Panelom je moderirala novinarka RTCG Envera Dukaj, koja je predstavila program i teme. Cilj skupa bio je da se ukaže na izazove sa kojima se suočavaju novinari i mediji na albanskom jeziku u Crnoj Gori, kao i da se pokrene rasprava o potrebnim koracima koje je potrebno preduzeti radi unapređenja kvaliteta informisanja albanske javnosti.

Diskusiju je otvorio urednik Programa za manjine RTCG-a Senad Gilaj, koji je zahvalio učesnicima, a posebnu zahvalnost uputio je Amini Murić, koja je skupu prisustvovala u ime generalnog direktora ovog javnog servisa Borisa Raonića, na podršci u organizaciji panela.

Gilaj je govorio o trenutnom stanju i postignućima redakcije na albanskom jeziku u RTCG, kao i o planovima za njen dalji razvoj. Istakao je da proširivanje saradnje sa albanskim medijima u regionu predstavlja važan korak ka stvaranju zajedničkog komunikacionog prostora na albanskom jeziku. Kao primjer takve saradnje naveo je emisiju „Pa kufi“ („Bez granica“), koja se realizuje u saradnji sa Radiom Priština, Radiom Tirana i Radiom Skoplje. Prema njegovim riječima, kroz ovaj projekat teme od značaja za albansku javnost obrađuju se iz različitih perspektiva, čime se jačaju veze između medija i publike koja govori albanskim jezikom u regionu.

Još jedna inicijativa usmjerena na proširivanje dostupnosti sadržaja na albanskom jeziku jeste pokretanje on-line radio-kanala sa 24-časovnim programom i albanskom muzikom. Gilaj je istakao kako je cilj ove inicijative da program bude dostupan ne samo slušaocima u Crnoj Gori već i dijaspori.

Govoreći o izazovima novinarstva na sve konkurentnijem medijskom tržištu, Gilaj je ukazao na to da trka za klikovima, gledanošću i publikom često navodi medije da prednost daju sadržajima koji nastoje da privuku trenutnu pažnju javnosti: „Živimo u vremenu kada je medijsko tržište sve konkurentnije i kada se u trci za klikovima, gledanošću i publikom često favorizuju atraktivne vijesti, naslovi i sadržaji koji odmah privlače pažnju. Javni servis, međutim, ima drugačiju odgovornost. Moramo ostati vjerni tačnim, provjerenim i nepristrasnim vijestima“.

Panel u Ulcinju ukazao je na značaj informisanja na albanskom jeziku, jačanja saradnje među medijima u regionu i potrebe za stvaranjem novih mogućnosti kako bi albanska javnost u Crnoj Gori i inostranstvu imala pristup kvalitetnom, pouzdanom sadržaju na svom maternjem jeziku.

U okviru panela, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj govorio je o istoriji razvoja medija na albanskom jeziku tokom prethodnih decenija, promjenama u odnosu na prošlost i najvažnijim događajima koji su obilježili napredak informisanja na albanskom jeziku u Crnoj Gori.

Camaj je istakao da je prisustvo maternjeg jezika u medijima oduvijek imalo poseban značaj za albansku zajednicu, prevazilazeći puku funkciju prenošenja vijesti. Prema njegovim riječima, mediji na albanskom jeziku imali su važnu ulogu u dokumentovanju iskustava albanske zajednice i njihovom uključivanju u javnu raspravu u Crnoj Gori.

Govoreći o ključnim trenucima u istoriji informisanja na albanskom jeziku, Camaj je izdvojio 25. maj 1965. godine kao jedan od temeljnih datuma za razvoj albanskih medija u zemlji. Upravo tog dana, na talasima tadašnjeg Radio Titograda, današnjeg Radija Crne Gore, počelo je emitovanje prve nedjeljne emisije na albanskom jeziku. On je naveo da je osnivač ove emisije bila Skupština Crne Gore, dok je prvi urednik bio Gjergj Gjokaj. Ovaj datum predstavlja važan trenutak u istoriji informisanja na albanskom jeziku u Crnoj Gori, označavajući početak nove faze u prisustvu albanskog jezika i tema koje se odnose na albansku zajednicu u javnim medijima.

