“Proces primjene Zakona je nešto usporeniji nego što je bilo za očekivati, ali mislim da se neki ključni elementi implementiraju. Ovim zakonima napravljen je pokušaj da se osigura nezavisnost medijskog posla od vlasnika, različitih centara moći i njihovog uticaja, prije svega, političkog. U Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama regulisano je i pitanje lokalnih javnih emitera. Propisani su obavezni procenti sopstvene produkcije programskih sadržaja i niz drugih obavezujućih stvari, što je dosta obiman posao. Ne mogu da kažem da su sve obaveze ispunjene na vrijeme, kada je riječ o svim medijima, ali u ovom trenutku imamo definisane ključne pretpostavke. Značajna novina u Zakonu, jeste fiksno finansiranje lokalnih javnih emitera iz budžeta opština, što je bilo i najbolje rješenje na putu njihove objektivnosti i nezavisnosti. Međutim, desio se problem, odnosno tehnička greška u članu 49 koji to propisuje, i zbog kojeg lokalni javni emiteri u više opština nisu dobili odgovarajuća novčana sredstva iz budžeta, što predstavlja, u stvari, i najslabiju tačku Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama. Došlo je do previda, odnosno, greške u samo jednoj riječi. Stav i Agencije i Ministarstva kulture, koje je predlagač Zakona, jeste jasan. Odmah po uočavanju te greške, sve lokalne uprave su obaviještene i zatraženo je da uvaže preporuku i izdvoje iz budžeta sredstva na način kako je to bila namjera i suština ovog Zakona”, kazala je Bakić, koja je istakla da je Agencija svakom lokalnom javnom emiteru koji joj se obratio za pravno tumačenje, odgovorila pismeno koliki iznos im pripada.

“Još uvijek u pojedinim postoji i puno problema u vezi sa imenovanjem organa upravljanja – ko treba da bude član Savjeta, koji su kriterijumi za izbor članova tog organa, ali i direktora. Osnivač mora u svom osnivačkom aktu da ih predvidi u skladu sa Zakonom. Pozicija glavnog i odgovornog urednika je, takođe, Zakonom posebno zaštićena. Bakić je na pitanje zašto nije pokrenuta izmjena Zakona zbog tehničke greške, poput brojnih drugih koji su ekspresno mijenjani (nakon odluke Ustavnog suda da je član Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim je uvedena neradna nedjelja neustavan, Skupština je odmah na vanrednoj sjednici pokrenula i usvojila njegovu izmjenu, kojom je nedjelja i dalje neradna. Slično je bilo nakon Vladinog predloga izmjena Zakona o radu u dijelu određivanja porodiljskog odsustva – nakon reakcije javnosti, vrlo brzo su promijenjene sporne odredbe), kazala da je donošenje medijskih zakona uvijek posebno osjetljivo pitanje, a da su najnoviji usvojeni u sklopu IBAR-a i zahtjeva EU o potrebi brzog donošenja i usklađivanja.

“Veoma je važan kontekst u kojem su zakoni doneseni, a moram reći da situacija da se već prilikom prvih mjeseci primjene nekih zakona utvrdi da postoje problemi, nije neuobičajena. Ministarstvo je već formiralo Radnu grupu, koja radi na implementiranju Evropskog akta o slobodi medija, jer oblast medija, dodaću, jeste ona koja se mijenja najvećom brzinom i ne samo ovaj član, već i drugi, moraće da pretrpe izmjene, ali sada, u ovom trenutku to nije evropska agenda. U ovoj godini fokus je na brojnim pogavljima čije zatvaranje se očekuje, ali naglašavam da je u pitanju tehnička greška. Često ističem da ni prošli zakon nije bio loš, da smo imali volje da ga sprovodimo. Međutim, mi imamo taj manir, nažalost, i stalno pokušavamo da izigravamo suštinu i duh zakona, a često, ali kratkoročno, i uspijevamo. Uvijek se u praksi pokažu neki nedostaci i manjkavosti, kod svakog zakona, koje bi trebalo ispraviti u narednom periodu, ali ako postoji namjera da se ispoštuje duh zakona i njegova suština, ne bi se dešavali problemi o kojima sada pričamo”, podvukla je Bakić.

Nov način izbora glavnog i odgovornog urednika (do sada je direktor postavljao urednika, najčešće novinara sa dugogodišnjim iskustvom unutar medijske kuće, a po novom Zakonu glavnog i odgovornog urednika imenuje Savjet na osnovu Javnog konkursa) je, smatra Bakić, napredniji i u svrhu dodatne nezavisnosti, jer u njegovom izboru učestvuju i novinari. Ali, ostaju norme u Zakonu, koje propisuju pet, odnosno deset godina radnog iskustva za direktora i glavnog i odgovornog urednika, dok bi Statutom medija ili osnivačkim aktom trebalo za urednika predvidjeti dodatne kriterijume. Da li je i tu ostavljen prostor za zloupotrebe, jer samo radno iskustvo, koje ne podrazumijeva medijski staž, može biti problematično.

“Kada je u pitanju radno iskustvo za veoma važne funkcije u medijima, jasno je da se kriterijumi moraju još jasnije propisati Zakonom, ali pojavio se problem sa određenim brojem malih opština, naročito na sjeveru, da se ne može naći kadar sa potrebnim iskustvom. Zato se tražio balans i kriterijum koji će odgovarati svima. Važno je i to da se upravljačka struktura u slučaju promjene vlasti, u medijima ne može mijenjati”, istakla je Bakić.

Odgovornost i obaveze javnih emitera su mnogo veće (proizvode raznovrsne i zahtjevne programske sadržaje (od informative, programa iz oblasti obrazovanja, kulture, sporta, posvećene NVO sektoru, OSI populaciji, poljoprivrde, turizma, sadržaje za djecu i mlade…) ali, one istovremeno ukazuju i na njihov zanačaj i neophodnost.

“Cijela grupa javnih emitera je veoma značajna, zato i postoje stalni pokušaji njihovog osnaživanja. To je prepoznato kod nas, ali i u evropskim državama. Na primjer, BBC ima veoma razvijenu mrežu lokalnih emitera, sa fokusom da dopru do mladih. To bi trebalo i kod nas da bude intencija. Žao mi je što političke strukture lokalne javne emitere, uglavnom, posmatraju kao medijski prostor za sopstvenu ličnu i političku promociju, a ne kao kredibilan izvor informacija, važnih i korisnih za građane i društvo. Novi Zakon nametnuo je još veće obaveze emiterima u pogledu sopstvene produkcije, tehničkog i kadrovskog unapređenja, ali ne da bi im se otežao položaj, već da bi još više osnažili njihovu ulogu. Kada nam trebaju kredibilne i istinite informacije, uvijek se okrećemo tradicionalnim medijima. Dovoljno je sjetiti se kovid krize“, kazala je Bakić, koja je posebno istakla, uprkos percepciji o njegovoj prevaziđenosti, značaj Radija kao medija.

“Radio se pokazao u svim istraživanjima, ne samo kod nas, kao veoma stabilan medij. U malim sredinama, na sjeveru naše države, čak i ne postoje komercijalni mediji (nemaju ekonomski interes), ali i u Podgorici i na primorju, komercijalni emiteri sve više program baziraju na muzičkim sadržajima, što nije pravi put Radija. Zato su lokalni javni emiteri veoma značajni za lokalnu zajednicu i pandan govoru mržnje i dezinformacijama, koje se šire sa društvenih mreža, pojedinih portala i medija. Crnogorski mediji, na sreću, nisu tabloidni, pokazuju značajan nivo etičke odgovornosti, iako ima prostora za unapređenje, posebno imajući u vidu da takvi nisu pojedini mediji iz regiona koji postoje i gledaju se kod nas”, decidna je Bakić.

Finansijsko opterećenje za lokalne javne emitere predstavlja plaćanje naknade PAM-u (NVO za zaštitu prava autora muzike Crne Gore ) koji je enormno povećao tarifu, i većinu lokalnih javnih emitera doveo u situaciju da ne mogu da je plaćaju. I u tom smislu reagovaće ULEM – Udruženje lokalnih javnih emitera. Postavlja se pitanje kako jedna NVO organizacija, u privatnom vlasništvu, može na taj način i u tolikom iznosu da “oporezuje” javne emitere i da li će se iko od nadležnih institucija oglasiti na vapaje lokalnih emitera.

“Zaštita autorskih prava i korišćenje autorskih djela nije u direktnoj nadležnosti Agencije, već naknade, definisane određenom tarifom, izdaje Ministarstvo ekonomskog razvoja. To je pitanje koje veoma opterećuje crnogorske medije, ali, moram naglasiti, da se one moraju plaćati. A, u kolikom iznosu, to je već dilema koju bi trebalo rješavati na osnovu međusektorske saradnje, prvenstveno Ministarstva za kulturu i medije i Ministarstva za ekonomski razvoj”, poručila je Bakić, koja je odgovorila i na pitanje zašto se, u skladu sa Zakonom, značajna finansijska sredstva izdvajaju za privatne, komercijalne emitere, kada bi oni trebalo sami sebe da izdržavaju, odnosno obezbijede sopstveno finansijsko poslovanje.

