Poslanica Bošnjačke stranke Edina Dešić pitala je ministarku da li Vlada planira pokretanje projekta revalorizacije Starog grada Bara, istakavši da je riječ o projektu od nacionalnog značaja i da Stari grad i tvrđava predstavljaju bisere Bara koji moraju biti valorizovani u punom kapacitetu.

Vujović je kazala da ne postoje prepreke da se inicira odluka o izradi Plana upravljanja Starim gradom Barom, podsjetivši da je ovaj lokalitet od 2010. godine na tentativnoj listi UNESCO-a.

„Stari Bar je kompleksan lokalitet, a sadašnjem pristupu nedostaje sistematičnost u valorizaciji i planiranju adekvatnog sadržaja. Ove procese moraju pratiti naučna istraživanja, a sve se to može obuhvatiti strateškim dokumentom – Planom upravljanja Starim gradom Barom. Vlada još nije donijela odluku o izradi tog plana, ali nema prepreka da se to učini“, rekla je Vujović.

Ministarka je dodala da je Ministarstvo kulture i medija ove godine sufinansiralo sa 75.000 eura dva projekta u Starom gradu, te podsjetila na ranije obnovljene objekte – Palatu 85, Arhiepiskopsku palatu i Ljetnju pozornicu.

Na pitanje poslanice Dešić o vremenskom okviru izrade Plana, Vujović je pojasnila da bi taj proces trajao oko godinu dana, nakon formiranja komisije i odobrenja Vlade.

The post Ministarka kulture najavila mogućnost revalorizacije Starog grada Bara, odluka o planu još nije donesena first appeared on BARinfo.

Ovo kulturno dobro, koje Barani nazivaju i “Crkvice”, nalazi se na početku današnje Ulice maršala Tita u centru grada. U obilasku terena proteklih mjeseci, građani su novinarki kazali da ovaj objekat ne smatraju, primarno, spomenikom kulture već jednom od omiljenih mjesta za dnevni odmor ili okupljanje s prijateljima i komšijama.

Na “Crkvicama”, ostacima iz šestog vijeka, se druže, okupljaju, igraju se djeca iz obližnjih zgrada… Po njihovim riječima, na tom mjestu su se “podigle” brojne generacije na Topolici.

Ima i onih koji to smatraju neprihvatljivim, pa su se “Vijestima” u više navrata obraćali zbog nesavjesnog ponašanja sugrađanja, zabrinuti za stanje u kojem se ostaci crkve nalaze. Upozoravaju i da je tabla s legendom spomenika bila na meti vandala te da je ošćena zbog vremenskih neprilika.

Neki od građana koji žive u “Ulici maršala Tita, ili u blizini, tvrde da to mjesto godinama služi kao lokacija za društvena okupljanja, nakon kojih ostaje otpad ili su uočljive promjene na samom spomeniku.

“Ostaci trikonhalne crkve, Topolica”, imaju status kulturnog dobra, shodno rješenju o uvođenju u registar od četvrtog maja 1967. godine, te stoga sve intervencije na njemu podliježu odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, kazali su “Vijestima” iz Ministarstva kulture i medija (MKM).

Uprava za zaštitu kulturnih dobara je na zahtjev JU “Kulturnog centra Bar” izdala rješenje o konzervatorskim uslovima za izradu konzervatorskog projekta sanacije kulturnog dobra “Ostaci trikonhalne crkve, Topolica” krajem marta prošle godine.

U junu mjesecu ove godine, Opština Bar obratila se Upravi za zaštitu kulturnih dobara, u vezi sa sprovođenjem hitnih mjera sanacije na ovom kulturnom dobru, do izrade projektne dokumentacije, ukazujući na oštećenja ostataka ovog sakralnog objekta.

“Na osnovu uvida u stanje ostataka trikonhalne crkve, od strane stručnih lica Uprave uočene su promjene koje je potrebno hitno sanirati. Dejstvo padavina, vlage i oscilacije u temperaturi kroz duži vremenski period, dovelo je mjestimično do oštećenja strukture kamena kao i vezivnog materijala ostataka crkve”, poručili su iz MKM kojim rukovodi Tamara Vujović.

Takođe, navode oni, vide se odvojeni dijelovi kamena, što ukazuje na oslabljenu strukturu vezivnog materijala. Kamen je mjestimično ispucao i odvojen od strukture zida kojoj pripada. Na zidovima je vidno prisustvo niskog rastinja što dovodi do deformacije i stabilnosti arhitektonskih ostataka.

Uprava je razmotrila dostavljeni zahtjev Opštine Bar za sprovođenje hitnih mjera sanacije na kulturnom dobru “Ostaci trikonhalne crkve, Topolica”, kazali su, kao i vrstu i obim planiranih radova, te je izdala smjernice po osnovu kojih se radovi mogu realizovati kao hitne sanacione mjere u cilju zaštite kulturnog dobra do momenta realizacije planiranog konzervatorskog projekta.

Iz MKM su podsjetili na zakonom propisane obaveze vlasnika/držaoca kulturnog dobra – vlasnik kulturnog dobra dužan je da kulturno dobro čuva, pravilno koristi, redovno održava i da blagovremeno sprovodi druge propisane ili utvrđene mjere zaštite, svake godine kroz program zaštitite sufinansira projekte, a posebno za ona kulturna dobra koja zahtijevaju hitan konzervatorski tretman.

Uprkos tome, kako ističu, prema ovom ministarstvu od strane Opštine Bar, Kulturnog centra Bar nije bilo zahtjeva za sufinansiranje ovog kulturnog dobra kroz program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2025. godinu.

“Takođe, ovo Ministarstvo daje puni doprinos kroz nacionalne ustanove iz oblasti kulturne baštine u ovom slučaju Upravu za zaštitu kulturnih dobara koja je odmah nakon dobijanja zahtjeva izašla na teren i postupila u skladu sa svojim nadležnostima te dala puni doprinos kako bi se stvorili uslovi za hitne sanacione mjere”, kazali su “Vijestima” iz kabineta ministarke Vujović.

U konačnom, od strane nadležne Uprave informisani su da u okviru postupanja, Opština Bar kao vlasnik kulturnog dobra proaktivno postupa, a o dinamici sprovođenja daljih mjera na ovom kulturnom dobru, nadležna je ta lokalna uprava.

Barski trihokonos otkriven je u arheološkim istraživanjima 1965. godine, na mjestu na kojem je, po narodnom predanju, postojala crkva “svetog kralja Vladimira”. Trikonhos je grčka riječ koja označava crkvenu građevinu s osnovom u obliku trolista, koju čine tri polukružne apside s polukalotama.

