To je “Vijestima” kazala rukovoditeljka barskog Osnovnog suda Tamara Spasojević i pojasnila da je inicijativu u aprilu uputila Vrhovnom sudu, ulcinjskom i kotorskom sudu za koje kaže da su imali maksimalno razumijevanje za poziciju u kojoj se nalaze.

“Inicijativu sam uputila da bi koliko-toliko rasteretila stanje u Osnovnom sudu u Baru. Iz drugih sudova su kolegijalno postupili i pored svih svojih predmeta, prihvatili su i naše. To su uglavnom bili radni sporovi, naknada štete, porodični predmeti, dakle, svi predmeti hitne prirode koji moraju brže da se završavaju”, ispričala je Spasojević.

Ta mjera, prema njenim riječima, najviše im znači zbog zaštite stranaka, jer su predmeti uzeti u rad mnogo brže nego što bi njihove sudije mogle to da urade. Ipak, statistički im to nije mnogo pomoglo jer je priliv predmeta veliki.

Na kraju prethodne sedmice, u barskom Osnovnom sudu bilo je 2.806 neriješenih predmeta, dok su do istog dana ove godine riješili njih 2367.

“Radimo pojačanim kapacitetom, nas četvoro sudija, iako je jedna od nas iz Podgorice. Moja dežurstva traju po 20 dana, dajemo sve od sebe. U parničnom referatu, ponekad, koleginice imaju i do 20 suđenja dnevno”, istakla je predsjednica barskog suda.

Na pitanje da li je rješenje kadrovske krize u barskom sudu na pomolu, Spasojević je odgovorila da postoji jedna grupa kandidata koja je završila obuku za sudiju, njih osam, pa čekaju da vide da li će neko od njih izabrati sud u Baru.

Dok čekaju, računaju na svoje dvije savjetnice koje će u decembru početi rad kao sudije te će zasigurno odabrati barski Osnovni sud.

To što umjesto 11 sudija o predmetima odlučuje njih četvoro je posljedica toga što su od 2022. godine za sudije Višeg suda u Podgorici izabrani Goran Šćepanović, Ljiljana Bulatović, Snežana Dragojević i Boris Bulatović, dok je sutkinja Valentina Vuković raspoređena po internom oglasu u Osnovni sud u Podgorici.

Sudija Zoran Lekić je u novembru 2022. godine ostvario pravo na starosnu penziju, dok se jedan sudija nalazi na bolovanju od avgusta 2024. godine i neizvjesno je da li će uopšte počinjati da radi.

Zbog takve situacije lokalni advokati su protestovali ispred suda u martu ove godine, zahtijevajući i apelujući na Sudski savjet da riješi kadrovsku krizu zbog koje su tvrdili da ispaštaju građani i njihova prava.

U februaru ove godine, bio je raspisan interni oglas za popunjavanje dva slobodna mjesta u sudu u Baru, dobrovoljnim trajnim premještanjem sudije u sud iste nadležnosti i istog ili nižeg stepena, na koji nije bilo prijavljenih kandidata.

The post Dijele predmete sa komšijama: Osnovni sud u Baru delegirao po 330 predmeta kolegama iz Ulcinja i Kotora first appeared on BARinfo.

Riječ je o jednoj od aktivnosti iz Lokalnog akcionog plana na postizanju rodne ravnopravnosti u Opštini Bar 2022-2025, koju sprovode NU Sklonište Lea i Opština Bar.

Moderatorka je bila Emilija Jukić iz NU Lea Bar, koje vodi jedno od dva skloništa za žene i djecu žrtve nasilja u našem gradu.

„Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u porodici predstavlja okvir koji definiše kako različite institucije treba da reaguju u slučajevima nasilja. Ovaj dokument propisuje postupanje svih relevantnih službi, uključujući policiju, Tužilaštvo, socijalni rad, socijalnu zaštitu, zdravstvene ustanove i pravnu pomoć, kako bi se obezbijedila efikasna zaštita i podrška žrtvama. Takođe, on definiše i koordinaciju između institucija kako bi se spriječila ponovna viktimizacija i osigurala kontinuirana pomoć“, kazala je Jukić, dodajući da će panelistkinje iz različitih uglova diskutovati o tome kako institucije primjenjuju protokol u praksi, gdje se javljaju problemi i u čemu postoje praznine.

Biljana Zeković, direktorica SOS Telefon za žene i djece žrtve nasilja Podgorica, kazala je da će se, s obzirom da su prisutne predstavnice pravosuđa, policije i Centra za socijalni rad, fokusirati na ostale institucije. Ona je podsjetila da je protokol o kojem je riječ doživio izmjenu 2019. godine.

„Tom izmjenom obuhvaćene su i druge institucije, na kojima prvobitno nije bio fokus. Osim zdravstvenih službi, vaspitno-obrazovnih institucija, Tužilaštva i institucija čije su predstavnice ovdje, ovim protokolom obuhvaćen je operativni tim koji je prošle godine, sa operativnog djelovanja na nivou Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio novu dimenziju i sada je Vladino tijelo. Uključeni su mediji, kancelarija ombudsmana i nevladine organizacije“ objasnila je Zeković.

Ona je istakla da su instrukcije jasne kada se tiče obrazovnih ustanova, ali smatra nije baš najsrećnije rješenje to da su direktori obavezni da prijave policiji sumnju na slučajeve nasilja. „Kad zaposleni prepozna nasilje i obavijesti direktora, desi se da on ne obavijesti policiju, već sam pokuša da riješi problem razgovarajući sa vinovnicima i njihovim porodicama, te je sve svedeno na nivo svijesti rukovodilaca“. A procedura je, ističe ona, jasna – o sumnji na nasilje obavještavaju se Centar za socijalni rad i policija.

Najslabija karika su, smatra ona, zdravstvene ustanove zbog „visokog nivoa nerazumijevanja, nesenzibilnosti, nerazumijevanja i nepoznavanja protokola“. Osim što se sumnja na nasilje ne prijavljuje policiji, ne ispunjava se formular za opis povreda, koji je nekad ključan za sudski postupak.

Kada su mediji u pitanju, smatra ona da su potrebne instrukcije, kako izvještavanje ne bi bilo na štetu žrtava.

Što se tiče NVO sektora, on nudi „specijalizovane usluge, često ozbiljnije nego u samim institucijama“, smatra Zeković.

Dragana Vlahović, policijska inspektorka iz Odjeljenja bezbijednosti Bar objasnila je da “Protokol obuhvata Krivični zakonik Crne Gore, član 220, krivično djelo nasilje u porodici i porodičnoj zajednici, kao i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, odnosno Zakon o prekršajima.“

Navela je i da je izmjenama i dopunama, što se tiče Krivičnog zakonika Crne Gore, u porodicu ubrajaju supružnici, bivši supružnici, emotivni partneri ili bivši emotivni partneri. Vlahović je potom detaljno objasnila sve korake koje policija preduzima kada se prijavi nasilje, ocijenivši izuzetnom saradnju sa centrima za socijalni rad i pravosudnim organima, kao i sa dvije sigurne ženske kuće koje postoje u Baru.

Predstavnica Centra za socijalni rad, Andrijana Raković objasnila je što su obaveze institucije iz koje dolazi.

„Svaki stručni radnik u Centru za socijalni rad je u obavezi da istog momenta obavijesti policiju o svakoj sumnji na nasilje. Bilo kakva informacija, potpuna ili nepotpuna, koja ukazuje da postoji neko nasilje, obavezni smo da obavijestimo policiju, bez obzira da li smo informaciju dobili od žrtve, porodice, ili putem anonimne prijave.“ Ona ističe da se zajedničkom saradnjom dolazi do pružanja adekvatne pomoći i zaštite žrtve nasilja.