“Oni to i čine, a ako mislite na Fond za pluralizam, iz kojeg se, to je tačno, daje značajna svota komercijalnim emiterima, razlog je specifičnost crnogorske medijske scene. Crna Gora je dio jednog šireg medijskog tržišta, koje obuhvata zajedničko jezičko područje, što znači da su naši građani u velikom broju konzumenti tih medijskih sadržaja, a nemamo zaštitni mehanizam kada je riječ o učešću stranog kapitala, stranih kompanija i vlasnika. Publika od 600.000 stanovnika ne može da trpi toliki broj medija, a ako je naše medijsko tržište neefikasno, postavlja se pitanje zašto imamo veliki broj stranih medija. Nije potrebno veliko promišljanje da se razumije da oni ovdje nisu zbog profita, već uticaja razne vrste. To kreira javno mnjenje, a informacije koji nam pojedini takvi mediji plasiraju, nisu kredibilne. Fond za pluralizam upravo postoji kako bi komercijalni mediji dobili priliku da proizvode sadržaje koji odgovaraju našem prostoru i potrebama zajednice”, objasnila je Bakić, koja se osvrnula i na to kako vidi našu medijsku scenu u budućnosti.

“Naša medijska scena se i dalje mora unapređivati i prilagođavati evropskom zakonodavstvu, prije svega Evropskom aktu o slobodi medija (koji omogućava dalje jačanje položaja medija i novinara ) i Evropskom aktu o digitalnim uslugama (koji se tiče velikih platformi – pod kojima se podrazumijevaju i društvene mreže, kao i veliki pretraživači, i regulacije odnosa države i korisnika tih platformi). Sve to zahtijeva razradu u nacionalnom zakonodavstvu. Mediji u društvu imaju dvostruku ulogu – oni su refleksija društva, ali i snažno utiču na njega. Mediji i medijska zajednica kretaće se dalje na isti način kao i naše društvo, a ja sam uvjerena da je to ispravan pravac. Učlanjenje u EU donijeće i medijima evropske standarde, a sa druge strane stvoriti uslove da mediji mijenjaju svijest i društvo u pravom smjeru”, zaključila je direktorica Agencije za audiovizuelne medijske sadržaje, Sunčica Bakić.

The post Direktorica AMU, Sunčica Bakić: Što su nam donijeli novi medijski zakoni first appeared on BARinfo.

Studija je prezentirana u Podgorici na Okruglom stolu, u organizaciji AMU i Misije OEBS – a „Mjerenje medijske publike u Crnoj Gori – analiza sistema i metodologije mjerenja”, kojem su, uz predstavnike Radio Bara, prisustvovali i brojne druge kolege iz radijskih i televizijskih kuća, agencija za istraživanje javnog mnjenja, nevladinih organizacija koje se bave medijima i izbornim procesima, kao i predstavnici Ministarstva za kulturu i medije.

„Ova Studija je nastala u trenutku kada se crnogorski medijski sistem nalazi u fazi intenzivnog normativnog i institucionalnog usklađivanja sa evropskim standardima. Evropski akt o slobodi medija, koji je stupio na snagu u Evropskoj uniji, postavlja jasna pravila u pogledu transparentnosti, nepristrasnosti i provjerljivosti sistema mjerenja publike. Buduće izmjene i dopune našeg zakonodavstva, kao i dalje usklađivanje sa evropskim okvirom, trebalo bi da doprinesu unapređenju postojećeg sistema mjerenja”, kazala je direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge, Sunčica Bakić, koja je istakla da mjerenje publike nije samo tehničko pitanje statistike i metodologije.

„Ono je temelj tržišta oglašavanja, osnova za uređivačke i poslovne odluke, ali i važan indikator medijskog pluralizma i ravnopravnosti na tržištu. U malom i osjetljivom medijskom prostoru, kakvo je crnogorsko, svaka metodološka nejasnoća ili nedostatak transparentnosti, može imati značajne posljedice”, kazala je Bakić.

Studija analizira međunarodne dobre prakse u mjerenju publike, uključujući različite sisteme i savremena rješenja.

„Prepoznajući značaj ovog zadatka, Misija podržava Agenciju i druge aktere u razvoju standardizovane metodologije prilagođene Crnoj Gori. Ona bi trebalo da se zasniva na izvodljivosti, transparentnosti i usklađenosti sa međunarodnim dobrim praksama”, podvukao je na Okruglom stolu i zamjenik šefa Misije OEBS -a u Crnoj Gori, Đovani Gabasi.

Studiju je prezentirao jedan od autora, Stanislav Bender, koji je naveo da su već samim istraživanjem podstakli medije da se mijenjaju.

„Evropski akt o slobodi medija ( EMFA ) propisuje sedam principa u metodologiji – transparentnost, nepristrasnost, uključivost, proporcionalnost, nediskriminaciju, upoređivanje i provjerljivost. Bitno je koji se podaci uzimaju za mjerenje publike. Pojedine agencije se oslanjaju na popis stanovništva, grupu 60 plus godina, stepen obrazovanja, nekada su, na primjer, zastupljeni sjever i primorje, a podzastupljen centar. Sve to utiče na konačni rezultat. U poređenju sa razvijenim tržištima, metodologija u Crnoj Gori je konzervativna”, kazao je Bender, koji je istakao da procenat gledanosti nije pokazatelj povjerenja. Medij može imati visoku gledanost, ali mali procenat građana koji mu vjeruju.

Agencija za audiovizuelne medijske usluge, u skladu sa Zakonom, jednom godišnje sprovodi istraživanje javnog mnjenja o gledanosti, slušanosti i povjerenju građana. I dalje postoji visok procenat povjerenja u lokalne emitere i Radio, a kako je kazala direktorka Sunčica Bakić, istraživanja pokazuju da je Radio danas profitabilniji medij od Televizije. Pokazalo se da na dnevnom nivou, Radio sluša 35 posto, a na nedjeljnom 60 posto građana.

„Radio pokriva mali broj opština i ne može se mjeriti na isti način, jer nema tu međunarodnu komponentu. Cilj studije nije bio da tražimo greške kod IPSOS -a ili Telekoma, koji jedini pružaju uslugu ove vrste, već da sagledamo gdje postoje greške i unaprijedimo taj sistem”, zaključila je direktorka AMU, Sunčica Bakić.

Učesnici (direktorka TV „Vijesti” Marijana Bojanić i direktor RTV Podgorica Vladimir Otašević) osvrnuli su se na poslednje istraživanje koje pokazalo pad gledanosti Gradske TV za 50 procenata, a TV Vijesti 20 do 30 posto, u šta su izrazili sumnju.

Generalno, primjetan je pad u gledanosti televizija, a porast kada je riječ o internet platformama, čulo se još na Okruglom stolu.

Direktor RTV Herceg Novi, Gligo Tomanović, skrenuo je pažnju da bi trebalo razgraničiti linearne od Internet usluga, a Srđan Filipović, istaknuti medijski radnik u Crnoj Gori, koji upravlja sa nekoliko radijskih stanica, uz opasku da se Radio sluša mnogo više nego što je to opšta percepcija, upozorio je da se ne rade kvalitetna istraživanja kada je riječ o tom mediju.

Zamjenik šefa Misije OEBS – a u Crnoj Gori, Đovani Gabasi, zahvalio se Agenciji za audiovizuelne medijske usluge na kontinuiranom liderstvu i posvećenosti unapređenju medijske pismenosti, jačanju sistema mjerenja publike i poboljšanju pristupačnosti za osobe sa invaliditetom.

The post Crnoj Gori potrebna jedinstvena i međunarodno priznata metodologija u mjerenju gledanosti i slušanosti medija first appeared on BARinfo.

Organizator okruglog stola je NVO Media centar, a modeli koji su predstavljeni nastali su u okviru projekta „Učešće nevladinih organizacija u profesionalizaciji lokalnih javnih emitera“ koji ima za cilj da skupštine opština 15 lokalnih samouprava usvoje i primijene ove opšte akte u lokalnim javnim emiterima.

Ipak, kako Radio Bar saznaje, pozivu se odazvala jedino Opština Bar, odnosno Srđan Lekić, sekretar Sekretarijata za kulturu. Osim njega, prisustvovali su predstavnici lokalnih uprava Plava, Gusinja i Žabljaka, koje nemaju lokalne emitere, ali žele da ih osnuju. Naš medij je predstavljao Neđeljko Đurović, član Savjeta Radio Bara.

Nakon uvodnih obraćanja Gorana Đurovića, direktora Media centra i Neđeljka Rudovića, direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, ključne segmente Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama koji se odnose na lokalne javne emitere predstavila je Sunčica Bakić, direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Neđeljko Đurović je ukazao na spornu implementaciju člana 49, stav 3 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, odnosno na to da u slučaju Opštine Bar, prilikom usvajanja budžeta za tekuću godinu, nije ispoštovana preporuka Direktorata.