Novinar i analitičar Ali Salaj, koji je dugi niz godina bio glavni i odgovorni urednik nedjeljnika “Koha Javore”, govorio je o značaju očuvanja profesionalnih novinarskih standarda i odgovornosti medija u ispunjavanju njihove misije prema javnosti. Istakao je da je povjerenje jedan od temeljnih stubova novinarstva, dok su tačno, objektivno informisanje i poštovanje profesionalne etike od suštinskog značaja za očuvanje povjerenja čitalaca i gledalaca.

Govoreći o ulozi medija na albanskom jeziku u Crnoj Gori, Salaj je naglasio njihov značaj za očuvanje i promociju albanskog jezika, kulture i identiteta, kao i za obezbjeđivanje pravovremenog i objektivnog informisanja građana u multietničkom društvu. Prema njegovim riječima, manjinski mediji predstavljaju značajnu vrijednost za zajednicu jer pružaju prostor za izvještavanje o lokalnim, kulturnim i nacionalnim događajima, kojima se u medijima na jeziku većinskog stanovništva ne posvećuje uvijek dovoljno pažnje.

Jedan od važnih izazova za manjinske medije jeste prilagođavanje potrebama i novim navikama u konzumiranju informacija, posebno među mlađim generacijama. Nije dovoljno da sadržaj bude samo na maternjem jeziku, potrebno je da bude tematski relevantan, vizuelno privlačan i dostupan putem platformi na kojima se mladi informišu i provode najveći dio vremena. U suprotnom, manjinski mediji rizikuju da izgube ne samo kontakt sa mlađim čitaocima i gledaocima već i mogućnost da budućim generacijama prenesu jezik, kulturni identitet i društvene vrijednosti.

Na kraju panela, okupljenima se obratila i predstavnica Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Amina Murić, koja je izrazila zadovoljstvo postignutim rezultatima ove institucije u unapređenju kvaliteta sadržaja na albanskom jeziku, kao i na drugim jezicima manjinskih naroda.

Ona je istakla da RTCG namjerava da nastavi sa proširivanjem medijske ponude na jezicima manjinskih naroda, izdvojivši kao jedan od važnih projekata pokretanje posebnog radijskog programa na albanskom jeziku, koji bi se emitovao 24 sata dnevno. Međutim, prema njenim riječima, realizaciju ovog projekta otežava postojeći zakonski okvir. Ona je navela da se RTCG obratila Agenciji za audiovizuelne medijske usluge sa zahtjevom da se omogući emitovanje radijskog programa na albanskom jeziku, ali da je taj zahtjev odbijen uz pozivanje na član 7 odgovarajućeg zakona. Ovim članom propisana je obaveza pravnog lica koje prenosi i emituje radiodifuzne signale da obezbijedi nacionalnu pokrivenost svih programa Radija i Televizije za 98% stanovništva na teritoriji Crne Gore.

Murić je ocijenila da je ispunjavanje ovog uslova u postojećim okolnostima neizvodljivo kada je riječ o projektu radija na albanskom jeziku. Zbog toga je pozvala na izmjenu zakonskih odredbi kako bi se omogućilo da signal ovog programa pokriva makar područja Crne Gore u kojima živi albansko stanovništvo.

Ona je istakla da bi takvo rješenje omogućilo proširivanje informisanja na albanskom jeziku i građanima albanske nacionalnosti olakšalo pristup radijskom programu na njihovom maternjem jeziku.

Panelu su prisustvovali i predstavnici različitih medija na albanskom jeziku u Crnoj Gori, koji su razmijenili iskustva, iznijeli izazove sa kojima se suočavaju i ukazali na probleme u vezi sa položajem i daljim razvojem albanskih medija u zemlji.

The post U Ulcinju panel diskusija o izazovima informisanja na albanskom jeziku u Crnoj Gori first appeared on BARinfo.

Legendarni smučar Bojan Križaj, od koga je i počela popularnost ovog sporta u Jugoslaviji, govorio nam je o velikom rivalstvu sa Ingemarom Stenmarkom, po mnogima najboljim smučarom svih vremena, skromno govoreći da ga je samo nekoliko puta pobijedio.

