RB/BI: Gospodine Mirkoviću, kakva je trenutna situacija u Barskoj plovidbi – u kojoj mjeri ste zadovoljni poslovanjem kompanije?

Mirković: Barska plovidba osnovnu djelatnost ostvaruje od najma brodova „Bar“ i „Budva“ i još nekih dodatnih aktivnosti. Veoma smo zadovoljni učinkom koji stvara izdavanje brodova na međunarodnom tržištu, s obzirom da je saradnja sa danskom kompanijom „Norden“ vrlo kvalitetna. Iskoristili smo dobar momenat i ostvarili izuzetan poslovni rezultat (možda najbolji od kada ovi brodovi posluju) zbog veoma dobrih ugovora koje smo sa tom kompanijom postigli krajem prošle i početkom ove godine. Zahvaljujući tome tekuće obaveze izmirujemo redovno, a uspjeli smo i da u crnogorski budžet vratimo dio sredstava koje smo u ranijem periodu pozajmljivali od države.

RB/BI: Sa kojim obavezama i odgovornostima se, s aspekta komercijalnog direktora, u ovim turbulentim vremenima najteže nositi, sa kojim izazovima se najteže uhvatiti u koštac?

Mirković: Poznato je da Barska plovidba internacionalna kompanija koja poslovnu aktivnost najvećim dijelom ostvaruje na međunarodnom tržištu. To tržište je veoma promjenljivo. Napominjem, pri tom, da smo u svjetskim razmjerama mala kompanija koja ima samo dva broda, pa ne možemo uticati na stanje na tržištu, već mu se moramo prilagođavati. Tržište zavisi od brojnih faktora i globalnih dešavanja, pa promjene nije lako izdržati. Sve što se po pitanju privrednih aktivnosti i kretanja roba svjetskim morima dešava, ratna dešavanja… utiče na pomorsko tržište i odražava se na naše poslovanje. 

RB/BI: Već 20 godina ste među čelnim ljudima kompanije. Na koje odluke i poslovne poteze ste najponosniji, a koje je bilo najteže donijeti i sprovesti?

Mirković: Upravo ove godine mi je jubilej – dvije decenije sam u Barskoj plovidbi. Startovao sam od samog početka – pripravničkog staža, radio sam u nekoliko službi u okviru kompanije, pa sve do čelnih pozicija… Nije uvijek bilo lako, a interesantno je da mi u kompaniji stalno slušamo prognoze kako će Barska plovidba propasti, kako nema budućnosti, kako je pitanje šta će donijeti sljedeća godina… Ipak, uspijevamo da svojim radom takve slutnje i nagovještaje demantujemo. Najponosniji sam na činjenicu da je kompanija, i pored brojnih izazova, uspijevala da obezbijedi opstanak, da redovno izmiruje sve obaveze, nadoknade zaposlenima… Nikada nismo imali problema sa kašnjenjem plata zaposlenima, posadi, uspjeli smo da konstantno angažujemo svoje brodove, nikada nismo imali odsustvo brodova zbog kvara ili drugih problema. Sve smo rješavali u roku, brodovi su imali kontinuitet plovidbe, za šta smo svi zaslužni – od menadžmenta, uprave, do svih zaposlenih. Ponosni smo što je to tako. 

RB/BI: Jeste li zadovoljni u kojoj mjeri Barska plovidba prati savremene trendove poslovanja i da li je konkurentna na tržištu?

Mirković: Nastojimo da se prilagođavamo stanju na tržištu. Sa dva broda kojima raspolažemo možemo da pokušamo da odgovorimo brojnim izazovima. Konkurentni smo u smislu što funkcionišemo i svih ovih godina opstajemo uprkos brojnim privrednim nedaćama.

RB/BI: Od kada je, u saradnji sa hrvatskom „Jadrolinijom“ uspostavljena linija Bar-Bari-Bar, aktuelno je pitanje zašto tu liniju ne opslužuje brod u vašem vlasništvu i kako država ne prepoznaje njen značaj za cjelokupnu privredu na način što će vam finansijski pomoći u nabavci sopstvenog broda?