“S obzirom da sam bio, kao član savjeta LJE ‘Radio Bar’ učesnik u javnoj diskusiji, a tu je i sekretar Sekretarijata za kulturu, koji može da potvdi, na moj osvrt i na ukazivanje na vašu preporuku, predlagači Odluke o Budžetu Opštine Bar za 2025. godinu nijesu uvrstili iznos koji je trebalo da bude predviđen insistirali su na doslovnom tumačenju ove nejasne i kontradiktorne zakonske odredbe. U slučaju našeg lokalnog javnog emitera, radi se o iznosu koji nas je u velikoj mjeri uskratio za opremanje i za kadrovsko osnaživanje rada naše medijske kuće. Među prvima ostvarili smo 20 odsto autonomnog autorskog programa, ali bez odgovarajuće elektronske opreme i kadrovskog potencijala, teško da ćemo u narednom periodu moći da na adekvatan način odgovorimo, po kvalitetu tog programa. Mislim da će se i ostali lokalni emiteri susresti sa tim problemom. Htio bih da ukažem da nijeste obavili anketiranje svih lokalnih javnih emitera da li su Odluke o budžetu uvrstile ono što je Zakon predvidio. Da smo za ovu priliku imali te podatke, mislim da bismo imali evidentan pokazatelj kako i na koji način predstavnici lokalnih vlasti uvažavaju rad lokalnih javnih emitera. Stoga poručujem da bi bilo korisno da danas kao učesnici ovog Okruglog stola zatražimo od Ministarstva kulture i medija što hitniju izmjenu spornog člana zakona i to u roku do prvog jula ove godine, jer bi time bilo omogućeno da odluke o budžetima lokalnih samouprava budu usklađene sa tom normom” kazao je on.

 Đurović je istakao da je potrebno poslati jasnu, oštru osudu svih tendencioznih netačnih informacija koje kruže u medijima.

 “Činjenica da govor mržnje ostavljamo isključivo u nadležnost Uprave policije i Tužilaštva nije odgovarajuća. Moram da ukažem na detalj da često čujemo predstavnike državnog tužilaštva da nemaju dovoljno kapaciteta za neke od aktivnosti koje su često predmet medijskog interesovanja i da očekuju od stručne javnosti da im pruži podršku. Recimo, kad se govori o primjerima korupcije, privrednog i ekonomskog kriminaliteta, oni kažu da nemaju dovoljno stručnjaka za tu vrstu forenzike. Ako bi mi kao stručna javnost, predstavnici medija, Direktorata, Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge, ih uputili na to da oni po određenom pitanju moraju da preduzmu aktivnosti, mislim da bi poslali jasnu poruku. Sa ovoga skupa bih zamolio da zauzmemo takav stav. Na kraju, vezano za implementaciju zakonskog teksta, s obzirom da od marta tekuće godine kreće njegova primjena, predložio bih da ostavimo period od godinu do godinu i po, s obzirom da ima rokova koji su u koliziji, konkretno kad se tiče organa upravljanja i nekih postupaka. Kao predlagači, trebalo bi da obavite anketu – bilo bi dobro u novembru ili decembru, kada se i završavaju programski akti, kada ćemo moći da vidimo kako su prošle javne rasprave vezano za naše programske akte prema građanima, i da u martu iduće godine imamo jasne pokazatelje kako jedinice lokalne samouprave finansiraju naš rad. Imaćete jasan pokazatelj šta treba u zakonskom tekstu promijeniti, pri čemu, gospodine Đuroviću i gospodine Rudoviću, ukazujem na to da bi sada trebalo da imamo jedan jasan zaključak, da se dođe do promjene člana 49 ovog zakona, u hitnoj proceduri. Između ostalog i zato što bi, kada su u pitanju naše medijske kuće, mogli da nesmetano obavimo postupak javnih nabavki. Ako bi dobili sredstva koja nismo dobili Odlukama o budžetu, do prvog juna mi bi mogli da ispoštujemo rokove, shodno Zakonu o javnim nabavkama i da na taj način kovalidiramo štetu koja je evidentno nastala. Kad budete uradili analizu, vidjećete da nisu samo Opština Bar, Rožaje i Cetinje doživjeli taj tretman, jer mi kao pravnici ne znamo zlonamjerno tumačenje – dobijate jasnu instrukciju da li je norma jasna ili nije. Od strane predlagača odluke, u ovom slučaju Odluke o budžetu dobili smo mišljenje da ona nije ostvariva. Zamolio bih da u predstojećem periodu, u komunikaciji sa nama, jasno evidentiramo propuste ili nejasnoće, pri čemu već sada mogu da kandidujem činjenicu da ćemo imati dosta poteškoća kada je u pitanju imenovanje članova Savjeta iz redova civilnog sektora, s obzirom da u većini naših gradova ne postoje jasno definisane procedure i ta konstatacija da li je neka institucija pod političkim uticajem ili nije, zapravo proizilazi iz toga, jer nije jasno definisana sama procedura. Mi ćemo ovim zakonom jedan dio toga moći da usmjerimo i kanališemo, ali konkretan angažman na nivou lokalnog civilnog sektora je često nešto što je fluidno i nije, sa stanovišta dobre prakse, ujednačeno” apostrofirao je član Savjeta Radio Bara, Neđeljko Đurović.

“Ja ne smatram da su u ovom trenutku niti Univerzitet Crne Gore, niti ostale institucije, niti Unije poslodavaca, osim jedne sindikalne organizacije – Unije slobodnih sindikata, da postoje slobodne državne institucije, na koje nema neprimjerenog partijskog uticaja. Jednako ćete moći da ostvarite partijski i politički uticaj preko Univerziteta Crne Gore, PEN centra ili neke druge institucije, kao i preko nevladinih organizacija. Dakle, suština jeste da se zaista traži da se institucije oslobode pritiska i da pošalju ljude koji su od integriteta. Crnogorska akademija nauka (CANU) je do skora imala u Savjetu RTCG, poslije jednog velikog Perka Vukotića, do skora člana koji je pokazao u procesu oko imenovanja generalnog direktora, da je osoba bez elementarnog profesionalnog integriteta”, kazao je Goran Đurović.

On je dodao da je, kada je u pitanju govor mržnje, tačno da su Uprava policije i Tužilaštvo organi koji moraju po službenoj dužnosti da se time bave.

“Ali vi, za razliku od mnogih drugih emitera, imate mogućnost da kroz programske profesionalne standarde, kao akte koje ima svaki javni emiter, možete da kroz tu vašu samoregulaciju suzbijate ono što je širenje govora mržnje, što će se dešavati i kod pojedinih lokalnih javnih emitera, ukoliko ne obrate pažnju” dodao je on.

“Iskustvo nas uči da svi ovi zakoni mogu da ne važe ako osnivač odluči da ne uplaćuje sredstva. Imate primjer Radio Cetinja – svim korisnicima Budžeta u Cetinju uplaćivane su pare, Radio Cetinju nisu, tako da se mora naći mehanizam i da se to riješi”, kazao je predstavnik cetinjskog lokalnog emitera Mladen Zadrima.

“Mi upravo analiziramo budžete 15 jedinica lokalne samouprave u dijelu koji se tiče finansiranja lokalnih javnih emitera i imaćemo za koji dan zaokruženu informaciju, jer nas vrlo zanima. Ja ću vrlo precizno saopštiti svoje viđenje: one opštine koje su na ovaj način tumačile član 49 nijesu saveznici svojih lokalnih javnih emitera i to sada pokazuju na djelu i žao mi je zbog toga. Kao što sam rekao, tehničke izmjene zakona bile su spremne još u decembru, biće vrlo brzo procesuirane. Naša je obaveza da sve greške otklonimo. Pitanje koje je važno za cijelo društvo je priča o govoru mržnje i na koji mu se način suprotstaviti. Norme svi znamo, niko nije izuzet od gonjenja i sankcionisanja zbog govora mržnje, čak ni oni mediji koji ne žele da se upišu u evidenciju, svi oni potpadaju pod Krivični zakonik ili Zakon o javnom redu i miru ili Zakon o medijima i Zakon o zabrani diskriminacije. Ne može niko očekivati da,  ako mi sad imamo poplavu raznih objava na društvenim mrežama, pa imamo stotine ili hiljade ljudi koji ulaze u opasnu zonu objavljivanja ili dijeljenja štetnog ili nezakonitog sadržaja, da nadležno Tužilaštvo može procesuirati sve njih. Ali može dati dobar primjer, a pravosuđe može dati još bolji primjer određivanjem visine kazne. Jer, po zakonu, ili će ići u zatvor tri mjeseca do tri godine, ili će platiti do pet hiljada eura. Norme postoje, a nadležni tužilački i pravosudni organi mogu dati dobar primjer” istakao je Neđeljko Rudović.

“Po meni, suština priče je da sva Crna Gora zna ko je sebi dao za pravo da truje društvo govorom mržnje, da postoji institucija koja će na tu osobu, tu organizaciju ili grupu, pokazati prstom i mi ćemo to uveče vidjeti na TV ekranima i na portalima. Medijskom strategijom je predviđeno da postoji takva organizacija i ona će se zvati Mreža za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i on line nasilja. Nadam se da ćemo uspjeti da je oformimo” dodao je on.

Sekretar za kulturu u Opštini Bar, Srđan Lekić, kazao je da je ovaj okrugili sto možda trebalo ranije organizovati, s obzirom da je zakon usvojen u junu.

