Senadov otac Bigo Đečević je bio Podgoričanin, a majka Đorđina iz Bara. Otac je umro kad je Batko imao samo šest godina, pa se majka sa dvoje djece, pokojnim Senadom i Dženetom, preselila u rodni grad, u naselje Ahmetov brijeg. Senad je u Baru završio OŠ “Jugoslavija”, nakon čega je upisao Srednju poljoprivrednu školu. Neposredno pred tragični događaj se zaposlio kod jednog ribara u Baru, pa je poslom krenuo za Srbiju, da završi nešto za poslodavca. U povratku se desila otmica.

Za zločin u Štrpcima do sada su osuđena dvojica pripadnika čete “Osvetnici”. Nebojša Ranisavljević je osuđen u Crnoj Gori na kaznu zatvora od 15 godina, a Mićo Jovičić je sa Tužilaštvom Bosne i Hercegovine (BiH) 2016. godine zaključio sporazum o priznanju krivice, na osnovu koga mu je izrečena kazna zatvora od pet godina. Vođa ove vojne jedinice, Milan Lukić, nalazi se na izdržavanju doživotne kazne zatvora na koju ga je osudio Haški tribunal zbog ratnih zločina počinjenih u Višegradu, a nikada mu nije suđeno za zločin u Štrpcima.

Do sada su pronađeni posmrtni ostaci četiri žrtve.

The post Godišnjica zločina u Štrpcima first appeared on BARinfo.

Senadov otac Bigo Đečević je bio Podgoričanin, a majka Đorđina iz Bara. Otac je umro kad je Batko imao samo šest godina, pa se majka sa dvoje djece, pokojnim Senadom i Dženetom, preselila u rodni grad, u naselje Ahmetov brijeg. Senad je u Baru završio OŠ “Jugoslavija”, nakon čega je upisao Srednju poljoprivrednu školu. Neposredno pred tragični događaj se zaposlio kod jednog ribara u Baru, pa je poslom krenuo za Srbiju, da završi nešto za poslodavca. U povratku se desila otmica.

Za zločin u Štrpcima do sada su osuđena dvojica pripadnika čete “Osvetnici”. Nebojša Ranisavljević je osuđen u Crnoj Gori na kaznu zatvora od 15 godina, a Mićo Jovičić je sa Tužilaštvom Bosne i Hercegovine (BiH) 2016. godine zaključio sporazum o priznanju krivice, na osnovu koga mu je izrečena kazna zatvora od pet godina. Vođa ove vojne jedinice, Milan Lukić, nalazi se na izdržavanju doživotne kazne zatvora na koju ga je osudio Haški tribunal zbog ratnih zločina počinjenih u Višegradu, a nikada mu nije suđeno za zločin u Štrpcima.

Do sada su pronađeni posmrtni ostaci četiri žrtve.

The post Godišnjica zločina u Štrpcima first appeared on BARinfo.

“Zločin u Štrpcima, koji se dogodio na današnji dan prije 31 godinu, predstavlja jedno od najbolnijih svjedočanstava bezumlja i besčašća na ovim prostorima”, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. “Kao predsjednik Crne Gore, izražavam dubok pijetet prema žrtvama tog zločina i saosjećam se sa bolom njihovih porodica.  Ujedno, apelujem na nadležne državne organe da ne odustanu od utvrđivanja potpune istine o ovom tragičnom događaju”, napisao je danas Milatović u objavi na mreži X.

Delegacija Socijaldemokrata Crne Gore (SD) danas je položila vijenac na spomen obilježje “Civilnim žrtvama”, posvećeno svim žrtvama civilnih ratova sa prostora bivše Jugoslavije.

“Suočavanje sa prošlošću se mora dogoditi kako bi naša budućnost bila svjetlija. Ovakav zločinački poduhvat mora imati adekvatan sudski epilog. Nezamisliv je osjećaj porodica koje ni nakon više od tri decenije ne znaju gdje su tijela njihovih najbližih”, poručio je član Predsjedništva Socijaldemokrata Nihad Canović, dodajući da će “svi koji su devedesetih činili zločine odgovarati za nedjela”.

“Nažalost, i danas možemo svjedočiti raznim porukama ljudi koji su nasljednici ratnih ideologija iz devedesetih. Očekujemo od novoizabranog VDT-a da stavi sve ratne zločince tamo gdje im je mjesto”, zaključio je Canović.

“Svi nalogodavci i počinioci zločina u Štrpcima moraju snositi odgovornost, jer pravda u tom slučaju još nije zadovoljena”, poručio je danas u Podgorici presjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić, tokom polaganja cvijeća žrtvama.

