Predsjednik Raičević upoznao je sagovornice sa ukupnim razvojem Bara kao jednog od najznačajnijih privrednih, saobraćajnih i turističkih centara Crne Gore. On je predstavio strateške pravce razvoja grada, sa posebnim osvrtom na projekte unapređenja infrastrukture, upravljanja prostorom, podsticanja razvoja turizma i diversifikacije lokalne ekonomije, kao i sa brojnim socijalnim programima i politikama koje lokalna uprava u kontunitetu realizuje a koji doprinose kvalitetnijem životu građana.

Raičević je istakao da je Bar prepoznat kao grad koji svoj razvoj temelji na vrijednostima multikulturalnosti, društvene odgovornosti i inkluzivnosti i kao sredina koja je otvorila svoja vrata brojnim izbjeglicama i strancima koji su upravo Bar odabrali za život, što uostalom svjedoči o činjenici da Bar njeguje i živi suštinske evropske i kosmopolitske vrijednosti. On je naglasio spremnost lokalne uprave da i u narednom periodu bude pouzdan partner međunarodnim organizacijama u realizaciji razvojnih i društveno odgovornih inicijativa.

Rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija, Karolin Tiso, izrazila je zadovoljstvo povodom usvajanja Povelje o društvenoj koheziji u Opštini Bar, ističući da ona predstavlja važan temelj za izgradnju zajednice zasnovane na povjerenju, solidarnosti i inkluziji. Naglasila je značaj održivog razvoja, kao i zaštite životne sredine i kulturne baštine, te zahvalila predstavnicima Opštine Bar na kontinuiranoj i konstruktivnoj saradnji.

Na sastanku je bilo riječi i o budućim modelima saradnje Opštine Bar i organizacije Ujedinjenih nacija na projektima koji se tiču održivog upravljanja prostorom,zaštite životne sredine i daljeg razvoja servisa namijenjenih inkluziji, socijalnoj zaštiti i jačanju lokalne demokratije i ljudskih prava, uz obostrano iskazano uvjerenje da je partnerstvo lokalnih uprava sa međunarodnim organizacijama od posebno važnog značaja za unapređenje kvaliteta života svih građana.

The post Raičević i koordinatorka UN o jačanju saradnje i razvoju Bara first appeared on BARinfo.

Na sastanku se diskutovalo o situaciji i ključnim pioritetima, prevashodno u analizi i rješavanju socijalnih posljedica epidemije i podršci u kreiranju makro-ekonomskih mjera i politika.

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović je u uvodnom izlaganju istakao da Crna Gora ima pravo da bude zadovoljna sa učinjenim u suočavanju sa ovim izazovom.

“Postigli smo postavljene ciljeve – očuvali smo naš zdravstveni sistem, „krivulju“ broja oboljelih maksimalno moguće ublažili i očuvali ukupnu stabilnost našeg društva. Ovo smo ostvarili, svjedoci ste, zahvaljujući odlučnim, pravovremenim i beskompromisnim mjerama, baziranim isključivo na zahtjevima i preporukama struke”, kazao je Simović.

On je istakao i da mjeseci pred nama neće biti ništa manje izazovni, jer je u najkraćem mogućem roku potrebno naći formulu koja će dugoročno odgovoriti na pitanje kako spriječiti mogući drugi talas epidemije i paralelno obezbjediti ponovni rast ekonomije, sačuvati radna mjesta i kvalitet života svih građana.

Simović je ukazao da su  brzina, znanje, efikasnost, odlučnost i prije svega konkretnost potrebni i ovoj fazi borbe protiv pandemije i njenih posljedica.

“U kratkom roku moramo donijeti mjere i odluke koje će donositi rezultate na dugi rok”, kazao je Simović i dodao da implementacija dogovorenih aktivnosti mora započeti brzo kako bi se našim ekonomijama, našim preduzećima i svim našim građanima što više skratio period između izlaska iz karantina do ponovnog rasta prihoda i standarda.

Rezidentna koordinatorka UN u Crnoj Gori, Fiona Mekluni kazala je da je svaka kriza ujedno i šansa za izgradnju boljeg društva.

“Jasno je da se zdravstvena kriza transformiše u ozbiljnu socio-ekonomsku krizu i zato smo danas tu – da zajednički razmortimo efikasan odgovor na taj izazov. Podrška Sistema UN u Crnoj Gori biće zasnovana na Okviru Ujedinjenih nacija za neodložan socioekonomski odgovor na COVID-19 – strateškom dokmentu koji je nedavno predstavio Generalni sekretar UN kao mapu puta za podršku državama u socijalnom i ekonomskom oporavku”, kazala je Mekluni, dodajući da će taj plan oporavka zajednički realizovati timovi UN u 162 zemlje u sljedećih 12-18 mjeseci, pod vođstvom rezidentnih koordinatora UN i uz podršku i tehničko rukovođenje UNDP.

Okvir UN za neodložan socioekonomski odgovor na COVID-19 baziran je na pet ključnih kolosjeka:

 1. očuvanje zdravstvenih usluga i jačanje kapaciteta zdravstvenih sistema;

2. pomoć kroz socijalnu zaštitu i osnovne usluge;

3. očuvanje radnih mjesta, podrška malim i srednjim preduzećima, kao i radnicima/cama u neformalnom sektoru kroz programe ekonomskog oporavka;

4. usmjeravanje fiskalnih i finansijskih podsticaja kako bi mjere makroekonomske politike koristile najugroženijima, i jačanje multilateralnih i regionalnih mjera;

5. jačanje socijalne kohezije i ulaganje u razvoj otpornosti i sistema za reagovanje na nivou lokalnih zajednica.

U tom kontekstu, na sastanku je dogovorena zajednička koordinacija daljeg odgovora na socio-ekonomske posljedice epidemije, uz što širi konsenzus i uključenost međunarodnih organizacija, međunarodnih finsanijskih institucija kao i socijalnih partnera.

The post Vlada i UN: Podrška socio-ekonomskom oporavku Crne Gore first appeared on BARinfo.