„Smatramo da je krajnje vrijeme da se o lokalnim javnim emiterima u Crnoj Gori počne govoriti na osnovu činjenica, podataka i stvarnih okolnosti u kojima rade, a ne kroz generalizacije koje stvaraju potpuno drugačiju sliku od one koja postoji u realnosti.

Lokalni javni emiteri nijesu homogeni sistem, niti se njihov rad može svesti na broj zaposlenih ili iznos sredstava koji se iz lokalnih budžeta izdvaja za njihovo funkcionisanje. Oni djeluju u različitim sredinama, sa različitim obavezama, kapacitetima i problemima, ali je ono što im je zajedničko činjenica da se većina njih godinama suočava sa nedostatkom kadrova, a ne sa njihovim viškom.

Prosječna starost zaposlenih u lokalnim javnim emiterima je oko 45 godina. Istovremeno, zbog dugogodišnje nebrige i nedovoljnih ulaganja, posebno u tehničku infrastrukturu i savremenu produkcionu opremu, mnogi lokalni emiteri danas istovremeno moraju da obavljaju svoju osnovnu funkciju i da sustižu tehnološki razvoj koji je u drugim dijelovima medijskog sektora odavno završen.

Decenijama se u lokalne javne emitere nije ulagalo dovoljno. Danas se od njih očekuje da za kratko vrijeme nadoknade zaostatak, digitalizuju proizvodnju, unaprijede tehničke kapacitete, osposobe zaposlene za nove tehnologije i istovremeno proizvode sve više i kvalitetnijeg programa.

Sve to rade uz finansijska opterećenja i obaveze koje su naslijeđene iz prethodnih perioda.

Zato je krajnje pojednostavljeno reći da lokalni javni emiteri „previše zapošljavaju“, a pri tome ne postaviti osnovno pitanje: u odnosu na koje obaveze, koji obim proizvodnje, koju teritoriju i koje zakonske standarde je određeni broj zaposlenih navodno prevelik?

Lokalni javni emiteri imaju obavezu da proizvode informativni, kulturni, obrazovni, sportski i drugi program od javnog interesa. Njihove ekipe svakodnevno rade na terenu, prate lokalne događaje, sjednice lokalnih parlamenata, rad institucija, kulturne i sportske događaje i teme koje često nemaju komercijalnu vrijednost, ali imaju ogromnu vrijednost za građane lokalne zajednice.

Upravo je to razlog postojanja lokalnih javnih emitera.

Građanin Budve, Nikšića, Bijelog Polja, Pljevalja, Herceg Novog ili bilo kog drugog grada ima pravo da dobije informacije o svojoj zajednici. Komercijalni mediji to ne mogu i ne treba da rade umjesto lokalnih javnih emitera.

Posebno je važno istaći da se danas od lokalnih javnih emitera očekuje da posluju u skladu sa znatno višim standardima nego ranije. Crna Gora je usvajanjem novog zakonskog okvira, u procesu evropskih integracija i ispunjavanja obaveza iz IBAR-a, postavila jasne i stroge standarde u oblasti javnog informisanja, transparentnosti, profesionalizacije, odgovornosti, uređivačke nezavisnosti i finansijskog poslovanja.

Ti standardi nijesu izbor lokalnih javnih emitera. Oni su zakonska obaveza.

U tom kontekstu posebno je neprimjereno stvarati sliku da su lokalni javni emiteri nekakav prevaziđeni i preskupi dio medijskog sistema, dok se od njih istovremeno očekuje da ispune sve zahtjevnije profesionalne, tehničke i regulatorne standarde.

ULEM ne bježi od razgovora o efikasnosti, racionalizaciji troškova, kvalitetu programa, odgovornosti i načinu finansiranja. Naprotiv. Spremni smo da o svemu tome razgovaramo otvoreno i javno, ali na osnovu konkretnih podataka i pojedinačno, a ne kroz paušalne ocjene o cijelom sistemu.

