Iako, kako ističe predsjednik Društva Ćazim Alković “to neće biti neka posebna ‘nauka’, učesnici će sigurno dobiti praktične savjete”.

“Članovi Društva maslinara Bar koji imaju znanja, a posebno iskustva, će svake sedmice obraditi po jednu temu, koja će u nedjelju biti dostavljena svim medijima. Teme će biti aktuelne i prilagođene za  period i radove u maslinjacima. Smatramo da će teme biti veoma korisne za maslinare, uljare, kao i ljubitelje masline i potrošače maslinovog ulja”, objašnjava Alković.

Prva tema bila je “Zašto masline brati sa stabla, a ne ih sakupljati sa zemlje”.

“Poznato je da su se masline u Baru, a i okruženju, proteklih stotinu godina sakupljale sa zemlje i tako nosile na preradu u tradicionalne uljare ili su pak ‘prerađivane’ u domaćoj radinosti kod kuće. Dobijalo se ulje koje je za to vrijeme bilo vrhunskog kvaliteta, iako je imalo visok udio slobodnih masnih kisjelina, a često i neprijatan miris i ukus. Govorilo se da je bolje ako ono ‘peče’ jer će se manje koristiti, manje trošiti. Vladalo je siromaštvo, pa je ulje trebalo štedjeti. Kako se vrijeme mijenjalo, a nauka i tehnologija napredovale, tako je došlo i do napretka u maslinarstvu. Naučna istraživanja, savremeni tokovi razvoja društva i milenijumsko iskustvo, pokazali su i dokazali da plodove maslina treba brati sa stabla i nikako ne čekati da padnu na zemlju”, ističe Alković.

Maslinari koji se bave tradicionalnim maslinarstvom imaju svoje razloge za sakupljanje plodova sa zemlje, dok oni koji se preferiraju savremeno maslinarstvo imaju svoje razloge za berbu plodova sa stabla.

Kako bi se maslinari koji plodove sakupljaju sa zemlje ohrabrili i podstakli da od takve prakse odustanu i da se okrenu savremenom maslinarstvu, odnosno berbi plodova sa stable, Alković je na prvoj radionici ukazao na prednosti berbe plodova sa stabla.

“Bere se zdrav neoštećen plod masline, što je preduslov za vrhunsko maslinovo ulje (ako je maslina prethodno zaštićena). Ulje dobijeno od zdravih svježih plodova je vrhunskog kvaliteta i ima ljekovita svojstva. Berba plodova sa stabla se sprovodi u oktobru i novembru kada su dani još uvjek topli i relativno dugi. Berba je ugodnija, a zbog dužine dana učinak je mnogo veći. Ranom berbom tokom oktobra i novembra se stablo masline potpuno rastereti, nema nepotrebnog trošenja hranljivih sastojaka, pa je takvo stablo spremno da naredne godine da puni rod. Vjeruje se da tokom oktobra i novembra u plodovima ima značajno manja količina ulja, te da je u januaru i februaru mnogo više ulja u plodu. Ko želi vrhunski kvalitet, masline će ubrati u oktobru i novembru, dok su plodovi bogati polifenolima i drugim hranljivim i ljekovitim svojstvima. Stepen iskorištenja- ubranih plodova je skoro sto posto. Po lijepom, sunčanom vremenu uberu se skoro svi plodovi i nema gubitaka“, navodi Alković.

Govoreći o nedostacima sakupljanja ploda masline sa zemlje, predsjednik Društva maslinara Bar objašnjava da se sa zemlje u najboljem slučaju sakuplja prezreo ili oštećen plod, koji u kontaktu sa zemljom postaje pljesniv, a u njemu kreće fermentacija i drugi procesi.

“Od takvih plodova se ne može dobiti ekstra djevičansko maslinovo ulje koje ima ljekovita svojstva. Sakupljanje plodova sa zemlje traje od oktobra pa sve do januara, čak februara i marta. Plodovi se sakupljaju po kiši i ledu, što podrazumjeva loš kvalitet ulja. Dani su najkraći u godini, pa je učinak berbe mali. Ovakvi plodovi su mnogo osjetljiviji na transport. Plodovi koji na stablu ostanu sve do januara ili februara opterećuju maslinu, nepotrebno troše hranljive materije i stablo čine slabije rodnim za narednu godinu”, upozorava Alković, pri čemu je u oktobru malo manje ulja. To nakupljanje je i u decembru i dalje zanemarljivo. Kasnije plodovi dehidriraju (isparava voda iz njih) što podrazumjeva povećanje udjela ulja u plodu, ali ne i količene, jer je voda isparila. Kako vrijeme odmiče tako i pada kvalitet, a nakupljena količina ulja je zanemariva.

