Hor iz Lvova predstavio je program od 11 djela posvećen ukrajinskoj duhovnoj horskoj muzici.

Koncertom je dirigovala Irina Kreslenko, a, kako ističu, “poseban doživljaj bio je upravo zvuk hora u prostoru Konkatedrale. Snažno, bogato i istovremeno nježno horsko pjevanje ispunilo je cijeli prostor hrama, dajući duhovnoj muzici posebnu veličinu i dubinu”.

Sam naziv hora ima duboku simboliku. Jevšan-trava je legendarna stepska biljka koja u ukrajinskoj tradiciji simbolizuje sjećanje na rodnu zemlju i sposobnost čovjeka da se prisjeti odakle potiče. Zato muzika “Jevshana” nije samo umjetnost, već i način očuvanja veze sa domom.

Hor su u Lvovu 1990. godine osnovali mladi ljudi posvećeni umjetnosti. Tokom 35 godina kroz njegov sastav prošle su stotine pjevača — profesionalnih muzičara i ljubitelja horskog pjevanja. “Jevshan“ je nastupao u mnogim evropskim zemljama, kao i u SAD i Kanadi. Među posebnim stranicama njegove istorije izdvajaju se nastup u Vatikanu i pjevanje tokom posjete pape Jovana Pavla II Lvovu.

Nakon koncerta, ispred katedrale, dječji sportski klub „Uspjeh“ iz Hmeljnicke oblasti predstavio je borbeni hopak. Mladi sportisti demonstrirali su elemente ukrajinske borilačke vještine, kozačke tehnike i fizičku spremnost, objedinivši snagu, tradiciju i nepokolebljivi duh ukrajinskog kozaštva.

Tako je ovo veče objedinilo dva snažna oblika ukrajinske tradicije — pjesmu i pokret, glas i snagu, sjećanje i savremenost.

Obilježavanje 35. godišnjice nezavisnosti Ukrajine organizovali su NVO „Ukrajinogorci“ i Dječja zajednica „Ujedinjujući srca“, uz podršku Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori, Ministarstva kulture i medija Crne Gore i Barske nadbiskupije – Konkatedrale Svetog Petra Apostola u Baru.

The post Koncertom hora Jevshan obilježena 35. godišnjica nezavisnosti Ukrajine first appeared on BARinfo.

U ponedjeljak, 24. avgusta, u konkatedrali Svetog petra apostola na Topolici program počinje u 19 sati molitvom za Ukrajinu kroz duhovnu muziku u izvođenju Galicijskog kamernog hora „Jevshan“ iz Lvova koji dan ranije pjeva na Cetinju.

Program hora obuhvata 11 kompozicija različitih izvođača, te prigodno obraćanje organizatora.

Zvanično, organizator obilježavanja praznika Ukrajine su NVO „Ukrainogorci“ i Dječja zajednica „Ujedinjujući srca“, uz podršku Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori, Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Prijestonice Cetinje i Konkatedrale Svetog Petra Apostola u Baru.

The post Koncertom hora Jevshan obilježava se 35 godina nezavisnosti Ukrajine first appeared on BARinfo.

“Još uvijek imam status azilanta, iako je moja želja da dobijem stalni boravak i državljanstvo, jer sam ovdje započela privatni biznis, udala se za Crnogorca, rodila sina, razvela, ali moji planovi jesu da ostanem trajno ovdje. Trenutno je veoma komplikovano dobiti dokumenta, po važećem zakonu, jer imam ukrajinski pasoš čiji je rok važenja istekao, a da bih ostvarila to pravo, mora biti validan, pri čemu je neophodno pribaviti i potvrdu da nisam osuđivana u matičnoj zemlji, što je sada nemoguće. Radim, stvaram, plaćam porez ovdje i želimo da, kao Ukrajinci i izbjeglice, stvaramo dobru sliku o sebi i doprinosimo boljitku ove države i grada”, kazala je Olesya, koja naglašava da su izbjeglice iz Rusije i Ukrajine suočeni i sa drugim problemima – nedostatkom adekvatne pomoći i podrške, kao i teškoćama prilikom ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu.