“Ostali smo u odličnim odnosima, vidimo se barem 2,3 puta godišnje. Svi mi kažu da je moj najveći peh bio što sam se takmičio u vrijeme kad i on, ali ja uvijek kažem da je privilegija mog života bila što sam dio te strašne generacije smučara, i što sam nadmetao s njim, Andreasom Wenzelom, braćom Philom i Steveom Mahreom, Zurbriggenom…“

Naravno, dotakli smo se i otvaranja Olimpijade u Sarajevu, kada od treme nije mogao izgovoriti riječi olimpijske zakletve.

“Otvaranje Olimpijade je posebna priča. To je bilo najteže od svega“, rekao je Križaj, napominjući da sada relativno često dolazi u Crnu Goru, vozeći svakog ljeta motor od Ohrida do svoje Slovenije.

Dino Rađa je bio jedan od najtraženijih. Čekao se red na slikanje s njim i postavljanje pitanja. Nas je interesovalo samo jedno sjećanje – jun 1989, finale Evropskog prvenstva u košarci u Domu sportova u Zagrebu, kada je reprezentacija Jugoslavije bila toliko ubjedljiva protiv Grčke da je u zadnjih desetak minuta igrao naš drugi tim, kako bi komšije pošle kući iole dostojanstveno. Na kraju, apsolutna dominacija sa 98:77. Pitali smo ga da li je tim Jugoslavije sa Grčkom odigrao najbolju utakmicu nekog “bijelog” sastava u istoriji košarke. Nasmijao se.

“Apsolutno, bolja ekipa nije nikada postojala. Bila je to tolika dominacija u finalu da je ličilo da možemo apsolutno sve da uradimo. I to bilo ko od nas, Dražen, Divac, Kukoč… Na koncu, bio je zamijenjen prvi tim, jer treba svako na velikoj sceni da dobije priliku, osjeti atmosferu i bude dio spektakla. Naš trener je to odlično znao, i odlično obavio posao”.

Najveseliji je u opštoj gužvi bio Dražen Frfa Mužinić, srednjak “Hajduka” u najboljoj generaciji tima 1974. i narednih godina. Pitali smo ga, očekivano, za revanš sa “Saint-Étienneom”, kada su (nakon pobjede u Splitu sa 4:1) izgubili u Francuskoj 5:1 u meču koji je imao mnogo čudnih i sumnjivih obrta.

“’Saint-Étienn’ je naša crna tačka, ali tačka za koju smo najmanje mi krivi, i sve što smo mi još tada govorili ispostavilo se poslije potvrđenim. Imali smo do 71. minuta rezultat 1:1, a onda je nestalo struje. Oni odlaze u svlačionice, a mi se hladimo na centru. Poslije 15-20 minuta dolazi struja, a njihovi igrači kreću ludački, raširenih zjenica, bolesnih pogleda, dva brata Rocheteau su me gledali kao zvijeri, nisu znali gdje su, pravili su klizeće startove van aut-linije… Poslije smo primili od njih takvih tri gola, a oni su nakon meča padali i povraćali po hodnicima i svlačionicama. Poslije nam je Ivan Ćurković priznao da su primili doping, ali tada nije bilo testova. Čak se i u jednoj od knjiga koju je napisao igrač ‘Saint-Étienna’ to pominje i priznaje. Imali smo tada sa Tomislavom Ivićem ekipu za sam vrh Evrope“, govorio je Mužinić, nasmijavši se na opasku da su mnogi momci iz Jugoslavije kopirali njegovu frizuru, ali i Ivice Šurjaka, Blekija Bogićevića, Envera Marića: “A sad kose nema, tako to bude”.

Najpoznatiji skijaš-skakač s početka osamdesetih, Primož Ulaga, poznat po tome da bi prvi skok odradio tako da mu nije bilo premca, a u drugoj seriji bi često podbacio, potvrdio je da prije njega nije bilo velikih uspjeha (osim legendarni skok Bogdana Norčiča) u tom sportu.  

“Prije mene je ulazak u 10 najboljih bio baš veliki uspjeh, ali ja se nisam zadovoljavao time. Ja sam trenirao da pobijedim. Stalno sam ulazio u prepirke sa trenerima i ljutio se na njih jer su mi govorili da se smirim i da je plasman u prvih 10 uspjeh, ali ne, ja sam želio da i ja nekad pobijedim. I uspijevao sam. Moj uspjeh pokazao je drugima da se to može, pa su krenuli i Miran Tepeš i Debelak i Zupan i Bajc. Bilo je to vrijeme kad je Finska najviše ulagala u skijaške skokove, uz to je Matti Nykänen bio najbolji, tehnički perfektan, ali danas je Slovenija sigurno najjača, a uslovi na Planici kakvih možda nema na svijetu”.

