Obnavljanje konkretnih objekata doprinosi očuvanju ambijentalnih vrijednosti primorske sredine, i to kako onih blizu gradskog jezgra, tako i onih udaljenijih, u seoskom zaleđu. Upoznavanje sa tehnikom gradnje suhozida, kao nematerijalnOg kulturnog dobra, kroz stručno vođene radionice, poput one na Jegorovom putu kod manastira Praskvica, korisne su za lokalno stanovništvo jer podstiču ljude da sagledaju vrijednosti kulturnog pejzaža u kojem žive i koji još uvijek nije ustuknuo pred betonom.

Inicijativa iz Budve značajna je ne samo za primorske opštine nego i za sjever Crne Gore, gdje je gradnja suhozida takođe veoma zastupljena.

Za barsku opštinu, koja izlazi na dvije obale, očuvanje i obnova suvomeđa, kao jednog dijela suhozida, dvostruko je značajna. Kao prvo, da se očuva autentičnost nadaleko čuvene barske maslinade. A kao drugo, da se obnove međe i podzidi terasa crmničkih vinograda. Poseban izazov predstavlja revitalizacija starih kućišta. Jer to daje kulturni pejzaž zbog kojeg turisti dolaze. Zanimljivo je da se takva inicijativa već pojavila u crmničkom selu Stari Boljevići, gdje ideja očuvanja izvornog ambijenta treba da doprinese budućem stvaranju turističkog proizvoda visoke tržišne vrijednosti.

Naročito je interesantno da će se kao investitori pojaviti lokalni stanovnici, koji će uz stručnu pomoć kreirati prostor privlačan za stranog gosta. Na to navodi primjer Svetog Stefana koji je decenijama privlačniji turistima od grandioznih betonskih hotela. Isto važi i za očuvanje barske maslinade, koju obilaze turisti u velikom broju. Ona sigurno ne bi bila privlačna kao isparcelisano građevinsko zemljište sa montažnim ili od tvrde gradnje objektima i betonskim podzidima.

Očuvanje prostora postaje razvojni imperativ. Generalni urbanistički plan daje podsticaj razvoju seoskog turizma, kroz povezivanje sa poljoprivredom. To ima veliku podršku fondova Evropske Unije i FAO – organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih Nacija.

Zato budvanska konferencija ima mnogo veći značaj od buđenja lokalne inicijative za zaštitu konkretnih objekata. Ona otvara perspektivu za očuvanje kulturnog pejzaža u cjelini, bez koga je budući turistički razvoj u Crnoj Gori teško zamisliti.

The post Zaštita tradicionalne vještine gradnje suhozida first appeared on BARinfo.