“Imala sam sreću jer sam brzo dobila azil i sva prava kao da jesam crnogorska državljanka. Međutim, izbjeglice koje su u ‘novom talasu’ došle ovdje, ne mogu da se adekvatno liječe, sve dok u svojim zemljama ne odjave zdravstvene knjižice i donesu potvrdu da tamo ne ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje. Većina njih ne mogu u ovakvim okolnostima da se vrate i pribave potrebnu dokumentaciju. Sve su to razlozi zbog kojih odlaze u Srbiju, Njemačku ili neku drugu evropsku državu, jer je svim Ukrajincima u EU produžen boravak do 2026. godine. U Srbiji je, na primjer, dovoljno da provedete tri godine, pa da ostvarite pravo na stalni boravak. Crna Gora još nije usvojila taj Zakon, bilo je obećanja da će se to desiti ovog septembra, mi čekamo i nadamo se. Za sada nam Ambasada Ukrajine sa crnogorskim vlastima pomaže u pravnim stvarima”, kazala je Olesya i podsjetila da je ona, prilikom otvaranja poslastičarske radnje dobila podršku iz fondova EU (3.000 eura) i bila oslobođena plaćanja PDV-a. Takođe, pola godine su imali plaćen stan, a u periodu korone niz vidova novčane i materijalne podrške. Sada je to značajno smanjeno, a najveći problem, naglašava, jeste to što izbjeglice ne mogu da nađu posao, koji im je u drugim zemljama obezbijeđen.

“Šteta je za Crnu Goru da toliki broj Rusa i Ukrajinaca odlazi, jer su oni ovdje ostavljali veliki novac. Dovoljno je da se sjetimo mega marketa i broja onih koji su svakodnevno trgovali i dnevno trošili po nekoliko stotina eura. U svojoj poslastičarskoj radnji pravim isključivo kvalitetne torte, sa maslacem, belgijskom čokoladom i ostalim prvoklasnim sastojcima, zbog čega su skuplje, a moram reći da su 80 posto moje mušterije bili Rusi i Ukrajinci. Međutim, više od polovine njih, napustili su Crnu Goru, i to se odražava na prihod i poslovanje svih. Ovdje mogu da borave samo ako otvore firmu ili kupe stan, što je, takođe, ograničavajuće. Postepeno širim posao, tako da ću uskoro imati i radnju sa kuvanim jelima i dostavom. Dala sam oglas za zapošljavanje novih radnika, ali niko iz Bara i Crne Gore, se nije javio. Ukrajinci žele da rade, ali ne mogu da ih uposlim jer nemaju ostvareno pravo na boravak. Sa druge strane, želim da radim legalno i svakog radnika prijavljujem”, ispričala je Olesya Klepa, koja je imala poruku i za žene i za muškarce u Crnoj Gori.

“Već sam prihvatila i navikla se na crnogorski mentalitet. Mogu reći da se sada više osjećam Crnogorkom, nego Ukrajinkom. Žene su ovdje već emancipovane, osviješćene, žele da rade, ali moraju da znaju da im je osnovni zadatak da budu majke i domaćice. Sve to moramo da pomirimo. Ja sam imala problem sa mužem, Crnogorcem, koji nije dozvoljavao da radim. Razveli smo se, ali i ostali dobri prijatelji. Neophodne su velike žrtve i odricanja. Često radim od ujutro do poslije ponoći, i rekord mi je bio (rekla sam Vam u prethodnom intervjuu) kada sam za noć napravila 12 torti. Ljudi ovdje lako odustanu, jer žele brzu i veliku zaradu. To ne ide tako, biznis se stvara strpljivo, sa puno truda i rada, a tek kasnije dolazi značajnija zarada. To moraju da znaju i muškarci, Crnogorci. Uz sve to, trudim se da budem posvećena djeci, druženju, učenju sa njima, da ih odvedem na more, zimi na skijanje. Doduše, kratko, na dan, jer kao vlasnik radnje, moram stalno biti tu, ako želim da radimo kako treba i zaradimo”, podvlači vrijedna mlada žena, koja je oduševljena Barom i Crnom Gorom, zbog prirodnih ljepota i činjenice da za jedan dan mogu stići od mora do planina. Bar je za nju najljepši primorski grad, zbog širokih bulevara, urbanog ritma života, reda i mira, iako priznaje da Rusi i Ukrajinci često biraju Budvu zbog diskoteka i noćnog života, na kakav su navikli. Ona, ipak, preferira mirniju svakodnevicu, šetnju pored mora i ispijanje kafe sa pogledom na pučinu, što joj u Baru, navela je, predstavlja ogromno zadovoljstvo.

