Na prikupljanju građe i njenom sistematizovanju radila je Sharyn Novotny, unuka crnogorskog doseljenika u SAD J. Andijaševića, koja je cio radni vijek provela u Federalnom birou SAD za statistiku, i iz raznih arhiva i dokumenata prikupljala imena crnogorskih doseljenika i podatke o njima, i na taj način formirala projekat.

U knjizi će, pored registra iseljenika, biti i uvod autorke, njene primjedbe, pojašnjenja i upustva za korišćenje, namjenski englesko-crnogorski rječnik, te primjedbe i pojašnjenja priređivača.

Preko 10.000 Crnogoraca je stiglo u USA u periodu od 1900. do 1910, od čega su 99% iseljenika činili muškarci, koji su kao glavna radna snaga najprije emigrirali uz ekonomskih potreba. Radili su u rudnicima i na poljima, i tako učestvovali u razvijanju infrastrukture SAD. Mnogi su osnovali porodice i postali dio američkog društva, a Prvi svjetski rat je prouzrokovao prekid veza sa Crnom Gorom. Konstantni ratovi, političke promjene, uništavanje zapisa i vrijeme izbrisali su tragove njihovog prethodnog života u Crnoj Gori.

Imajući u vidu činjenicu da je Crna Gora tokom najvećeg dijela svoje savremene istorije bila visoko migratorna zemlja i kako se u konkretnom slučaju radi o inovativnom istraživanju, Uprava za dijasporu će na osnovu ovog projekta formirati digitalnu bazu podataka o našoj dijaspori u SAD, konkretno o onom dijelu dijaspore koja se u terminologiji označava kao “staro iseljeništvo”, sa mogućnošću unosa potomaka prvih naših doseljenika u ovoj zemlji.

The post Opsežan projekat o iseljavanju Crnogoraca u SAD između XIX i XX vijeka, među njima dosta Barana first appeared on BARinfo.

“Smatrajući značajnim njegovo dugogodišnje zalaganje za pomoć ugroženima u matici i šire, Mitrović se zahvalio Brčvaku na dosadašnjoj saradnji i na humanosti, društveno – korisnim aktivnostima i impozantnom broju donacija porodicama, pojednicima i institucijama kojima je podrška bila prijeko potrebna”, kazali su iz Uprave za dijasporu.

Veliku zahvalnost Brčvaku, kazao je Mitrović, dugujemo i za iskazanu posvećenost i solidarnost u borbi protiv COVID-19, a posebno na donacijama novca i sredstava u iznosu od više stotina hiljada eura, koje su značajno doprinijele da crnogorske nadležne institucije na adekvatan i pravovremen način odgovore ovom globalnom javno-zdravstvenom izazovu.

“Imajući u vidu da je naša dijaspora brojnim donacijama doprinijela naporima crnogorskih organa u suzbijanju korona virusa, Mitrović i Brčvak izrazili su očekivanje da će dijaspora i u narednom periodu, a naročito kroz djelovanje Humanitarne fondacije ‘Dijaspora Crnoj Gori’, biti aktivno uključena u prikupljanje i transparentno usmjeravanje donacija ka ljudima u Crnoj Gori kojima je pomoć najpotrebnija”, najavljeno je iz Uprave za dijasporu.

Govoreći o modalitetima jačanja saradnje, Brčvak je predložio intenzivnije uključivanje Uprave za dijasporu na polju ulaganja dijaspore u projekte u Crnoj Gori, uz uvjerenje da će Uprava imati vodeću ulogu u koordinaciji svih aktivnosti na poboljšanju neophodnih uslova u ovoj sferi djelovanja.

U dijelu privrednog partnerstva, očekivanja dijaspore su, zaključeno je sastanku, da se omogući lakši administrativni pristup iseljenicima, koji bi, uz subvencije u pogledu smanjenja biznis barijera, značajno investiciono uticao na ukupni ekonomski ambijent u Crnoj Gori.