Mirković: To je za sve slušaoce Radio Bara i čitaoce portala Bar Info, a pogotovo Barane, najinteresantnije pitanje. Barska plovidba je 2016. godine bila prinuđena da proda brod „Sveti Stefan 2“ koji je poslovao na liniji Bar- Bari. Brod je prodat jer je naše klasifikaciono društvo „Bureau Veritas“ otkazalo klasu brodu. Iz tog razloga nismo mogli da produžimo papire, pa smo ga prodali u staro željezo. U tom momentu, pa sve do danas, Barska plovidba, nažalost,  nije uspjela da obezbijedi sredstva za kupovinu sopstvenog putničkog broda. Zato smo bili prinuđeni da nađemo poslovnog partnera koji će, u saradnji sa nama, nastaviti da spaja obale Crne Gore i Italije. Pronašli smo ga u kompaniji „Jadrolinija“ iz Rijeke, koja od ljeta 2017. godine održava ovu liniju. Imamo ugovor sa njima, koji produžavamo na godišnjem nivou. Kompanija konstantno prati tržište putničkih brodova sa željom da pronađe brod koji bi karakteristikama odgovarao ovoj liniji. To bi bio brod koji bi mogao prevoziti 1.000 do 1.100 putnika, primao bi oko 250 vozila (automobila) ili 35-40 kamiona, gaz mu ne bi smio prelazio šest metara (zbog dubine akvatorijuma u Luci Bar), dužine 130 do 140 metara (zbog dužine Gata V, gdje se putnički brod vezuje) i, naravno, brod koji bi ispunjavao i sve ostale standarde po pitanju sigurnosti i bezbjednosti plovidbe. Investicija u takav brod, čak i kada su u pitanju oni od 25 i više godina starosti, kreće se iznad deset miliona eura. Barska plovidba nema sopstvenih sredstsva da kupi takav brod. Razmišljali smo o kreditnom zaduženju kod neke od poslovnih banaka, međutim, zbog činjenice da se Barska plovidba već dosta zadužila kupovinom dva teretna broda „Bar“ i „Budva“ (koji su koštali 46 miliona i 400 hiljada eura) a kredit prema kineskoj Exim banci dosta otežano vraćamo, banke nisu prepoznale interes da nam odobre još jedan kredit za kupovinu broda. Naravno, smatramo da bi od strane države Crne Gore trebalo da bude prepoznat značaj ovakve investicije. Ipak, za sada nismo uspjeli da pronađemo način da od strane države obezbijedimo podršku. Međutim, ne želim da svalim krivicu na državu tvrdnjom da ona ne želi ili neće da obezbijedi ta sredstva. Vjerujem da je država pod velikim pritiskom od strane brojnih tražilaca sredstava, jer u Crnoj Gori svi zahtijevaju da im upravo ona pomogne i izađe u susret. Na drugoj strani, siguran sam da će vremenom značaj ove linije biti prepoznat, iako nije atraktivna kao što je nekada bila. Ipak, bez obzira na to, ima širi društveni značaj, kako za opštinu Bar, tako i za cijelu Crnu Goru, jer smo njome otvoreni prema Evropi, dovozimo putnike, turiste, lovce kojima su interesantna naša lovišta. Sve to je čini značajnom za našu privredu, lokalnu zajednicu, pa sam stava da treba ozbiljno razmisliti da se nađe neki model državne pomoći. S obzirom da od skoro imamo novi Odbor direktora, razmišljamo u pravcu da se sredstva za kupovinu ovog broda eventulno obezbijede posredstvom IPA projekata. To je ideja koja datira još od ranije, međutim sredstva iz IPA fondova su uglavnom bila namijenjena za nekomercijalne investicije, pa je pitanje da li novac za ovu izrazito komercijalnu investiciju možemo obezbijediti na taj način. Iskreno želimo da se sirene našeg putničkog broda, koji vije našu zastavu, čuju ispred luke Bar.

RB/BI: Novost koja će, vjerujem, obradovati Barane i njohove goste je da je nakon dužeg perioda ponovo otvoren restoran „Marina“.

Mirković: Ranije smo u više navrata imali zakupce tog restorana koji, nažalost, nisu uspjeli da pronađu ekonomski interes da ostanu u tom biznisu. Uslijedio je period kada dvije-tri godine nismo uspjeli da nađemo nikoga ko je zainteresovan da uzme restoran u zakup, iako se radi o izuzetno atraktivnom prostoru sa izvanrednim pogledom, možda i najljepšim u Baru… Prije 20-ak dana smo započeli saradnju sa ovdašnjom kompanijom „Plavi Jadran“. Radi se o Baranima koji su svima dobro poznati, iskusni su ugostitelji, pa vjerujmo da će restoran „Marina“ pod njihovim rukovodstvom zaživjeti na pravi način. U kompaniji smo veoma zadovoljni načinom na koji su uspjeli da ožive prostor i na dobrom su putu da mu vrate stari sjaj.

RB/BI: Za kraj, gospodine Mirkoviću, kakva je perspektiva Barske plovidbe?

Mirković: S obzirom da za otprilike mjesec predstoje pregovori za dva nova broda, i pored činjenice da je tržište za teretne brodove u padu, očekujemo da ćemo uspjeti da ugovorimo nove najamnine za naše brodove na nivou koji će obezbijediti i rentabilnost i profitabilnost poslovanja. Optimista sam i vjerujem da će Barska plovidba nastaviti svoj život i funkcionisanje i, ako bude sreće, da ćemo uspjeti da dođemo i do sopstvenog putničkog broda.

The post Mirković: Iako nije atraktivna kao nekada, linija Bar-Bari i dalje ima širi društveni značaj first appeared on BARinfo.

On je, za Emisiju za pomorce Radija Crne Gore, kazao da će prvo putovanje broda biti 21. juna, kada će Dubrovnik isploviti iz Barija ka Crnoj Gori. Predviđeno je da se pomorska linija između Crne Gore i Italije održava jednom sedmično do novembra, prenosi portal RTCG.

“Shodno ugovoru predviđeno je da se jednom sedmično drži ta linija. Brod bi srijedom ujutru bio u Baru, a uveče bi ispovljavao za Bari. Shodno potražnji za ovom linijom, uvijek se može dodati jedno više putovanje kao što je to bilo ranijih godina. Ugovor predviđa da se linija održava do novemra”, precizirao je Mirković.

On je naveo da Barska plovidba nema dovoljno sopstvenih sredstava da nabavi sopstveni brod i da je za takvu investiciju neophodna podrška i resornog ministarstva i države.

“Mi smo u stalnim kontaktima sa institucijama i ukoliko se slože sve kockice i eventualno nađe način da se obezbijede sredstva za kupovinu tog broda niko ne bi bio srećniji od nas, da se ponovo uspostavi ta linija sa našim brodom”, rekao je Mirković.

On je potvrdio da će, zahvaljući odličnom ugovoru o tajm čarteru prekookeanskih brodova Barske plovidbe – Bar i Budva, kompanija sama izmiriti ratu kredita uzetog za nabavku tih plovila, od preko 1,8 miliona USD, koja na naplatu dospijeva 21. jula.

The post Brod Dubrovnik će ponovo ploviti ka Italiji first appeared on BARinfo.

RB/BI: „Barska plovidba“ AD osnovana je 20. oktobra 2000. godine. Poslovala je pod nazivom AD „Putnički terminal“ koji je 2002. odlukom Skupštine akcionara promijenjen u „Barska plovidba“ AD Bar. Od osnivanja do decembra 2016. svoju osnovnu djelatnost ostvarivala je kroz prevoz putnika i vozila, feribotovima „Sveti Stefan“ 1 i 2, na relaciji Bar – Bari – Bar i Bar – Ankona – Bar. Sada je vlasnik dva teretna broda za prevoz rasutih tereta, „Bar“ i „Budva“, i to od 2014. kada je počelo njihovo komercijalno eksploatisanje. Jesam li dobro saopštio ličnu kartu „Barske plovidbe“ AD?