Tugu zbog kilometara koji je dijele od najbližih, rođene sestre i njene porodice koji su ostali u Ukrajini, ne može da sakrije, a strah da ih ne izgubi je stalno prisutan. Mir joj narušava i konstantni stres i briga i za ostalu rodbinu, a na pomen bake koja je umrla, a nije joj mogla otići na sahranu, naviru suze…

“Rat vode vlasti, a ne narod. Obični ljudi žele prestanak sukoba. O tome svjedoči i to što se ovdje u Baru Rusi i Ukrajinci druže, a ja im pomažem da se snađu, ostvare izbjeglička prava. Ogorčeni su i netolerantni, što je i razumljivo, oni koji su izgubili najbliže, sve ostale patnje se mogu nositi. Zadovoljna sam što moja djeca nikad nisu doživjela nikakvu neprijatnost u školi, na ulici, u druženju, iako se odmah prepozna da su stranci. Bar je i sa te strane divan grad, za razliku od naših državljana koji su u nekim drugim gradovima izloženi diskriminaciji i maltretiranju. Moram pohvaliti i nastavni kadar, jer se nikada nismo osjećali loše zbog toga što smo izbjeglice i stranci. Sjećam se nara i japanske jabuke koje mi je baba dok sam bila dijete, donosila odavde u Ukrajinu. Nije mogla neke velike količine da ponese, a ja sam uvijek željela još. Tada sam razmišljala i planirala da jednog dođem ovdje i kupim ih koliko god želim. Kada čovjek sanja, ali i ulaže veliki trud i rad, pritom i dušu i srce, snovi se ostvaruju”, poručuje još jednom mlada Ukrajinka Olesya Klepa, koja je u svojoj zemlji završila fakultet, somelijersku školu, frizerski zanat, a specijalizovala se i za kulinarske vještine, koje su sada i okosnica njenog privatnog posla.

The post Ambiciozna, vrijedna Ukrajinka Olesya u Baru živi svoj san first appeared on BARinfo.

Delegaciju je primila potpredsjednica Opštine Bar, Tanja Spičanović, sa svojim saradnicima. Tema razgovora bila je strateška vizija razvoja dobrog upravljanja na lokalnom nivou, naročito u kontekstu članstva Opštine Bar u internacionalnoj OGP-local inicijativi. Predstavnici ukrajinskih gradova iskazali su veliku zainteresovanost za razmjenu iskustava u procesu reforme javne uprave, uloge lokalnih samouprava u procesu evropskih integracija kao i učešća građana i civilnog društva u donošenju odluka.

„Spičanović je predstavila najuticajnije projekte u lokalnoj zajednici koji se u potpunosti finansiraju iz opštinskog budžeta i koji su prepoznati kao primjeri dobrih usluga za građane, a osvrnula se i na izazove i pravce budućeg djelovanja u cilju ispunjavanja svih potreba i očekivanja građana. Sastanku su prisustvovali i predstavnici civilnog sektora, koji su dio Multisektorskog foruma ‘Bar za Bar’.

Nakon sastanka sa nosiocima izvršne vlasti u Baru, uslijedio je susret sa generalnom sekretarkom Skupštine Opštine Bar, Anđelom Vujović, kao i odbornicima i članovima skupštinskog Odbora za međuopštinsku i međunarodnu saradnju. U fokusu ovog sastanka bila je prezentacija izbornog procesa na lokalnom nivou, a tokom diskusije razmatrane su i mogućnosti buduće saradnje između Opštine Bar i gradova iz Ukrajine“, kaže se u opštinskom saopštenju.

Predstavnici Međunarodnog republikanskog instituta, Marija Janković i Nenad Koprivica, istakli su važnost ovakvih sastanaka u cilju jačanja međusobne saradnje i razmjene dobrih praksi.

„Opština Bar se raduje budućim susretima i nastavku plodonosne saradnje sa ukrajinskim partnerima, te zahvaljuje Međunarodnom republikanskom institutu na podršci u organizaciji ovog važnog događaja“, zaključuje se u objavi.

The post Opština Bar: Studijska posjeta delegacije lokalnih službenika i odbornika iz Ukrajine first appeared on BARinfo.

Sekretar Sekretarijata za kulturu Opštine Bar Srđan Lekić istakao je da se ovim simboličnim činom još jednom potvrđuje prijateljstvo građana Bara, lokalne uprave grada i svih Ukrajinki i Ukrajinaca koji su upravo u Baru pronašli utočište i dobili priliku da svoj život nastave u mir.

„Ponosni smo što je Bar već tradicionalno prepoznat kao mjesto života i sigurna luka. Sa ovog mjesta još jednom afirmišemo našu namjeru da, sa nivoa lokalne uprave, podstičemo dijalog, toleranciju i zajedništvo, te da istovremeno doprinesemo socijalnoj inkluziji raseljenih lica. Osim toga, bićemo snažno posvećeni i stvaranju uslova za njihovo obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i rad“, poručio je Lekić.