„Uloga Centra za socijalni rad je zaista značajna i mi pružamo potpuno koordiniranu zaštitu žrtve nasilja u smislu ne samo pružanja psihološke pomoći i podrške kroz savjetodavne razgovore u Centru ili u porodici, već i koordinaciju sa drugim institucijama: policije, tužilaštva, obrazovnih ili zdravstvenih institucija“ kazala je ona.

Tamara Spasojević, predsjednica Osnovnog suda u Baru smatra da je sudstvo sublimacija svega što se desi, počev od prijave nasilja u porodici, preko uključivanja Centra, sigurnih ženskih kuća. Dodala je da je znatno pooštrena kaznena politika i smatra da je od velikog značaja za žrtve da znaju da imaju kome da se obrate i da računaju na pomoć i na zaštitu.

„Što se tiče suda, mi smo krajnja instanca, na žalost, kada dođe do krivičnog djela, procesuiranja počinioca krivičnog djela, do saslušanja oštećene, bilo da je to žena, dijete, emotivna partnerka…“ Objasnila je da sve institucije koje su uključene primjenjuju protokol, o čemu se u postupku sud upoznaje u spisima. Navela je i primjer svakodnevne saradnje sa institucijama – „Prije neki dan sam sudila predmet u kome je upravo Centar za socijalni rad prijavio nasilje u porodici. Žena sa djetetom svakodnevno preživljava nasilje, što fizičko, što psihičko. To je njena svakodnevica. Ona nije našla za shodno to da prijavi, iako ranije jeste, sudila sam u tom drugom predmetu gdje je ona bila žrtva. Ali to konkretno nasilje nije prijavila. Pošto se Centar bavi njima kao porodicom, kada su dječak i ona ispričali šta su doživjeli u jednom vremenskom periodu, Centar je odmah to prijavio Upravi policije, on je procesuiran i osuđen je na dvije i po godine zatvora.“

Pooštrena kaznena politika ipak nema efekte koje je očekivala, jer se broj slučajeva nasilja ne smanjuje.  

The post Efikasnijom saradnjom do boljih rezultata u borbi protiv nasilja first appeared on BARinfo.

Kroz komunikaciju sa istaknutim stručnjacima iz teorije i prakse, studenti i ostala zainteresovana javnost upoznali su se sa temom koja je veoma značajna za Opštinu Bar, ali i cijelu Crnu Goru. Predavači su bili Tamara Spasojević – predsjednica Osnovnog suda u Baru (“Nedozvoljena trgovina”), dr Deda Đelović – pomoćnik izvršnog direktora u AD “Luka Bar” (“Međunarodni transport roba”) i prof. dr Đuro Đurić – predavač i nosilac katedre za studijski program “Pravo” na Fakultetu za poslovnu ekonomiju i pravo Bar (“Pregovarano rješavanje sporova u međunarodnom privrednom pravu”). Moderator skupa je bio Stefan Đurić – sekretar i saradnik u nastavi na FPEP. Fakultetu za poslovnu ekonomiju i pravo Bar

Predsjednica Osnovnog suda u Baru Tamara Spasojević, istakla je kako je tema bila “vrlo aktuelna, o čemu govori i velika posjećenost predavanju, i zainteresovanost učesnika koja se ogledala u interaktivnoj diskusiji”.

Veoma značajan aspekt predavanja, pored interaktivnosti, ogledao se upravo u spoju teorije i prakse koja je garant za kvalitetan razvoj znanja i vještina iz oblasti koja se obrađuje.

“Koncept skupa je pažljivo definisan i vrlo uspješno realizovan, što svoj vrlo vidljivi iskaz ima u velikom  boju prisutnih studenata, ali i brojnih predstavnika stručne i akademske zajednice. Kao posebno važan detalj, naglasio bih interesantnu diskusiju koja je vođena nakon uvodnih izlaganja. Moje izlaganje bilo je vezano za složenu ulogu koju morske luke imaju u međunarodnoj trgovini roba. Bio sam u poziciji da  kroz odgovore na pitanja dodatno ukažem na neke od brojnih rizika sa kojima se suočavaju luke i savremene trendove razvoja luka, kako globalno, tako i na primjeru Luke Bar”, rekao je prof. dr Deda Đelović.