“Maslinari koji čekaju da plodovi sami padnu na zemlju, imaju velike gubitke, koji se ogledaju u tome da dio plodova pojedu ptice, dio završi u okolnom žbunju i međama, a dio odnesu bujice nakon jačih kiša. Bez dileme, berba plodova sa stabla nema alternativu, od tradicije sakupljanja plodova sa zemlje se mora odustati i okrenuti modernom maslinarstvu i proizvodnji vrhunskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja”, poručio je Alković.

Sakupljanje plodova sa zemlje je, kako navodi, tradicija koja opstaje jedino u Crnoj Gori i možda nekim zaostalim djelovima Albanije. Crnogorsko društvo se priključuje savremenim tokovima razvoja, koje bi trebalo da prati i razvoj maslinarstva.

“Ukoliko se želi proizvoditi ekstra djevičansko maslinovo ulje vrhunskog kvaliteta koje ispunjava standard kvaliteta i zahtjeve pravne regulative, mora se odustati od sakupljanja plodova se zemlje i plodove brati isključivo sa stabla masline”, zaključio je Alković.       

A da je inicijativa organizovanja “Škole maslinarstva” izazvala interesovanje za proširivanjem znanja iz ove oblasti, svjedoči i podrška koja je barskim maslinarima stigla iz Boke- od izvršne direktorice Maslinarskog društva Boka, Vesne Đukić.

Naredna tema je “Sadnja maslina” i nju je obradio sekretar Društva maslinara Bar Dino Mujić.

The post Elektronska Škola maslinarstva Udruženja maslinara Bar (1) first appeared on BARinfo.

„Mrkojevići su na imanju Saida Čantića imali čast da po prvi put ugoste ministra poljoprivrede i predstave mu svoja dostignuća u poljoprivredi, potencijale koje nudi ovo za poljoprivredu Bogom dano područje te potrebe i mogućnosti za unaprijeđenje.

Primjer maslinara Saida Čantića koji je iskrčio šumu i kamenjar i pretvorio ga u plodno zemljište, na kome je posadio skoro 700 stabala maslina, je za ponos Mrkojevića i bilo je najbolje mjesto za sastanak sa ministrom poljoprivrede. Said je za formiranje svojeg maslinjaka iskoristio podrške iz Agrobudžeta Ministarstva i mjera podrške Opštine Bar, što je potvrda da se uz podršku Države i Opštine može postići tako zavidan uspjeh. Ovaj projekat je ‘uspješna priča’ i primjer kako se predanim radom i upornošću ostvaruju rezultati i podstrek je mladim Mrkojevića da i oni iskoriste potencijale i krenu u slične projekte.

U opuštenom i prijateljskom razgovoru uz zdravu domaću hranu iz Mrkojevića, priganice, kozji sir, sok od šipka i drugo maslinari su ministru predstavili svoje probleme i potrebe. Zajednički su razmatrane mogućnosti za unaprijeđenje uslova života i rada u Mrkojevićima, te unaprijeđenje uslova za bavljenje poljoprivredom.

Menadžer Opštine Bar, Ćazim Alković, Mrkojević po porijeklu i predsjednik Društva maslinara Bar, ministra Simovića je upoznao sa aktuelnim dešavanjima u maslinarstvu Bara. U ime maslinara Bara se zahvalio ministru i predsjedniku Opštine na odluci da Kuća maslina bude izgrađena u Baru, te iskazao velika očekivanja od njene valorizacije. Alković je ministru predao dokument u kojem su predstavljeni aktuelni projekti koje Društvo maslinara Bar trenutno sprovodi, kao i projekti koji su realizovani, te planovi Društva za budućnost.

Nakon posjete Mrkojevićima predsjednik Društva maslinara Bar Ćazim Alković je zajedno sa ministrom, predsjednikom Opštine i brojnim maslinarima obišao radove na izgradnji Kuće maslina u Starom Baru“, stoji u saopštenju Udruženja maslinara Bar.

The post Udruženje maslinara Bar: Potpredsjednik Vlade i Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja u Mrkojevićima first appeared on BARinfo.