Opština Bar je jedna od crnogorskih opština u kojoj boravi najveći broj raseljenih lica iz Ukrajine. Upravo prepoznajući izazove sa kojima se ova lica susrijeću u momentu posebno teškom za njihovu domovinu, kako ističe Naser Kraja, član opštinskog tima za povratnike i raseljena lica, kroz simboliku sađenja ovog drveta potvrđuje se činjenica da građani Bara stoje rame uz rame sa njima u zaštiti ljudskih sloboda i univerzalnih tekovina.

Olha Popova, prva sekretarka u ambasadi Ukrajine u Crnoj Gori, uputila je čestitke svim Ukrajincima povodom obilježavanja Dana državne zastave.

„Ovom prilikom zahvaljujemo se i predsjedniku Opštine Bar kao i rukovodstvu grada na pomoći i podršci koju pružaju raseljenim licima iz Ukrajine, ali i na podršci našoj zemlji u ovim izazovnim vremenima, dok traje borba za našu slobodu, nezavisnost i demokratske vrijednosti”, kazala je Popova.

Zahvalnost gradu Baru na gostoprimstvu, osjećaju sigurnosti i podršci ukrajinskim projektima, u ime cijele ukrajinske zajednice, izrazila je i koordinatorka ukrajinskog centra u Baru Katarina Šamrai. ​

The post Predstavnici Opštine Bar, ambasade Ukrajine i ukrajinske zajednice posadili drvo magnolije first appeared on BARinfo.

Sastanku su prisustvovali i predstavnik UNHCR-a u Crnoj Gori Žan Iv Bušardi (Jean Yves Bouchardy), ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka i v.d. direktora Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Radovan Popović.

Rajzing Ranke je istakla da je sjutrašnja godišnjica ovog rata podsjetnik na sve užase koji su bili i na ovim prostorima, ali i na to koliko je Crna Gora dala sebe, pružila i dalje pruža utočište izbjeglicama.

„Ovi ljudi su morali da potraže svoj novi dom i bili su srećni da ga nađu u Crnoj Gori. Iz tog razloga želim još jednom da pohvalim gostoljubivost Crnogoraca, kada je riječ o prijemu Ukrajinaca. Isto tako, želim da se zahvalim Crnoj Gori na pomoći koju je pružila Ukrajini, kako u odbrani svoje teritorije, tako i na svim naporima i usvajanjem Odluke o privremenoj zaštiti za izbjeglice iz Ukrajine. Oni sada uveliko zavise od vaše pomoći, Crna Goro hvala ti još jedanput“, navela je Rajzing Ranke.

Napomenula je da Crna Gora treba da bude svjesna da će sama snositi posljedice rata u Ukrajini u slučaju da ova zemlje ne uspije da se odupre ruskoj agresiji.

Američka ambasadorka je kazala da je rat u Ukrajini uzdrmao temelje sistema uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata, pa sada predstavlja osnovnu prijetnju međunarodnom bezbjednosnom poretku. Rajzing Ranke je na kraju dodala da SAD čvrsto stoji uz ukrajinski narod.

Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleh Herasimenko je kazao da su na sastanku sa predstavnicima ukrajinskih izbjeglica imali priliku da čuju njihove primjedbe i sugestije.

„Postoje još neka pitanja koja treba riješiti i mi ćemo uložiti zajedničke napore da zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom za ljudska i manjinska prava zajednički dođemo do validnih rješenja. Nastavićemo da računamo na vaše razumijevanje i podršku“, istakao je.

Herasimenko je kazao da se, imajući u vidu posljednje izvještaje ruskog rukovodstva, „čini da nema najava ili indikacija da će doći do obustave ratnih dejstava, već se, naprotiv, teži ka njihovoj eskalaciji“.

„To znači da će Ukrajina nastaviti da zahtijeva pomoć, solidarnost i podršku za ukrajinske izbjeglice od međunarodne zajednice, kojoj i Crna Gora, takođe, pripada. Želim da još jedanput iskoristim priliku da se zahvalim Crnoj Gori, njenim ljudima i Vladi za svu pomoć koju su pružili Ukrajini i njenim građanima“, podvukao je Herasimenko.

Predstavnik UNHCR-a u Crnoj Gori, Žan Iv Bušardi kazao je da je ova organizacija od prvog dana prisutna na terenu i da će nastaviti da pruža podršku ukrajinskim izbjeglicama u Crnoj Gori.

