekend“, koju organizujemo već pet godina i koja okuplja rotarijance iz cijelog regiona. Ove godine program je proširen izvođenjem predstave „Ćelava pjevačica“ u Domu kulture u Baru. Ovom prilikom posebno se zahvaljujem Kulturnom centru Bar na podršci u organizaciji događaja i saradnji sa glumcima. Predstava je bila prilika da se i građani Bara uključe u humanitarnu akciju kroz donacije kupovinom karata. Nakon toga, organizovali smo svečanu humanitarnu večeru na Skadarskom jezeru  kojoj su prisustvovali rotarijanci iz četiri države, predstavnici svih crnogorskih klubova, kao i brojni partneri i prijatelji. Zahvaljujući toj akciji prikupljeno je više od 25.000 eura, a donacije nastavljaju da pristižu od građana i privrednika. Veličina donacije nije presudna, već sama spremnost da se pomogne i podrži projekat naglašava Grgić.

Na pitanje šta za njega lično znači biti rotarijanac, sagovornik Radio Bara je odgovorio da to podrazumijeva prije svega davanje zajednici i pomaganje drugima.

“Barani tradicionalno imaju razvijen osjećaj solidarnosti, što se pokazalo kroz brojne humanitarne akcije. Pojedinci ponekad sumnjaju u mogućnost velikih promjena, ali, kroz sistemske projekte ipak se može pomoći najugroženijim grupama i ostvariti konkretan društveni uticaj. Ova aktuelni globalni grant je najveći projekat u kojem sam učestvovao. Ipak, lično mi najviše znači prvi samostalni globalni grant Rotary kluba Bar – obnova dječijeg odjeljenja barske Bolnice. Taj projekat je u potpunosti realizovao Rotary klub Bar, a za njegovu realizaciju prikupljeno je oko 120.000 dolara. Projekat je bio brzo i kvalitetno sproveden, a rezultati su bili odmah vidljivi” dodaje Grgić.

On je naglasio da vjeruje da će aktuelni globalni grant za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama imati najveći društveni efekat od svih dosadašnjih Rotary projekata u Crnoj Gori, dodajući da se već sada vidi potencijal njegovog uticaja i da će rezultati biti značajni za veliki broj djece i obrazovnih ustanova.

“Ovom prilikom, uputio bih javni poziv svim građanima, privrednicima i organizacijama da podrže projekat. Visina donacije nije presudna, najvažnije je učestvovati i dati doprinos u skladu sa mogućnostima, a informacije o projektu i računu za uplatu dostupne su putem društvenih mreža Rotary kluba Bar”, zaključio je Grgić.

The post Srđan Grgić: Crnogorski Rotary angažovan u velikom Global grantu first appeared on BARinfo.

RB/BI: NVU Check in definisano je kao neprofitno, strukovno i dobrovoljno udruženje. Djelokrug rada nije samo Bar, već i cijela Crna Gora. Koji su primarni ciljevi vašeg udruženja?

Sanja Mitrović

Mitrović: Naše udruženje je osnovano upravo sa idejom da aktivno doprinese razvoju privredne zajednice i prije svega, pomogne mikro i malim preduzećima i preduzetnicima. Bar je uvijek bio prepoznat kao grad privrede i ima velike potencijale – imamo luku, saobraćaj, turizam, mala i srednja preduzeća. Upravo u takvom okruženju rodila se ideja za organizacijom koja će povezati znanje, praksu, ljude i nuditi konkretna rješenja, a ne samo teoriju. Check in je neprofitno udruženje, koje želi da bude partner privrednoj zajednici. Naša uloga nije da zamijenimo institucije, već da budemo podrška kroz edukacije, dijalog, umrežavanje i otvaranje prostora za saradnju. Ono što želim da naglasim jeste da razvoj privrede počinje od ljudi, znanja i pristupa pravim informacijama, što je izuzetno važno za one koji nemaju dovoljno resursa. Svjesni smo toga, pogotovo kada govorimo o mikro i malim preduzećima, da je najčešće zaposleno jedno do dvoje i nemaju kapaciteta i resursa da mogu da unaprijede svoje poslovanje, jer su fokusirani na funkcionisanje biznisa i nedostaju im informacije i znanje o onome što se dešava u privredi. Iz tog razloga, naša inicijativa je bila da uvežemo privredu, pružimo ono što im najviše nedostaje, a to su informacije i znanje. Mi Bar vidimo kao grad privrede, mjesto gdje se pokreću ideje i inicijative, udružuje privreda i sa zajedničkim inicijativama pokreću određene aktivnosti.