Očuvani zidovi ove vjerske građevine, mjestimično visoki i po jedan metar, omogućavaju da se sagleda kompletna osnova, zidana od tanjeg lomljenog i pritesanog kamena, utopljenog u klački malter.

Po svojim arhitektonskim osobinama i stilskim koncepcijama, crkva je građena u vrijeme vizantijskog cara Justinijana (525-565 godine), u doba njegove velike obnove carstva.

Crkva je prvo bila u funkciji memorijalne kapele neke veoma značajne ličnosti, još nepoznate, iz petog vijeka, da bi tokom vjekova bila dograđena dodatna prostorija sa zvonikom sa južne strane, u kojoj je pronađen zasvođen grob.

Oko trikonhosa bilo je groblje sa crkvom. Grobovi su bili konstruisani od krovnih opeka, a među njima je bilo dosta dječijih grobova i grobova novorođenčadi.

Istorijski spisi i kulturni arhivi pokazuju da su prilikom iskopavanja 1965. godine, u trikonhalnom dijelu crkve pronađeni zidovi građevine iz šesnaestog vijeka, zabilježene na srednjovjekovnim gravirama kao “casa (kuća) Darmasi” ili “casa Crampsi”. Ostaci ove vile, pouzdano datirane na istom mjestu, morali su biti uklonjeni radi istraživanja drevne crkve.

The post Barski trikonhos oštećen i zanemaren: Ostaci crkve iz šestog vijeka u nemilosti ljudi i klime first appeared on BARinfo.

Nacionalni javni emiter, RTVCG, finansira se na osnovu fiksnog procenta iz državnog budžeta (1,34 posto) što osigurava stabilno i predvidivo poslovanje.

“Na isti način u novim medijskim zakonima predvidjeli smo izdvajanje sredstava iz budžeta lokalnih uprava za lokalne javne emitere, s tim da su procenti prilagođeni tome da li u sklopu javnih servisa rade televizija i portal, ili isključivo radio. Dakle, lokalne uprave su u obavezi da izdvoje tačno predviđen iznos, što će tim medijima, isto kao i nacionalnom emiteru, obezbijediti sigurno finansijsko poslovanje i stvoriti uslove za unapređenje rada”, istakla je ministarka Vujović, koja je pojasnila član 49 Zakona, koji se odnosi na finansiranje lokalnih javnih emitera, a čije je doslovno tumačenje izazvalo nedoumice.

“U samom tekstu Zakona došlo je do tehničke greške, jer je umjesto procenta od ukupnog budžeta, naveden postotak od tekućeg, umanjenog za kapitalne izdatke i dugove opština. Ministarstvo kulture i medija je zbog toga, uvidjevši omašku, svim predsjednicima opština uputilo obrazloženje i tumačenje, u kojem je jasno stavljeno do znanja da se procenti izdvajaju u odnosu na ukupni budžet, umanjen za kapitalne izdatke i dugove, što će obezbijediti solidan iznos za plate zaposlenih u lokalnim medijima i unapređenje programa, a ne da, kao do sada, kada je riječ o većini, budu na ivici opstanka”, kazala je Vujović.

Na pitanje da li očekuje da lokalne uprave ispoštuju preporuke Ministarstva i ono što je bila osnovna intencija zakonopisca, a to je poboljšanje statusa, obezbjeđenje nezavisnosti i boljeg materijalnog položaja novinara i svih zaposlenih u lokalnim javnim emiterima, ministarka Vujović je kazala:

“Očekujem da se to apsolutno ispoštuje prilikom formiranja budžeta, koje je u toku, jer na naš dopis i pojašnjenje, nijedna lokalna uprava nije negativno odgovorila, a mnoge su već u nacrtima najvažnijeg finansijskog akta implementirale nove odredbe. U tom dijelu, molim za razumijevanje, a mislim da smo se već razumjeli, i da ćemo ispoštovati namjeru zakonodavca, koja je u skladu sa preporukama i direktivama Evropske komisije”, podvukla je ministarka i objasnila da zbog te greške, koja je tehničke prirode, nisu inicirali izmjene u Zakonu, jer bi to bilo nesvrsishodno sa aspekta brzog ostvarivanja uslova na putu pristupanja EU.

“Set medijskih zakona je veoma važan dio Poglavlja 10 (informaciono društvo i mediji), koje bi trebalo da bude zatvoreno ovog mjeseca na Međuvladinoj konferenciji, što Crnu Goru stavlja u ‘brzu traku’ na putu ka EU. Koliko je to važno, govori činjenica da smo u prethodnom periodu, za dvanaest godina, zatvorili tri, a da ćemo samo u decembru zatvoriti četiri, od kojih je jedno upravo Poglavlje 10”, apostrofirala je ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović, osvrnuvši se i na niz drugih benefita koje donose novi medijski zakoni i koji će doprinjeti uređenju našeg medijskog prostora – transparentnost vlasništva,  bolji socio – ekonomski položaj, veću sigurnost i bezbjednost novinara, kao i autonomnost, ali i regula da će novinari učestvovati u izboru glavnog i odgovornog urednika. Takođe, veća pažnja i kontrola biće posvećena štetnim sadržajima, reklamnom programu, zaštiti maloljetnika… Novina su i veća ovlašćenja Agencije za audiovizuelne medijske usluge, koja od skoro ima pravo i na inspekcijski nadzor, a inspekcijske službe biće formirane i u okviru Ministarstva za kulturu i medije.

“Svaki zakon se može i treba unapređivati, jer se u praksi pojavljuju nove potrebe, ali upravo zato što je u novim medijskim zakonima prepoznat značajan napredak od strane Evropske komisije, dobili smo, u oblasti medijskog zakonodavstva, pozitivan IBAR, što je veliko priznanje za Crnu Goru”, zaključila je ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović u razgovoru za Radio Bar i Bar info.

The post Ministarka dr Vujović: Očekujemo da lokalne uprave implementiraju novine Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama first appeared on BARinfo.

Pritisci na novinare obuhvataju cijeli spektar vidljivih i nevidljivih mehanizama, od ekonomske ugroženosti (niske plate), pritisaka političara i nosilaca funkcija, dezinformacija svih vrsta kojima se društvo polarizuje i radikalizuje, do prijetnji i fizičkih napada na novinare – čulo se na današnjoj konferenciji u Podgorici, koju je, u okviru projekta „Aktivne OCD u razvoju medijskih politika“ organizovao Media centar u saradnji sa Medijskom asocijacijom Jugoistočne Evrope.