„To ćemo raditi sami, kroz naše programe, radićemo i sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava, Ministarstvom unutrašnjih poslova i drugim nacionalnim i međunarodnim partnerima u Crnoj Gori. Zahvalni smo i Vladi Crne Gore na tome što je produžila režim privremene zaštite tokom protekle godine, tako da ćemo i tu nastaviti da pružamo podršku svim Ukrajincima koji su u potrebi – da osiguramo da se svi pravni standardi implementiraju u najboljoj mogućoj mjeri. Pored toga, pružićemo i finansijsku podršku licima kojima ona bude potrebna“, kazao je Bušardi, iskazavši zahvalnost crnogorskom narodu na gostoprimstvu prema ukrajinskim izbjeglicama.

„Nastavićemo da pružamo svu moguću podršku i ukrajinskim izbjeglicama i Vladi Crne Gore na sprovođenju svega što nas čeka u budućnosti“, podvukao je.

Ministar za ljudska i manjinska prava, Fatmir Đeka poručio je da Ukrajinci koji se nalaze u Crnoj Gori mogu biti mirni i da su u našoj zemlji našli svoj dom.

„Moramo biti veoma oprezni i ne smijemo da dozvolimo više provokacije koje smo imali prije nekoliko dana u Budvi. Ne možemo dozvoliti taj luksuz da neko prenese kod nas te provokacije, jer tradicija ove države je međuetnički sklad, a on ne smije da bude ugrožen. Nastavićemo da im obezbjeđujemo sigurnost“, naveo je.

Đeka je istakao da Crna Gora ima tradiciju zbrinjavanja izbjeglica i raseljenih lica.

„Nadali smo se da nećemo imati opet priliku da vidimo izbjeglice i rat, ali to je ponovljena slika kada smo ’99. dočekali oko 150 000 ljudi ovdje“, podsjetio je.

V.d. direktora Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Radovan Popović kazao je da je Vlada Crne Gore, na sjednici 14. februara donijela odluku da se produži privremena zaštita za sva lica iz Ukrajine.

„Trenutno ih je u Crnoj Gori oko 8 000 i svima su omogućena osnovna prava. Vlada Crne Gore je takođe formirala i Koordinaciono tijelo koje je imalo za cilj da se bavi sprovođenjem ove odluke. Ovim licima omogućeno je pravo na smještaj, pravo na rad, zdravstvenu zaštitu, školovanje, kao i ostala ljudska prava koja su im potrebna za vrijeme boravka u Crnoj Gori“, objasnio je Popović.

Volodimir Vakula jedan je od izbjeglica koji je, sa porodicom, utočište našao u Crnoj Gori. U Sutomoru je tek 23 dana, a prije toga je deset mjeseci bio na frontu, boreći se za Ukrajinu. Ipak, zdravstveno stanje mu se pogoršalo, pa se sa porodicom vratio u Crnu Goru.

„Imam četvoro djece, troje je maloljetno, a naša kuća se nalazi na 12 km od granice sa Rusijom, pa je bilo nemoguće da tamo ostanemo. Zato smo odlučili da se vratimo u Crnu Goru, jer smo i ranije bili ovdje. Stvorili smo ukrajinsku dijasporu i odlučili da se ugledamo na crnogorski narod koji njeguje tradiciju, gostoprimstvo. Što se tiče našeg boravka ovdje, zahvalni smo što sve crnogorski narod radi za nas. Ovo je mala zemlja, a primila je veliki broj ljudi. Volimo Crnu Goru, nama se ovdje sviđa, volimo Crnogorce, moja porodica i svi Ukrajinci koji su ovdje su zahvalni Crnogorcima“, zadovoljno je kazao Vakula.

The post Izbjegli Ukrajinci u Crnoj Gori našli sigurnost i podršku first appeared on BARinfo.

Pored toga što su promijenili svoje gradove i kuće, i na njih morali da se priviknu, djeca iz Ukrajine promijenila su i školu i od ponedjeljka pokušavaju da se uklope u naš obrazovni sistem i način rada. Pomoć u vidu školskog pribora jedan je vid podrške za njihovu lakšu integraciju kako u obrazovni sistem tako i u društvo.

Od početka izbijanja rata u Ukrajini, i dolaska izbjeglica iz ove zemlje u Crnu Goru, Caritas preduzima različite aktivnosti kako bi olakšao njihovu integraciju u naše društvo. U tom smislu, izbjeglice koje se za pomoć obrate Caritasu, podršku su dobijali u vidu smještaja, hrane, higijenskih sredstava, ljekova i slično. Pored navedenog oni na raspolaganju imaju i psihosocijalnu podršku obezbjeđenu od strane Caritasovog stručnog tima koji čine psiholog i socijalni radnik.