“Mi smo iz Opštine Bar krajem decembra uskladili Odluku o osnivanju lokalnog javnog emitera sa zakonom. Dva-tri puta sam se čuo sa gospodinom Rudovićem. Nisam pravnik, međutim, postoji pravna nedoumica oko famoznog člana 49. Drago mi je što čujem da su tehničke izmjene Zakona završene i da će ići u proceduru. Opština Bar, kao što je i do sada, na osnovu ugovora o pružanju javnih usluga i finansiranju medijskih sadržaja prema Lokalnom javnom emiteru izmirivala svoje obaveze, neće biti prepreka da i dalje to radimo i da uskladimo, tj. izvršimo i izmjenu ove odluke, sa tačnim procentom. Na zadnjoj sjednici Skupštine ja sam predlagao odluku, koja je usvojena bez diskusije i vlasti i opozicije. Da se još neko zainteresovao, možda bi bila i bolja” kazao je Lekić.

Tokom diskusije iskristalisao se zaključak da je na nivou države neophodno formiranje Mreže protiv govora mržnje, dezinformacija i on line nasilja, a potencirana je i potreba ponovnog aktiviranja Unije lokalnih javnih emitera (ULES).

The post Okrugli sto o sprovođenju Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama first appeared on BARinfo.

S obzirom da je najznačajnija novina drugačiji model finansiranja javnih emitera, koji je trebalo da obezbijedi njihovu stabilnost i nezavisnost, a da je član 49 novog Zakona koji se odnosi na ovu oblast sporan i nije u skladu sa ovom početnom intencijom i onim što je dogovoreno sa medijskom zajednicom prilikom kreiranja Nacrta Zakona, Agencija za audiovizuelne medijske usluge će uputiti hitnu urgenciju Ministarstvu kulture i medija kako bi se amandmanski reagovalo i stvorili uslovi za punu i pravu primjenu zakonskih odredbi. Takođe, biće upućen i dopis svim lokalnim upravama da se što prije pristupi usklađivanju akata sa novom regulativom i na taj način izbjegne pravni vakuum i eventualne sankcije koje bi u protivnom, Agencija morala da primjeni.

Na poziv Agencije za audiovizuelne medijske usluge danas je u Podgorici održan sastanak sa predstavnicima lokalnih javnih emitera kojem je prisustvovao direktor Radio Bara, mr Ivan Jovović sa saradnicima. Fokus razgovora bio je na novom Zakonu o audio vizuelnim uslugama i obavezama lokalnih uprava i javnih emitera u njegovoj implementaciji.

Direktorka Agencije za elektronske medije, Sunčica Bakić kazala je da bi već trebalo ući u proceduru izmjene osnivačkih akata kako bi budžeti lokalnih emitera za narednu godinu bili usklađeni sa novim Zakonom.

Direktor LJE ” Radio Bar” mr Ivan Jovović, upozorio je na veoma sporan član 49 novog Zakona koji se odnosi na finansiranje lokalnih emitera.

„Ovaj, veoma važan član Zakona , od kojeg zavisi budućnost lokalnih javnih emitera je neprimjenjiv u praksi, jer se budžet nijednog pravnog subjekta na nivou države i lokalnih uprava, ne vezuje ni u kom smislu za kapitalne izdatke i dugovanja, već za ukupni budžet, kako je i bio definisan Nacrt ovog Zakona. Ovakva pravna norma je neodrživa i apsurdna, a njenom primjenom lokalni javni emiteri bili bi onemogućeni da rade ili bi bili prinuđeni da redukuju programske sadržaje i otpuštaju radnike. Znači, ne bi mogli govoriti o progresu i unapređenju, već bi ovo bio veliki korak unazad, što je nedopustivo u ambijentu u kojem su se lokalni javni emiteri pokazali kao najbolji reprezenti istinitog i objektivnog informisanja”, naglasio je Jovović, koji je sugerisao da se radi o jednoj riječi u spornoj normi, što može, kako je kazao, biti i tehnička greška koju je neminovno ispraviti.

Sa tim su se saglasili predstavnici Agencije i direktori svih lokalnih javnih emitera koji su prisustvovali sastanku. Zato je odlučeno da Agencija za elektronske medije uputi dopis Ministarstvu kulture i medija, kako bi predložili Vladi, a zatim i Skupštini amandman kojim bi bio korigovan taj član Zakona.

Direktorka Agencije, Sunčica Bakić, skrenula je pažnju i na nove odredbe Zakona koje se odnose na sopstvenu programsku produkciju.

„Lokalni emiteri moraju imati najmanje 20 do 30 posto sopstvenih programskih sadržaja, što neće biti problem za Radio Bar i Radio Kotor, koji imaju stabilne programske šeme, ali će o tome morati da vode računa neki drugi lokalni mediji”, kazala je Bakić, koja je podsjetila da lokalni emiteri mogu imati jedan radijski i jedan televizijski program.

The post Izazovi u primjeni novog Zakona o audiovizuelnim uslugama first appeared on BARinfo.

Pritisci na novinare obuhvataju cijeli spektar vidljivih i nevidljivih mehanizama, od ekonomske ugroženosti (niske plate), pritisaka političara i nosilaca funkcija, dezinformacija svih vrsta kojima se društvo polarizuje i radikalizuje, do prijetnji i fizičkih napada na novinare – čulo se na današnjoj konferenciji u Podgorici, koju je, u okviru projekta „Aktivne OCD u razvoju medijskih politika“ organizovao Media centar u saradnji sa Medijskom asocijacijom Jugoistočne Evrope.

„Tradicionalni crnogorski mediji se dobro nose sa izazovima današnjice i dominantno ne kreiraju lažne vijesti, ali zato ‘bujaju’ portali koji prenose dezinformacije i nerijetko se služe i govorom mržnje“, kazala je ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović, koja je potvrdila očekivanje da će uskoro biti usvojeni novi medijski zakoni, uz uvjerenje da bi oni znatno trebalo da poboljšaju uslove za rad medija i doprinesu njihovoj nezavisnosti i kredibilnosti. Ona je navela da su nacrti zakona trenutno pred Evropskom komisijom, i ukoliko dobiju „zeleno svijetlo“ biće proslijeđeni našim poslanicima na usvajanje.

Direktor direktorata za medije, Neđeljko Rudović se, takođe, nada skorom usvajanju tri nova medijska zakona sa, kako je naveo, više od dvadeset suštinskih novina u odnosu na važeće norme.

„Profesionalni i održivi mediji, slobodno novinarstvo i javni interes da građani budu cjelovito, istinito i blagovremeno informisani su konačan cilj“, kazao je Rudović, koji je naglasio da je novom zakonskom regulativom predviđeno da lokalni javni emiteri, po analogiji sa nacionalnim javnim servisom, imaju stabilno finansiranje na osnovu predviđenog procenta koje lokalne uprave moraju izdvojiti u tu svrhu. 

Istaknut je značaj lokalnih javnih emitera u objektivnom i kredibilnom informisanju građana i praćenju njihovih potreba, ali i naglašeno da su izloženi pritiscima koji se ogledaju, između ostalog, i u neodgovarajućem finansiranju i novinarskim platama znatno nižim od prosječnih u državi.

Agencija za elektronske medije trebalo bi da ima veća ovlašćenja jer, kako je navela direktorka, Sunčica Bakić, do sada su izostali adekvatni mehanizmi za efikasno djelovanje.

Vuk Maraš, direktor Medijske asocijacije za Jugoistočnu Evropu, istakao je da je neophodno što prije usvojiti nove zakone, evidenciju medija ustanoviti kao obaveznu, a skrenuo je pažnju i na to da su kriterijumi za izbor članova Savjeta lokalnih javnih emitera u novoj zakonskoj regulativi unaprijeđeni, ali da nije dobro da sadašnji sastav tih tijela ostane u mandatu do kraja. On smatra da je samoregulacija nedovoljna, kao i da mali broj medija posjeduje tu vrstu kontrole i korekcije. O ograničenjima i perspektivama samoregulacije govorila je ombudsmanka „Vijesti“, Paula Petričević.

Ekspertkinja u oblasti medija, Sandra Bašić Hrvatin, navela je da su u Sloveniji bili prinuđeni da uvedu neku vrstu „samoupravljanja“ u medijima, jer su se dosadašnji modeli pokazali kao neodgovarajući.

Marijana Camović Veličković, potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore, osvrnula se na težak položaj zaposlenih u ovoj branši, koji su prinuđeni, da zbog niskih zarada rade više poslova istovremeno, „iscrpljujući se na taj način, što na kraju utiče i na kvalitet odrađenog“.

O bezbjednosti novinara i novinarki govorio je Mihailo Jovović, predsjednik Komisije za istraživanje napada na novinare, a o novim aktima Evropske unije u oblasti medija i perspektive, Alen Musaefendić iz Sektora za strateško komuniciranje Evropske službe za spoljne poslove.

The post Okruženje za rad medija i dalje nepovoljno – zaključak sa današnje konferencije u Podgorici first appeared on BARinfo.

Istraživanje o medijskoj pismenosti u Crnoj Gori, koje je sprovedeno uz podršku Misije OEBS-a, dio je aktivnosti Ministarstva za kulturu i medije, kao i Agencije za elektronske medije, koje bi trebalo da podignu svijest građana o značaju selektivnog i kritičkog usvajanja dostupnih informacija.