„Tradicionalni crnogorski mediji se dobro nose sa izazovima današnjice i dominantno ne kreiraju lažne vijesti, ali zato ‘bujaju’ portali koji prenose dezinformacije i nerijetko se služe i govorom mržnje“, kazala je ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović, koja je potvrdila očekivanje da će uskoro biti usvojeni novi medijski zakoni, uz uvjerenje da bi oni znatno trebalo da poboljšaju uslove za rad medija i doprinesu njihovoj nezavisnosti i kredibilnosti. Ona je navela da su nacrti zakona trenutno pred Evropskom komisijom, i ukoliko dobiju „zeleno svijetlo“ biće proslijeđeni našim poslanicima na usvajanje.

Direktor direktorata za medije, Neđeljko Rudović se, takođe, nada skorom usvajanju tri nova medijska zakona sa, kako je naveo, više od dvadeset suštinskih novina u odnosu na važeće norme.

„Profesionalni i održivi mediji, slobodno novinarstvo i javni interes da građani budu cjelovito, istinito i blagovremeno informisani su konačan cilj“, kazao je Rudović, koji je naglasio da je novom zakonskom regulativom predviđeno da lokalni javni emiteri, po analogiji sa nacionalnim javnim servisom, imaju stabilno finansiranje na osnovu predviđenog procenta koje lokalne uprave moraju izdvojiti u tu svrhu. 

Istaknut je značaj lokalnih javnih emitera u objektivnom i kredibilnom informisanju građana i praćenju njihovih potreba, ali i naglašeno da su izloženi pritiscima koji se ogledaju, između ostalog, i u neodgovarajućem finansiranju i novinarskim platama znatno nižim od prosječnih u državi.

Agencija za elektronske medije trebalo bi da ima veća ovlašćenja jer, kako je navela direktorka, Sunčica Bakić, do sada su izostali adekvatni mehanizmi za efikasno djelovanje.

Vuk Maraš, direktor Medijske asocijacije za Jugoistočnu Evropu, istakao je da je neophodno što prije usvojiti nove zakone, evidenciju medija ustanoviti kao obaveznu, a skrenuo je pažnju i na to da su kriterijumi za izbor članova Savjeta lokalnih javnih emitera u novoj zakonskoj regulativi unaprijeđeni, ali da nije dobro da sadašnji sastav tih tijela ostane u mandatu do kraja. On smatra da je samoregulacija nedovoljna, kao i da mali broj medija posjeduje tu vrstu kontrole i korekcije. O ograničenjima i perspektivama samoregulacije govorila je ombudsmanka „Vijesti“, Paula Petričević.

Ekspertkinja u oblasti medija, Sandra Bašić Hrvatin, navela je da su u Sloveniji bili prinuđeni da uvedu neku vrstu „samoupravljanja“ u medijima, jer su se dosadašnji modeli pokazali kao neodgovarajući.

Marijana Camović Veličković, potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore, osvrnula se na težak položaj zaposlenih u ovoj branši, koji su prinuđeni, da zbog niskih zarada rade više poslova istovremeno, „iscrpljujući se na taj način, što na kraju utiče i na kvalitet odrađenog“.

O bezbjednosti novinara i novinarki govorio je Mihailo Jovović, predsjednik Komisije za istraživanje napada na novinare, a o novim aktima Evropske unije u oblasti medija i perspektive, Alen Musaefendić iz Sektora za strateško komuniciranje Evropske službe za spoljne poslove.

The post Okruženje za rad medija i dalje nepovoljno – zaključak sa današnje konferencije u Podgorici first appeared on BARinfo.

To je saopštila ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović na Donatorskoj konferenciji  „Zdraviji medijski ekosistem“, koju je Ministarstvo kulture i medija realizovalo u cilju podrške realizaciji Medijske strategije i osnaživanja medijskog pejzaža Crne Gore za predstavnike međunarodnih organizacija, institucija, medija i civilnog sektora.

Ministarka smatra da se tradicionalni crnogorski mediji dobro nose sa izazovima današnjice i da dominantno ne kreiraju lažne vijesti, “makar ne sa namjerom dezinformisanja”. 

“I to je dobro. Ipak i kod nas bujaju portal koji prenose i kreiraju lažne vijesti, koje ne služe na čast novinarskoj etici i standardima. Takođe, naš medijski prostor izložen je regionalnim medijima, među kojima ima dosta primjera žutila, tabloidnog novinarstva, ali i dezinformacija, defamacija, pa i malignog uticaja. Zbog ovakvog načina izvještavanja, jedna je regionalna medijska kuća od strane naših institucija dobila i zabranu emitovanja”, navela je Vujović.

Ukazala je da mnogi građani nemaju dovoljno znanja i vještina kako kritički procijeniti informacije koje konzumiraju u medijima, naročito na internetu, na društvenim medijima.

“Nedostatak medijske pismenosti olakšava širenje lažnih vijestii dezinformacija i dovodi do neinformisanih odluka građana. Medijskom pismenošću najviše se bave institucije, obrazovni sistem, nauka, kultura i mediji, brojne NVO, ali potreban je sistemski pristup i kreiranje veza između svih aktera, da bi se već od osnovnog obrazovanja mladi osposobljavali za kritički i analitički pristup medijskim porukama”, istakla je Vujović.

Kazala je da je poseban izazov obučiti građane starije dobi za snalaženje u online prostoru.

“Jasno je da je složen zadatak pred nama, na koji ni u svijetu ne postoji jedinstven i učinkovit odgovor. Edukacija javnosti o medijskoj pismenosti, podrška slobodnom, profesionalnom, kvalitetnom novinarstvu, podizanje svijesti o lažnim vijestima, podsticanje transparentnosti u medijskom okruženju, jačanje regulatornog okvira, neki su od ključnih koraka, koji zahtjevaju dugoročnu koordiniranu akciju različitih subjekata”, navela je Vujović.

Podsjetila je da je budžetom Ministarstva kulture i medija za ovu godinu opredijeljeno 700.000 eura za realizaciju Akcionog plana.

“Ipak, najbolji učinak možemo postići uz podršku partnera koji mogu pronaći neku projektnu aktivnost u nasem planu, koja se uklapa sa nihovim vizijama i planovima rada. Zbog toga smo svi danas ovdje”, kazala je ministarka. 

Ona je poručila da je jačanje kulture i medija i investiranje u ove oblasti ključno za izgradnju otvorenijeg, informisanijeg i inkluzivnijeg društva.

“U ovom trenutku, pred nama su mnogi izazovi, ali i izvanredne prilike za rast i napredak. Vjerujem u snagu saradnje, transparentnosti i inkluzije”, zaključila je Vujović.

Direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović, istakao je da su prilikom pripreme medijske reforme u poslednje dvije godine u tom resoru imali plodotvornu saradnju sa medijskom zajednicom, nevladinim organizacijama, nezavisnim regulatorima, Univerzitetom i državnim institucijama.