Jučerašnja dodjela pomoći za školarce je obezbjeđena uz podršku Caritasove mreže. Caritasova mreža u Crnoj Gori će i u narednom periodu nastaviti da realizuje aktivnosti usmjerene na unaprijeđenje kvaliteta života izbjeglica iz Ukrajine.

The post Caritas podijelio školski pribor djeci izbjeglicama iz Ukrajine first appeared on BARinfo.

Oni su portalu RTCG rekli da je ukrajinska strana zainteresovana da obavi dodatne konsultacije sa Lukom Bar u vezi sa uspostavljanjem saradnje.

Iz portala RTCG su pitali da li su tačne informacije sa sajta Transportno-logističkog centra ukrajinskih željeznica, da je Crna Gora ponudila prevoz robe preko Luke Bar.

“Informacije koje ste naveli su postavljene na sajtu Transportno-logističkog centra ukrajinskih željeznica. Shodno tome, dodatni komentari se mogu dobiti od pomenutog ukrajinskog kargo prevoznika”, saopštili su iz ukrajinske ambasade u Podgorici, prenosi portal RTCG.

Da Crna Gora nudi Ukrajini da prevozi robu preko Luke Bar, objavio je ukrajinski gmk.centar.

O tome je, kako prenosi gmk.centar, izvijestio Centar za transportnu logistiku Ukrzaliznica.

Ukupan kapacitet luke dostiže pet miliona tona godišnje, a u prosjeku se koristi samo 50 odsto njenog potencijala, prenosi taj portal.

Kako navode, Luka Bar poseduje nekoliko specijalizovanih terminala, posebno za za suve rasute terete, za tečne i generalne terete.

“Crnogorska strana je izrazila zainteresovanost za uspostavljanje saradnje sa Ukrajinom na korišćenju kapaciteta Luke za pretovar i transport robe“, navodi se u dokumentu.

Luka Bar sarađuje sa špediterima iz Srbije, kompanijom Panšped, koja će, kako stoji u dokumentu, pomoći u organizaciji.

“Spremni smo da doprinesemo uspostavljanju logističke rute za transport širokog spektra proizvoda iz Ukrajine do Luke Bar“, napominje predstavnik kompanije.

Pored toga, Panšped ima mogućnost da u slučaju takve potrebe koristi i besplatne vagone srpske željeznice.

Kako je ranije izvijestio GMK centar, u maju je prvih 35 hiljada tona ukrajinske rude prevezeno kroz luku Konstanca u Rumuniji.

Pored toga, krajem maja poljska luka Svinoujšće poslala je prvi dio od 30 hiljada tona ukrajinske rude gvožđa. Ruda je dopremljena u luku željeznicom i poslata kupcu u Alžir. Osim toga, u to vrijeme je na vezovima luke bilo više od 50 hiljada tona ukrajinske rude.

U periodu od januara do juna, ukrajinske rudarske i metalske kompanije smanjile su izvoz rude 24,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine – na 17,01 milion tona.

The post Ukrajina zainteresovana da prevozi robu preko Luke Bar first appeared on BARinfo.

Nakon razgovora sa izbjeglima iz Ukrajine, ambasadorka Rajnke je istakla da je u Baru kako bi se susrela sa predstavnicima ukrajinske zajednice koji su izbjegli u ovu opštinu, bježeći ispred svih strahota rata koji se tamo događa.

„Proteklo je sto dana od agresije. Imamo rat u srcu Evrope. Cilj moje posjete danas je da vidim kako se ovih sedam hiljada ljudi koji su došli iz Ukrajine ovdje bore sa svojim problemima i koje su konkretne potrebe da se izbore sa svojim strahovima i nedaćama sa kojima se susreću. Isto tako, imala sam priliku i da se upoznam sa svim dobročinstvima, odnosno svim onim aktivnostima koje dobri ljudi Bara preduzimaju u ovih stotinu dana agresije kako bi pomogli Ukrajincima koji su ovdje“, kazala je ambasadorka Rajnke, dodajući da je pomoć stizala i od institucija, primarno Crvenog krsta, Visokog komesarijata za izbjeglice Ujedinjenih nacija za raseljena lica, predstavnike građanskog društva.