“Nagrada za individualni doprinos dijaspore ‘Iskra’ za 2019. godinu, koju dodjeljuje Fond za aktivno građanstvo (FAKT), u saradnji sa Upravom za dijasporu i Privrednom komorom Crne Gore je, podsjećamo, otišla u ruke Hajriza Brčvaka, što je još jedna potvrda njegovog altruizma i ljubavi prema domovini”, podsjetili su iz Uprave za dijasporu.

The post Direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović se sastao sa Hajrizom Brčvakom first appeared on BARinfo.

Iz ovog udruženja ističu da donacijom žele da pomognu sugrađanima u 12 mjesnih zajednica i okolnih sela na području Opštine Bar.

Po 1.000 dolara doniralo je 26 Barana – članova ovog udruženja: Ćazim Džaferović, Bećir Džaferović, Adžija Karastanović, Bećo Karastanović, Slavko Vukić, Ahmet Spahija, Amel Spahija, Idriz Musović, Huso Bajraktarević, Ahmed Ramović, Redžo Petović, Nikola Lukolić, Zusi Đelošević, Safet Duskić, Mamo Čantić, Naima Pelinković, Camo Ivačković, Junuz Džaferović, Musa Lukolić, Fadil Lukolić, Redžep Asanović, Ćazim i Ned Muratović, Haslan Muratović, Samir Metović, Fatmir Nelaj i Duko Dreković.

Uprava za dijasporu pozdravila je humani gest članova ovog udruženja iz Njujorka, kojim se nastavlja niz donacija naše dijaspore koja ovih dana, uplatom značajnih novčanih sredstava i obezbjeđivanjem medicinske i druge potrebne opreme, daje veliku podršku naporima na suzbijanju i sprječavanju širenja virusa u Crnoj Gori.

The post Humanitarno društvo iz Njujorka doniralo barskom Crvenom krstu 26.000 dolara first appeared on BARinfo.

On je naglasio da je pitanje odnosa sa dijasporom uzdignuto na nivo najvišeg prioriteta izvršne i zakonodavne vlasti.

“Poslije Petnjice i Gusinja, kosmopolitski Bar, poznat po gostoprimstvu i multietničkom skladu, logičan je izbor za domaćina ovog tradicionalnog okupljanja. Barski kraj sa istaknutim pojedincima, matična je luka naše iseljeničke tradicije, kao što je i neodvojivi dio slavne crnogorske istorije. Ovdje nas je okupila ljubav prema Crnoj Gori, zajednička želja, ali i strateški cilj državne politike, šansa koju smo stvorili da sami odlučujemo o svojoj sudbini-da je gradimo i učinimo boljim i bogatijim mjestom za život, modernom evropskom državom iz koje se neće odlaziti zbog materijalne oskudice”, kazao je predsjednik Đukanović.

On je istakao da je među ljudima našeg porijekla sve više filantropa koji idu stopama čuvenog Rišnjanina Vasa Ćukovića iz Denvera, koji je svojim donacijama bitno unaprijedio cjelokupni zdravstveni sektor u Crnoj Gori.

“Ovu svijetlu tradiciju humanosti nastavljaju ljudi poput Baranina Ljuba Dabovića, iz Nirnberga, ili uglednog bankara iz Južne Amerike Federika Tomaševića koji je donirao 200 m² poslovnog prostora za potrebe Crnogorskog kulturnog, finansijskog i informativnog centra. Među njima su i Zade Đurović di Maio iz Francuske, Ćazim Džaferović iz Amerike, Refik Radončić iz Njujorka, Tuzanin Senad Đoković, Cetinjanin Blažo Sredanović i mnogi drugi. Želim da pomenem kao svijetle primjere humanosti i dobročinstva i Fondaciju ‘Gusinje’ iz Njujorka, Zavičajno udruženje ‘Bihor’ iz Luksemburga, ‘Merhamet’ iz Njemačke, ‘Euro Gusinje’ iz Njujorka, Kulturni centar ‘Rumija’ iz Čikaga, ‘Njegoš’ iz Sidneja… U stvari, nema nijedne asocijacije naše dijaspore, koja ne zaslužuje da bude na ovom spisku”, kazao je Đukanović, koji je naglasio  da ima primjera kroz istoriju da su narodi ostajali bez država, ali da su opstali i obnovili države zahvaljujući i svojim ljudima u rasijanju.