“Rezultat je usvajanje Medijske strategije u oktobru prošle godine, te, nadamo se, skoro usvajnje tri nova medijska zakona sa više od 20 suštinskih novina u odnosu na važeće norme. Tokom ove godine očekujemo da ćemo nastaviti saradnju, jer ćemo sprovoditi aktivnosti koje smo zajedno dizajnirali”, naveo je Rudović.

Predstavljajući aktivnosti predviđene Akcionim planom, Rudović je poručio da su profesionalni i održivi mediji konačan cilj, ali i podrška slobodnom novinarstvu, kao i javni interes da građanin Crne Gore mora da bude istinito, cjelovito i blagovremeno informisan.

“Novim medijskim zakonima osigurali smo institucionalnu nezavisnost Agencije za elektronske medije, prenijeli EU Direktivu iz oblasti AVM usluga, proširili nadležnosti Agencije. Jako nam je važno da imamo kredibilne, nezavisne, izvještaje o radu regulatora”, rekao je Rudović.

“Samoregulacija je naš dugotrajući izazov. Vjerujemo da će biti volje u medijskoj zajednici da se nađe potrebno rješenje. U Akcionom planu smo predvidjeli kako kao društvo pomognemo, dok smo u predlogu zakona o medijima unijeli norme koje podstiču medije da se uključe u samoregulaciji i tako dodatno ojačaju svoj kredibiltet i etiku”, rekao je Rudović.

Akcionim planom je, kako je dodao, predviđena i podrška podnošenju prigovora na izvještavanje medija.

“Dok Crna Gora ne dobije zadovoljavajuću samoregulaciju, a u njoj je sada samo oko deset odsto aktivnih medija, ovo je mehanizam koji je nužan za zaštitu građana od medijskih sadržaja koji nijesu objavljeni u skladu sa Kodeksom novinara. Takođe, predvidjeli smo i organizaciju radionica za građane za popunjavanje prigovora u cilju snaženja kontrolnih mehanizma kada je u pitanju neetičko izvještavanje, počevši od javnih servisa”, naveo je Rudović.

Istakao je da važnost lokalnih javnih servisa, čiji su osnivači opštine, niko ne dovodi u pitanje.

“Ali je dovedena u pitanje njihova održivost i funkcionalnost zbog čega smo i predvidjeli izmjene zakona na način da lokalni javni mediji budu finansirani tačno definisanim procentima budžeta lokalnih samouprava, po analogiji finansiranja javnog servisa iz državnog budžeta. Potrebno nam je da imamo precizan presjek stanja kako bismo mogli u narednoj fazi  da mjerimo učinak novih zakonskih rješenja”, rekao je Rudović.

Ukazao je da će Fond za medijski pluralizam biti povećan preko 100 odsto, nakon usvajanja novog Zakona o medijima i iznosiće preko 2,5 miliona eura.

“Cilj je da podržimo medije koji objavljuju medijske sadržaje od javnog interesa, ali je isto tako cilj da od toga benefite imaju i novinari čije su zarade na nezadovoljavajućem nivou. Zbog toga nam je važna ova aktivnost. Pokrenućemo i SOS liniju za pomoć novinarima, jer slobodno novinarstvo podrazumijeva slobodne novinare, a to znači i njihovu zaštitu od raznih vrsta pritisaka ili mobinga na radnom mjestu”, rekao je Rudović.

Kazao je da je Akcionim planom predviđeno jedanaest mjera koje su usmjerene na jačanje odgovornosti istražnih i pravosudnih organa i na podršku Komisiji za praćenje istraga napada na novinare.

Govoreći o Mreži za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i online uznemiravanja, Rudović je istakao da je obaveza Ministarstva kulture i medija da stvori institucionalne pretpostavke za formiranje tog tijela.

Ukazao je da zakonske norme nisu dovoljne.

“Rješenje je snažno i svakodnevno razobličavanje dezinformacija, njihovih izvora, platformi preko kojih se šire i onih koji ih prenose i time truju društvo”, istakao je Rudović.

Ambasadorka Italije u Crnoj Gori  Andreina Marsela ocijenila je da je važno da su različiti akteri i donosioci odluka na istoj strani i da rade na istom cilju, pa će i efekat implementacije Akcionog plana i Medijske strategije biti mnogo  veći.

“Vidimo mnogo prostora za saradnju. Jedno od važnih polja je medijska pismenost. Na tom polju može puno toga biti učinjeno uz pomoć različitih stejkholdera. Takođe, mislim da je važno djelovati i u borbi protiv lažnih vijesti. To je nešto što nas zabrinjava u svim državama i samo uz pravi pristup i znanje moguće je boriti se protiv tog problema”, navela je Marsela.

Predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radovan Kračković smatra da je za primjenu Medijske strategije do 2027. godine važno da svi akteri budu upoznati šta taj dokument predviđa i da, kako je naveo, zajedničkom akcijom svi doprinesu ostvarivanju što više ciljeva koji su u Medijskoj strategiji zadati.

“Stoga i ovakav događaj dobar je početak. Nadam se da ćemo umrežavanjem uspjeti da dogovorimo konrektne stvari i pomoć donatora za sve aktere koji sprovode mjere iz medijske strategije i akcionog plana kako bi u bliskoj budućnosti počeli i na djelu da ih sprovodimo”, rekao je Kračković.

The post Vujović: Sinergija različitih aktera za zdraviji medijski prostor first appeared on BARinfo.

Istraživanje o medijskoj pismenosti u Crnoj Gori, koje je sprovedeno uz podršku Misije OEBS-a, dio je aktivnosti Ministarstva za kulturu i medije, kao i Agencije za elektronske medije, koje bi trebalo da podignu svijest građana o značaju selektivnog i kritičkog usvajanja dostupnih informacija.

„Prisutnu infodemiju ne mora nužno da prati objektivnost i istinitost. Senzacionalizam, govor mržnje i lažni narativ koji je ovladao medijskom scenom, ukazuje na neophodnost i značaj medijskog opismenjavanja građana. Nažalost, prema istraživanju NVO „Instituta za otvoreno društvo“ u Sofiji, 2021. godine, koje je korišteno u izradi Medijske strategije, pokazalo je da je Crna Gora na dnu ljestvice kada je riječ o medijskoj pismenosti“, kazala je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja je istakla da je u sklopu Medijske strategije predviđeno niz aktivnosti na poboljšanju u ovoj oblasti, prvenstveno formiranje Nacionalnog Savjeta i zajedničko djelovanje sa partnerima na ovom važnom poslu – Agencijom za elektronske medije, Ministarstvom prosvjete, NVO sektorom, građanima. Ona je podsjetila i na opravdanu inicijativu za uvođenje u škole predmeta Medijska pismenost.

Sunčica Bakić, direktorka Agencije za elektronske medije, kazala je da je uloga tradicionalne regulacije u uslovima značajnih društvenih i informatičkih promjena, dovedena u pitanje.