„Svi smo ovdje na istom zadatku, da pomognemo ljudima iz Ukrajine. Ljudi koji su ovdje, oni pate. Ali pomoć je tu, ona im se ukazuje. Međutim, zbog raznih stvari kao što su povećanje cijena, nepredvidivih okolnosti, da pojedini koji su ovdje ne znaju kako da dođu do svojih prava, ipak imamo određene stvari koje pojedinim ljudima otežavaju situaciju. Obraćam se divnim ljudima, građanima Crne Gore da pomognu građanima Ukrajine, da i dalje budu ljubazni, da budu obazrivi, da im pomognu da se izbore sa svim onim užasima, kako fizičkim, mentalnim, psihičkim, da se vrate, da svi budemo opet ono što smo“, kazala je Rajnke.

Ona je uputila apel nadležnima u Crnoj Gori da im prioritet bude podršku licima iz Ukrajine, prije svega osobama koje imaju potrebu da se registruju i dobiju svoja dokumenta, jer im to kasnije omogućava da dođu do posla, da dobiju odgovarajuću medicinsku zaštitu, da njihova djeca mogu ići u obdaništa. Ona je apel uputila i Vladi Crne Gore da uloži dodatne napore kako bi se sve ovo obezbijedilo.

Iv Bušardi podsjetio je da UNHCR ima predstavništvo agencije za izbjeglice u Crnoj Gori od 1992. godine i da od tada blisko sarađuje sa Vladom Crne Gore.

„U kontekstu odgovora na ukrajinsku krizu, zajedno sa Vladom zbrinjavamo preko sedam i po hiljada izbjeglica iz Ukrajine. Kroz Vladino koordinaciono tijelo, tijesno sarađujemo i koordinišemo sve aktivnosti u osiguravanju sveobuhvatnog odgovora na potrebe ovih lica. Osoblje UNHCR-a je kontinuirano na terenu, uključujući i primorje, gdje većina izbjeglica i boravi i kontinuirano pratimo potrebe ovih lica i u skladu sa tim potrebama programiramo i naš odgovor. UNHCR je snažno posvećen odgovoru na izbjegličku krizu i u saradnji sa vlastima, kako na lokalnom, kao što je Bar, tako i na nacionalnom nivou postaraćemo se da se postignu trajna i sveobuhvatna rješenja, kako za ova, tako i za sva druga lica koja su pod mandatom UNHCR-a“, kazala je Bušardi.

Otpravnica poslova Ambasade Ukrajine Natalia Fialka istakla je da je zahvalna ambasadorki SAD-a na tome što je inicirala današnji sastanak. Osvrćući se na činjenicu da rat u Ukrajini traje preko sto dana, kazala je da je, na žalost, ljudski i prirodno da se polako zaboravlja da postoji rat usred Evrope, kao i da se u Evropi nalazi više od pet miliona ukrajinskih izbjeglica koje su pobjegle od ruske agresije.

„Od tih pet miliona, sedam i po hiljada se nalaze ovdje, u Crnoj Gori. Svi Ukrajinci su primljeni jako dobrodušno od strane Crnogoraca, prvih dana ruske agresije i te tragedije oni su otvorenih ruku primili Ukrajince. Mnogi su im ustupili svoje domove. Na žalost, mi sada razumijemo da se situacija polako mijenja iz objektivnih razloga. U Crnoj Gori počinje turistička sezona i brojni Ukrajinci se suočavaju sa problemom potrage za novim mjestom stanovanja“, istakla je Fialka, koja je pozvala Vladu Crne Gore da omogući sprovođenje programa pružanja smještaja za lica iz Ukrajine koja se nalaze pod privremenom zaštitom.

„Mi smo sigurni da ćemo zajedničkim naporima međunarodnih organizacija, Vlade Crne Gore i stranih ambasada riješiti taj problem u što kraćem roku i omogućiti tim Ukrajincima koji su izgubili sve u Ukrajini i koji više nemaju krov nad glavom i nemaju gdje da se vrate, obezbijediti smještaj u Crnoj Gori“, ubijeđena je ona.

„Crveni krst Crne Gore, od prvih dana dolazaka iz Ukrajine pruža podršku ovim licima, kroz humanitarnu pomoć, psihosocijalnu podršku i Službu traženja“, kazala je generalna sekretarka Crvenog krsta Jelena Dubak.

Ona je zahvalila lokalnim partnerima, UNHCR-u, Međunarodnoj federaciji Crvenog krsta i crvenog polumjeseca, „a danas i ambasadi SAD-a što je htjela da čuje direktno ljude kojima je podrška potrebna.“

Dubak je rekla da želi da promijeni percepciju javnosti da su svi ljudi koji su došli iz Ukrajine bogati i da im nije potrebna nikakva pomoć.