Tajić: Sve ste dobro rekli, ali možda je dobro pomenuti i da je „Barska plovidba“ nasljednica „Prekookeanske plovidbe“, velike, svjetske firme koja je, nažalost, u onim događajima devedesetih potpuno propala nakon zapljene svih brodova. Onda imamo, zbog toga, stečajni postupak i formiranje nove kompanije koja je u početku životarila sa jednim ili, u jednom trenutku, dva broda: „Sveti Stefan“ i „Laburnum“. To je trajalo negdje do 2007-2008. kada je država odlučila da obnovi pomorsku flotu Crne Gore. Prva odluka je bila kupovina dva broda za „Crnogorsku plovidbu“, novoosnovanu kompaniju sa sjedištem u Kotoru, gdje je uzet kredit, mislim, od šezdesetak miliona dolara za kupovinu ta dva broda. Poslije par godina je taj postupak nastavljen, kupljena su i dva broda za „Barsku plovidbu“, ukupno četiri.

RB/BI: Vi ste 1. maja 2021. godine preuzeli mjesto izvršnog direktora „Barske plovidbe“. Kakvu ste situaciju zatekli, bolju ili goru nego što ste ste očekivali?

Tajić: Otprilike sam zatekao to što sam i očekivao. Dugovi su takvi da mi imamo rate blizu dva miliona dolara na svakih šest mjeseci koje moramo vratiti, a pošto je država uzela brodove, ona garantuje ukoliko mi ne platimo. I do sada je plaćala i nakupilo se tu dosta duga. A ugovori sa zakupcima brodova su potpisani na godinu dana i tek krajem decembra smo uspjeli da iskoristimo povoljno stanje na berzama i potpišemo znatno povoljnije ugovore. Firma ima 38 zaposlenih, imamo dobre uslove, zgradu, poslovni prostor koji izdajemo.

RB/BI: Nikako da izdate restoran na odličnom mjestu?

Tajić: U pravu ste.Meni je to stvarno čudno. Restoran je na dobrom mjestu, sa vrlo dobrom opremom. Objavljivali smo oglase, da li zbog ove korone ili zbog nečeg drugog, uglavnom u posljednjih par godina nije izdat. Evo i sada pozivam, ako je neko zainteresovan iz grada, neki ugostitelj, neka se javi…

RB/BI: Tihomire, vi ste 20 godina u „Barskoj plovidbi“. Bili ste komercijalni direktor, pa izvršni direktor, pa opet komercijalni direktor, što ste i u ovom času. Šta je lakše biti – izvršni ili komercijalni direktor?

Mirković: Znate kako, nije lako biti na mjestu komercijalnog direktora ukoliko ne znate makar dio komercijale, a isto tako nije jednostvno biti u današnje vrijeme na mjestu izvršnog direktora jer ste nekako na udaru sa svih strana, naročito kada je u pitanju državna firma, iz prostog razloga što svi imaju neka svoja očekivanja. Nosite jednu veliku odgovornost. Kompanija smo koja ima veoma značajnu imovinu, imovinu koja se se procjenjuje na nekih četrdesetak miliona eura. Upravljati takvom imovinom nije jednostavno, nije lako donositi odluke i, naravno, uvijek ste na oprezu da procijenite koja je odluka najbolja i dugoročno najperspektivnija za kompaniju kojom upravljate. Tako da biti izvršni direktor je vrlo odgovorno i ne mogu sada reći šta je teže ili lakše od ta dva posla. Komercijala i izvršni direktor se međusobno prožimaju. U pomorstvu komercijala je veoma interesantan posao, to je nesporno, jer poslujete na međunarodnom tržištu, imate brojne kontakte sa inostranim partnerima, a to nosi neku svoju čar i neko svoje zadovoljstvo. A opet kažem: biti izvršni direktor je odgovorno i zahtjevno.

RB/BI: U kakvom je stanju „Barska plovidba“? Niste radili u „Prekookeanskoj plovidbi“, već isključivo u „Barskoj plovidbi“. Koje je teže vrijeme za komercijalnog direktora, ono prije ili ovo sada?

Mirković: Svako vrijeme nosi neko svoje breme i neku svoju težinu rada. Nesporno da je u doba postojanja „Prekookeanske plovidbe” postojala i velika tadašnja Jugoslavija koja je imala svoje veliko tržište i u takvom velikom tržištu lakše ste mogli da opstanete. I, naravno, radilo se o jednoj stabilnoj državi koja je bila uređena, pa je i poslovanje u tako urađenom sistemu bilo olakšano. U današnje vrijeme ne možete da imate očekivanja kao u prethodnom periodu. Ovo vrijeme je vrijeme u kome se promjene brže dešavaju i morate hitro da se prilagođavate tim promjenama, a opet, sa druge strane, razvoj nekih komunikacionih tehnologija u operativnom smislu olakšava poslovanje „Barske plovidbe“. Danas imate situaciju da pomorci bez problema mogu da se javljaju kući svakodnevno putem interneta, vajbera, raznih aplikacija, njihove porodice u svakom momentu znaju gdje su, kako su. To nekada nije bilo moguće, komunikacija sa potencijalnim unajmiteljima, sa vlasnicima tereta, sa agentima po lukama je mnogo lakša, mnogo brža i jednostvanija i, sa druge strane, dosta zahtjevnija.

RB/BI: Imate li vi neku ekskluzivnu vijest, pozitivnu ili negativnu, za Radio Bar i Bar Info, kao na primjer: „Barska plovidba“ duguje toliko i toliko, ili „Barska plovidba“ izlazi na zelenu granu, naplatićemo potraživanja, i tako dalje?