RB/BI: Krajem novembra ste organizovali konferenciju Check in, na kojoj ste okupili relevantne domaće i regionalne sagovornike. Bilo je riječi o digitalnoj transformaciji, start ap preduzetništvu, savremenim trendovima u bankarstvu i telekomunikacijama, održivom turizmu, ekologiji i obrazovanju. Šta je ste željeli da pokrenete organizovanjem konferencije?

Anita Radulović

Radulović: Primarno je bilo umrežavanje privrede, institucija, donosilaca odluka i velikih privrednih društava. Ambiciozno smo postavili panele, bilo ih je osam, širok spektar ideja, četrdesetak govornika, dobri moderatori, koji su bili više vezani za praksu. Odabrali smo da to budu ljudi koji su i nosioci biznisa, odnosno neko ko je direktno uključen. Bilo je vrlo interesantno, ušlo se i u neke stvari o privredi, o kojima nikad nemamo priliku da javno govorimo. Osim panela Investicije, koji je privukao najveću pažnju i na kome je učestvovao i predsjednik Opštine Dušan Raičević, na kome smo pričali o potencijalima i razvojnim efektima u Baru, posebno me se dojmio panel Edukacije. Govorili su predstavnici Ekonomskog fakulteta, UDG-a, nevladinog sektora. Tu je istaknuto koliko je bitna edukacija mladih ljudi, ali i konstantna edukacija preduzetnika. Edukacijama namjeravamo da otvorimo vrata, da prenesemo sve što vidimo kao probleme svakodnevice, da svi – preduzetnici, startapovi, mikro biznisi, čak i srednja pravna lica znaju da nisu jedini koji se sučeljavaju sa nekim stvarima, nego da smo svi tu, zajedno. Na panelu Bankarstvo govorilo se o mogućnostima finansiranja i svemu što je bolna tačka privrede. Jedan od najposjećenijih je bio panel za startapove, gdje su mladi ljudi prikazali kako su razvili svoje biznise. Taj panel je trajao duže od planiranog vremena, jer je bilo toliko pitanja. Kritična tačka jeste ta, kad ljudi kreću u biznis, da oni nemaju dovoljno informacija i često tokom prve godine najviše vremena gube jureći informacije, odnosno kako nešto da urade, a oko tih koraka je neko mogao malo da im pomogne, u smislu sistematizovanja informacija radi lakšeg rada. Konferencija je bila cjelodnevna, okupila je veliki broj privrednika. Posebno nam je drago da je tu bilo predstavnika različitih sektora, da je spontano dolazilo do umrežavanja. Pokazali smo da Bar može da se uzdigne i imamo jako dobre efekte kod velikih kompanija, koje su došle kao učesnici, ova konferencija je napravila jednu višu ljestvicu u svemu što će se raditi u Crnoj Gori.

RB/BI: Srđane, Vi ćete nam nešto više kazati o besplatnim edukacijama koje su najavljene za predstavnike privrednog sektora, prvenstveno mikro i malih preduzeća.