U opštoj kakofoniji glasova, Husref Musemić je pričao o prvom golu “Crvene zvezde” protiv “Panathinaikosa”, Boško Đurovski o prvom golu istog tima protiv famoznog “Reala”, Stojko Vranković evocirao uspomene na šampionsku pobjedu “Zadra” 1986. nad “Cibonom” (“Stvorila se nova ekipa i došao novi trener Vlade Đurović, koga ni grad, ni ekipa, na početku nisu prihvatili, ali je je imao vjeru, volju i upornost, i sve nas stalno podizao pričama kako smo šampioni i da ćemo uzeti titulu”), Stanislav Karasi je za neizbježnu temu imao svoj najpoznatiji gol iz 1974, a najveselije su bile saigračice iz ženske košarkaške ekipe beogradskog “Partizana”, koje su osvajale titule osamdesetih.

Odlučili smo da posljednji razgovor obavimo sa Antom Matulovićem, košarkašem “Jugoplastike” pa “Zadra”, jednim od “nestašnih momaka” jugoslovenske košarke. Incident brkatog plejmejkera sa skidanjem šorca i gaća nasred terena dobro je upamćen. Kasnije ga je ponovio i njegov prijatelj Peter Vilfan.

“Igrali smo u Beogradu protiv ‘Crvene zvezde’, a dva makedonska suca su nevjerovatno sudila sve protiv ‘Zadra’, ama baš sve. Ja u očaju šta da radim, a u ono vrijeme nismo mogli komentarisati sudije, ja sam skinuo gaće, okrenuo im pozadinu i rekao: ‘Kad nam već sve to činite na terenu, možete to raditi i osobno’.

Jeste, i Vilfan je imao raznih eskapada, ne samo skidanje gaća, sjetimo se kako se dodavao sa protivničkim igračem Petrovićem, pa su obojica dobili tehničku, što je direktno uticalo na prvenstvo jer je to Bobanu bila treća tehnička i nije mogao igrati u finalu, a to je strašno oslabilo ‘Partizan’. Jugoslovenska liga bila je superkvalitetna, mali timovi su znali redovno dobijati one mnogo bogatije, pravi primjer je kad smo mi iz Zadra osvojili titulu nakon što smo u finalu play-offa pobijedili prvaka Evrope ‘Cibonu’, i u našim ‘Jazinama’ i kao gosti. Publika nas je doma čekala od Masleničkog mosta do centra Zadra, taj se osjećaj ponoviti ne može“.

The post Razgovori u hodnicima Mundijala prijateljstva first appeared on BARinfo.

Iako je zbog kiše, ceremonija otvaranja premještena sa Male plaže u Dom kulture, ništa nije moglo ugroziti spektakl. Nekoliko stotina nekada poznatih sportista, uz isto toliko posjetilaca i više desetina novinarskih ekipa, okupiralo je veliku salu i pristupne hodnike. Među njima, već tradicionalno, i ekipa Radio bara / Bar Infa.

Govoreći za naše medije, pokretač manifestacije Pavle Pajo Pepđonović rekao je kako je ”zajednički imenitelj dolazaka svih sportista prijateljstvo, poštovanje i želja da budu dio događaja koji ima posebnu poruku”. U osvrtu na razloge zbog kojih Mundijal prijateljstva iz godine u godinu privlači sve veći broj učesnika, posebno je istakao gostoprimstvo Ulcinjana – “nijedan hotelijer, niti vlasnik privatnog smještaja, tokom dosadašnjih izdanja nije tražio da naplati smještaj gostima manifestacije”.

“Nije riječ samo o tome da se veliki sportisti okupe na jednom mjestu, već da kroz lične susrete upoznaju grad, ljude i kulturu i da se kući vrate sa osjećajem da su stekli nove prijatelje. U ovih pet godina razvio se kontinuitet koji zahtijeva mnogo energije, vremena i odricanja. Ipak, oni koji učestvuju u organizaciji ne posmatraju to kao teret, naprotiv – svima nam je ovo prilika da zajednički stvorimo događaj koji sigurno ima širu društvenu vrijednost. Upravo su podrška građana, entuzijazam organizatora i spremnost ljudi da pomognu omogućili da manifestacija nastavi da raste i da svake godine okuplja sve veći broj učesnika”, akcentovao je Pepđonović, naglasivši da se manifestacija organizuje uz veliki broj volonterskih i donatorskih doprinosa i da njeni ukupni godišnji troškovi nisu prelazili 70.000 eura.