Tajic: Baš takvu vijest i nemamo. Ali imamo stanje koje je mnogo bolje, vozarine su znatno skočile, mi smo znatno povoljnije ugovore potpisali, ali, nažalost, mi kao firma i nemamo mnogo efekata od toga zato što nam država, da kažem, stalno stoji za vratom. Mi smo već vratili, tj. uplatili jednu ratu u januaru koja je bila redovna, sada uplaćujemo jednu zaostalu ratu u aprilu, pa ćemo opet redovnu u julu, plaćamo duplo više nego što su nam redovne obaveze. Tako da te efekte za sada ima država, a ne mi. Ako to potraje u ovim uslovima još godinu, dvije, ako potraju ove povoljne tarife, maltene, sve dugove bismo otplatili.

RB/BI: Tihomire, isplaćuje li „Barska plovidba“ redovno sve svoje obaveze prema 38 zaposlenih?                                       

Mirković: Moje je zadovoljstvo da kažem da su u posljednjih dvadeset godina plate zaposlenima redovno izmirivane i sve ostale obaveze prema našim poslovnim partnerima. I to zahvaljujući redovnom poslovanju naših brodova i ostvarivanju zarade od naše osnovne djelatnosti, a to je pomorski prevoz. Da napomenem: najveći dio svojih osnovnih prihoda ostvarujemo od uposlenja dva teretna broda i djelimično od putničke linije između Bara i Barija.

RB/BI: Zašto „Barska plovidba“ ne može da opslužuje liniju Bar-Bari, a može hrvatska „Jadrolinija“?

Mirković: To je dobro pitanje. Niko od zaposlenih u „Barskoj plovidbi“ ne bi bio srećniji da se sirene našeg putničkog broda začuju ovdje ispred Luke Bar ponovo, kao što je to nekad bilo sa dosadašnjim brodovima „Sveti Stefan“. Odgovor na to pitanje je jednostavan: „Barska plovidba“ nema dovoljno sopstvenih sredstava da samostalno kupi brod. Za kupovinu broda nama bi trebala finansijska podrška bilo od države, bilo od neke finansijske institucije. Mi smo se u ranijem periodu više puta obraćali finansijskim institucijama i bankama da vidimo kakve su mogućnosti za dobijanje nekog kredita za kupovinu putničkog broda i ono što bankari prvo gledaju jeste da li vi već imate neki kredit, a mi imamo kredit za teretne brodove u iznosu od 46 miliona i 400 hiljada, i da li vi taj kredit redovno vraćate. Nažalost, u dosadašnjem periodu „Barska plovidba“ nije bila u mogućnosti da samostalno vraća kredit i to je prvi signal bankama da nam ne daju novi kreditni aranžman, ako vi već postojeći ne možete samostalno da finansirate. Znači, taj dio nismo mogli da realizujemo putem kredita kod neke poslovne banke. Naše ekipe su u ranijem periodu obišle nekoliko putničkih brodova. Radi se o polovnim brodovima koji su iz našeg ugla bili dobro održavani. Mi smo čak i uradili projekat isplativosti nabavke takvog jednog broda. Radi se o brodu iz Egipta. Brod je relativno star, ali je dobro održavan, imao je svoju klasu i mogao je u narednom periodu da održava kvalitetno ovu liniju. Obraćali smo se ministarstvu, državi, međutim, nismo uspjeli da dobijemo finansijsku podršku za takav jedan projekat. Obraćali smo se Investiciono-razvojnom fondu gdje smo precizno informisani da IRF može da odobri sredstva do pet miliona, a ova investicija bi bila oko 6,5 milona. Nažalost, za sada se nisu mogle sklopiti finansijske konstrukcije kako bismo nabavili sopstveni brod. Iz tog razloga imamo poslovnu saradnju sa kompanijom „Jadrolinija“ iz Rijeke, koja svojim brodom „Dubrovnik“, u periodu od četiri do pet mjeseci, održava liniju jednom sedmično. Nekad nas pitaju: pa kako se isplati „Jadroliniji“? Znate kako, „Jadrolinija“ prvenstveno održava liniju između Dubrovnika i Barija, i na toj liniji njihov brod „Dubrovnik“ već ima plaćenu posadu, već ima plaćeno osiguranje, ima plaćeno održavanje i sve ostale troškove, tako da njima ova linija dođe kao neka nadopuna. Ukoliko bi oni vozili samo na liniji između Bara i Barija, ta linija ne bi bila toliko atraktivna, kao što je nekada bila, jer broj putnika je, nažalost, mnogo manji nego što je bio. To ne znači da brod ne treba nabaviti, s obzirom na značaj koji ta linija ima za cijelokupnu privredu Crne Gore. Kada ta linija plovi, onda nekako svi imaju šta da rade, jer i taksisti imaju posla, carinici, policija na graničnom prelazu ima svoju svrhu, špediteri imaju posla, upošljavate nekih 80 pomoraca, u dvije rotacije, dvije smjene na brodu koji opet obezbjeđujuju prihode svojim porodicama, turisti dolaze… Znači, jedan višestruki efekat na cjelokupnu privredu Crne Gore ima ta linija i treba je svakako ponovo uspostaviti sopstvenim brodom, ali smatramo da bi tu liniju na neki način trebalo malo i subvencionisati od strane države upravo zbog značaja koji ima. 

RB/BI: A stari feriboti su u starom gvožđu, izrezani?

Mirković: Ti brodovi su bili dosta stari. Fizički su mogli još da plove, međutim, novi standardi po pitanju sigurnosti i bezbjednosti plovidbe nametnuli su potrebu da izvršimo velike investicije u tako stare brodove i onda se postavilo pitanje da li je isplativo ulagati u svu tu opremu. I prosto se tadašnje rukovodstvo opredijelilo za prodaju brodova u staro željezo.