Srđan Grgić

Grgić: Koleginice su navele ono što je simbolika naziva udruženja i konferencije – Check in – uključi se. Nama je bio cilj da uključimo kompletnu mikro privredu i lokalnu zajednicu u jedan novi poslovni eko sistem, da im sa šireg spektra informacija i edukacija svedemo na konkretne informacije, koje su im potrebne za pokretanje biznisa, za njegovo održavanje tokom prve godine rada, za nastavak i razvoj biznisa. Benefite konferencije koje sada, nakon nepunih mjesec, vidimo je to što dobijamo informacije sa terena, iz tog networkinga, su poslovne saradnje koje se sada dešavaju, saradnje između bankarskog sektora i preduzeća, koje nisu bile prije, što je i bio cilj. Sada nam je cilj da dio panelista iz privrede, koji su učestvovali na konferenciji, dovedemo da pruže edukacije, ne samo početnicima i startapovima, već i razvijenijim firmama, jer znanja nikad nije dosta. Mislimo da možemo da dovedemo lidere iz različitih branši, da pruže dodatno znanje i dodatne, svjetske prakse našim privrednicima, što će, ubijeđeni smo, dugoročno pospješiti razvoj grada i razvoj privrede u njemu.

RB/BI: Zalažete se za saradnju između privrednog sektora, akademske zajednice i državnih institucija?

Grgić: Upravo tako. Ono što nam je želja je da sve, žanrovski rečeno, sjednemo za jedan sto, kako bi razmijenili iskustva, prakse, konkretne informacije, da se lakše tumače zakoni i prakse, da se ljudima pojednostavi poslovni ambijent i da lakše mogu da održe firme. Ono što smo čuli ranije je da dosta početnika u biznisu u prvih godinu strada – ili od birokratije ili od poslovnih praksi koje su im nepoznanice, u krajnjem, od neznanja. Ono što mi želimo da im damo je početno znanje, za usavršavanje, a i onima koji smatraju da su već usavršeni. Vjerujte, ima dosta toga što mogu da nauče od drugih. Naš cilj je razmjena iskustava i pospješavanje edukacije privrede u Baru.

RB/BI: Značajan je i psihološki momenat, jer mladi ljudi koji počinju svoj biznis, makar nisu sami.   

Radulović: Dodala bih i da smo već ove godine uveli praksu nagrađivanja pojedinaca koji su dali poseban doprinos razvoju našeg grada. Tom prilikom prepoznali smo dvije profesorice iz Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole, Snežanu Kerndl i Ivanu Perović. Njihova posvećenost i stručan rad rezultirali su time da su tri djevojčice uspješno pripremljene i usmjerene ka pobjedi na takmičenju, čime su po prvi put predstavljale Crnu Goru u Briselu.

To je bio veliki iskorak ne samo za Bar, već i za cijelu Crnu Goru, posebno imajući u vidu da su u pitanju djevojčice. Kao finalistkinje i predstavnice naše zemlje, učestvovale su na međunarodnom forumu „Women and Girls in STEM“, održanom 15. i 16. oktobra u Briselu, u okviru događaja EIT Education and Skills Days.

Check-in konferencija im je ovom prilikom uručila zahvalnice i novčanu nagradu, kao znak priznanja za izuzetan doprinos. Važno je naglasiti da odgovornost ne leži samo na obrazovnim ustanovama – svi moramo biti uključeni. Jer svako dijete, ukoliko mu se pruži prilika, može ostvariti uspjeh svjetskog nivoa.

The post NVU Check in u misiji stvaranja boljeg poslovnog ambijenta u Baru i Crnoj Gori first appeared on BARinfo.

Hakaton je okupio 15 timova mladih inovatora koji su, na osnovu Javnog konkursa, stekli pravo da učestvuju u selekcionom procesu i takmičenju za ulazak u finale, a koji su razvijali ideje u oblastima zelene i održive ekonomije, digitalnog i cyber preduzetništva, održivog turizma, “pametnog grada”, društvenog preduzetništva i kreativne ekonomije.