“Pokazali su to naši Crnogorci, Srbi, Albanci, Bošnjaci, Hrvati, Muslimani iz cijelog svijeta koji su masovno došli da na referendumu 21. maja 2006. godine daju glas za obnovu svoje države. Ostvarile su se proročanske riječi Crmničanina Nikole Petanovića: ‘Ne gubite nadu, Crna Gora će biti uspostavljena. Ona mora dobiti svoje, sve to joj pripada’. Crna Gora i jeste dobila ono što joj pripada. Danas, samo 13 godina nakon referenduma, ona je nezavisna država, članica Ujedinjenih nacija, i svih ključnih političkih i finansijskih međunarodnih organizacija i institucija, članica NATO, u poodmaklom pregovaračkom procesu za članstvo u EU, prepoznata kao važan faktor stabilnosti u regionu, zemlja dobrih vijesti sa Balkana. I što je najvažnije, zemlja multietničke demokratije i dinamičnog ekonomskog razvoja. Od sticanja nezavisnosti udvostručen je BDP i nominalno i per capita. Prosječna zarada povećana je za 82 % i najviša je u regionu”, kazao je predsjednik države Milo Đukanović.

Ovogodišnji dobitnici nagrada koje je uručio Đukanović su: prof dr Milenko Perović-za očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori, reditelj Veljko Bulajić-za doprinos u oblasti kulture, prof dr Nadežda Basara-za doprinos u nauci, Refik Radončić je nagrađen za značajan doprinos u oblasti diplomatije i promocije Crne Gore, Duško Ivanović u oblasti sporta, Kulturni centar “Rumija” iz Čikaga za dobročinstvo, a Veselin Mijač, biznismen iz Švedske za unaprijeđenje privrednog partnerstva sa Crnom Gorom.

U ime nagrađenih zahvalila se prof dr Nadežda Basara.

“Pozdraviću vas riječima za koje sam sigurna da nikoga neću zaboraviti: Zdravo da si nam naša porodico crnogorska, kućo naša prema kojoj se okrećemo kano prema Suncu, koje je jedno za svakog od nas na Planeti. Svaki uspjeh naš u dijaspori postaje veći tek kada ga obasja zora sa Lovćena. Istina, naši napori jesu namijenjeni potomcima, ali su uvijek posvećeni precima-jednima dugujemo ono ko smo, a zbog drugih sve ono što smo. Zato smo ponosni što je Crna Gora jedna od onih država na svijetu koja na pravi način gleda na svoju dijasporu, poštuje i cijeni njene vrijednosti. Niste samo nama učinili čast ovom nagradom, učinili ste više za one koji će je dobijati u budućnosti, osokolili ste sve nas u rasijanju porukom da nas ne zaboravljate i da nas sabirate, kao što se porodica, gdje god bila njena djeca, sabira u ljubavi i slozi. Crna Gora-kuća naša saborna i ponosita-zemlja čojstva i junaštva, gusala i legendi, zemlja svijetle budućnosti i moderne misli. Izborom oblasti za koje se nagrada dodjeljuje pokazujete kako savremena država mora da gradi mostove među ljudima i da čuva svoje najumnije kćeri i sinove.

Dirnuti u srce što ste nas obasjali ovim priznanjima, ponijećemo svoje zavičajne nagrade koje kuda po svijetu. Tamo gdje je spustimo, gledajući je, vidjećemo ognjište iz skromnih kuća naših predaka, jer ste u ovu nagradu utkali mali dio duše crnogorske-kamen sa našeg krša, šaku durmitorskog snega, zrno peska sa obale i kap mora. Sve mi to vidimo, čitamo u nagradi, koja od danas postaje neraskidivi dio našh života.

Ipak, najveća vrednost ovog priznanja, na kome vam se, u ime svih slavodobitnika, još jednom zahvaljujem, jeste u tome što nas je pozvala među vas,što nas je dovela u ovaj grad, što živimo stih iz himne, jer smo , poput djece, došli tebi, majko naša Crna Gora”, kazala je, između ostalog, u nadahnutoj besjedi prof dr Nadežda Basara.

