Kao stanovnici naselja koje se nalazi u neposrednoj blizini AD ‘Luka Bar’, primorani smo da reagujemo na saopštenje pomenutog preduzeća od 30.07.2023.god., a mišljenja smo da našu zabrinutost treba da dijele i ostali stanovnici našeg grada.

Naime, s obzirom na manjak vremena, neradan dan, a našu nestručnost po ovom pitanju, u ovom reagovanju osvrnućemo se na neke nelogičnosti i nejasnoće u saopštenju AD ‘Luka Bar’, uz obećanje da ćemo se u danima pred nama detaljnije pozabaviti ovom situacijom. Ne možemo a da ne pomenemo našu borbu koja traje više od godinu dana sa preduzećem AD ‘Luka Bar’, a tiče se pretovara bakrovog koncentrata na RO-RO terminalu, nestručnosti u obavljanju istog, nepoštovanja procedura, a samim tim i nemara za ljude i životnu sredinu, koje mislimo da pogađa cijeli grad, a ne samo naše naselje. Ovim putem i pozivamo medije da obiđu Luku Bar i uvjere se na licu mjesta u činjenično stanje navedenog.

S obzirom na situaciju, opravdana je naša zabrinutost za pretovar potencijalno jako opasnog azotnog djubriva.

Osvrnuli bi smo se na trenutak na Amandman br.10 propisa sankcija EU prema Rusiji, gdje u odjeljku 1C997 stoji da “amonijum nitrat nije zabranjen za uvoz kao đubrivo ili mješavina đubriva koje sadrži više od 15% masenog amonijum nitrata, osim tečnih đubriva ili suvih đubriva koje sadrže manje od 15% masenog amonijum nitrata. S obzirom da je Ministarstvo vanjskih poslova CG izdalo mišljenje prema kome konkretno đubrivo ne podliježe restrikcijama EU, izgleda da ni oni sami nisu sigurni, pa bi bilo poželjno da se ovo đubrivo klasifikuje i utvrdi da li podliježe sankcijama ili ne.

Kao što smo već pomenuli, zbog manjka vremena i neradnog dana, a u želji da što prije iznesemo našu reakciju, sve informacije pronašli smo na raznim sajtovima Ministarstava, Evropske unije, itd.

Dakle, u saopštenju AD “Luka Bar” nekoliko puta pominju da je usvojen plan bezbjednosti, plan zaštite i spašavanja, ali nigdje ne pominju Dozvolu za obavljanje slobodnog prometa opasnih hemikalija koje izdaje Agencija za obavljanje slobodnog prometa opasnih hemikalija, kao ni Odobrenje za prevoz opasnih materija koje izdaje Ministarstvo. Pošto navode da ‘teret pripada klasi opasnih materija klase 5.1’, a dalje ističu da je ‘plan bezbjednosti usklađen sa zahtjevima Zakona o hemikalijama’, nadamo se da imaju sve dozvole i odobrenja i da će ih rado dati građanima na uvid.

Dalje, u planu bezbjednosti navode da je fizičko rastojanje između planirane zone pretovara amonijum nitrata i zone gdje se vrši pretovar bakarnog koncentrata više od 200 metara. U redu, jedan od pretovara, ali naše pitanje je: kuda će kamioni natovareni amonijum nitratom da prolaze? Da približimo građanima koji ne znaju, sporno skladište koncentrata bakra gdje se svakodnevno vrši pretovar vagon-kamion-skladište, nalazi se na RO-RO terminalu koji se nalazi tik uz saobraćajnicu kojom se kreću kamioni za uvoz i izvoz (slika u prilogu).