Od njih 15, odlukom stručnog žirija koji čine: Nikola Papić – sekretar Sekretarijata za lokalni ekonomski razvoj, Marija Nikčević – predstavnica Evropske kuće Bar, Nikola Mićunović – osnivač i direktor organizacije “JA Montenegro”, Ivan Joličić – suosnivač i tehnički direktor više startapova i Srđan Grgić, vlasnik kompanije “VG eFiskal”, u finale Hakatona plasiralo se sedam timova mladih koji su danas u Evropskoj kući Bar prezentovali svoje ideje.

Na početku finalnog događaja prisutne je, u ime Opštine Bar, pozdravio Nikola Papić, sekretar Sekretarijata za lokalni ekonomski razvoj i predsjednik stručnog žirija. On je istakao da su takmičari ponudili veoma kvalitetne i zanimljive ideje, te da je žiriju bilo teško izabrati one najbolje, što svjedoči u prilog znanju i kreativnosti učesnika.

“Bar još jednom dokazuje kakvu mladost ima – pametnu, vrijednu i punu potencijala. Potrudićemo se da naredni Hakaton bude još bolji, sadržajniji i pruži još prilika za učenje, povezivanje i razvoj ideja mladih”, poručio je Papić.

Nakon uvodnog obraćanja, timovi su predstavili svoja inovativna rješenja kroz triminutne prezentacije, nakon čega je žiri imao priliku da postavi dodatna pitanja. Ocjenjujući predstavljena rješenja na osnovu inovativnosti, izvodljivosti, potencijala za primjenu i koristi za korisnike, stručni žiri je donio odluku da titulu pobjednika ovogodišnjeg Hakatona “Youth Love Bar”, kao i novčanu nagradu u iznosu od 1.000 eura osvoji tim “PanoVision” iz Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole Bar koji su osmislili ideju “Digitalni pano”.

Drugo mjesto i novčana nagrada u iznosu od 600 eura pripala je timu iz Gimnazije “Niko Rolović” – “Chrono Minds” sa idejom “TempusMentor”.

Treće mjesto i novčanu nagradu u iznosu od 400 eura zavrijedio je još jedan tim iz barske Gimnazije koji nosi naziv “Stem 4CE”, sa idejom “Stem up”.

Pored finalnog pitch događaja, Hakaton je obuhvatio i niz drugih aktivnosti. Naime, učesnici su tokom pripremne faze prošli kroz niz stručnih radionica i mentorsku podršku, sa ciljem razvoja održivih poslovnih ideja, jačanja preduzetničkih vještina, kao i unapređenja prezentacionih sposobnosti. Sa srednjoškolcima i finalistima radila je mentorka Ivana Tomašević, sertifikovani mentor i ekspertkinja iz oblasti treninga i edukacija za start-up i razvoj poslovnih vještina za djecu i odrasle.

Organizacija ovog inovacijsko – preduzetničkog takmičenja za srednjoškolce realizovana je u skladu sa Programom podrške razvoju preduzetništva u opštini Bar za period od 2023. do 2026. godine i njime se želi podstaći razvoj preduzetničkih i inovacionih vještina srednjoškolaca, podsticanje kritičkog i timskog razmišljanja, promovisanje vrijednosti Evropske unije i društveno odgovornog preduzetništva kao i kreiranje konkretnih ideja koje mogu doprinijeti razvoju lokalne zajednice Bara.

Bar za period od 2023. do 2026. godine i njime se želi podstaći razvoj preduzetničkih i inovacionih vještina srednjoškolaca, podsticanje kritičkog i timskog razmišljanja, promovisanje vrijednosti Evropske unije i društveno odgovornog preduzetništva kao i kreiranje konkretnih ideja koje mogu doprinijeti razvoju lokalne zajednice Bara.

The post Opština Bar: Proglašeni pobjednici Hakatona Youth Love Bar 2025. first appeared on BARinfo.