U ceremoniji otvaranja posebno je istaknuta ljudska strana ličnosti nedavno preminulog fudbalera “Hajduka”, reprezentativca Jugoslavije Ivana Gudelja, koji je, skupa sa Pepđonovićem, ideju Mundijala prijateljstva prije pet godina sproveo u djelo.  

Svečano otvaranje vodio je sportski novinar Nebojša Šofranac, a na binu su izlazili, kako su najavljeni, “dvadeset legendarnih” – među njima košarkašice Damira Nakić i Mira Bjedov Nikolić, skijaš Bojan Križaj, smučar-skakač Primož Ulaga, trener skijaša Toni Vogrinec, košarkaši Dino Rađa, Ante Matulović i Stojko Vranković, košarkaški treneri Željko Pavličević i Janez Drvarič, 89-ogodišnji “zlatni” košarkaš Ivo Daneu, fudbaleri Dražen Mužinić, Zvonko Živković, Mirsad Fazlagić i Husref Musemić, šahista Božidar Ivanović, bokser Miodrag Perunović, te gosti – iz Bugarske košarkaš Robert Gerdov i Argentinac Oscar Villon Ramon, koji je bio dugogodišnji direktor i savjetnik fudbalske reprezentacije Argentine u vrijeme Maradone i Messija, a koji je nedavni spektakl oproštaja “čarobnjaka iz Rozarija” napustio da bi uhvatio posljednji avion za Crnu Goru…

Nakon njih, na binu su popelo stotinjak sportista dobro poznatih iz vremena Jugoslavije: Peter Vilfan, Igor Milanović, Zoran Stevanović, Mlađan Šilobad, Željko Petrović, Dane Korica, Boško Đurovski, Jovica Nikolić, Branko Macura, Nikica Cukrov…

Prisutnima su se obratili i državni sekretar u Ministarstvu sporta i mladih Vasilije Lalošević i generalni sekretar COK-a Andrija Popović, a video poruku su poslali predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, košarkaši Jaka Lakovič i Nikola Mirotić.

Sinoć je u okviru Mundijala prijateljstva, priređen omaž šestorici velikana jugo-sporta: Ivanu Gudelju, Dušku Vujoševiću, Božu Koprivici, Goranu Suknu, Draženu Dalipagiću i Edinu Avdiću.

O Ivanu Gudelju govorio je Pavle Pepđonović, o književniku i dramaturgu Božu Koprivici režiser Branko Baletić, o Vujoševiću Sinan Gudžević i profesor Vladimir Koprivica, o Goranu Suknu kolega vaterpolista Igor Milanović, o Draženu Dalipagiću bivši saigrači Peter Vilfan i Zoran Čutura, a prikazan je i film o Edinu Avdiću sa njegovim komentarima i prenosima utakmica.

Danas je na programu još promocija dokumentarnog filma “Moca – Jedna od najljepših fudbalskih priča”, a sjutra u 11:00 promocija knjige “ŽOC” – Željko Obradović, u 12:00h “Priča sa Starog mosta u Mostaru”, u 12:30 promocija knjige “Hadžija sa Koševa” – Faruk Hadžibegić, u 13:30h koncert “KIC pop hora”, u 17:30 crnogorska premijera dokumentarnog filma reditelja Vojana Kocejića o legendarnom košarkašu Dinu Rađi, sve u Domu kulture.

(O razgovorima u hodnicima Doma kulture – u narednom tekstu)

The post Peti Mundijal prijateljstva u Ulcinju – prijateljstvo, poštovanje, emocije… first appeared on BARinfo.

Pregledom vozila kojim je upravljao su pronađeni i oduzeti okvir za pištolj u kojem se nalazilo sedam metaka, kao i četiri bodeža, u vezi čega će protiv njega biti podnijeta krivična prijava nadležnom državnom tužiocu.