RB/BI: Zorane, pošto u našoj Crnoj Gori svako sve zna, mnogi misle da je finansijski efekat saradnja sa „Jadrolinijom“ mogao da bude veći. Koliko ste zadovoljni tim efektima?

Tajić: Zadovoljni smo. Obavljamo samo agencijske poslove prodaja karata i neke lučke poslove. Shodno ugovoru, moramo biti zadovoljni. Toliko je – koliko je. Još bih ovo dopunio kolegu Tihomira: nekako sam sebi dao zadatak kad sam došao ovdje, da je osnovno da regulišemo to pitanje feribota. Bar je bez feribota kao grad bez duše. On je nekako za ovih 60 godina postao zaštitni znak grada i Crne Gore, kao i  linija Bar – Bari. Međutim, sad se, osim finansijskih problema, koje je kolega pominjao, još nekoliko negativnih činjenica uklopilo. Prvo, korona je na sve uticala. Italija je u protekle dvije godine bila potpuno blokirana za redovne ulaske, izuzev kamiona. Ne znam ni „Jadroliniji“ kako se isplatilo, najviše su imali nekih stotinjak putnika na brodu koji ima kapacitet 1000 mjesta. Ove godine popustila je Italija sa mjerama. Nadamo se da će biti bolje.

Prvo je, dakle, pitanje korone, a drugo je to što mi, 4-5 godina, nemamo stalnu liniju, i svi prevoznici su se polako orijentisali na Drač ili Dubrovnik. Vrlo je teško sada nabaviti novi brod, sigurno sad da nam neko i pokloni brod, mi bismo godinu-dvije morali raditi negativno dok ne bismo povratili sve te stare korisnike. Treća stvar se odnosi na velike promjene u vazdušnom saobraćaju. Vi sada do Rima možete poći za 50-60 eura. Na našem feribotu je, recimo, 80 eura povratna karta bez ležaja. Onome ko je bez prtljaga, bez kamiona, bez vozila, sigurno je brže i lakše da ode avionom do Rima.

RB/BI: Šta je vama činiti, a šta državi, da nam se vrati stari pomorski sjaj?

Tajić: Na nama je da ubijedimo državu da pomogne, ako već može i pomaže „Montenegroairlines“ ili „To Montenegro“, a znamo i da se redovno uplaćuje pomoć željeznici svake godine. Dakle, ako se pomaže jedan i drugi vid saobraćaja, što ne bi i treći? „Jadrolinija“ ima čak 35 odsto donacije od svoje države Hrvatske koja shvata značaj pomorskog saobraćaja i turizma. Istina, oni  imaju vezu sa ostrvima, pa i zbog toga moraju da to dotiraju. Sad je problem i to što je u Vladi nestabilnost i svi čekaju neki rasplet situacije, da vidimo sa kim možemo da razgovaramo. U svakom slučaju, tu temu ćemo držati stalno na stolu.

RB/BI: Šta je bilo sa onom idejom da se „Crnogorska“ i „Barska plovidba“ objedine?

Tajić: To je u jednom trenutku bilo rečeno iz nadležnog Ministarstva, evo sad u posljednje vrijeme i to je stalo, vjerovatno kao i sve.

RB/BI: „Bar“ i „Budva“ su teretni brodovi koje ste iznajmili. Tihomire, tu ima prilično neznanja, ljudi misle kad nekome iznajmite brod da je to isto kao kad iznajmite stan: vrati mi ključ za godinu dana, ti brini o svemu. U pomorstvu, izgleda, nije baš tako?

Mirković: Pa, jeste, to je česta zabluda sa kojom se mi susrećemo i koju često čujemo. Nama često kažu „lako je vama, izdali ste brodove i sada možete da nakrivite kapu i da uživate dok taj ugovor ne istekne“. Međutim, u praksi to uopšte nije tako. Mi smo izdali brod na vremenski najam, zadatak unajmitelja tokom tog vremenskog najma jeste da brodu pronađe teret, znači da nađe njegovu osnovnu namjenu, da ga uposli, da pronađe teret koji će iz jedne luke da preveze do druge, gdje će on na tom prevozu da zaradi, a sve ostalo je na nama kao vlasnicima broda. Kad kažem ostalo, mislim prvenstveno na tehničko održavanje broda koje mi obavljamo, na obezbjeđenje posade, koje takođe mi rješavamo, na smjeni te posade, na snabdijevanju broda raznim potrepštinama, na ugovaranju kontrole tereta, praćenju poštovanja ugovora, itd. U praktičnom smislu, mi imamo možda čak i više posla nego što to ima unajmitelj brodova, ali unajmitelj brodova ima onaj krucijalni dio, a to je da pronađe teret.

Nama je unajmitelj kompanija „Norden“. To je jedna od najrenomiranijih pomorskih kompanija koja ima veliki broj brodova u svojoj floti i koja ima dobre kontakte, a koja zahvaljujući tim kontaktima uspjeva da pronalazi adekvatne terete za naše brodove. Inače, naši brodovi su za rasute terete, oni su u takozvanoj transferskoj plovidbi, što znači da idu od luke do luke i nikad se ne zna gdje će biti sledeća luka. Može put i teret da ih odvede uvijek u različite zemlje. Trenutno, brod „Bar“ se nalazi u Portugaliji gdje iskrcava čelične koturove ukrcane na istoku Japana i Južnoj Koreji, a brod „Budva“ se nalazi u Bangladešu gdje iskrcava neko staro željezo koje je ukrcao u SAD. Njihov iskrcaj se završava za nekoliko dana, a mi još uvijek ne znamo gdje će biti naredno uposlenje brodova, baš iz tog razloga što unajmitelj pronalazi terete koji se često pronađu dan ili dva pred put.

RB/BI: I za kraj, Zorane, kakva je perspektiva „Barske plovidbe“? Pada li vam na um ponovo neka ostavka sličnoj onoj iz avgusta?