“Ovaj zločin je planiran i u državnom vrhu Srbije i Crne Gore. Smatramo da je ključno da, uz one koji su već procesuirani i koji su izvršioci, one koji su bili komandanti a koji još nijesu procesuirani – a koji se nalaze u okruženju, da odgovornost trebaju snositi i državni vrh Srbije i Crne Gore koji je, što kroz političko potpomaganje, stvaranje ratnog ambijenta, učešće u agresiji na BiH, zapravo bio jedan od saučesnika ovog monstruoznog zločina”, kazao je Mustafić. Predstavnik Bošnjačkog vijeća Mirsad Rastoder napomenuo je da je od prošle do ove godine potvrđena pravosnažna presuda donesena u sudu u Sarajevu za osam okrivljenih za zločine u Štrpcima i da su oni osuđeni na 91 godinu zatvora.

PR služba Liberalne partije u saopštenju je, pored ostalog, istakla da je “rasvjetljavanje zločina, zadovoljenje pravde prema porodicama žrtava ali i jasna osuda takve zločinačke politike nužan preduslov normalizacije odnosa u regionu i ozdravljenju društva. Nažalost, i danas su retrogradne snage dovoljno snažne da održavaju živim ideje koje su koštale života desetine hiljada ljudi na ovim prostorima. Naša je dužnost da se sjećamo, da jasno osudimo i snažno se suprotavimo svakoj relativizaciji zla i zločina, da se više nikada ne ponovi i da zlo nikad ne dobije šansu da trijumfuje nad životom i zajedništvom”.

Među ubijenima je bio i Senad Đečević Batko, šesnaestogodišnji učenik iz Bara.

Senadov otac Bigo Đečević je bio Podgoričanin, a majka Đorđina iz Bara. Otac je umro kad je Batko imao samo šest godina, pa se majka sa dvoje djece, pokojnim Senadom i Dženetom, preselila u rodni grad, u naselje Ahmetov brijeg. Senad je u Baru završio OŠ “Jugoslavija”, nakon čega je upisao Srednju poljoprivrednu školu. Neposredno pred tragični događaj se zaposlio kod jednog ribara u Baru, pa je poslom krenuo za Srbiju, da završi nešto za poslodavca. U povratku se desila otmica.

Za zločin u Štrpcima do sada su osuđena dvojica pripadnika čete “Osvetnici”. Nebojša Ranisavljević je osuđen u Crnoj Gori na kaznu zatvora od 15 godina, a Mićo Jovičić je sa Tužilaštvom Bosne i Hercegovine (BiH) 2016. godine zaključio sporazum o priznanju krivice, na osnovu koga mu je izrečena kazna zatvora od pet godina. Vođa ove vojne jedinice, Milan Lukić, nalazi se na izdržavanju doživotne kazne zatvora na koju ga je osudio Haški tribunal zbog ratnih zločina počinjenih u Višegradu, a nikada mu nije suđeno za zločin u Štrpcima.

Do sada su pronađeni posmrtni ostaci četiri žrtve.

The post Obilježena 31 godina od zločina u Štrpcima first appeared on BARinfo.

Senadov otac Bigo Đečević je bio Podgoričanin, a majka Đorđina iz Bara. Otac je umro kad je Batko imao samo šest godina, pa se majka sa dvoje djece, pokojnim Senadom i Dženetom, preselila u rodni grad, u naselje Ahmetov brijeg. Senad je u Baru završio OŠ “Jugoslavija”, nakon čega je upisao Srednju poljoprivrednu školu. Neposredno pred tragični događaj se zaposlio kod jednog ribara u Baru, pa je poslom krenuo za Srbiju, da završi nešto za poslodavca. U povratku se desila otmica.

Za zločin u Štrpcima do sada su osuđena dvojica pripadnika čete “Osvetnici”. Nebojša Ranisavljević je osuđen u Crnoj Gori na kaznu zatvora od 15 godina, a Mićo Jovičić je sa Tužilaštvom Bosne i Hercegovine (BiH) 2016. godine zaključio sporazum o priznanju krivice, na osnovu koga mu je izrečena kazna zatvora od pet godina. Vođa ove vojne jedinice, Milan Lukić, nalazi se na izdržavanju doživotne kazne zatvora na koju ga je osudio Haški tribunal zbog ratnih zločina počinjenih u Višegradu, a nikada mu nije suđeno za zločin u Štrpcima.

Do sada su pronađeni posmrtni ostaci četiri žrtve.

U Bijelom Polju ispred spomenika stradalih putnika u Štrpcima i u Podgorici danas su položeni vijenci i odata počast stradalima, a tim povodom oglasile su se brojne političke partije i nevladine organizacije.

The post Sjećanje dugo 30 godina na zločin u Štrpcima, među žrtvama Baranin Senad Đečević Batko first appeared on BARinfo.

Tim povodom danas je na željezničkim stanicama u Baru, Podgorici i Bijelom Polju održan minut ćutanja, a položeno je cvijeće kod spomen obilježja nedužnim žrtavama genocidne ideologije devedesetih.