Službenici Stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj su sinoć oko 23.00 časa, vršeći redovnu kontrolu učesnika u saobraćaju, kod Velike plaže zaustavili putničko motorno vozilo marke „BMW“ model 320, barskih registarskih oznaka, kojim je upravljao D.Đ. Utvrđeno je da je važnost njegove saobraćajne dozvole istekla u januaru 2025. godine. Lice je potom alkotestirano i utvrđeno je da nije upravljao vozilom pod dejstvom alkohola, dok je odbio da se podvgne testu na psihoaktivne supstance (PAS). Daljim preduzetim mjerama i radnjama, policijski službenici su pregledom navedenog vozila, u plastičnom dijelu između dva prednja sjedišta pronašli i oduzeli okvir za pištolj nepoznate marke sa sedam komada metaka u istom, kao i četiri metalna bodeža.

D. Đ. je lišen slobode zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima (odbijanje testa na PAS) i uz prekršajnu prijavu je priveden nadležnom Sudu za prekršaje. Istovremeno, u vezi pronađenog okvira sa mecima i četiri bodeža obaviješten je nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju koji se izjasnio da se u radnjama D.Đ. stiču bitni elementi krivičnog djela “nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija”, te je naložio da mu se lice lišeno slobode, nakon prekršajnog postupka u Sudu, privede uz krivičnu prijavu. 

The post Policija lišila slobode Baranina zbog odbijanja PAS testa, u vozilu pronađeni okvir i bodeži first appeared on BARinfo.

Novi HDL supermarket osmišljen je prema savremenim standardima maloprodaje, sa pažljivo organizovanim prodajnim prostorom, širokim asortimanom proizvoda i velikim parkingom koji kupcima omogućava jednostavan i brz pristup.

Posebnu vrijednost novog objekta predstavlja jedinstvena ponuda proizvoda iz sopstvenog uvoza, zahvaljujući kojoj HDL svojim kupcima obezbjeđuje vrhunski kvalitet po najpovoljnijim cijenama. Na policama se nalazi pažljivo odabran asortiman domaćih i međunarodnih brendova, kao i proizvodi koji se teško mogu pronaći na drugim mjestima.

Vodeći računa o potrebama lokalne zajednice, HDL je u novom supermarketu obezbijedio i pažljivo odabran halal program, čime dodatno potvrđuje posvećenost različitim navikama i zahtjevima svojih kupaca.

Otvaranjem novog supermarketa u Ulcinju HDL nastavlja da širi maloprodajnu mrežu I da bude još bliže kupcima. Sugrađanima je ponuđen moderan prostor za kupovinu, vrhunsku uslugu, jedinstven asortiman i najbolje cijene na tržištu. Nova lokacija HDL na Bulevaru Teuta vrlo brzo će postati prvi izbor za svakodnevnu kupovinu.

Zahvaljujući odličnoj saobraćajnoj povezanosti, prostranom parkingu, pažljivo kreiranom asortimanu i konkurentnim cijenama, novi HDL supermarket predstavlja značajno pojačanje trgovačke ponude Ulcinja i novo mjesto gdje kupci mogu pronaći sve što im je potrebno na jednom mjestu.

HDL i dalje ostaje vjeran svojoj misiji – da vrhunski kvalitet, širok izbor i najpovoljnije cijene budu dostupni svakom kupcu.

Dobro došli u vaš HDL!

The post Otvoren novi HDL supermarket u Ulcinju – povodom otvaranja – 10% popusta na kompletnu kupovinu first appeared on BARinfo.

“Nakon dva sata gašenja, požar je lokalizovan. Dva vozila koja su sa posadom upućena iz Bara da pomognu kolegama su i dalje na terenu”, saopštio je za Radio Bar i Bar Info komandir Službe zaštite i spašavanja Bar, Aco Vulević.

Vatrogasci će i dalje ostati na tom lokalitetu i “hladiti” teren, kako bi se izbjegla opasnost od ponovnog razbuktavanja vatre.

The post Lokalizovan požar u stovarištu Agris u Ulcinju first appeared on BARinfo.

Predstavnik radnika Saša Mitrović istakao je da skup nije imao za cilj izazivanje problema, već da su bili prisiljeni na radikalizaciju svojih zahtjeva – isplatu zaostalih zarada i povezan radni staž za oko pet i po godina.

