Program je započeo radionicom sa učenicima Gimnazije „Niko Rolović“ i Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole. Kroz dinamičan i interaktivan razgovor, učenici su se upoznavali sa sadržajem knjige, ali i izazovima prevodilačkog procesa. Kako je istaknuto, radionica je bila drugačija od uobičajenih, sa živom komunikacijom i velikim interesovanjem učesnika.

Nakon radionice, upriličena je promocija knjige, tokom koje su govorile urednica knjige i autorka predgovora Svetlana Kalezić-Radonjić i rukovoditeljka Studijskog programa za italijanski jezik i književnost Deja Piletić, a sa njima je govorila i rukovoditeljka Narodne biblioteke i čitaonice „Ivo Vučković“ Sonja Lalević.

Na početku je bilo riječi o samom autoru i njegovom stvaralaštvu, uz podsjećanje da je Rodari najpoznatiji po djelu „Cipollino“, dok „Gramatika mašte“ predstavlja njegovo jedino teorijsko djelo, koje se i danas smatra izuzetno značajnim u oblasti pedagogije i književnosti za djecu.

Govoreći o knjizi, Svetlana Kalezić-Radonjić istakla je da je riječ o djelu koje na pristupačan način obrađuje složene teme.

„U pitanju je knjiga koja na jedan veoma pitak i razumljiv način govori o vrlo kompleksnim teorijskim problemima i promoviše tehniku za koju se Rodari zalagao, a to je kako jednostavno saopštiti kompleksne stvari, a pri tome se zabaviti i zaigrati. Knjiga koja je prije svega duhovita, a ima i psihologije, pedagogije, strukturalizma i filozofije“, kazala je.

Naglasila je i Rodarijev značaj u širem kulturnom kontekstu.

„Gianni Rodari je bio jedan od najvećih inovatora ne samo italijanske književnosti već i kulture. U Italiji ga smatraju ocem moderne italijanske književnosti. On je potpuno promijenio lice te književnosti, koja je prije njega bila tradicionalna i svedena na didaktičke i patrijarhalne obrasce“, posebno je ističući njegov odnos prema djeci i obrazovanju: „On je jedan od prvih autora koji je dijete stavio u centar svega. Nije tražio poslušnost, već je zagovarao slobodu u razmišljanju i stvaranju. Ako bismo ovu knjigu sveli na jednu poruku, to bi bilo da škola ne treba da bude za potrošače već da od djece treba da stvaramo stvaraoce“, ukazala je.

Kalezić-Radonjić osvrnula se i na njegov životni put i stvaralaštvo, naglašavajući da je još kao mladi učitelj na sjeveru Italije, gdje je i rođen, otkrio dar za pripovijedanje, te da je kasnije postao autor koji je „imao prefinjeno uho da čuje budućnost, prepozna probleme sadašnjosti i osvrne se na prošlost“, ostavljajući iza sebe tehnike koje su i danas primjenjive u obrazovanju.

O prevodilačkom procesu govorila je Deja Piletić, ističući da je rad na ovom djelu bio i izazovan i inspirativan: „Ovo djelo, jedino teorijsko koje je napisao Rodari, nije prevedeno ni na jedan jezik sa prostora bivše Jugoslavije, i ideja da se prevede na naš jezik me veoma privukla.“

Kako je objasnila, knjiga je nastajala kroz timski rad.

“Koleginice sa Filološkog fakulteta i ja smo se podijelile, jer knjiga ima 45 djelova koji su prilično samostalni, pa je bilo lako organizovati rad. Upustile smo se u tu priču bez rokova, sa željom da u njoj uživamo“, poručila je.

Poseban izazov za njih predstavljala je Rodarijeva igra riječima.

„Ova knjiga je prava prevodilačka poslastica. Rodari svaku tehniku bazira na riječi i igri riječi, uz brojne kulturološki specifične elemente, što je za prevodioce uvijek najveći izazov. Ali upravo iz te zabave nastaju ozbiljne stvari, pa je tako nastao i ovaj prevod”, kazala je Piletić.

Govorila je nešto više i o samom putu knjige do objavljivanja.

„Nismo znale gdje ćemo je objaviti ni ko će kupiti autorska prava. Ušle smo u sve to jer smo bile oduševljene djelom. Na kraju smo se obratile Sekretarijatu za kulturu u Podgorici, koji je pokazao interesovanje i otkupio autorska prava od ćerke Giannija Rodarija“, kazala je.

Zanimljiv je i detalj o samom izdanju, a to je da je korica knjige dijelom zadržala elemente originalnog italijanskog izdanja.

Ovaj program u organizaciji Nacionalne biblioteke i čitaonice “Ivo Vučković” pokazao je koliko ovakvi susreti mogu biti podsticajni za mlade i sve koji se bave književnošću i učenjem.

The post Program posvećen knjizi Gramatika mašte: uvod u umijeće izmišljanja priča first appeared on BARinfo.

Publika je sa pažnjom pratila razgovor o knjizi koja, uključujući uvod, sadrži jedanaest priča. Iako su publiku, prema očekivanju, činile uglavnom žene, promociji su prisustvovala i dva sugrađanina.

Moderatorka, književnica Sonja Živaljević je podsjetila da je Kalezić Radonjić do sada objavila sedam pjesničkih zbirki, pa je autorku zamolila za pojašnjenje zbog čega se odlučila na iskorak u drugačiju književnu formu.

Autorka je objasnila da taj prelazak nije bio iznenadan, već da je „proces naratizacije poezije započeo u posljednjoj zbirci“. Kako je kazala, njena poezija se vremenom mijenjala, od izrazito lirske ka lirici koja pokušava da svoju izražajnost ostvari i kroz druga sredstva, pa i kroz prozne elemente.