Jednako tako, uređivačke politike pojedinačnih lokalnih javnih emitera mogu biti predmet javne kritike i profesionalne debate. Ali političke ocjene uređivačkog rada ne mogu biti zamjena za argumentovanu analizu rada i finansiranja cijelog sistema lokalnih javnih emitera.

Još više zabrinjava činjenica da se tvrdnje o ‘prevelikom broju zaposlenih’ i ‘prevelikim izdvajanjima’ sve češće ponavljaju u javnosti, bez nužnog konteksta i bez poređenja sa obavezama koje lokalni javni emiteri imaju.

Jer kada se ista tvrdnja dovoljno puta ponovi, ona počinje da se doživljava kao činjenica – čak i kada podaci govore drugačije.

Takav pristup nije samo nepravedan prema ljudima koji rade u lokalnim javnim emiterima. On slabi i njihovu poziciju u javnosti, dovodi u pitanje opravdanost njihovog postojanja i može imati efekat obeshrabrivanja i marginalizovanja lokalnih javnih medija u korist drugih učesnika na tržištu.

U vremenu kada se govori o medijskom pluralizmu, raznovrsnosti izvora informisanja i potrebi snažnog lokalnog novinarstva, smatramo posebno opasnim da se lokalni javni emiteri predstavljaju kao višak sistema.

Lokalni javni emiteri nijesu konkurencija javnom interesu. Oni jesu javni interes.

ULEM zato poziva sve aktere koji učestvuju u javnoj debati o budućnosti crnogorskog medijskog sistema da tu debatu vode odgovorno i na osnovu činjenica.

Ako postoji pitanje o broju zaposlenih – hajde da pogledamo podatke.

Ako postoji pitanje o finansiranju – hajde da analiziramo prihode, rashode i obaveze.

Ako postoji pitanje o uređivačkoj politici – hajde da razgovaramo o konkretnim sadržajima i profesionalnim standardima.

Ali više nije prihvatljivo da se čitav sistem lokalnih javnih emitera svodi na jednu paušalnu ocjenu – ‘previše zaposlenih’ – kao da iza tog broja ne stoje novinari, snimatelji, montažeri, tonci, realizatori, producenti, tehničari i drugi profesionalci koji svakodnevno proizvode program za građane svojih sredina.

Lokalni javni emiteri ne traže privilegiju. Ne traže da budu izuzeti od kontrole. Ne traže da budu pošteđeni kritike.

Traže samo ono što je minimum svake ozbiljne javne debate – da o njima bude govoreno na osnovu činjenica.

I upravo zato ULEM smatra da je vrijeme da se sa paušalnim pričama o ‘prezapošljavanju’ i ‘prevelikim izdvajanjima’ prestane.

O problemima lokalnih javnih emitera možemo razgovarati. O njihovoj odgovornosti takođe. Ali ćemo insistirati da se razgovara i o činjenicama.

Jer lokalni javni emiteri nijesu sistem koji treba ućutkati.

Oni su sistem koji treba osposobiti da bude još bolji, profesionalniji i snažniji – u interesu građana Crne Gore“, zaključuje se u saopštenju.

The post ULEM: Lokalni javni emiteri ne prihvataju da budu unaprijed proglašeni problemom first appeared on BARinfo.

Saopštenje Udruženja prenosimo integralno:

“Sa dubokim iznenađenjem i zabrinutošću primili smo javno iznesene stavove građanskog aktiviste Aleksandra Dragićevića, koji je na krajnje neprimjeren i omalovažavajući način govorio o lokalnim javnim emiterima u Crnoj Gori, dovodeći u pitanje njihovo postojanje, društvenu ulogu i opravdanost finansiranja.

Svako ima pravo da kritikuje rad medija, uključujući i lokalne javne emitere. Međutim, kada se iznose paušalne ocjene, proizvoljne tvrdnje i kvalifikacije kojima se cijeli sistem lokalnog javnog informisanja predstavlja kao nepotreban trošak i politički projekat, onda više nije riječ o kritici, već o pokušaju javne diskreditacije institucija koje decenijama služe građanima svojih sredina.