Radnici su najavili novu blokadu kružnog toka kod skretanja za Valdanos za narednu subotu. Stečajna uprava duguje radnicima oko 900 hiljada eura na ime neisplaćenih zarada i doprinosa.

Solana je od 2005. godine bila u programiranom, a od 2011. u klasičnom stečaju. Zadnju berbu soli imala je 2013. godine.

The post Blokada saobraćajnice ka Baru završena: Protestovali bivši radnici Solane first appeared on BARinfo.

Već na prvom Mundijalu prijateljstva u Ulcinju, 2022. godine, koji je okupio sportske legende bivše Jugoslavije, bilo je jasno da se radi o veoma uspješnoj manifestaciji, koja prevazilazi sportski aspekt, i postaje značajan kulturološki događaj, sa kojeg se šalju poruke prijateljstva i poziva na ponovno povezivanje naroda na Balkanu.

Inicijator lijepe ideje je ulcinjski privrednik, bivši košarkaš i sportski radnik Pavle Pepđonović, a ovogodišnji Mundijal, koji se odvija pod motom “Pružimo ruku jedni drugima – samo nam je ljubav potrebna”, okupio je nekoliko stotina sportista i sportskih radnika iz bivše Jugoslavije i Albanije – osim fudbalskih legendi,  proslavljene vaterpoliste, košarkaše, odbojkaše, veslače, šahiste, paraolimpijce…

Sjutra će na Pristanu biti upriličena svečana ceremonija sadnje maslinovih stabala “Balkansko drvo mira”, nazvana po istoimenoj pjesmi pisca, novinara i humaniste iz Bara Rajka Joličića, čije je stvaralaštvo  komplementarno sa suštinom i značenjem Mundijala.

“Ulcinj je danas centar svijeta, ne samo sportskog, već svih dobronamjernih i dobromislećih ljudi koji podržavaju humanističke ideje o prijateljstvu, slozi i solidarnosti, a sport je jedan od najznačajnijih reprezenata  i promotera takvih ideja. Ulcinj je pokazao da je velik grad, a naučio nas je i kako se dočekuju gosti. Drago mi je što se glavnom organizatoru, Pavlu Pepđonoviću, dopala moja pjesma i poruka koju nosi. Sa zadovoljstvom ću je sjutra pročitati, a zatim će, najprije Pavle, a zatim i druge sportske legende, zasaditi maslinovo stablo”, kazao je sa otvaranja manifestacije za Radio Bar i Bar info Rajko Joličić.

Domaćini su organizovali  “ulcinjske reprezentacije svijeta” – fudbalsku, košarkašku, rukometnu i druge koje su se predstavile danas na zvaničnom otvaranju.

Prvog dana, juče – “Dana sporta, paraolimpizma i igara mladih” prikazan je dokumentarni  film “Hrabro i na rezultat” o paraolimpijcu Darku Kralju, evropskom, svjetskom, paraolimpijskom šampionu, i svjetskom rekorderu u bacanju kugle. Nakon toga, održana je panel diskusija o problemima i preprekama koje prate paraolimpijski sport.

Danas, u 18 sati, u sali Doma kulture,  biće održana projekcija dokumentarnog filma  Dogodilo se – Ratko Rudić”, a sjutra će nakon ceremonije sadnje maslinovih stabala, u 18 časova, biti održana Panel diskusija sportskih legendi i promocija  dokumentarnog filma poznatog bosansko-hercegovačkog sportskog novinara i producenta Muhameda Bikića “Olimpijada u Sarajevu”.

The post Balkansko drvo mira Rajka Joličića na III Mundijalu prijateljstva u Ulcinju first appeared on BARinfo.

U hitnom postupku pred Sudom za prekršaje, odjeljenje u Ulcinju utvrđeno da je da je okrivljeni jutros u ranim jutarnjim časovima u Ulcinju, vozeći neregistrovano vozilo, bez važeće vozačke dozvole, odbio da se podvrgne alkotestiranju.

“Sutkinja Anka Kekić je odlučila da okrivljenom zabrani da u narednih šest mjeseci upravlja vozilima na teritoriji Crne Gore i izrekla mu je tri kaznena boda”, saopštio je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.

The post Odbio alkotest i vozio neregistrovan auto bez važeće dozvole, kažnjen sa 2.000 eura first appeared on BARinfo.