„Prisutnu infodemiju ne mora nužno da prati objektivnost i istinitost. Senzacionalizam, govor mržnje i lažni narativ koji je ovladao medijskom scenom, ukazuje na neophodnost i značaj medijskog opismenjavanja građana. Nažalost, prema istraživanju NVO „Instituta za otvoreno društvo“ u Sofiji, 2021. godine, koje je korišteno u izradi Medijske strategije, pokazalo je da je Crna Gora na dnu ljestvice kada je riječ o medijskoj pismenosti“, kazala je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja je istakla da je u sklopu Medijske strategije predviđeno niz aktivnosti na poboljšanju u ovoj oblasti, prvenstveno formiranje Nacionalnog Savjeta i zajedničko djelovanje sa partnerima na ovom važnom poslu – Agencijom za elektronske medije, Ministarstvom prosvjete, NVO sektorom, građanima. Ona je podsjetila i na opravdanu inicijativu za uvođenje u škole predmeta Medijska pismenost.

Sunčica Bakić, direktorka Agencije za elektronske medije, kazala je da je uloga tradicionalne regulacije u uslovima značajnih društvenih i informatičkih promjena, dovedena u pitanje.

„Sistemski moramo djelovati kako bi zaštitili građane od neprimjerenih sadržaja. Agencija za elektronske medije je još 2017. usvojila Program razvoja i analize medijske pismenosti kako bi postigli trajne efekte. U tome nam snažno pomaže Misija OEBS-a u Crnoj Gori, uz čiju podršku smo 2022. godine izdali priručnik „Medijska i digitalna pismenost“. Djeca su nam najvažnija ciljna grupa, zato ćemo zajedno organizovati edukativne radionice” poručila je Bakić.

Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Dominique Waag, objasnila je zašto ova važna evropska organizacija pomaže u uspostavljanju medijske pismenosti u našoj državi.

„Medijski pismenim pojedincima je omogućeno da razumiju medijski sadržaj, preispitaju njegov kredibilitet i tumače osnovne poruke, što su sve važne vještine u očuvanju demokratije. Na primjer, preuzimanje neprovjerenog sadržaja iz različitih izvora, što je poznato kao ‘copy-paste’ novinarstvo, posebno u onlajn medijima, dovodi do širenja lažnih narativa. A, kada se neprovjerene vijesti šire iz više izvora, kod čitalaca se može stvoriti iluzija da su one istinite, s obzirom na široko medijsko prisustvo. To nije tema samo u Crnoj Gori, već u gotovo svim zemljama svijeta”, kazala je Waag, koja je potencirala značajnu ulogu profesionalnih novinara i javnih servisa.

“Oni mogu biti protivotrov za lažne i obmanjujuće informacije, tako što će građanima plasirati provjerene i na činjenicama bazirane vijesti, ublažavajući govor mržnje i nudeći više stanovišta. Mi u OEBS-u smo uvjereni u važnost uloge profesionalnih i etičkih novinara, koji služe javnom interesu, posebno zaposlenih u javnom servisu”, zaključila je.

Rezultati istraživanja IPSOS-a, koje je prezentirao Vladimir Raičević, pokazali su široku upotrebu društvenih mreža i web portala u informisanju. Tri četvrtine građana posjeduje nalog na nekoj od društvenih mreža, a 95 % ima pristup Internetu. U prosjeku, građani provode dva sata na Internetu dnevno, a 21 odsto čak šest sati, što govori o velikoj izloženosti različitim informacijama.

„Najveći broj građana se i dalje najviše informiše putem televizije, a zatim online medija. Radio se polako, ali sigurno vraća na medijsku scenu, iako su mu nekada prognozirali odumiranje. Razlog je jasan – brza dinamika života, puno vremena koje provodimo u prevozu ili dugotrajan rad za kompjuterom, omogućavaju nam da se najlakše i najbrže informišemo putem radio programa, odnosno da istovremeno obavljamo radne i druge obaveze i slušamo radio”, kazao je Raičević.

The post Medijska pismenost na veoma niskom nivou – sistemskim djelovanjem protiv lažnih i neprimjerenih sadržaja first appeared on BARinfo.

Govoreno je i o borbi medija za održivost ili čak opstanak na tržištu u vrijeme kada se od njih očekuje da stalno i sve brže prilagođavaju svoju ponudu sadržaja preko različitih platformi i za različite ciljne grupe. Panelisti su pokušali da daju odgovore na pitanja kako motivisati i mobilisati različite subjekte da rade na unapređenju medijskih zakona i regulative. Značajna pažnja posvećena je i razmatranju načina za podizanje svijesti i razumijevanja važnosti ulaganja u adekvatan vid regulacije zabranjenih u odnosu na štetne sadržaje, posebno kad su u pitanju maloljetnici, manjine i manje zastupljene (ranjive) grupe.

U osvrtu na predan i učinkovit rad tokom protekle dvije decenije, sa skupa je poručeno da je „Agencija rasla i oblikovala se prema potrebama i promjenama svijeta oko nas, a dokaz tome je uloga koju je odigrala u napretku elektronskih medija u Crnoj Gori“. Konferenciju je poslužila kao sveobughvatna, ozbiljna platforma za otvoreni razgovor o temama koje crnogorsku medijsku scenu očekuju u budućnosti, stvaranje novih kontakata, razmjenu ideja i izgradnju mreže i saradnje.

Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović je istakla da će taj resor podržati razvoj medijskog pluralizma i odgovoriti na prijetnje profesionalnom i etičkom izvještavanju. Naglasila je, pritom, da je novinarska profesija neizvjesno polje, pa niko sa sigurnošću ne može znati koliki će u budućnosti biti značaj novinara i novinarstva, koji će se mediji još pojaviti, kako će se taj, sve veći prostor, regulisati, kako će se prema informacijama ponašati krajnji korisnici čija je pažnja svedena na desetine sekundi.

„Drago mi je da ove panele organizuje Agencija za elektronske medije, kao regulatorno tijelo, koje i treba da ima najsnažnije poluge regulacije u svom domenu. Takođe, drago mi je i da je cijeli region tu. Crna Gora trenutno ima 222 medija, u kojima radi 2000 medijskih radnika. Budućnost novinarstva? Vama je teško raditi u ovoj konkurenciji, u ovakvim uslovima rada, a tu su i prekovremeni sati, pritisci urednika. Opredijeljeni smo da podržimo raznolikost glasova, mišljenja i pitanja o kojima se javno raspravlja, ali i pluralnost medija i kohabitaciju državnih, privatnih medija i medijske zajednice”, poruka je Vujović.

Crnogorskoj medijskoj sceni je, kako smatra, potrebna jača samoregulacija kojom bi se unaprijedio kvalitet izvještavanja, jer i pored truda, doprinos postojećih samoregulatornih tijela promociji i poštovanju Kodeksa novinara, nije dovoljan.

“Takođe, nacrtima novih zakona je predviđeno jačanje nezavisnosti i efikasnosti regulatora u oblasti elektronskih medija, kao i veći opseg nadležnosti i veće mogućnosti za reagovanje u slučajevima kršenja standarda i propisa”, istakla je Vujović. 

Ministarstvo kulture i medija će, podvukla je, brinuti o tom sektoru pomoću unapređenja medijskih zakona, kao i o zaposlenim u medijima, definiciji novinara, uslovima u kojima rade, smanjenju političke pritiske na autore, dati glas kod izbora urednika, zaštititi od odavanja izvora, raditi na specijalizovanim znanjima novinara i edukacijama, kao i prevenirati i procesuirati  napade kojima je ova struka, nažalost, izložena.
Novina koja je predviđena Medijskom strategijom i medijskim zakonima je, kako je dodala, obaveza medija da budu članovi kolektivnog ili formiraju sopstveno samoregulatorno tijelo, kako bi se u potpunosti osiguralo poštovanje standarda medijske zajednice, kao i osnivanje Mreže za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i onlajn nasilja. Ministarka je navela i da pitanje pravnog regulisanja portala, njihove obaveze da se registruju, vlasništvo nad poratalima, i dalje ostaju tema za razmišljanje.

„Pitanje je tanke granice između regulacije i transparentnosti, ali i uvažavanja lokalnog konteksta. Medijski zakoni uvijek su kontroverzni i nikad neće svi biti zadovoljni. Ono što je moj cilj su precizne formulacije, balansirani pristup, konsultacije ekosistema, partijska usaglašavanja širokog spektra da se nađe najbolji način za unapređenje. Zato što medijski zakoni nisu samo medijski, već utiču na atmosferu u zemlji, utiču na njen EU put i inspirišu građane u budućnosti“, kazala je Vujović i izrazila uvjerenje da „uzimajući u obzir sve napore uložene tokom prethodnih godina, kao i da tek predstoji veliki broj aktivnosti kada počne realizacija aktivnosti iz Medijske strategije i primjena seta medijskih zakona nakon usvajanja, prve rezultate možemo očekivati već naredne godine”. 

“Zalažemo se za slobodu izražavanja, a posebno apelujemo, uvijek, na odgovornost za izgovorenu riječ javnih poslenika koji dominiraju u političkom društvu, kao što je slučaj u Crnoj Gori, gdje su političari najveći influenseri. Apelujemo i na principe i profesionalnost u radu medija, da ne podržavaju i ne prenose ovakve sadržaje. Želimo kreirati slobodnu i civilizovanu javnu sferu i medije kao ključ za ovaj cilj, za dobar društveni balans. Ono čemu se divim kod Zapadnih medija je važna kombinacija kvaliteta informacija i odgovorno izvještavanje. Sve u svemu, ova Vlada ima viziju koju još usaglašavamo, i dobićemo fidbek, i poboljšanja, svakako prije usvajanja paketa medijskih zakona”, zaključila je Vujović.