Tajić: Očekivao sam i to pitanje. Ta ostavka je bila vezana za problem kupovine brodova. Kad su kupljena naša dva broda, država je napravila grešku jer to nije išlo na Skupštinu akcionara „Barske plovidbe“. Za sve velike promjene moraju akcionari da se saglase, a to nije učinjeno. Ja sam siguran da bi akcionari svi digli, ne jednu nego dvije ruke, da vam neko, takoreći, pokloni dva broda. Međutim, nije bilo Skupštine akcionara i dan-danas se pozivaju na taj problem manjinski akcionari, pa pošto su brodovi kupljeni nezakonito, sve odluke vezane za njih proglašavaju nezakonitim, čak i ovaj dug. Kažu, zašto vraćate dug državi kad brodovi nisu zakonito kupljeni? Stvarno je tu napravljen propust. Tako da je tu bio mali nesporazum koji smo nekako izgladili, možda zato što su sad nekako mnogo bolji uslovi u firmi, bolji prihodi. To smo prevazišli za sada, a trajno se to nikada ne može riješiti.

Za proteklo vrijeme uspjeli smo nekoliko aktivnosti da sprovedemo: četvoro vozila smo imali, prodali smo troje, napravili racionalizaciju u voznom parku. Onda smo neke tehničke probleme rješavali i elektrosistem malo unaprijedili, smanjili potrošnju struje. Planirali smo i projekat izgradnje solarne termoelektrane, to je sada moderno u Crnoj Gori i šire, zbog nestašice energije. Mi imamo idealan krov na sunčanom mjestu, idealne preduslove da to uradimo, angažovali smo projektanta i nadamo se da ćemo i tu jedan dodatni prihod ostvariti. Osim od brodova, mi imamo prihode i od poslovnih prostora, imamo 27-28 lokala. Imamo i agencijske usluge koje vršimo prema brodu „Jadrolinije“. Dogovor je napravljen sa „Jadrolinijom“ – 7. juna uveče kreće brod iz Italije, 8. juna u srijedu ide nazad za Italiju i tako sve do novembra. Problem jedini koji nismo uspjeli sa njima da riješimo jeste to što nemamo povratnu vožnju. Možete da odete u srijedu veče, a u četvrtak ne možete da se vratite u Bar, nego u Dubrovnik, pa da vas neko sačeka.

Za kraj bih pomenuo još jednu inicijativu, zanimljiva je i za sugrađane. Planiramo da pokrenemo prema nadležnima u Opštini inicijativu za promjenu lokacije spomenika Andrije Dabanovića, koji je sada na neprikladnom mjestu. Imao sam priliku da lično sarađujem sa njim, ostavio je na mene jak utisak tako da ću se potruditi da spomenik stavimo na pravo mjesto.

RB/BI: Možemo li da zaključimo ovaj razgovor da „Barska plovidba“ ima perspektivu, i da se u njoj domaćinski posluje?

Tajić i Mirković: Trudimo se, sigurni smo u to.

The post Bar je bez feribota kao grad bez duše first appeared on BARinfo.

Zahvaljujući rastu cijena pomorskog prevoza na svjetskom tržištu, naše brodarske kompanije zaključile su znatno povoljnije ugovore o vremenskom najmu brodova “Bar”, “Budva”, “21. maj” i “Kotor”.

To je doprinijelo da postignu bolji poslovni rezultat i same obezbijede sredstva za ratu kredita, koja na naplatu stiže naredne sedmice.

“Za isplatu rate za kupovinu brodova prema Exim banci koja dospjeva na 21. janura 2022. neće biti potrebna pomoć države, već će Crnogorska plovidba u cjelosti izmiriti 2.624.000 miliona dolara iz sopstenih sredstava” , kazala je za Emisiju za pomorce PR menadžerka Crnogorske plovidbe Emina Stjepčević.

“Barska plovidba će ovoga puta imati sopstvena sredstva da izmiri ratu kredita koja dospijeva 21. januara, iznos rate je oko 1,9 miliona. U proteklom periodu uspjeli smo da akomuliramo dovoljno sredstava za izmirenje ove obaveze”, navodi direktor komercijalnog sektora Barske plovidbe Tihomir Mirković.

Pomoć države neće biti neophodna Crnogorskoj i Barskoj plovidbi u 2022.godini.

“Kompanija će takođe obezbijediti cjelokupna sredstva i za ratu od dva miliona i 584 dolara koja dospijeva u julu ove godine”, kazala je Stjepčević.

Mirković je saopštio kako se u Barskoj plovidbi nadaju da će imati sredstava i za ratu koja dospijeva u julu ove godine.

“Ako sve bude teklo po planu, nastojaćemo da izmirimo i dio sredstava koje je Barska plovidba uzela u prethodnom periodu po osnovu vraćanja kredita koje je za nas i u naše ima isplatila država Crna Gora”, naveo je Mirković.

Do sada je država koja je bila garant prilikom kupovine četiri crnogorska  broda za rasute terete izdašno pomagala naše dvije brodarske kompanije.

Za brodove Crnogorske plovidbe “21. maj” i “Kotor” do sada je uplaćeno oko 51 milion i 400 hiljada dolara.
Kredit od 46 miliona i 400 hiljada dolara uzet je za kupovinu brodova “Bar” i “Budva” , Barske plovidbe.
Sva četiri crogorska prekookeanska broda data su u vremenski najam.

Zakupac “21 maja”, “Kotora” i “Budve” je kompanije “Sea pioneer” iz Londona.

Od decembra prošle godine unajmitelj broda “Bar” je renomirana, danska kompanija “Norden”.

The post Pomoć države neće biti neophodna Crnogorskoj i Barskoj plovidbi: Vraćaju kredit iz sopstvenih sredstava first appeared on BARinfo.

Kako je za “Emisiju za pomorce” Radija Crne Gore, potvrdio komercijalni direktor „Barske plovidbe“ Tihomir Mirković, smjena posade na brodu „Bar“ biće organizovana danas u Singapuru.