Na glavnu temu “Regionalna fudbalska liga, da ili ne?” govorili su Zoran Kanački iz Srbije, Mirza Kolar, predsjednik Asocijacije sportskih novinara Bosne i Hercegovine,  bivši predsjednik Košarkaškog saveza Jugoslavije i skoro tri decenije predsjednik Makedonskog olimpijskog komiteta Vasil Tupurkovski, Veselin Drljević, predsjednik Udruženja sportskih novinara Crne Gore i Branko Latinović, portparol Fudbalskog saveza Crne Gore.

Zaključak iz njihovih izlaganja je da su sportski novinari iz svih ovih zemalja za formiranje regionalne fudbalske lige iz više razloga – poboljšanje kvaliteta fudbala, sigurno puni stadioni u svim gradovima, veliko interesovanje medija, sponzora… ali da je realnost sasvim drugačija u ovom momentu. Veliki problem u formiranju takve lige predstavljalo bi uklapanje u ionako prenatrpan kalendar takmičenja, što nacionalnih prvenstava, međunarodnih i reprezentativnih akcija, zahtjevi sindikata fudbalera o smanjenju broja utakmica u sezoni, prohodnost iz takve lige, bezbjednost… Zanimljiv je bio predlog Mirze Kolara da bi možda trebalo za početak probati sa regionalnom ligom za mlađe kategorije, kao na primjer do 17 ili 19 godina, kao i predsjednice Udruženja sportskih novinara zlatiborskog okruga Zorice Irić-Đoković da se možda krene sa ženskom regionalnom ligom.

U okviru simpozijuma na Adi Bojani, koji je Udruženje sportskih novinara Crne Gore drugu godinu zaredom organizovalo u partnerstvu sa Fudbalskim centrum “Caušević” prezentovane su aktivnosti Paraolimpijskog komiteta Crne Gore i Crnogorskog saveza sportske rekreacija “Sport za sve”.

Generalni sekretar Paraolimpijskog komiteta Crne Gore Miloš Ranitović je obradio temu „Para sport u Crnoj Gori od Pekinga do Pariza“, dok je predsjednik Skupštine Crnogorskog saveza Sport za sve, prof. Budo Bijelić govorio o programskim aktivnostima ove veoma uspješne asocijacije. Doajen ne samo crnogorskog sportskog novinarstva, član Upravnog odbora Udruženja sportskih novinara Crne Gore Boro Odalović je imao veoma zapaženo izlaganje o aktuelnom trenutku sporta i sportskog novinarstva na ovim prostorima kroz temu: „Crnogorski sport između realnog i mogućeg“.

Goste je na početku Simpozijuma pozdravio i poželio dobrodošlicu i ugodan boravak na Adi Bojani direktor HTP Ulcinjska rivijera Ćamil Hodžić, dok je skup proglasio otvorenim ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević.

Prethodno je Mišo Caušević, bivši uspješni košarkaš više klubova u bivšoj Jugoslaviji a sada agilni sportski radnik koji ulaže nevjerovatne napore na promociji svoga grada Ulcinja i kompletne Ulcinjske rivijere, kao neiskorišćene sportske destinacije u ime partnerske organizacije – Fudbalskog centra “Caušević” uručio zahvalnice za uloženi trud predstavnicima Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj, Komunalnom preduzeću, Domu zdravlja i Vatrogasnoj službi ovog grada, kao i legendarnom Vasilu Tupurkovskom  na podršci aktivnostima Asocijacije sportskih  novinara jugoistočne Evrope svih ovih godina.

Organizatori su za goste u slobodnom vremenu upriličili krstarenje rijekom Bojanom, obilazak ulcinjskog Starog grada u društvu sjajnog vodiča Ismeta Karamanage, posjetu Vinariji „Milović“ i Fudbalskom centru „Caušević“… tako da su svi puni lijepih utisaka napustili Crnu Goru.

Posao voditelja je odlično obavio Dušan-Dule Vujović sa TV Adria, dok je za zabavni dio programa bila zadužena legendarna muzička zvijezda iz Sarajeva Zijad Sipović – Sipa.

The post Sipmozijum sportskih novinara jugoistočne Evrope u Ulcinju: Još rano za regionalnu fudbalsku ligu first appeared on BARinfo.