„Sada, kada pogledam način na koji se ta poezija mijenjala, od izrazito lirske do liričnosti koju sam pokušavala da proizvedem nekim drugim sredstvima, čak i proznim, pa i nekom vrstom narativizacije poezije, ova knjiga mi se čini kao logičan potez“, kazala je Kalezić Radonjić.

Dodala je i da je djelo nastajalo dugo.

„Ne bih mogla reći, poslije petnaestogodišnje pauze, da je to bila samo ideja, apsolutno nije. Ova knjiga je zaista nastala iz nasušne potrebe. Nekako mi se čini da nešto što se rađa iz takve potrebe, zaista jeste autentično“, istakla je autorka, dodajući da su se tragovi ovih priča mogli naslutiti još u njenoj sedmoj zbirci poezije, zbog čega  prelaz doživljava kao prirodan i, dugim sazrijevanjem oblikovan, korak.

Govoreći o tematskom okviru zbirke, Kalezić Radonjić je naglasila da je riječ, prije svega, o knjizi koja se bavi odnosom majki i kćeri.

„Iako o majkama i ćerkama, ova knjiga nije toliko o majčinstvu kao majčinstvu, nego baš o odnosu majki i ćerki“, kazala je ona.

Prema njenim riječima, taj odnos se u književnosti i društvu često idealizuje, naročito u patrijarhalnim sistemima, u kojima se figura majke uzdiže na pijedestal nedodirljivosti.

„A, svi znamo da u toj vrlo kompleksnoj ulozi možemo pokazati različita lica. Dobra majka može biti i zlobna majka, predana majka može biti i gruba majka, a majka koja obožava svoju djecu, može biti i majka koja ih, svjesno ili nesvjesno, povređuje“, navela je autorka. Naglasila je da je upravo zanimalo da dotakne tu, često nedodirljivu temu i da majčinstvo prikaže iz jedne životne, realne perspektive.

Posebnu pažnju tokom večeri izazvala je i priča o samom naslovu knjige. Autorka je kazala da je “Jevanđelje po Uterusu” probudilo različite reakcije, naročito među onima koji knjigu nijesu pročitali. „Zanimljivo je da kažu da je naslov ‘prejak’ upravo oni koji knjigu nijesu pročitali. Često se dešava da neko već na osnovu nagovještaja ima formirano mišljenje o knjizi, a to sebi ne možete dopustiti ako ste ozbiljan čitalac i ako pretendujete da se razumijete u literaturu“, podrctala je.

Istakla je i da joj je za nju naslov bio od suštinskog značaja, zbog čega nije pristala da ga promijeni.

„Bila sam zamoljena da promijenim naslov, ali sam to odbila, čak i po cijenu da se knjiga ne objavi. Bila sam spremna i da povučem rukopis, jer mi je taj naslov suštinski važan. Da se naslov zamijenio drgačijim, čitava struktura knjige bi se raspala. Sve je toliko pažljivo uvezano, da bi se to tkanje jednostavno pocijepalo“, poručila je Kalezić Radonjić.

Promocija je protekla uz diskusiju na teme u vezi sa feminizmom.

The post Promovisana zbirka priča Jevanđelje po Uterusu first appeared on BARinfo.

Zbirka „Jevanđelje po Uterusu“ osvjetljava ono prećutano, oslovljava nevidljivo i nepriznato u svakodnevnom femininom iskustvu i postaje glasnogovornik ženske perspektive, senzibiliteta i načina razmišljanja. Prava tema ovih priča jeste ženstvo – ono što je paradigmatično za žensko postojanje, što nadilazi pojedinačne egzistencije i ulančava ih u niz svedočenja o tome šta znači biti žena.

Iako nevelika obimom, zbirka obiluje različitim perspektivama. Autorka posmatra život širom otvorenih očiju, a svojim pričama prodire u slojeve složenog ženskog iskustva. U njenom pripovedanju svakodnevne situacije prerastaju u simbolička svedočanstva o proživljenom, proosećanom i shvaćenom.

Stvaralački postupak Svetlana Kalezić Radonjić odlikuje se lakoćom u spajanju tragičnog i komičnog, dramatičnog i svakodnevnog, lirskog i dijaloškog. Autorka razotkriva naličje posmatranih fenomena i govori o temama o kojima se retko ili gotovo nikada ne govori. Fokus ove zbirke nije samo na seksualnosti žene, već na njenoj idiosinkratičnoj osećajnosti i na onome što kultura često prećutkuje kroz stereotipnu sliku „žena–majka–domaćica“.

Kroz različite životne uloge žena, autorka prodire na autentičan i sugestivan način, ostavljajući čitaocu utisak da se o ovim iskustvima govori jednako prirodno kao što se diše.

The post U petak promocija zbirke priča Svetlanе Kalezić Radonjić first appeared on BARinfo.

Poznat u poeziji za odrasle kao jedan od najeminentnijih stvaralaca tzv. “grobljanske poezije”, M.J.Timotijev se okrenuo stvaralaštvu za djecu u 55. godini života.

Razgovarajući sa studentima o razlozima takvog literarnog preokreta, pjesnik se osvrnuo i na vlastito viđenje dječije književnosti, ali i na važnost poezije uopšte, u osmišljavanju egzistencije.

Razgovor s njim je vodila prof. doc. dr Svetlana Kalezić Radonjić, a sa studentima je, povodom Timotijevljevih stihova, svoje impresije podijelila i njegova životna saputnica, barska pjesnikinja Milica Vukmanović.

The post Timotijev govorio na nikšićkom fakultetu first appeared on BARinfo.