Organizatori su najavili organizovanje predavanja na druge teme koje su u fokusu razvoja Opštine Bar.

The post Predavanje na FPEP o perspektivama međunarodne trgovine sa aspektom na pravnu regulativu first appeared on BARinfo.

“Za ovu godinu planirali smo da ćemo imati 2.957 neriješenih predmeta. Na početku poslednjeg mjeseca u godini bilježimo sedam posto neostvarenog plana, ali očekujemo da ćemo do kraja godine ispuniti očekivanja i ostvariti plan sto odsto, jer je završen još 41 referat u parničnom i 37 predmeta u krivičnom postupku, za koje su u toku izrade odluka”, kazala je na godišnjoj konferenciji za medije, predsjednica Osnovnog suda Bar, Tamara Spasojević, koja je istakla da je, s obzirom na okolnosti i smanjen broj sudija, to pozitivan ishod.

Sistematizacijom je predviđeno da u Osnovnom sudu radi 11 sudija, a u prethodnom četvorogodišnjem periodu sud je napustilo četvoro sudija – troje je napredovalo i sada sudijsku funkciju obavljaju u Višem sudu u Podgorici, a u novembru 2022. godine jedan sudija je penzionisan.

“Trenutno u barskom sudu radi sedam sudija, od kojih je jedan na bolovanju nekoliko mjeseci, a jedna sutkinja je u protekloj godini u više navrata koristila bolovanje. Osnovnom sudu nedostaje četvoro sudija, što otežava rad i onako, vrlo složenu situaciju u pravosuđu. Sudije Osnovnog suda Bar ulažu maksimalne napore i nadljudski trud da ispune normu na kraju godine, koja za sudije u parnici iznosi 300, a u krivici 230 predmeta”, kazala je Spasojević, koja je apostrofirala, da uz redovne obaveze, troje sudija svakog mjeseca po deset dana dežuraju u postupcima istrage, izvan radnog vremena, što znači da su 24 sata na raspolaganju policiji i tužilaštvu.

Ona smatra da bi rješavanju problema nedostajućeg kadra, značajno doprinijelo smanjenje trajanja obuke za sudijske kandidate, koja je nekada iznosila godinu i po, sada godinu, a prema mišljenju Spasojević, obuka od šest mjeseci bila bi sasvim zadovoljavajuća.

Sudije nisu zadovoljne visinom plata, a ima i onih koji nemaju riješeno stambeno pitanje.

“Nisu samo zarade u pitanju, već imamo i sudije koji putuju, a sada se, za razliku od nekog prethodnog vremena, ne plaćaju putni troškovi, niti dodatak za odvojeni život. Prosječna sudijska plata je 1.300 – 1.400 eura, a sa Ministarstvom finansija dogovoreno je povećanje od 30 posto. Bilo je i predloga da se donese poseban zakon o zaradama u pravosuđu, ali za sada, to nije aktuelno”, kazala je predsjednica OS , Tamara Spasojević, koja je istakla da je povoljna okolnost što sada Sudski savjet raspisuje konkurse za sudije na osnovu razgraničenja južne, centralne i sjeverne regije, pa se ne može desiti da neko iz Bara bude raspoređen u sud u Bijelom Polju. To je, navela je, veoma značajno i uticalo je na povećanje interesovanja za obavljanje sudijskog posla.

Sutkinja Sabina Ličina, takođe, je na konferenciji ukazala na preopterećenost sudija, koji često dokumentaciju nose kući i prekovremeno rade da bi što više godišnjih predmeta završili, posebno kada se radi o sporovima, kakvi su, na primjer iz radnih odnosa, koji zahtijevaju hitno rješavanje.