Posebno zabrinjava činjenica da ovakve poruke dolaze od osobe koja je godinama prisutna u javnom prostoru, koja se često predstavlja kao glas građanskog sektora i koju značajan dio javnosti prepoznaje kao neformalnog promotera politika aktuelne vlasti i određenih političkih centara moći. Upravo zbog toga ovakve izjave ne mogu se posmatrati kao usputni komentar pojedinca, već kao poruka koja dodatno podstiče atmosferu pritiska prema lokalnim javnim emiterima.

Lokalni javni emiteri nijesu ničije stranačke televizije niti propagandni servisi. Oni postoje zbog građana, a ne zbog političara. Njihova misija je da informišu o temama koje često ne zanimaju nacionalne medije, da prate rad lokalnih institucija, afirmišu kulturu, sport, obrazovanje i identitet lokalnih zajednica, te da obezbijede prostor za različite glasove i mišljenja.

U vremenu kada se demokratski standardi mjere upravo stepenom medijskog pluralizma, posebno je opasno relativizovati značaj lokalnih javnih emitera isključivo kroz prizmu pojedinačnih i diskutabilnih podataka o gledanosti. Ako bi gledanost bila jedini kriterijum za postojanje javnih servisa, onda bi se mogla dovesti u pitanje i opravdanost brojnih drugih javnih funkcija koje država i lokalne samouprave finansiraju u interesu građana.

Odbacujemo svaku insinuaciju da su sredstva koja lokalne samouprave izdvajaju za rad javnih emitera „bačen novac“ ili da je riječ o medijima bez javne vrijednosti. Takve ocjene predstavljaju uvredu za desetine novinara, urednika, snimatelja i drugih medijskih profesionalaca koji, često u veoma teškim uslovima, obavljaju posao od javnog interesa.

Takođe, smatramo nedopustivim da se lokalni javni emiteri etiketiraju i svrstavaju u političke tabore samo zato što profesionalno izvještavaju o radu institucija, političkih subjekata i društvenih aktera. Upravo oni koji se deklarativno zalažu za slobodu medija morali bi prvi da poštuju pravo medija na postojanje i nezavisno djelovanje.

Pozivamo gospodina Dragićevića da svoje stavove zasniva na činjenicama, a ne na proizvoljnim procjenama i populističkim ocjenama koje mogu poslužiti kao opravdanje za buduće pokušaje finansijskog i političkog slabljenja lokalnih javnih emitera.

Istovremeno poručujemo svim političkim i društvenim akterima da ćemo nastaviti da profesionalno radimo svoj posao, bez obzira na pritiske, diskreditacije i pokušaje osporavanja naše uloge u demokratskom životu lokalnih zajednica.

Granica između legitimne kritike i kampanje protiv medijskih institucija mora postojati. U ovom slučaju, ona je ozbiljno pređena” – stoji u saopštenju Udruženja.

The post ULEM: Dragićević pokušava javno da diskredituje institucije koje decenijama služe građanima first appeared on BARinfo.

U saopštenju navode da su članovi Udruženja saglasni da se pokrene inicijativa za održavanje sastanka sa Delegacijom EU, u cilju informisanja o izazovima sa kojima se suočavaju lokalni javni emiteri i razmatranja mogućnosti za unaprjeđenje postojećeg stanja.

„Za potrebe daljeg planiranja aktivnosti, predloženo je Formiranje radne grupe za komunikaciju sa Delegacijom EU u sastavu: Nikola Marković, Relja Stamatović, Nemanja Lacman i Iva Bajković. Radna grupa će koordinisati aktivnosti u vezi sa pripremom sastanka i izraditi potrebnu dokumentaciju. Dogovoreno je i da radna grupa izradi i dopis uputi Državnoj revizorskoj instituciji, s ciljem njihovog uključivanja u proces preuzimanja obaveza iz nadležnosti koje se odnose na PAM. ULEM će o svim daljim koracima i rezultatima blagovremeno obavještavati svoje članove i javnost“, kazali su u saopštenju.

The post ULEM: Iniciraćemo sastanak sa Delegacijom EU kako bi ih informisali o izazovima sa kojima se suočavaju lokalni emiteri first appeared on BARinfo.