„Sistemski moramo djelovati kako bi zaštitili građane od neprimjerenih sadržaja. Agencija za elektronske medije je još 2017. usvojila Program razvoja i analize medijske pismenosti kako bi postigli trajne efekte. U tome nam snažno pomaže Misija OEBS-a u Crnoj Gori, uz čiju podršku smo 2022. godine izdali priručnik „Medijska i digitalna pismenost“. Djeca su nam najvažnija ciljna grupa, zato ćemo zajedno organizovati edukativne radionice” poručila je Bakić.

Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Dominique Waag, objasnila je zašto ova važna evropska organizacija pomaže u uspostavljanju medijske pismenosti u našoj državi.

„Medijski pismenim pojedincima je omogućeno da razumiju medijski sadržaj, preispitaju njegov kredibilitet i tumače osnovne poruke, što su sve važne vještine u očuvanju demokratije. Na primjer, preuzimanje neprovjerenog sadržaja iz različitih izvora, što je poznato kao ‘copy-paste’ novinarstvo, posebno u onlajn medijima, dovodi do širenja lažnih narativa. A, kada se neprovjerene vijesti šire iz više izvora, kod čitalaca se može stvoriti iluzija da su one istinite, s obzirom na široko medijsko prisustvo. To nije tema samo u Crnoj Gori, već u gotovo svim zemljama svijeta”, kazala je Waag, koja je potencirala značajnu ulogu profesionalnih novinara i javnih servisa.

“Oni mogu biti protivotrov za lažne i obmanjujuće informacije, tako što će građanima plasirati provjerene i na činjenicama bazirane vijesti, ublažavajući govor mržnje i nudeći više stanovišta. Mi u OEBS-u smo uvjereni u važnost uloge profesionalnih i etičkih novinara, koji služe javnom interesu, posebno zaposlenih u javnom servisu”, zaključila je.

Rezultati istraživanja IPSOS-a, koje je prezentirao Vladimir Raičević, pokazali su široku upotrebu društvenih mreža i web portala u informisanju. Tri četvrtine građana posjeduje nalog na nekoj od društvenih mreža, a 95 % ima pristup Internetu. U prosjeku, građani provode dva sata na Internetu dnevno, a 21 odsto čak šest sati, što govori o velikoj izloženosti različitim informacijama.

„Najveći broj građana se i dalje najviše informiše putem televizije, a zatim online medija. Radio se polako, ali sigurno vraća na medijsku scenu, iako su mu nekada prognozirali odumiranje. Razlog je jasan – brza dinamika života, puno vremena koje provodimo u prevozu ili dugotrajan rad za kompjuterom, omogućavaju nam da se najlakše i najbrže informišemo putem radio programa, odnosno da istovremeno obavljamo radne i druge obaveze i slušamo radio”, kazao je Raičević.

The post Medijska pismenost na veoma niskom nivou – sistemskim djelovanjem protiv lažnih i neprimjerenih sadržaja first appeared on BARinfo.

Govoreno je i o borbi medija za održivost ili čak opstanak na tržištu u vrijeme kada se od njih očekuje da stalno i sve brže prilagođavaju svoju ponudu sadržaja preko različitih platformi i za različite ciljne grupe. Panelisti su pokušali da daju odgovore na pitanja kako motivisati i mobilisati različite subjekte da rade na unapređenju medijskih zakona i regulative. Značajna pažnja posvećena je i razmatranju načina za podizanje svijesti i razumijevanja važnosti ulaganja u adekvatan vid regulacije zabranjenih u odnosu na štetne sadržaje, posebno kad su u pitanju maloljetnici, manjine i manje zastupljene (ranjive) grupe.

U osvrtu na predan i učinkovit rad tokom protekle dvije decenije, sa skupa je poručeno da je „Agencija rasla i oblikovala se prema potrebama i promjenama svijeta oko nas, a dokaz tome je uloga koju je odigrala u napretku elektronskih medija u Crnoj Gori“. Konferenciju je poslužila kao sveobughvatna, ozbiljna platforma za otvoreni razgovor o temama koje crnogorsku medijsku scenu očekuju u budućnosti, stvaranje novih kontakata, razmjenu ideja i izgradnju mreže i saradnje.

Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović je istakla da će taj resor podržati razvoj medijskog pluralizma i odgovoriti na prijetnje profesionalnom i etičkom izvještavanju. Naglasila je, pritom, da je novinarska profesija neizvjesno polje, pa niko sa sigurnošću ne može znati koliki će u budućnosti biti značaj novinara i novinarstva, koji će se mediji još pojaviti, kako će se taj, sve veći prostor, regulisati, kako će se prema informacijama ponašati krajnji korisnici čija je pažnja svedena na desetine sekundi.

„Drago mi je da ove panele organizuje Agencija za elektronske medije, kao regulatorno tijelo, koje i treba da ima najsnažnije poluge regulacije u svom domenu. Takođe, drago mi je i da je cijeli region tu. Crna Gora trenutno ima 222 medija, u kojima radi 2000 medijskih radnika. Budućnost novinarstva? Vama je teško raditi u ovoj konkurenciji, u ovakvim uslovima rada, a tu su i prekovremeni sati, pritisci urednika. Opredijeljeni smo da podržimo raznolikost glasova, mišljenja i pitanja o kojima se javno raspravlja, ali i pluralnost medija i kohabitaciju državnih, privatnih medija i medijske zajednice”, poruka je Vujović.

Crnogorskoj medijskoj sceni je, kako smatra, potrebna jača samoregulacija kojom bi se unaprijedio kvalitet izvještavanja, jer i pored truda, doprinos postojećih samoregulatornih tijela promociji i poštovanju Kodeksa novinara, nije dovoljan.

“Takođe, nacrtima novih zakona je predviđeno jačanje nezavisnosti i efikasnosti regulatora u oblasti elektronskih medija, kao i veći opseg nadležnosti i veće mogućnosti za reagovanje u slučajevima kršenja standarda i propisa”, istakla je Vujović. 

Ministarstvo kulture i medija će, podvukla je, brinuti o tom sektoru pomoću unapređenja medijskih zakona, kao i o zaposlenim u medijima, definiciji novinara, uslovima u kojima rade, smanjenju političke pritiske na autore, dati glas kod izbora urednika, zaštititi od odavanja izvora, raditi na specijalizovanim znanjima novinara i edukacijama, kao i prevenirati i procesuirati  napade kojima je ova struka, nažalost, izložena.
Novina koja je predviđena Medijskom strategijom i medijskim zakonima je, kako je dodala, obaveza medija da budu članovi kolektivnog ili formiraju sopstveno samoregulatorno tijelo, kako bi se u potpunosti osiguralo poštovanje standarda medijske zajednice, kao i osnivanje Mreže za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i onlajn nasilja. Ministarka je navela i da pitanje pravnog regulisanja portala, njihove obaveze da se registruju, vlasništvo nad poratalima, i dalje ostaju tema za razmišljanje.