Ličina i Spasojević, složile su se da naporan posao sudije rade ljudi koji izuzetno vole svoj poziv, što jeste ključna motivacija, da uprkos teškoćama i naporu, budu ekspeditivni i efikasni.

Osnovni sud u Baru dobio je dvije nove kandidatkinje za sudije, koje su , do sada, obavljale funkciju savjetnica. One trenutno prolaze obuku u svom matičnom sudu u Baru, i ne moraju, kao što je to nekada bio slučaj, da praktičnu obuku završavaju u Višem sudu u Podgorici. 

The post VIDEO: Osnovni sud u Baru – uprkos nedostatku kadra, plan rada za 2024. trebalo bi da bude ostvaren first appeared on BARinfo.

Na temu „Vršnjačko nasilje” govorili su i predstavnici drugih institucija čija je uloga značajna u rješavanju ove, sve izraženije problematike savremenog doba – Luka Delić,  inspektor za maloljetničku delinkvenciju u Odjeljenju bezbjednosti Bar, Mirjana Tankosić Vučinić, državna tužiteljka za maloljetnike u ODT-u Bar, Biljana Pajović, direktorica Centra za socijalni rad i specijalna pedagoškinja Dajana Vujisić.

„Nasilno ponašanje djece i mladih ne manifestuje se samo u školi, već i van nje – na ulici, u parkovima i drugim javnim prostorima na kojima učenici provode slobodno vrijeme. U prevenciji vršnjačkog nasilja treba raditi na edukaciji i podizanju svijesti, razgovoru i promovisanju pravih društvenih vrijednosti, stvaranju bezbjednog okruženja, razvijanju programa za rješavanje sukoba, efikasnoj primjeni pravila i politika protiv nasilja u školama, uz pravilno sankcionisanje nasilnika”, istakla je predsjednica Osnovnog suda, Tamara Spasojević.

Luka Delić, inspektor za maloljetničku delinkvenciju u OB Bar, naveo je da je nasilje uopšte, pa i vršnjačko, u porastu za 20 posto u odnosu na prošlu godinu i objasnio kako reaguje policija, koja je prva karika u lancu borbe protiv vršnjačkog nasilja.

„Najprije utvrđujemo da li ima elemenata bića krivičnog djela ili prekršaja. Maloljetnici do 14 godina nisu krivično odgovorni. Sankcije često snose roditelji zbog zanemarivanja djece, a novčane kazne su veoma visoke”, kazao je Delić, koji je poručio djeci da obrate pažnju gdje izlaze, sa kim se druže i kako se ponašaju, jer negativna evidencija može da im nanese štetu kasnije prilikom zaposlenja i ostvarivanja drugih prava.

Mirjana Tankosić Vučinić, državna tužiteljka za maloljetnike u ODT-u, apostrofirala je da je postupanje prema maloljetnim počiniocima nasilja regulisano Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, i bitno se razlikuje u odnosu na punoljetna lica.

„Osnovna načela su poštovanje ljudskih prava uz uvažavanje najboljih interesa maloljetnih lica, pri čemu se vodi računa o zrelosti, stepenu razvoja maloljetnika i težini krivičnog djela, kao i o poštovanju prava na privatnost, uz izbjegavanje lišavanja slobode. Najčešće se pribjegava alternativnim mjerama, poput opomene i vaspitnog naloga, kod lakših djela koje počinilac vrši prvi put”, kazala je Tankosić Vučinić.

Značajnu ulogu u postupku ima Centar za socijalni rad, koji djeluje preventivno i proaktivno, sarađujući sa svim institucijama, roditeljima, počiniocima nasilja, ali i žrtvama. Njihov koncept rada je multidisciplinaran, uz nastojanje da otkriju, kako je kazala direktorka Centra, Biljana Pajović,  gdje su uzroci devijantnog ponašanja kod djece i kakva je porodična anamneza.