Senadov otac Bigo Đečević je bio Podgoričanin, a majka Đorđina je bila rodom iz Bara. Otac je umro kad je Batko imao samo šest godina, pa se majka sa dvoje djece, pokojnim Senadom i Dženetom, preselila u Bar, gdje se nastanila u naselju Ahmetov brijeg. Senad je u Baru završio OŠ “Jugoslavija”, nakon čega je upisao srednju Poljoprivrednu školu. Neposredno pred tragični događaj se zaposlio kod jednog ribara u Baru, pa je poslom krenuo za Srbiju, da završi nešto za poslodavca. U povratku se desila otmica.

Prva vijest ovako je izgledala.

Na dijelu pruge Beograd — Bar, u selu Štrpci, nedaleko od Priboja, dana 27, februara 1993. godine, naoružani pripadnici srpskih oružanih formacija nasilno su skinuli iz voza i u nepoznatom pravcu odveli grupu putnika, za koje se nezvanično tvrdi da su likvidirani, poput otetih mještana iz Sjeverina. Oteti su:

1. Alomerović Adem (59), Prijepolje, zaposlen u „Raketi” — Prijepolje, otac četvoro djece.

2. Bakija (Džanka) Fehim (43), Bijelo Polje, zaposlen u preduzeću „Planum” — Beograd, otac troje djece.

3. Babačić (Muja) Ismet Iko (30), Podgorica, zaposlen u preduzeću „Val strit” — Podgorica, oženjen.

4. Husović (Šućra) Rifat (26), Bijelo Polje, zaposlen u Bijelom Polju.

5. Rastoder Samir (45), Podgorica, zaposlen u Beogradu

6. Kapetanović (Hasiba) Esad (19), Bijelo Polje, zaposlen u preduzeću „Rad” Beograd, otac jednog djeteta.

7. Ličina (Čamila) Iljaz (43), Bijelo Polje, zaposlen u preduzeću „Ratko Mitrović” — Beograd.

8. Đečević (Biga) Senad (16), Bar, učenik iz Bara.

9. Zupčević (Ahmeta) Halil (49), izbjeglica iz Trebinja, otac dvoje djece, sa porodicom izbjegao u Rožaje.

10. Ćorić Rasim (40), selo Zaluga (Prijepolje), zaposlen u „Limci” — Prijepolje, otac troje djece.

11. Nijazija Kajević (30), Prijepolje, zaposlen u PTT — Priboj.

12. Memović Fikret (40), Prijepolje, zaposlen ŽTP — Beograd, otac dvoje djece.

13. Hanić Muhedin (27), Prijepolje, zaposlen u preduzeću „Zmaj” — Beograd.

14. Softić (Mula) Šećo (48), Bijelo Polje, zaposlen u ZGP — Beograd

15. Topuzović Džafer (55), Prijepolje, zaposlen u preduzeću „Planum” Prijepolje.

16. Preljević Safet (22), Prijepolje, zaposlen u privatnoj radnji u Beogradu, otac jednog djeteta.

17. Zeković Fevzija (54), Prijepolje, vlasnik radnje u Kraljevu, otac troje djece.

18. Toma Buzov, penzionisani kapetan I klase sa Novog Beograda.

19. Zvjezdan (Muja) Zuličić (23), student, izbjeglica iz Sarajeva.

20. Fehim Sejfić (43), Vrba kod Bijelog Polja, zaposlen u „Planumu”, otac četvoro maloljetne djece.

Izjava jednog svjedoka iz voza: „Nije mnogo prošlo od polaska voza, otprilike čim smo prošli nadvožnjak na Novom Beogradu, kondukter je u pratnji dvojice milicionera došao da pregleda karte. I ne samo što pregleda, već pita za ime i upisuje na kartama. Imam tu kartu i mogu vam je poslati da se uvjerite.

— Kakva je to novost te upisujete imena na kartama, pitao sam. Ne boj se, kaže kondukter, ništa ti neće biti od toga, pojavio se nekakav veliki šverc pa kontrolišemo. Milicioneri nijesu ništa progovorili. Niko, međutim, nikoga nije dirao sve do negdje prema Priboju.

Zlo je počelo nekih pet do 10 minuta prije nego će voz biti zaustavljen u, kako smo kasnije vidjeli, Štrpcima kod Priboja… Još dok se voz kretao, hodnicima ispred kupea se vojska izmuvala sa oružjem. Čim je voz stao pred svakim kupeom su se našla po trojica. Legitimisali su prvo one po hodnicima i Muslimane odvodili, a ove druge utjerali u kupee…”

Za ovaj zločin do sada su pravnosnažno osuđeni samo Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić. U sudskom postupku utvrđeno je da je grupa pripadnika Višegradske brigade, koju je predvodio Milan Lukić, počinila zločin. Najstarija žrtva je imala 59, a najmlađa 16 godina.
 
Do sada su pronađeni posmrtni ostaci četiri žrtve.Tijelo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine u selu Sjedača na obali jezera Perućac, posmrtni ostaciRasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine, dok se za ostalim tijelima i dalje traga.

The post Sjećanje na zločin u Štrpcima, među žrtvama Baranin Senad Đečević Batko first appeared on BARinfo.