„Pitanje je tanke granice između regulacije i transparentnosti, ali i uvažavanja lokalnog konteksta. Medijski zakoni uvijek su kontroverzni i nikad neće svi biti zadovoljni. Ono što je moj cilj su precizne formulacije, balansirani pristup, konsultacije ekosistema, partijska usaglašavanja širokog spektra da se nađe najbolji način za unapređenje. Zato što medijski zakoni nisu samo medijski, već utiču na atmosferu u zemlji, utiču na njen EU put i inspirišu građane u budućnosti“, kazala je Vujović i izrazila uvjerenje da „uzimajući u obzir sve napore uložene tokom prethodnih godina, kao i da tek predstoji veliki broj aktivnosti kada počne realizacija aktivnosti iz Medijske strategije i primjena seta medijskih zakona nakon usvajanja, prve rezultate možemo očekivati već naredne godine”. 

“Zalažemo se za slobodu izražavanja, a posebno apelujemo, uvijek, na odgovornost za izgovorenu riječ javnih poslenika koji dominiraju u političkom društvu, kao što je slučaj u Crnoj Gori, gdje su političari najveći influenseri. Apelujemo i na principe i profesionalnost u radu medija, da ne podržavaju i ne prenose ovakve sadržaje. Želimo kreirati slobodnu i civilizovanu javnu sferu i medije kao ključ za ovaj cilj, za dobar društveni balans. Ono čemu se divim kod Zapadnih medija je važna kombinacija kvaliteta informacija i odgovorno izvještavanje. Sve u svemu, ova Vlada ima viziju koju još usaglašavamo, i dobićemo fidbek, i poboljšanja, svakako prije usvajanja paketa medijskih zakona”, zaključila je Vujović.

Predsjednik Savjeta agencije za elektronske medije, Branko Bošković procjenjuje da je „u dijelu koji je pod kontrolom Agencije, napravljen značajan iskorak za koji su, prije svega, zaslužni mediji“.

„Mi smo bili neka vrsta kontrolnog mehanizma koji je pratio procese i ukazivao na njegove dobre i loše strane. Sloboda govora je jedini način da pokažemo jedni drugima šta želimo, mislimo, osjećamo. O svom govoru moramo voditi računa i imati obzira prema drugima, a mediji predstavljau prozor kroz koji javnost posmatra događaje oko sebe, ali i filter koji stoji na tom prozoru. Osim informativne uloge, mediji su uvijek, a danas posebno, kreirali javno mnjenje, pa treba makar neformalno postaviti prioritete, vodeći računa da javni i komercijalni interes ne dođu u sukob“, kategoričan je Bošković, uz napomenu da prilikom izvještavanja treba voditi računa o poštovanju dostojanstva, jednakosti, otvorenosti, odgovornosti.

Podsjetio je da u kompletnom procesu medijskog izvještavanja, regulatori imaju važnu ulogu da, vodeći računa o slobodi govora i prate poštovanje standarda, nepristrasno i nepokleknuvši pod pritiscima.

„Agencija će se, po usvajanju Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama donekle promijeniti i proširiti njene nadležnosti, ali će principi po kojima funkcionišemo, ostati isti“, podcrtao je Bošković.

Direktorica Agencije za elektronske medije, Sunčica Bakić je u retrospektivi rada ovog tijela, osnovanog 2003. godine, podsjetila da je intencija bila da se u sklopu medijske reforme smanji uticaj države na medije.

„Jasno je da je tehnologija za proteklih 20 godina napredovala velikom brzinom. Ovaj događaj nismo napravili da bismo prepotentno duvali svjećice i primali čestitke. Želimo da razmotrimo proces koji nas je doveo do sadašnjeg trenutka i razgovaramo o izazovima i budućnosti novinarstva, medija, regulacije i onoga što građani Crne Gore od svih nas očekuju. Trebaće nam odgovor i na neka veoma stara pitanja: šta sve treba regulisati, koja je uloga države, koji je odnos regulatora, gdje je razlika između etike i poštovanja zakona? Ako imamo problem da odgovorimo na njih, kada govorimo o najstarijim medijima, kakve su nam šanse sa novima koji su već stupili na scenu?“, pita se Bakić.

Podsjetila je da se broj radio i TV programa u Crnoj Gori za 20 godina uvećao više nego duplo i istakla da 95 posto domaćinstava ima neki od kablovskih priključaka, što je domaće medije izložilo međunarodnoj konkurenciji.

„Na dramatičan razvoj tehnologije, reagovali smo povremenim ad hoc izmjenama zakonskog okvira, bez strateške vizije, bez jačanja pozicije javnih servisa i nezavisnog regulatora, bez ozbiljnih, na podacima zasnovanih, analiza. Naivno smo očekivali da će broj medija demonopolizovati državni, smanjiti politički uticaj i dovesti do prijeko potrebnog pluralizma. I, pogriješili smo: dobili smo medije koji ne mogu prihodima sa tržišta finansirati nezavistan i kvalitetan program“, procjenjuje direktorica Agencije za elektronske medije, koja je u obraćanju apostrofirala da „u takvim medijima rade nedovoljno plaćeni novinari, od kojih kao društvo očekujemo da rade u našem interesu, a ne reagujemo kada su predmetom napada, ako ne fizičkih, onda anonimnih na društvenim mrežama“.

Decidna je da je krajnje vrijeme da crnogorske propise uskladimo sa crnogorskim regulatornim okvirom, ali i da postavimo osnove za rješavanje naših pitanja.

„Tri ključna, bez kojih ne možemo očekivati napredak, su pitanje finansijske održivosti medijskog sistema, medijskog vlasništva, uspostavljanje samoregulacije. Za ovo će biti potrebna posvećenost struke, da se pronađu modeli koji će funkcionisati na crnogorskom tržištu, politička volja da se oni usvoje, kao i jačanje pozicije Agencije za elektronske medije“, kazala je Bakić. Razlažući pitanje da li se može mijenjati medijski sistem, ako se ne mijenja društvo u kome on postoji, iskazala je mišljenje da je potrebno kontinuirano i istovremeno raditi na jačanju transparentnosti i odgovornosti u medijima, edukaciji građana na polju medijske pismenosti, podršci slobodnim medijima, izgradnji relevantnih javnih servisa.