„Brod Bar je prije nekoliko dana isplovio iz Kine, očekuje se njegov dolazak u Singapur. Brod će morati da uplovi u luku, kako bi tamošnje vlasti izvršile kontrolu u vezi sa koronavirusom. Nakon toga će se realizovati smjena pomoraca. Nadamo se da će ona proći uspješno. Zadovoljstvo nam je da je konačno realizujemo, jer su članovi posade već dugo na brodu, pa se osjeća umor i želja da se što prije vratee kućama“, saopštio je Mirković.

The post Napokon smjena posade na brodu Bar first appeared on BARinfo.

“Barska plovidba je po osnovu vraćanja kredita do sada uplatila Eksim banci ukupno 14,32 miliona dolara, od čega je iz sopstvenih sredstava uplaćeno 7,57  miliona dolara, a iz budžeta je obezbijeđeno 6,75 miliona dolara“, saopštio je za naš medij izvršni direktor Barske plovidbe, Tihomir Mirković.

Brodovi Barske plovidbe kupljeni su 2012. godine, a kredit za njihovu kupovinu iznosi 46,4 miliona dolara.

Pandemija korona virusa uticala je na poslovne aktivnosti barske kompanije.

“U proteklom periodu je bio prisutan pad privrednih aktivnosti na globalnom nivou, što se direktno odražavalo i na umanjeni promet roba preko mora. Unajmitelj brodova je imao značajnih poteškoća u iznalaženju tereta, a pomorske vozarine su bile u padu. Situacija se lagano popravlja, vozarine su trenutno u porastu”, objašnjava Mirković.

Brodovi “Bar” i “Budva” su bili upošljeni, ali je prošle sedmice brod “Budva” oštećen, nakon što ga je u luci Port Harkort u Nigeriji, udario drugi teretni brod dok je manervisao. Najavljeno je da će privremena popravka biti realizovana u Nigeriji, a finalna u nekom od brodogradilišta, najvjerovatnije u Turskoj.

Barska plovidba je do sada redovno izmirivala obaveze po osnovu zarada zaposlenih pomoraca.

“U kompaniji je trenutno zaposleno 38 ljudi, a u svakom momentu se na broda nalazi ukrcano 46 pomoraca. Formirali smo komisije koje rade na definisanju zarada za naredni period, a shodno zaključcima i preporukama Vlade”, kazao je Mirković.

On podsjeća da je otežan i promet ljudi, jer obustavljeni letovi onemogućavaju da se realizuju smjene posade na brodovima.

“Problem je i otežano snabdijevanje brodova neophodnim zalihama i rezervnim djelovima, upravo zbog obustavljenih letova”, dodaje Mirković.

On je podsjetio da je linija Bar-Bari bila otpočeta 1. jula, brodom “Dubrovnik”, ali je zbog ponovnog uvođenja mjera, vezano za ulazak državljana Crne Gore za Italiju i ostale zemlje EU, nakon realizovana dva putovanja, obustavljena.

“Odluka o dolasku broda se donosi na sedmičnom nivou, zavisno od trenutnih mjera i interesovanja”, kazao je izvršni direktor Barske plovidbe, Tihomir Mirković.

The post Barska plovidba uplatila drugu godišnju ratu kredita za brodove first appeared on BARinfo.

Podsjetimo da je brod “Budva” u ponedjeljak 04. maja u 11 sati isplovio iz Hamburga prema Lagosu u Nigeriji.

“Dobili smo potrebna odobrenja od portugalskih vlasti, sve je spremno za sjutrašnji let naših pomoraca ka Portugalu, odakle će biti organizovan njihov prevoz do portugalske luke”, saopštio je direktor Barske plovidbe Tihomir Mirković.

Za novog zapovjednika biće imenovan kapetan Mensur Mavrić iz Ulcinja, koji ima dugogodišnju praksu plovidbe na brodovima njemačkih kompanija.

The post Sve spremno za smjenu posade na brodu Budva first appeared on BARinfo.

Brod je u ponedjeljak, 04. maja u 11 sati, isplovio iz luke Hamburg prema Lagosu u Nigeriji.

“Ukoliko dobijemo potrebna odobrenja od portugalskih vlasti, naša posada iz Crne Gore krenula bi u subotu ujutro avionom za Lisabon, iz kojeg treba da se organizuje prevoz pomoraca do portugalske luke”, potvrdio je izvršni direktor Barske plovidbe Tihomir Mirković.

Za novog zapovjednika biće imenovan kapetan Mensur Mavrić iz Ulcinja, koji ima dugogodišnju praksu plovidbe na brodovima njemačkih kompanija.

The post Pripremljena smjena posade na brodu Budva first appeared on BARinfo.

Iz Uprave policije su na svom twitter nalogu kazali su da je presječena još jedna međunarodna ruta krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike ka Evropi. Crnogorska policija ovu akciju sprovela je sa kolegama iz američke agencije DEA, Velike Britanije, Portugalije, Španije, Njemačke i Holandije.

Iz Uprave policije su najavili da će se tokom dana oglasiti saopštenjem u vezi ove zaplijene droge.

Tim povodom, za Radio Bar i Bar Info, izjavu je dao izvršni direktor “Barske plovidbe” Tihomir Mirković: 

“Rano jutros sam obavješten od zapovjednika broda ‘Budva’ da je u kasnim sinoćnim satima i tokom noći izvršen pregled broda od strane njemačke policije i carine i da je pronađeno oko 500 kg droge, te da je uhapšen jedan pomorac. Zatečen sam ovim što se desilo, vjerovao sam da se ovakve stvari ne bi trebale desiti na brodovima koji viju crnogorsku zastavu, naša posada je tamo. Nemamo drugih detalja, vjerujem da će nadležni organi dati izjavu tim povodom. Nadam se da se ovo neće odraziti na uposljenje broda i da će zaplivati dalje ka sljedećoj luci”, rekao je Mirković.