„Stavite se u poziciju nekog ko je živio jedan normalni život i u dva dana, ili jedan dan, ili preko jedne noći, otišao sa onim što ima, u tuđu zemlju, gdje ne govori taj jezik, sa djecom, sa starim osobama, i mislim da će nam svima biti sve mnogo jasnije,“ istakla je ona.

Dubak je podsjetila da kroz mrežu lokalnih organizacija Crvenog krsta, posebno na primorju i u opštini Bijelo Polje, Crveni krst Crne Gore poznaje potrebe izbjeglih i trudi se, sa međunarodnim partnerima, da se nađe način da im se pomogne.

„Svi bismo mi bili srećni da se ovo davno završilo i da su se ovi ljudi vratili kućama, međutim, moramo biti svjesni da rat i danas stane, posljedice koje ostavlja na ljude, njihove porodice i zemlju u kojoj se to dešava su neizmjerne“ kazala je.

Dubak je istakla da je Crna Gora u svojoj istoriji tri, a sada i već četvrti put primala toliki broj izbjeglica, da je dostizao trećinu ukupnog stanovništva.

„Ponosna sam na naše građane što na takav način prihvataju ove ljude, uz sve svoje poteškoće i probleme koji postoje u zemlji i svakodnevnom životu. Mi smo, zahvaljujući građanima, prije dva dana uplatili preko devedeset dvije hiljade eura ukrajinskom Crvenom krstu. Sa druge strane, pružamo pomoć i ljudima ovdje, a isto tako smo prije par mjeseci poslali pomoć Ukrajini“, zaključila je Dubak, pozvavši i izbjeglice iz Ukrajine da im budu partneri, sagovornici i volonteri.

Potpredsjednica Opštine Bar, mr Tanja Spičanović, istakla je spremnost lokalne uprave „da pruži punu podršku i pomoć izbjeglicama iz Ukrajine, koji su u našem gradu našli utočište u bijegu od brutalne ruske invazije na njihovu državu. Kontinuirano smo uključeni u sagledavanje situacije, praćenje njihovih potreba i kreiranje najboljih mogućih rješenja. I danas smo bili u prilici da čujemo neke njihove životne priče. Ljudi su usljed svih tih nemilih događaja bili primorani da bukvalno istrgnu svoj život iz jednog srećnog, sređenog okruženja. Sada je ovdje pred njima izazov kako čitav svoj život organizovati u nepoznatoj, drugačijoj sredini“.

Spičanović je kazala da će lokalna uprava pratiti potrebe izbjeglih i u saradnji sa svim drugim institucijama pokušati da im pomognemo na najbolji način.

The post Sastanak američke ambasadorke sa ukrajinskim izbjeglicama u Baru first appeared on BARinfo.

Opštinskoj organizaciji Crvenog krsta Bar, od 1. marta do 4. aprila, obratilo se 56 porodica sa 139 članova, među kojima je 54 maloljetne djece. Najstarija osoba na evidenciji ima 82 godine, a najmlađa samo dva mjeseca.

Kako je Radio Baru i Bar Infu saopštila sekeretarka CK Bar, Zorica Crnčević, riječ je dominantno o majkama sa malom djecom. Obratili su se za humanitarnu pomoć u hrani, higijenskim proizvodima i odjevnim predmetima.

“Crveni krst pored humanitrarne pomoći pruža psihosocijalnu podršku, pomoć u komunikaciji sa nadležnim institucijama i druge savjetodavne aktivnosti”, kazala je Crnčević.

Ona dodaje da je izražena potreba za zdravstvenom zaštitom i upisom djece u predškolske i školske ustanove.

Oko polovina prijavljenih ima smještaj, ili u ličnom vlasništvu ili kod rodbine. Ostali iznajmljuju stanove, a jednoj porodici naš sugrađanin je besplatno ustupio stan.

Crveni krst Bar je u rad sa izbjeglicama uključio volontere-građane Ukrajine koji duže vremena žive u Baru i pomažu u ostvarenju dobre komunikacije i prikupljanju informacija od izbjeglica.

S obzirom na strukturu populacije, i izbjeglicama je data mogućnost da volontiraju i uključe se u razne aktivnosti, kako bi se lakše prilagodili i “razbili tugu i patnju za onima koje su ostavili u domovini”, ističu iz CK Bar.

Ova humanitarna organizacija aktivirala je i Službu traženja, Zakonom regulisanu oblast rada, koja, u slučaju da se izgubi kontakt, povezuje porodice i omogućava razmjenu informacija.

The post Pomoć OO CK Bar zatražilo 56 porodica izbjeglih iz Ukrajine first appeared on BARinfo.