Predsjednik Savjeta agencije za elektronske medije, Branko Bošković procjenjuje da je „u dijelu koji je pod kontrolom Agencije, napravljen značajan iskorak za koji su, prije svega, zaslužni mediji“.

„Mi smo bili neka vrsta kontrolnog mehanizma koji je pratio procese i ukazivao na njegove dobre i loše strane. Sloboda govora je jedini način da pokažemo jedni drugima šta želimo, mislimo, osjećamo. O svom govoru moramo voditi računa i imati obzira prema drugima, a mediji predstavljau prozor kroz koji javnost posmatra događaje oko sebe, ali i filter koji stoji na tom prozoru. Osim informativne uloge, mediji su uvijek, a danas posebno, kreirali javno mnjenje, pa treba makar neformalno postaviti prioritete, vodeći računa da javni i komercijalni interes ne dođu u sukob“, kategoričan je Bošković, uz napomenu da prilikom izvještavanja treba voditi računa o poštovanju dostojanstva, jednakosti, otvorenosti, odgovornosti.

Podsjetio je da u kompletnom procesu medijskog izvještavanja, regulatori imaju važnu ulogu da, vodeći računa o slobodi govora i prate poštovanje standarda, nepristrasno i nepokleknuvši pod pritiscima.

„Agencija će se, po usvajanju Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama donekle promijeniti i proširiti njene nadležnosti, ali će principi po kojima funkcionišemo, ostati isti“, podcrtao je Bošković.

Direktorica Agencije za elektronske medije, Sunčica Bakić je u retrospektivi rada ovog tijela, osnovanog 2003. godine, podsjetila da je intencija bila da se u sklopu medijske reforme smanji uticaj države na medije.

„Jasno je da je tehnologija za proteklih 20 godina napredovala velikom brzinom. Ovaj događaj nismo napravili da bismo prepotentno duvali svjećice i primali čestitke. Želimo da razmotrimo proces koji nas je doveo do sadašnjeg trenutka i razgovaramo o izazovima i budućnosti novinarstva, medija, regulacije i onoga što građani Crne Gore od svih nas očekuju. Trebaće nam odgovor i na neka veoma stara pitanja: šta sve treba regulisati, koja je uloga države, koji je odnos regulatora, gdje je razlika između etike i poštovanja zakona? Ako imamo problem da odgovorimo na njih, kada govorimo o najstarijim medijima, kakve su nam šanse sa novima koji su već stupili na scenu?“, pita se Bakić.

Podsjetila je da se broj radio i TV programa u Crnoj Gori za 20 godina uvećao više nego duplo i istakla da 95 posto domaćinstava ima neki od kablovskih priključaka, što je domaće medije izložilo međunarodnoj konkurenciji.

„Na dramatičan razvoj tehnologije, reagovali smo povremenim ad hoc izmjenama zakonskog okvira, bez strateške vizije, bez jačanja pozicije javnih servisa i nezavisnog regulatora, bez ozbiljnih, na podacima zasnovanih, analiza. Naivno smo očekivali da će broj medija demonopolizovati državni, smanjiti politički uticaj i dovesti do prijeko potrebnog pluralizma. I, pogriješili smo: dobili smo medije koji ne mogu prihodima sa tržišta finansirati nezavistan i kvalitetan program“, procjenjuje direktorica Agencije za elektronske medije, koja je u obraćanju apostrofirala da „u takvim medijima rade nedovoljno plaćeni novinari, od kojih kao društvo očekujemo da rade u našem interesu, a ne reagujemo kada su predmetom napada, ako ne fizičkih, onda anonimnih na društvenim mrežama“.

Decidna je da je krajnje vrijeme da crnogorske propise uskladimo sa crnogorskim regulatornim okvirom, ali i da postavimo osnove za rješavanje naših pitanja.

„Tri ključna, bez kojih ne možemo očekivati napredak, su pitanje finansijske održivosti medijskog sistema, medijskog vlasništva, uspostavljanje samoregulacije. Za ovo će biti potrebna posvećenost struke, da se pronađu modeli koji će funkcionisati na crnogorskom tržištu, politička volja da se oni usvoje, kao i jačanje pozicije Agencije za elektronske medije“, kazala je Bakić. Razlažući pitanje da li se može mijenjati medijski sistem, ako se ne mijenja društvo u kome on postoji, iskazala je mišljenje da je potrebno kontinuirano i istovremeno raditi na jačanju transparentnosti i odgovornosti u medijima, edukaciji građana na polju medijske pismenosti, podršci slobodnim medijima, izgradnji relevantnih javnih servisa.

Na prvom panelu međunarodne konferencije, kojoj su prisustvovali i predstavnici LJE Radio Bar, pod nazivom „Budućnost novinarstva“ moderator je bio Adnan Rondić iz Al Jazzera Balkans, a učesnici Jelena Obućina, sa Televizije Nova S (Srbija), Petar Komnenić, TV Vijesti (Crna Gora), Ivana Brkić Tomljenović, RTL Televizija (Hrvatska) i Nikola Marković, RTV Nikšić. Drugom tribinom „Budućnost medija“ moderirao je  Jaša Jovićević iz Agencije MINA (Crna Gora). Učesnici su bili Boris Raonić, RTV Crne Gore, Omer Karabeg, Radio Slobodna Evropa (Češka), Darko Šuković, Radio Antena M i Aleksandar Trifunović, Magazin BUKA (BiH). Jadranka Vojvodić iz Agencije za elektronske medije bila je moderatorka tribine „Budućnost regulacije“ na kojoj su učestvovali Francesco Sciacchitano AGCOM (Italija), Robert Tomljenović, Agencija za elektroničke medije (Hrvatska), Neđeljko Rudović, Ministarstvo kulture i medija (Crna Gora) i Ranko Vujović, Medijski savjet za samoregulaciju (Crna Gora). „Budućnost iz ugla korisnika AEM“, naziv je panela kojim je moderirala Elvira Ceković iz Agencije za elektronske medije, a učestvovali su Tea Gorjanc Prelević, NVO akcija za ljudska prava (Crna Gora), Milan Todorović, Regulatorno telo za elektronske medije (Srbija), Jovan Ulićević, NVO Spectra (Crna Gora), Kristina Mihajlović, NVO Roditelji (Crna Gora) i Lea Čengić, Regulatorna agencija za komunikacije (BiH).

The post Bakić: Crnogorske propise uskladiti sa evropskim regulatornim okvirom i obezbijediti finansijsku održivost medija first appeared on BARinfo.

Komercijalni mediji i RTVCG, decidan je Goran Đurović, nikada neće moći da obrađuju svaku važnu informaciju od značaja za stanovništvo i tu je, procjenjuje, ključna uloga lokalnih servisa.

„Nedovoljna pažnje se posvećuje pitanjima uređivačke i finansijske samostalnosti lokalnih javnih emitera, transparentnosti rada, uticaju građana na sadržaje koje proizvode. Nedavno usvojena medijska strategija, kao i medijski zakoni, čijim se skorom usvajanju u Skupštini nadamo i radujemo, tretiraju položaj lokalnih javnih emitera i uređuju nove procedure za izbor članova Savjeta, kao i finansiranje, koje bi u perspektivi bilo uređeno po istom principu kao u RTCG“, kazao je Đurović.

On se zahvalio Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država, jer je prepoznala značaj javnih emitera i što im pruža kontinuiranu podršku u jačanju uticaja građana na njihov rad.

Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović istakla je da je obaveza tog dijela državnog aparata da podrži lokalne javne emitere i na taj način doprinese boljem kvalitetu života u lokalnim zajednicama i pluralizmu medija, što je prepoznato u tekstovima nacrta medijskih zakona. 

„Ovi mediji predstavljaju veliki potencijal za razvoj demokratskih procesa na lokalnom nivou, jer mogu doprinijeti i doprinose većoj otvorenosti rada lokalnih vlasti, informisanju građana o odlukama važnim za zajednicu. Uz to, mogu ih i podstaći da govore o problemima i učestvuju u političkim procesima na lokalnom nivou“, rekla je Vujović. 

Podvukla je da smo svjedoci da sva istraživanja pokazuju da su lokalni javni emiteri, kojih ima 15, od čega šest radio-televizija, najviše pogođeni lošom finansijskom situacijom, što utiče na kvalitet programskih sadržaja, ali i na uslove rada novinara i novinarki „za šta su Ministarstvu kulture i medija posebno zabrinuti“. 

Vujović je istakla da su Vlada Crne Gore i Ministarstvo kulture i medija posvećeni pružanju snažne podrške medijskoj zajednici, kroz unapređenje medijskog okruženja, čime se osigurava održivost i slobodan rad medija.

„Kada je riječ o zakonodavnom okviru, 18 mjeseci je radna grupa, u kojoj su bili predstavnici medijske zajednice, nevladinih organizacija, nezavisnih regulatora, Sindikata medija i pravosuđa, radila na medijskoj reformi, a cijeli proces je ocijenjen kao inkluzivan, dobar i pohvaljen u Rezoluciji Evropskog parlamenta“, podsjetila je Vujović. 