Na prvom panelu međunarodne konferencije, kojoj su prisustvovali i predstavnici LJE Radio Bar, pod nazivom „Budućnost novinarstva“ moderator je bio Adnan Rondić iz Al Jazzera Balkans, a učesnici Jelena Obućina, sa Televizije Nova S (Srbija), Petar Komnenić, TV Vijesti (Crna Gora), Ivana Brkić Tomljenović, RTL Televizija (Hrvatska) i Nikola Marković, RTV Nikšić. Drugom tribinom „Budućnost medija“ moderirao je  Jaša Jovićević iz Agencije MINA (Crna Gora). Učesnici su bili Boris Raonić, RTV Crne Gore, Omer Karabeg, Radio Slobodna Evropa (Češka), Darko Šuković, Radio Antena M i Aleksandar Trifunović, Magazin BUKA (BiH). Jadranka Vojvodić iz Agencije za elektronske medije bila je moderatorka tribine „Budućnost regulacije“ na kojoj su učestvovali Francesco Sciacchitano AGCOM (Italija), Robert Tomljenović, Agencija za elektroničke medije (Hrvatska), Neđeljko Rudović, Ministarstvo kulture i medija (Crna Gora) i Ranko Vujović, Medijski savjet za samoregulaciju (Crna Gora). „Budućnost iz ugla korisnika AEM“, naziv je panela kojim je moderirala Elvira Ceković iz Agencije za elektronske medije, a učestvovali su Tea Gorjanc Prelević, NVO akcija za ljudska prava (Crna Gora), Milan Todorović, Regulatorno telo za elektronske medije (Srbija), Jovan Ulićević, NVO Spectra (Crna Gora), Kristina Mihajlović, NVO Roditelji (Crna Gora) i Lea Čengić, Regulatorna agencija za komunikacije (BiH).

The post Bakić: Crnogorske propise uskladiti sa evropskim regulatornim okvirom i obezbijediti finansijsku održivost medija first appeared on BARinfo.

Komercijalni mediji i RTVCG, decidan je Goran Đurović, nikada neće moći da obrađuju svaku važnu informaciju od značaja za stanovništvo i tu je, procjenjuje, ključna uloga lokalnih servisa.

„Nedovoljna pažnje se posvećuje pitanjima uređivačke i finansijske samostalnosti lokalnih javnih emitera, transparentnosti rada, uticaju građana na sadržaje koje proizvode. Nedavno usvojena medijska strategija, kao i medijski zakoni, čijim se skorom usvajanju u Skupštini nadamo i radujemo, tretiraju položaj lokalnih javnih emitera i uređuju nove procedure za izbor članova Savjeta, kao i finansiranje, koje bi u perspektivi bilo uređeno po istom principu kao u RTCG“, kazao je Đurović.

On se zahvalio Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država, jer je prepoznala značaj javnih emitera i što im pruža kontinuiranu podršku u jačanju uticaja građana na njihov rad.

Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović istakla je da je obaveza tog dijela državnog aparata da podrži lokalne javne emitere i na taj način doprinese boljem kvalitetu života u lokalnim zajednicama i pluralizmu medija, što je prepoznato u tekstovima nacrta medijskih zakona. 

„Ovi mediji predstavljaju veliki potencijal za razvoj demokratskih procesa na lokalnom nivou, jer mogu doprinijeti i doprinose većoj otvorenosti rada lokalnih vlasti, informisanju građana o odlukama važnim za zajednicu. Uz to, mogu ih i podstaći da govore o problemima i učestvuju u političkim procesima na lokalnom nivou“, rekla je Vujović. 

Podvukla je da smo svjedoci da sva istraživanja pokazuju da su lokalni javni emiteri, kojih ima 15, od čega šest radio-televizija, najviše pogođeni lošom finansijskom situacijom, što utiče na kvalitet programskih sadržaja, ali i na uslove rada novinara i novinarki „za šta su Ministarstvu kulture i medija posebno zabrinuti“. 

Vujović je istakla da su Vlada Crne Gore i Ministarstvo kulture i medija posvećeni pružanju snažne podrške medijskoj zajednici, kroz unapređenje medijskog okruženja, čime se osigurava održivost i slobodan rad medija.

„Kada je riječ o zakonodavnom okviru, 18 mjeseci je radna grupa, u kojoj su bili predstavnici medijske zajednice, nevladinih organizacija, nezavisnih regulatora, Sindikata medija i pravosuđa, radila na medijskoj reformi, a cijeli proces je ocijenjen kao inkluzivan, dobar i pohvaljen u Rezoluciji Evropskog parlamenta“, podsjetila je Vujović. 

Ukazala je da su utvrđeni novi nacrti zakona o medijima, javnom medijskom servisu Crne Gore i audiovizuelnim medijskim uslugama, a da su ključne izmjene u tekstovima usklađene sa svim preporukama međunarodnih partnera. 

„Kao što sam i na početku mandata rekla, zalagaću se da se set medijskih zakona, što prije nađe u Skupštini i u konačnom bude usvojen. Imamo usvojenu Medijsku strategiju sa 104 mjere i to će predstavljati zaokruženu osnovu za stabilan medijski prostor“, navela je Vujović. 

Poručila je da je njena intencija kao ministarke kulture i medija da doprinese stvaranju boljeg ambijenta u medijskom prostoru. 

Vujović je naglasila da su Ministarstvo kulture i medija i Vlada Crne Gore posvećeni unapređenju njihovog rada.

Ambasadorka SAD u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke kazala je da treba jačati institucionalnost lokalnih javnih emitera.

„Projekat Media centra je važan jer omogućava rad lokalnim javnim emiterima. Zahvalna sam svim predstavnicima emitera koji su došli iz raznih krajeva Crne Gore da vode dijalog o svemu ovome. Građani Crne Gore treba da budu svjesni vaše posvećenosti da ih informišete“, rekla je Rajzing Rejnke.

Naglasila je da su informacije i znanje “moćni alati”.

“Vaše organizacije moraju imati jaku finansijsku snagu i održivost. Podstičem vas da težite ka nezavisnosti. Naš cilj je da unaprijedimo i stavimo u prvi plan činjenično izvještavanje”, kazala je ambasadorka SAD.

Predstavljajući projekat Media centra, predsjednik Goran Đurović je na prvom panelu predstavio projekat organizacije na čijem je čelu.

„Naša želja je bila da se učini korak naprijed ka institucionalnom jačanju lokalnih emitera kako bi postali odgovorni prema građanima. Projektom je bilo obuhvaćeno deset emitera iz Nikšića, Bara, Berana, Danilovgrada, Rožaja, Tivta, a RTV Herceg Novi iskazala je interesovanje da se priključi, pa smo imali 11 emitera u samom projektu. Ukupno je deset emitera prihvatilo je sve akte, sem Radio Danilovgrada koji nije bio u mogućnosti. Ključni nalazi su da su je većina priloga u informativnim emisijama urađeno profesionalno, što je veoma dobro. Prepoznali smo i da lokalni emiteri podliježu spoljašnjim faktorima. Na primjer RTCG ima povjerenje od 25 odsto građana, a neki lokalni emiteri oko 70 posto“, kazao je Đurović.