Amonijum nitrat u dodiru sa praškastim metalima kao što su bakar, cink, olovo i aluminijum, dovode do eksplozivne reakcije. S obzirom na veliku količinu prašine koja se svakodnevno svuda širi sa ovog mjesta pretovara, stotine kamiona koji prolaze i dodatno dižu prašinu sa crnog kolovoza punog koncentrata bakra, interesuje nas kako misle da spriječe eventualni kontakt bakra sa amonijakom? ADR sporazum propisuje brojna pravila, i transport opasnih materija sigurno spada u jedan od najzahtjevnijih vidova transporta robe, i mi nismo sigurni da će se sva pravila ispoštovati i ko će to kontrolisati? Konkretno, u ADR knjizi o opasnim materijama za amonijum nitrat stoji da se ne smije prevoziti kroz tunele kategorije E. U Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima CG, nismo uspjeli da nađemo informaciju šta je tunel kategorije E, ni da li ih ima u crnoj Gori, ali postoji Glava IX, Stav 8., Član 209 koji se tiče vozača tramvaja. Dakle, jako je velik broj regulativa koje se moraju ispoštovati, a kako smo vidjeli u medijima inspekcije se redom ograđuju od nadležnosti za inspekcijski nadzor nad pretovarom i tranzitom amonijum nitrata. Pitanje je i da li u Crnoj Gori ima stručnog kadra koji bi mogao da se bavi ovim slučajem, jer kako smo mogli da pročitamo u saopštenju, ‘Luka Bar’ je angažovala firmu ‘Tekon-tehnokolsating’ iz Beograda za izradu plana bezbjednosti i tim ljudi iz ‘Azotare’ – Pančevo da nadgleda proces prevoza, što je priznaćete, paradoks, s obzirom da je roba upravo i predviđena za isporuku u “Azotaru” – Pančevo. Pored opasnosti od eksplozija brojne su i druge štetnosti na ljude i životnu sredinu, ali sve, kao i mnoge druge informacije građani mogu pronaći na internetu.

Na kraju, moramo da istaknemo da naša namjera nikada nije bila zaustavljanje lučkih poslova, već samo rad u propisanim i kontrolisanim uslovima. Poučeni iskustvom, kada su na jedan naš mail odgovorili da se ‘trude da svedu emisiju prašine na minimum’ a nikada ništa po tom pitanju uradili nisu, imamo puno pravo da sumnjamo u stručnost prvenstveno upravnog, a onda i radničkog kadra, pogotovo kada se radi o ovako opasnom poslu. Na sve ovo, rad bez kontrole nadležnih inspekcija države Crne Gore i nepristrasnog stručnog kadra, mislimo da ovo neće izaći na dobro.

Nadamo se da će rukovodstvo “Luke Bar” jednoga dana sklopiti konkurentan posao, umjesto dizanja na pijedestal poslova koje zbog štetnosti na okolinu, zdravlje i živote ljudi, nijedna regionalna luka ne želi da prihvati“, navodi se u reagovanju.

The post Građani naselja Stara ambulanta: Mislimo da ovo neće izaći na dobro first appeared on BARinfo.

Obraćanje prenosimo u cjelosti:

“Izuzetno smo zabrinuti za zdravlje prvenstveno djece, koje ima ima jako puno, a onda i nas odraslih. Obraćali smo se raznim institucijama: Upravi za inspekcijske poslove, Agenciji za zaštitu životne sredine, Centru za eko-toksikoloska ispitivanja, Ekološkoj inspekciji… (Naravno, posjedujem sve mail-ove, i ono što ukratko mogu da kažem je da nas zakon u ovome ne štiti). Ono sto je ekološka inspekcija odgovorila je da oni rade mjerenja kvaliteta vazduha preko Centra za eko-toksikološka ispitivanja i da su sve dnevne srednje vrijednosti suspendovanih cestica (a radi se o olovu, živi i arsenu, koje sadrzi ruda, tj. bakrov koncetrat koji se pretovara na pomenutom terminalu) bile ispod propisane granične vrijednosti. Znači ima ih, ali toliko je dozvoljeno. Interesuje nas, šta to dugoročno znači za nas? Da se nećemo razboljeti za dvije-tri godine već za pet,šest ili sedam godina…? Moram da naglasim da su ovdje najugroženija djeca koja jako puno vremena provode napolju. Ne znam koliko su trešanja pojeli (u neznanju naravno, jer ko još pere trešnje – na trešnju se popneš i jedeš).