Ukazala je da su utvrđeni novi nacrti zakona o medijima, javnom medijskom servisu Crne Gore i audiovizuelnim medijskim uslugama, a da su ključne izmjene u tekstovima usklađene sa svim preporukama međunarodnih partnera. 

„Kao što sam i na početku mandata rekla, zalagaću se da se set medijskih zakona, što prije nađe u Skupštini i u konačnom bude usvojen. Imamo usvojenu Medijsku strategiju sa 104 mjere i to će predstavljati zaokruženu osnovu za stabilan medijski prostor“, navela je Vujović. 

Poručila je da je njena intencija kao ministarke kulture i medija da doprinese stvaranju boljeg ambijenta u medijskom prostoru. 

Vujović je naglasila da su Ministarstvo kulture i medija i Vlada Crne Gore posvećeni unapređenju njihovog rada.

Ambasadorka SAD u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke kazala je da treba jačati institucionalnost lokalnih javnih emitera.

„Projekat Media centra je važan jer omogućava rad lokalnim javnim emiterima. Zahvalna sam svim predstavnicima emitera koji su došli iz raznih krajeva Crne Gore da vode dijalog o svemu ovome. Građani Crne Gore treba da budu svjesni vaše posvećenosti da ih informišete“, rekla je Rajzing Rejnke.

Naglasila je da su informacije i znanje “moćni alati”.

“Vaše organizacije moraju imati jaku finansijsku snagu i održivost. Podstičem vas da težite ka nezavisnosti. Naš cilj je da unaprijedimo i stavimo u prvi plan činjenično izvještavanje”, kazala je ambasadorka SAD.

Predstavljajući projekat Media centra, predsjednik Goran Đurović je na prvom panelu predstavio projekat organizacije na čijem je čelu.

„Naša želja je bila da se učini korak naprijed ka institucionalnom jačanju lokalnih emitera kako bi postali odgovorni prema građanima. Projektom je bilo obuhvaćeno deset emitera iz Nikšića, Bara, Berana, Danilovgrada, Rožaja, Tivta, a RTV Herceg Novi iskazala je interesovanje da se priključi, pa smo imali 11 emitera u samom projektu. Ukupno je deset emitera prihvatilo je sve akte, sem Radio Danilovgrada koji nije bio u mogućnosti. Ključni nalazi su da su je većina priloga u informativnim emisijama urađeno profesionalno, što je veoma dobro. Prepoznali smo i da lokalni emiteri podliježu spoljašnjim faktorima. Na primjer RTCG ima povjerenje od 25 odsto građana, a neki lokalni emiteri oko 70 posto“, kazao je Đurović.

Naglasio je da preko sajta Media centra građani mogu dostaviti prigovore o svim elektronskim medijima, uključujući i lokalne emitere.

Media centar je, povodom završetka projekta, izdao publikaciju pod nazivom “Analiza informativnih sadržaja i povjerenja u lokalne javne emitere u Crnoj Gori”, u kojoj su, između ostalog, sveobuhvatno i vrlo detaljno predočeni rezultati istraživanja koja se odnose na rad i učinkovitost lokalnih servisa iz vizure građana.

Jedan od rezultata analize sadržaja lokalnih radio stanica ukazuje da oni “pretežno informišu slušaoce o relevantnim temama od javnog značaja na lokalnom nivou, koje ne nalaze prostor u nacionalnim medijima. Tako su u izvještavanju Radio Bara svi prilozi bazirani na lokalno relevantnim temama, a značajno učešće lokalnih tema vidljivo je u sadržaju Radio Tivta (93%), Radio Kotora (89%) i TV Budve (84%), dok je učešće lokalnih tema u izvještavanju TV Pljevalja i TV Berana po 68%. Takođe, čak i kada ovi mediji izvještavaju o temi nacionalne relevantnosti, taj sadržaj je suštinski važan za građane u lokalnoj zajednici (npr. socijalna pitanja, obrazovanje, energetika, kultura).

U zaključku pregleda analize ovih medija, navodi se da su “novinari Radio Bara uzimali u obzir različite društvene aktere prilikom izvještavanja – najzastupljenija su različita udruženja građana (19%), zatim predstavnici javno-komunalnih službi (13%), dok je učešće predstavnika politike na svim nivoima 27 posto. Vrijednosni kontekst u ovom mediju, uglavnom je bio usmjeren ka temama, dok su akteri prikazani pretežno u neutralnom maniru. Ipak, u 30 pojavljivanja aktera, vrijednosni kontekst je afirmativan”.

Vjera Banićević iz Skupštine Unije lokalnih javnih emitera istakla je da su oni nezamjenjivi “vox populi”.

„Taj glas se sa sigurnošću mora čuti. U radu lokalnih emitera nikada nije iznevjereno pravo javnosti da zna. Za mnoge je on jedini način informisanja. Svakodnevno biti prisutan, izvještavati o događajima na objektivan način, odgovorno, profesionalno, uravnoteženo, tačno, tragati za odgovorom na zadatu temu, istraživati i prikazivati život iz ugla neutralnog svjedoka, pritom ne birajući i ne zastupajući samo jednu stranu, znači da smo obuhvatli perspektivu koja služi zajednici i opštem javnom interesu i napretku“, istakla je Banićvić i ustvrdila da je „u tom duhu gradskog i građanskog koncepta uloga emitera“.

Ukazala je i da „istinski nezavisni mogu biti isključivo oni koji su ekonomski nezavisni“.

„Ponekad je teško izboriti se sa političkim pritiscima koji opterećuju naš rad, a uprkos tome sačuvati interes javnosti, ne zato što nam nedostaje hrabrosti da teret javnosti odgovorno nosimo, ne zato što nam povremeni pritisci političkih centara moći ometaju, osporavaju, usporavaju ili otežavaju rad, i ne zato što nismo spremni da odgovorimo na izazov ovakve ili onakve društveno-političke stvarnosti, već zato što nam nisu obezbijeđeni elementarni finansijski uslovi rada za nesmetano i nezavisno funkcionisanje“, podcrtala je Banićević.

Direktor RTV Nikšić Nikola Marković kazao je da se „kroz jednogodišnji projekat Media centra došlo do zajedničkog zaključka da zakonodavni, iz kojeg proističu finansijski okviri, tište lokalne javne emitere”.

„Važno je da osnivači lokalnih javnih emitera shvate njihov značaj. Jako je bitno da imamo finansijski stabilne i profesionalne javne emitere“, poručio je Marković, uz sugestiju da treba da pravimo zakonska rješenja koja će lokalne emitere približiti građanima.

Direktor Direktorata za medije, Neđeljko Rudović je naglasio da je „za zdravlje svakog društva od esencijalne važnosti da zna da ako je nešto objavljeno da je to istina, a ako nije, da je vjerovatno riječ o manipulaciji“.

„Suština je da Crna Gora ima kredibilne medije koji poštuju Kodeks novinara, a da bi ih imala i ubuduće, oni moraju da budu održivi, slobodni i profesionalni. Ušli smo u proces reforme medijskog zakonodavstva i lokalni javni mediji su dio tog ‘paketa’“, istakao je Rudović.

Direktorica Agencije za elektronske medije, Sunčica Bakić je kategorični podržavalac i zagovornik značaja uloge lokalnih javnih emitera u ovdašnjem medijskom sistemu.

„Apsolutno ih smatram našim velikim kapacitetom i nečim o čemu moramo veoma da vodimo računa. Istovremeno, jedan sam od najvežih kritičara njihovog rada zato što moraju ispunjavati svoju ulogu da bi doprinosili pluralizmu i zavrijedili postojanje. A da bi sistem funkcionisao, mora postojati stabilan finansijski okvir“, poručila je Bakić.

Predsjednik Skupštine Media centra Dragoljub Duško Vuković je, elaborirajući zaključke skupa kazao da „nedvosmisleno, lokalni javni emiteri imaju veoma bažnu ulogu u pravovremenom, objektivnom, tačnom i uravnoteženom informisanju javnosti, kao i obezbjeđivanju prostora za razgovor ili debatu o pitanjima koja interesuju lokalnu zajednicu.

„Da bi ova uloga kvalitetno mogla da bude odigrana, lokalni javni emiteri moraju da budu materijalno obezbijeđeni, ali i osigurana njihova profesionalna nezavisnost, što je dužnost njihovih osnivača. Potrebno je, uz to, obezbijediti i neku vrstu kontrolnih mehanizama, kako bi ta uloga mogla da bude realizovana. Dužnost je to osnivača, ali, na neki način, i menadžmenta i uredničkih timova. Zakonodavni okvir treba poboljšati u korist snaženja lokalnih javnih emitera, valjalo bi raditi i na njihovom umrežavanju, a i država treba da stimuliše proizvodnju kvalitetnih sadržaja“, iznio je zaključke današnje konferencije u Podgorici, Duško Vuković.

The post Osnaženje lokalnih emitera javni interes i imperativ zdravog društva first appeared on BARinfo.

Imajući u vidu uticaj medija na formiranje javnog mnjenja, usmjeravanje i kontrolu društvenih tokova, njihova odgovornost i dužnost su izuzetno velike, a na braniku odbrane profesionalizma su lokalni i nacionalni javni emiteri, potrebniji društvu više nego ikad, jedan je od zaključaka tematske debate, kojoj su prisustvovali i učestvovali u raspravi, direktorka LJE „ Radio Bar“ Vesna Šoškić i glavni i odgovorni urednik Milan Vujović.