Naglasio je da preko sajta Media centra građani mogu dostaviti prigovore o svim elektronskim medijima, uključujući i lokalne emitere.

Media centar je, povodom završetka projekta, izdao publikaciju pod nazivom “Analiza informativnih sadržaja i povjerenja u lokalne javne emitere u Crnoj Gori”, u kojoj su, između ostalog, sveobuhvatno i vrlo detaljno predočeni rezultati istraživanja koja se odnose na rad i učinkovitost lokalnih servisa iz vizure građana.

Jedan od rezultata analize sadržaja lokalnih radio stanica ukazuje da oni “pretežno informišu slušaoce o relevantnim temama od javnog značaja na lokalnom nivou, koje ne nalaze prostor u nacionalnim medijima. Tako su u izvještavanju Radio Bara svi prilozi bazirani na lokalno relevantnim temama, a značajno učešće lokalnih tema vidljivo je u sadržaju Radio Tivta (93%), Radio Kotora (89%) i TV Budve (84%), dok je učešće lokalnih tema u izvještavanju TV Pljevalja i TV Berana po 68%. Takođe, čak i kada ovi mediji izvještavaju o temi nacionalne relevantnosti, taj sadržaj je suštinski važan za građane u lokalnoj zajednici (npr. socijalna pitanja, obrazovanje, energetika, kultura).

U zaključku pregleda analize ovih medija, navodi se da su “novinari Radio Bara uzimali u obzir različite društvene aktere prilikom izvještavanja – najzastupljenija su različita udruženja građana (19%), zatim predstavnici javno-komunalnih službi (13%), dok je učešće predstavnika politike na svim nivoima 27 posto. Vrijednosni kontekst u ovom mediju, uglavnom je bio usmjeren ka temama, dok su akteri prikazani pretežno u neutralnom maniru. Ipak, u 30 pojavljivanja aktera, vrijednosni kontekst je afirmativan”.

Vjera Banićević iz Skupštine Unije lokalnih javnih emitera istakla je da su oni nezamjenjivi “vox populi”.

„Taj glas se sa sigurnošću mora čuti. U radu lokalnih emitera nikada nije iznevjereno pravo javnosti da zna. Za mnoge je on jedini način informisanja. Svakodnevno biti prisutan, izvještavati o događajima na objektivan način, odgovorno, profesionalno, uravnoteženo, tačno, tragati za odgovorom na zadatu temu, istraživati i prikazivati život iz ugla neutralnog svjedoka, pritom ne birajući i ne zastupajući samo jednu stranu, znači da smo obuhvatli perspektivu koja služi zajednici i opštem javnom interesu i napretku“, istakla je Banićvić i ustvrdila da je „u tom duhu gradskog i građanskog koncepta uloga emitera“.

Ukazala je i da „istinski nezavisni mogu biti isključivo oni koji su ekonomski nezavisni“.

„Ponekad je teško izboriti se sa političkim pritiscima koji opterećuju naš rad, a uprkos tome sačuvati interes javnosti, ne zato što nam nedostaje hrabrosti da teret javnosti odgovorno nosimo, ne zato što nam povremeni pritisci političkih centara moći ometaju, osporavaju, usporavaju ili otežavaju rad, i ne zato što nismo spremni da odgovorimo na izazov ovakve ili onakve društveno-političke stvarnosti, već zato što nam nisu obezbijeđeni elementarni finansijski uslovi rada za nesmetano i nezavisno funkcionisanje“, podcrtala je Banićević.

Direktor RTV Nikšić Nikola Marković kazao je da se „kroz jednogodišnji projekat Media centra došlo do zajedničkog zaključka da zakonodavni, iz kojeg proističu finansijski okviri, tište lokalne javne emitere”.

„Važno je da osnivači lokalnih javnih emitera shvate njihov značaj. Jako je bitno da imamo finansijski stabilne i profesionalne javne emitere“, poručio je Marković, uz sugestiju da treba da pravimo zakonska rješenja koja će lokalne emitere približiti građanima.

Direktor Direktorata za medije, Neđeljko Rudović je naglasio da je „za zdravlje svakog društva od esencijalne važnosti da zna da ako je nešto objavljeno da je to istina, a ako nije, da je vjerovatno riječ o manipulaciji“.

„Suština je da Crna Gora ima kredibilne medije koji poštuju Kodeks novinara, a da bi ih imala i ubuduće, oni moraju da budu održivi, slobodni i profesionalni. Ušli smo u proces reforme medijskog zakonodavstva i lokalni javni mediji su dio tog ‘paketa’“, istakao je Rudović.

Direktorica Agencije za elektronske medije, Sunčica Bakić je kategorični podržavalac i zagovornik značaja uloge lokalnih javnih emitera u ovdašnjem medijskom sistemu.

„Apsolutno ih smatram našim velikim kapacitetom i nečim o čemu moramo veoma da vodimo računa. Istovremeno, jedan sam od najvežih kritičara njihovog rada zato što moraju ispunjavati svoju ulogu da bi doprinosili pluralizmu i zavrijedili postojanje. A da bi sistem funkcionisao, mora postojati stabilan finansijski okvir“, poručila je Bakić.

Predsjednik Skupštine Media centra Dragoljub Duško Vuković je, elaborirajući zaključke skupa kazao da „nedvosmisleno, lokalni javni emiteri imaju veoma bažnu ulogu u pravovremenom, objektivnom, tačnom i uravnoteženom informisanju javnosti, kao i obezbjeđivanju prostora za razgovor ili debatu o pitanjima koja interesuju lokalnu zajednicu.

„Da bi ova uloga kvalitetno mogla da bude odigrana, lokalni javni emiteri moraju da budu materijalno obezbijeđeni, ali i osigurana njihova profesionalna nezavisnost, što je dužnost njihovih osnivača. Potrebno je, uz to, obezbijediti i neku vrstu kontrolnih mehanizama, kako bi ta uloga mogla da bude realizovana. Dužnost je to osnivača, ali, na neki način, i menadžmenta i uredničkih timova. Zakonodavni okvir treba poboljšati u korist snaženja lokalnih javnih emitera, valjalo bi raditi i na njihovom umrežavanju, a i država treba da stimuliše proizvodnju kvalitetnih sadržaja“, iznio je zaključke današnje konferencije u Podgorici, Duško Vuković.

The post Osnaženje lokalnih emitera javni interes i imperativ zdravog društva first appeared on BARinfo.