„Prije su to bili stručni timovi, a sada službe, u kojima su psiholozi, pedagozi, pravnici, socijalni radnici, a sarađujemo i sa zdravstvenim ustanovama, prvenstveno Centrom za mentalno zdravlje. Presudan je pristanak porodice i saradnja, kako bi došli do rezultata. Dvadeset i četiri sata smo dostupni za svaki problem, a djelujemo i po prijavama koje mogu biti anonimne. Princip povjerljivosti je obavezan. Ponekad izričemo mjere nadzora, a dešava se da djeca sa problemima u ponašanju budu upućena i u specijalnu ustanovu ‘Ljubović’“, navela je.

Pedagoškinja Dajana Vujisić, dvadeset i pet godina radi u Centru za socijalni rad. Dugo se bavi problematikom maloljetničke delinkvencije. Istakla je da ta ustanova ima protektivnu ulogu, nastojeći da budu ublažene posljedice onoga što se desilo.  Saradnja sa roditeljima, potvrdila je, jeste ključna.

„Odlazimo kući, ispitujemo uslove u kojima dijete raste i razvija se, sa kim se druži, a na osnovu svega toga određujemo u kom pravcu ćemo ići dalje i koje ćemo vaspitne mjere izreći”, kazala je Vujisić.

Društveno koristan i humanitaran rad, kao i sportske aktivnosti, jesu dobre vaspitne mjere, ali često ne mogu da se realizuju, čulo se na sastanku, zbog nepostojanja ili nezainteresovanosti institucija za saradnju u tom smislu.

Javnost negoduje kada se u nekim slučajevima grubog vršnjačkog nasilja ne izrekne mjera pritvora. Sudije smatraju da je lišavanje slobode i smještaj maloljetnika u zatvor, kontraproduktivno.

Učenike je zanimalo kako je moguće da maloljetnik koji je izvršio krivično djelo „pokušaj ubistva”, nije bio u pritvoru ni deset dana.

„To što neko nije u pritvoru, ne znači da neće krivično odgovarati i snositi sankcije”, objasnila je predsjednica suda.

Profesor Neđeljko Đurović pitao je da li pravosudne instance rade analizu zakonskog okvira i,  eventualno, iniciraju njegove izmjene. On je skrenuo pažnju i na sve izraženiju problematiku vršnjačkog nasilja, koju Krivični zakon ne prepoznaje, a odnosi se na zloupotrebu maloljetnika od strane starijih, koji ih podstiču na izazivanje ekscesa  i neprimjereno ponašanje.

Državna tužiteljka Mirjana Tankosić Vučinić, podsjetila je da je Zakon o postupanju sa maloljetnicima u proceduri izmjena, a predsjednica Osnovnog suda, Tamara Spasojević, ukazala je učenicima, koji su prisustvovali Danu otvorenih vrata, na vrijednosti koje bi trebalo da njeguju.

„Želim da vam poručim da cijenite važnost međusobnog razumijevanja, različitosti, prijateljstva i tolerancije, jer na taj način pokazujete ljudske vrline, a poštujući roditelje, profesore, komšije i drugove, pokazaćete da poštujete i sebe”, zaključila je.

The post VIDEO: Dan otvorenih vrata u Osnovnom sudu Bar posvećen vršnjačkom nasilju first appeared on BARinfo.

„Sutkinja Tamara Spasojević nas je, u 9:10, obavijestila o prispijeću prijetećeg maila. Zgrada je potom evakuisana“, naveli su iz policije.

Oni su napomenuli da su poruke iste sadržine jutros stigle na adrese sudova u nekoliko crnogorskih gradova.

The post Zgrada Osnovnog suda evakuisana zbog prijavljene bombe first appeared on BARinfo.

Ljubitelji životinja, a u Baru ih zaista ima, trude se da ih nahrane, sterilišu, liječe… Međutim, broj pasa je veliki i ovaj problem se ne može riješiti bez finansijske pomoći i adekvatnog, ograđenog prostora u kome bi ove životinje boravile.