„Mediji i novinari imaju izuzetno važnu ulogu u prepoznavanju štetnih, manipulativnih i neetičkih metoda verbalnih obračuna u komunikativnom procesu, jer su oni korektivni faktor društva, neposredni učesnici i sudionici svih procesa. Zato glas medija i novinara mora da se čuje, uvažava i vrednuje“, kazala je direktorka Radio Kotora Vjera Banićević, koja je naglasila da živimo u informacionom društvu, ali da „u trci za informacijama ne bi smjeli da izgubimo trku za kvalitetom informisanja“.

Direktorka Agencije za elektronske medije, Sunčica Bakić, naglasila je da nova zakonska regulativa neće donijeti značajne, progresivne novine, ukoliko izostane dobronamjernost, profesionalan i pošten odnos novinara prema javnosti.

„Mi od medija očekujemo odgovorno ponašanje, a nisam sigurna da se mi odgovorno ponašamo prema njima. Agencija za elektronske medije se bori da očuva lokalne javne emitere, jer su nam danas oni potrebniji više nego ikad. Tek kada lokalni emiteri ne budu morali da se bore i razmišljaju o finansijskoj održivosti, tek tada se može govoriti o novinarstvu i odgovornosti. Potrebno je da lokalni javni emiteri, zajedno sa nacionalnim, postanu reper kako treba da se radi i da društvena odgovornost počne upravo od njih“, naglasila je Bakić.

Generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture, Neđeljko Rudović je, pozdravljajući organizaciju CIM Foruma i Radio Kotora, koji su okupili važna medijska imena iz regiona, kazao da je Crna Gora specifična u odnosu na zemlje u okruženju, jer kod nas najvažniji mediji, kojima se vjeruje, nisu tabloidni. To je, kako je istakao, naša vrijednost i ozbiljan kapital.

„Uz sve mane naših tradicionalnih medija, koji su prema anketama najčitaniji i najgledaniji, ne banalizuju novinarstvo i ne podliježu uticajima, svakodnevno imamo primjere nekih drugih koji krše novinarski kodeks. Mislim na brojne medije, prvenstveno instant portale, koji su prepoznati kao adrese sa kojih se šire dezinformacije i govor mržnje, a dalje se multiplikuju prema društvenim mrežama. Novinarstvo podrazumijeva vještinu i savjest. Ne postoji novinarska, samo ljudska savjest. Bavljenje novinarstvom bez savjesti ne znači ništa. Na urednicima i novinarskim veteranima je ogromna odgovornost“, podvukao je Rudović, koji je objasnio da novi medijski zakoni, koji bi trebalo brzo da se nađu u skupštinskoj proceduri, donose novine u smislu doprinosa većoj finansijskoj i uredničkoj nezavisnosti medija.

On je najavio znatno više iznose iz budžeta jedinica lokalne uprave za finansiranje programskih sadržaja u svim lokalnim javnim emiterima na osnovu skale i fiksnih procenata, po analogiji sa nacionalnim javnim emiterom, jer, kako je naglasio „lokalni javni emiteri su u svojim sredinama isto što i nacionalni emiter na širem planu, i imaju isti značaj“. Novi Zakon je predvidio i znatno strože uslove za izbor članova Savjeta, odnosno upravljačkih tijela lokalnih javnih emitera. Zakonom će biti propisano ko će biti ovlašćeni predlagači (i to se neće moći definisati Osnivačkim aktom). Lica koja pretenduju da budu članovi Savjeta moraju biti afirmisani u oblasti medija i djelatnosti ovlašćenog predlagača, i imati najmanje deset godina radnog iskustva.

„Dakle, u savjetima više neće moći da budu oni koji to ne zaslužuju, već isključivo lica koja imaju značaj i ‘ime’“, istakao je Rudović. Novina u medijskoj strategiji i novim zakonima, biće i samoregulatorna tijela i Mreža za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i onlajn nasilja, što će ojačati odgovornost i dužnost medija.

Direktor RTV Nikšić, Nikola Marković smatra da su lokalni javni emiteri, primjer profesionalnog izvještavanja.

„Zajedno sa nacionalnom RTV, mi bi trebalo da budemo prva linija i stub odbrane od govora mržnje. Pritom, ne možemo da radimo parcijalno, već organizovano i zajednički. Država ima odgovornost da nam u tome pomogne. Dobro je da na čelnim mjestima u institucijama dolaze stručni ljudi sa kojima, konačno, možemo da razgovaramo. Nisam pristalica represije i zabrane kada je riječ o medijima. Moramo da nađemo rješenje da javno prokažemo medije koji šire govor mržnje i dezinformacije. Više od decenije se borim za jedinstveno samoregulaciono tijelo. Sljedeći korak je obnavljanje rada Udruženja lokalnih javnih emitera (18 medija). To je snaga sa ogromnim uticajem“, poručio je Marković.

Direktorka LJE „Radio Bar“, Vesna Šoškić je navela da su ovakve debate nužno potrebne i važne, posebno imajući u vidu društveno – političku scenu u našoj zemlji.

„ Lokalni javni emiteri su nezaobilazan i značajan faktor javnog informisanja, suočeni sa složenom problematikom finansiranja, nedostajućeg kadra, borbe za slobodno i objektivno informisanje. Odgovornosti i dužnosti novinara recipročni su značaju i uticaju koji imaju oni i mediji za koje rade, a ta uloga značajno je veća u nestabilnim vremenima, kakvim dugo svjedočimo. Imamo medije koji šalju civilizovane, pomiriteljske i edukativne poruke i one koji svojim radom dodatno destabilizuju društvo i dovode ga do ivice konflikta“, kazala je Šoškić, koja je istakla da novinari – „liječnici društva“, uz elementarnu pismenost i obrazovanje, moraju poštovati zakone, novinarski i etički kodeks. Zato je veoma važno, potencirala je, kakva je uređivačka struktura u medijima, ali i djelovanje sveukupne medijske zajednice i strukovnih udruženja.

Na panelu su govorili i predstavnici  RTV Budva, RTV Herceg Novi, Radija Tivat, Kotor i Cetinje.   

The post VIDEO: Velika snaga i odgovornost medija u društvenim tokovima first appeared on BARinfo.

Ključne rezultate istraživanja novinarima crnogorskih medija, među kojima i Radio Bara, kao i predstavnicima organizacija i institucija koje se bave zaštitom prava ranjive populacije, predstavili su juče, u Podgorici, direktorica Agencije Sunčica Bakić, ombudsman Siniša Bjeković i Jelena Marković, predstavnica istraživačke agencije „StatPro” iz Podgorice, koja je sprovela ovo istraživanje za potrebe AEM-a.

Bakić naglašava da su određene društveno ranjive grupe isključene iz javnog diskursa u odnosu na značajne teme i da se spominju isključivo u okviru posebnih sadržaja, čime se dodatno doprinosi njihovoj marginalizaciji i segregaciji društva.

“Novinari su oni koji moraju preuzeti proaktivnu ulogu u razumijevanju i prihvatanju različitosti i osigurati da se te različitosti odražavaju u njihovim pričama”, mišljenja je Bjeković.

U zaključcima istraživanja se navodi da su stavovi ispitanika prilično usaglašeni po pitanju inkluzivnog novinarstva.

Na značajno unaprjeđivanje ravnopravnosti u društvu uticalo bi, prema preporukama iz Izvještaja, davanje ranjivim grupama medijskog prostora, u kojem bi se bavili različitim  društvenim temama.

“Edukacija novinara koji često prave greške iz neznanja, mogla bi da unaprijedi inkluzivno izvještavanje, a imajući u vidu da, prema mišljenju sagovornika u istraživanju, lokalni mediji pružaju dobru podršku manjinskim grupama (jer se bave temama vezanim za manju zajednicu), decentralizacija medijskih praksi bi mogla povoljno da se odrazi na pripadnike osjetljive populacije. Uz to, dodatno podsticanje pojedinaca da češće koriste mehanizme zaštite od diskriminacije, kao i medijsko vršenje pritiska na institucije da postojeće zakonske okvire adekvatnije sprovode, moglo bi dati dobre rezultate kad je u pitanju poboljšanje statusa i položaja pripadnika ranjivih grupa”, zaključuje se, između ostalog, na osnovu rezultata ispitivanja ciljne grupe.

Istraživanje je obuhvatilo intervjue sa predstavnicima NVO koje se bave zaštitom i ostvarivanjem prava ranjivih grupa društva na temu zaštite prava žena, osoba sa invaliditetom, manjinskih naroda, socijalno ugroženih porodica i LGBTIQ populacije.

Nakon predstavljanja ključnih rezultata sprovedenog istraživanja, prof. dr Marina Tuneva, medijska ekspertkinja i autorka smjernica za inkluzivno izvještavanje, za predstavnike medija realizovala je obuku na temu “Inkluzivno medijsko izvještavanje – davanje glasa marginalizovanoj zajednici”, s ciljem podizanja svijesti i jačanja kapaciteta medija kada je inkluzivno izvještavanje u Crnoj Gori u pitanju.

The post Neinkluzivnost – jedna od karakteristika radijskog i TV programa u Crnoj Gori first appeared on BARinfo.