The post VIDEO: Na brodu Budva pola tone kokaina; Mirković: Vjerovao sam da ovakvih stvari neće biti na našim brodovima first appeared on BARinfo.

Prije nekoliko sedmica iz “Barska plovidbe” je saopšteno da i pored značajnog uticaja nepovoljnih okolnosti, osnovne aktivnosti obavljaju redovno. Međutim, realna je bojazan da bi, ukoliko se situacija vezano za epidemiju ne stabilizuje, to moglo da se odrazi na planirani početak pomorske putničke linije Bar- Bari.

“Sva dešavanja uticala su i na poslovanje naše kompanije, a u prvom redu na početak linije između Crne Gore i Italije. U startu je bilo ugovoreno sa hrvatskom ‘Jadrolinijom’ da linija brodom ‘Dubrovnik’ otpočne 20. maja, ali će najvjerovatnije doći do odlaganja njenog uvođenja. Jutros sam kontaktirao menadžment ‘Jadrolinije’ kako bi definisali nove uslove. Dobio sam uvjeravanja da bi linija trebalo da počne 16. juna. I linija između Hrvatske i Italije (Dubrovnika i Barija) najvjerovatnije će biti uspostavljena dan ranije- 15. juna. Jasno je da se ova dešavanja utiču ne samo na poslovne planove u našoj kompaniji, već i u cijeloj državi, regionu”, saopštio je gostujući u programu Radio Bara, direktor “Barske plovidbe” Tihomir Mirković.

“Barska plovidba” posjeduje dva teretna broda koja iznajmljuje za promet roba. Sada je na globalnom nivou, zbog smanjene privredne aktivnosti, izražen značajan manjak tereta.

“Po prvi put od 2014. godine, kada su brodovi ‘Bar’ i ‘Budva’ stavljeni u komercijalnu eksploataciju, dešava se da po više od 20 dana nijesu uposleni. To jasno govori da unajmitelj sve teže pronalazi teret za njih. Očekujemo da će se liberalizacijom mjera i poboljšanjem privrednih aktivnosti u svijetu, situacija poboljšati. Brod ‘Bar’ se trenutno nalazi na putovanju od Brazila za Kubu, a ‘Budva’ putuje za Njemačku”, navodi Mirković, koji ističe da iako su brodovi trenutno uposleni, oni nijesu angažovani u zadovoljavajućoj mjeri, što se već odražava na redovnost izmirivnja obaveza od strane unajmitelja. Iako, kako objašnjava, već sada postoji dug prema “Barskoj plovidbi”, nada se da će on, sa ponovnim uspostavljanjem prometa tereta u svijetu, uskoro biti regulisan.

Za biznis i poslovanje izuzetno nepovoljne okolnosti već se reflektuju i na visinu cijene vozarina.

“Naš je brod kapaciteta 36.000 tona, a imamo ugovorenu cijenu od 6.200 dolara dnevno po brodu. Trenutno, vozarine su na svjetskom tržištu ispod 4.000 dolara. Čak i veći od ovih koji su u vlasništvu ‘Barske plovidbe’, naplaćuju vozarinu ispod tog iznosa. To je izuzetno niska cijena i prilično otežavajući faktor u ostvarivanju prihoda”, ukazuje Mirković.

Poteškoća ima i oko realizacije planiranih smjena posade, jer su otkazani letovi za brojne destinacije iz Crne Gore, a i granice su u cijelom regionu zatvorene.

“Imamo situacije sa pomorcima koji su u ovom trenutku već prilično dugo na brodu i značajno su prekoračili osnovni ugovor od šest mjeseci, na koji period su obično radno angažovani. Već je evidentna i blaga nervoza među posadom, koja željno iščekuje datum kada će smjena biti moguća, granice se otvoriti, a letovi uspostaviti. Pratimo situaciju i čim se stvore uslovi organizovaćemo smjene našim ljudima”, ističe direktor “Barske plovidbe”, uz zahvalnost pomorcima koji i pored želje da dođu kući i umora, pokazuju razumijevanje i strpljivo čekaju prvu priliku za smjenu.

Osvrnuvši se na probleme koji prate poslovanje proteklih mjesec i po, Mirković ističe i nemogućnost urednog snabdijevanja brodova rezervnim djelovima, posebno s obzirom na činjenicu da najveći broj njih pristiže iz Kine- zemlje u kojoj su plovila izgrađena.

Davnašnja, a još uvijek neostvarena želja barske brodarske kompanije je nabavka putničkog broda.

“Srce bi nam bilo puno da ispred barske luke ponovo zasvira naš brod. Iako konstantno pratimo tržište polovnih brodova, da budem potpuno iskren i realan, ‘Barska plovidba’, nažalost, nema sredstava da samostalno kupi putnički brod, a finansijske institucije poput banaka i onih na državnom nivou, koje bi takav projekat mogle podržati, nas vide kao prezaduženi privredni subjekat. Opšte je poznato da smo, uz državnu garanciju, već uzeli veliki kredit od kineske ‘Eksim Banke’ pa se zbog toga bankari u ovakvoj situaciji, teško odlučuju da odobre novi kredit”, objašnjava Mirković, koji, iako u ovom momentu nije u mogućnosti da precizno definiše kada bi bilo realno očekivati da taj poduhvat realizuju, podvlači da od njega neće odustati.

Izvjesno je da će ova godina za “Barsku plovidbu” biti teška, ali još uvijek nije moguće dati procjenu kolika bi ta šteta mogla da bude. Nastojaće, kako je zaključio direktor barske brodarske kompanije, da kroz racionalzaciju troškova donekle ublaže negative efekte izazvane pandemijom COVID-19.

The post VIDEO: Trajekt Bar – Bari vjerovatno od 16. juna, izazovna godina za Barsku plovidu first appeared on BARinfo.