Takođe, napisali su da se ‘ovakva vrsta projekta ne nalazi na Listi I niti na Listi II Uredbe o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu. Shodno navedenom, za predmetni projekat ne može biti zahtijevano pribavljanje odluke o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu’. Mislim da je suvišno ovo komentarisati.

Obraćali smo se, naravno i Luci Bar, 04. jula 2022., odakl smo dobili odgovor da nas ‘eto, razumiju i da se oni trude da emisiju prašine svedu na minimum’. Ono što ja mogu da vam garantujem je da nikada nismo vidjeli da je išta drugo, osim kiša pokvasila taj terminal gdje se ruda pretovara, da je to uvijek suvo kao barut i da ta prašina konstantno leti svuda okolo. Tim dijelom dnevno prođe stotine kamiona, koji non-stop dižu prašinu, čak i u nekim kratkim periodima dana kada se ne vrši pretovar. I ne da se ne trude da smanje emisiju, nego su u međuvremenu veliku količinu rude istovarili na otvoreni parking, jos bliže nama, vjerovatno zbog povećanja obima posla, nemaju više mjesta u skladištu. I iz skladišta je ta prašina letjela svuda, a možete misliti kako je sada. Terminal za pretovar ovakve vrste rasutih tereta u Luci Bar nalazi se u podnožju brda Volujica i nije nam jasno zašto se obavlja na RO-RO terminalu koji je predviđen za kotrljajući prevoz. Nekoliko godina unazad tu su bili Fiat-ovi automobili za izvoz. Jedini zaključak koji mi možemo da donesemo je da se Luka Bar ‘protegla više nego što je dugačka” i da su se prihvatili posla za koji nemaju ni načina ni kapaciteta da ga obavljaju kako treba, i da pritom ne ugrožavaju zdravlje i živote građana. Sigurni smo da zbog ovoga ispašta pola grada, samo još nisu svjesni o čemu se radi, jer nemaju uvid kao mi.

Mi mjesecima živimo u zatvoru. Cijelo ljeto ne možemo da koristimo terase, a da ih bar dva puta dnevno ne operemo, zajedno sa sve stolicama i stolovima. Na fotografijama možete vidjeti šta svakodnevno spiramo sa terasa i stepeništa. Ono što je isto važno, je da je ova vrsta rude nekako masna i da se jako teško pere, i sa raznih površina i sa garderobe. Nama je sve pocrnjelo, i fasade, i bravarija, robu napolje ne možemo da sušimo, a da ne pominjem voće i povrće koje imamo u dvorištima. Prozori su nam zatvoreni po cijeli dan i noć jer sva ta prašina, naravno, ulazi i u kuće. Nama je normalan život potpuno onemogućen i interesuje nas, ko nas građane štiti u ovakvim situacijama? 

Pomenućemo i nesnosnu buku koja je najizraženija tokom noći, ali mislimo da je najmanje bitna pored svega ovoga.

Sve ovo potkrijepljujemo fotografijama, na kojima se vidi emisija prašine, djeca poslije igranja napolju, garderoba posle otkuvavanja, bravarija, terase, ruda na parkingu…

Obratili smo se Javnom servisu- RTCG, ali ta medijska kuća nam nije izašla u susret. Odlučili smo da se obratimo Pobjedi, CDM-u, Anteni M, Nova M televiziji i portalu BARinfo. 

Nadamo se da će ovo izaći u javnost i da će se naći neko da nam pomogne da zaštitimo zdravlje i vratimo živote u normalu, jer imamo osjećaj da nikoga nije briga, da nas zakon ne štiti (što smo i vidjeli) i da može da se radi kako je kome volja, a Luka Bar bukvalno vrši nasilje nad nama. Mi necemo odustati”, navodi se u pismu koje je, u ime porodica koje žive u naselju Stara ambulanta, na adresu Radio Bara i Bar Infa uputila Tijana Knežević.

Povodom ovog problema, u ponedjeljak 5. septembra, kontaktirali smo izvršnog direktora Luke Bar AD, Iliju Pješčića, od koga čekamo odgovor.

The post Problemi stanovnika Stare ambulante zbog pretovara rude u Luci first appeared on BARinfo.