Da se dosta ljudi plaši pasa, potvrđuju i iz Komunalne policije, jer se njihovom kol centru svakodnevno javljaju građani koji traže da se ovaj problem riješi. Međutim, osim u slučaju da je potrebna asistencija pri eutanaziji agresivne životinje, ova opštinska služba nema nikakvih ingerencija. Oni ističu da veći problem nastaje kada se psi hrane ispred ulaza pojedinih zgrada, jer postaju teritorijalni i “brane” svoj teren.

Prema riječima dr Ljiljane Jovićević, epidemiološkinje u HES-u Bar, od početka godine do 28. aprila zabilježen je 71 ujed životinja, najviše pasa – 66, što je otprilike na prošlogodišnjem nivou. Procedura je, objašnjava ona, takva da se pacijenti obično jave izabranom ljekaru ili Službi hitne medicinske pomoći. Prepisuju im se antitetanus i antibiotik po potrebi, a u HES-u se, zavisno od slučaja, prepisuje i antirabična zaštita.

PR Osnovnog suda u Baru, sudija Tamara Spasojević, saopštila je da je, tokom 2019. i 2020. godine Osnovnom sudu u Baru protiv Opštine Bar i Komunalne djelatnosti d.o.o. podnijeta 261 tužba. koje se odnosi na ujede pasa, odnosno odštetne zahtjeve, a da je riješen 221 predmet. Ona je za Radio Bar i Bar Info objasnila da je sud dosuđivao odštetu u prosječnom iznosu od 500 eura.

Nije teško izračunati da je vrijednost ovih odštetnih zahtjeva više od 100.000 eura, a svi idu na teret lokalne samouprave.

Opština Bar je u više navrata pokušala da ovaj problem riješi, ali je na svaku lokaciju za azil bilo primjedbi. Posljednja koja je za tu svrhu određena je Kufin.

Ljubitelji životinja, poučeni primjerima iz najbližeg okruženja, plaše se da ni azil neće biti rješenje, jer te institucije vide kao mučilišta i zatvore za životinje. Zato bi možda bilo korisno kada bi bio osmišljen neki vid privatno-javnog partnerstva, da azil ne bude preveliko opterećenje za opštinski budžet. Od koristi bi možda bio i fond koji bi se punio od kazni nesavjesnim vlasnicima koji pse i mačke ostavljaju na ulici. 

“Ne pomaže novac, kad gledaš da tvoje dijete prima vakcinu protiv bjesnila, niti kada se plašiš da izađeš ispred zgrade,” objašnjava sugrađanka čijeg su sina lutalice dva puta ujedale.

The post Psi lutalice- dugogodišnji problem Bara first appeared on BARinfo.

Kako je za Radio Bar i Bar Info potvrdila PR Osnovnog suda u Baru sutkinja Tamara Spasojević, predsjednik Osnovnog suda u Baru Goran Šćepanović odredio je za oba roditelja pritvor u trajanju od 30 dana.

Supružnici su uhapšeni nakon što je suprug prijavio nasilje u porodici, a djeca su smještena u prihvatilište u Bijeloj.

Direktor Centra za socijalni rad Slobodan Đonović kazao je za naše medije da su djeca već neko vrijeme bila prepuštena sebi, zanemarivana od strane roditelja koji su dugo u konfliktnim odnosima.

„Djeca su bila pod planom zaštite Centra, ne bi li se ta disfunkcionalna porodica osnažila. Nakon eskalacije nasilja, bilo je neophodno da ih smjestimo u prihvatilište, jer u tom trenutku nije bilo odgovarajuće hraniteljske porodice. Svo četvoro je pregledao izabrani ljekar, testirani su na Covid i upućeni u prihvatilište u Bijeloj“, objasnio je Đonović.

On ističe da će stručnjaci Centra za socijalni rad napraviti individualni plan za svako dijete i raditi u najboljem interesu djece.

The post Djeca smještena u dom u Bijeloj zbog porodičnog nasilja first appeared on BARinfo.