Prisutne, među kojima su bili predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović, poslanici, gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković, predstavnici brojnih državnih i opštinskih institucija, iseljenici, u ime domaćina, Opštine Bar, koja je zajedno sa Upravom za dijasporu organizator ovogodišnjih “Dana dijaspore”, pozdravio je predjednik Dušan Raičević.

“Pozdravljam vas u gradu koji čuva i njeguje poštovanje prema svim gostima, a našim iseljenicima koji su za ovo okupljanje doputovali sa raznih meridijana, žeim srdačnu dobrodošlicu. Dobro došli u Bar, dobro došli u vašu Crnu Goru, dobro došli među svoje – rodbinu i prijatelje. Postali ste uspješni i ostvareni ljudi koji zajedno sa svojim porodicama širom svijeta čuvate kulturni i nacionalni identitet države i formirali iseljenička udruženja koja su zavrijedila poštovanje u gradovima širom svijeta, od Čikaga do Sidneja, nijednog trenutka ne zaboravljajući ko ste i odakle ste”, kazao je, obraćajući se, prvenstveno iseljenicima, Raičević.

On je istakao da je Crna Gora u vremenima u kojima su se preplitala mnoga iskušenja, uspjela da očuva međuvjersku i međunacionalnu matricu, suočavajući se sa brojnim političkim i društvenim izazovima krajem prošlog i početkom ovog vijeka.

“I nikada Crna Gora nije, niti će zaboraviti one koji su u takvim vremenima odlazili sa nadom u bolje sjutra, jer ni oni nijesu zaboravili ovaj grad i državu. Nosili su ih u svom srcu i znali da se vrate nazad kada je trebalo da pomognu opstanak Crne Gore.

Bar ima veliku dijasporu i ovo su dani kada se posebno radujemo vašim dolascima i susretima u gradu. Ponosni smo na uspjehe naših ljudi u inostranstvu, i još ponosniji kada vidimo da ne zaboravljaju Bar i kada žele da svoje ideje daju za doprinos Crnoj Gori i njenim razvojnim ciljevima. Želim i večeras da iskažem puno poštovanje i zahvalnost iseljenicima koji u kontinuitetu i u različitim prilikama i potrebama, pružaju pomoć organizacijom mnogih humanitarnih i donatorskih akcija. Spremni smo da radimo zajedno na raznim projektima”, poručio je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, koji je izrazio nadu da će nagrade biti dodatni motiv da iseljenici vrijedno rade na očuvanju i unaprijeđenju kulture, tradicije , jezika i identiteta.

“Ovo je manifestacija koja slavi i promoviše neraskidive veze matice sa dijasporom. Prvi ‘Dani iseljenika’ održani su 2017. godine u Petnjici, drugi u Gusinju, prošle godine, najmlađim opštinama, koje su taj status stekle, najviše, zahvaljujući svojoj dijaspori. Ni Bar nije slučajno odabran za domaćina ove manifestacije, ne samo zbog brojne, dobro organizovane dijaspore koju ovaj grad ima, već i zbog onoga što on jeste-grad koji vjekovima karakterišu multietnički sklad, harmonija i tolerancija među različitim vjerama i nacijama. To nije samo bogatstvo grada Bara, to je i najveće bogatstvo i vrijednost Crne Gore”, kazao je direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, koji je podsjetio na najznačajnije aktivnosti koje je Crna Gora preduzela u cilju jačanja saradnje sa dijasporom, naglašavajući da je u proteklom periodu postignuto mnogo na planu normativnog i sistemskog uređenja ove važne oblasti.

“Usvojen je Zakon koji reguliše ovu problematiku, institucionalno je ojačana Uprava za dijasporu kao resorni organ nadležan za ova pitanja, formiran je Savjet za saradnju sa dijasporom, utvrđeni programi saradnje i zacrtani načini njegovog ostvarivanja, ustanovljene nagrade koje matica dodjeljuje istaknutim iseljenicima i organizacijama, kao i dodijeljena sredstva za realizaciju aktivnosti organizacija naše dijaspore širom svijeta”, kazao je Mitrović.

Himnu Crne Gore na početku programa otpjevao je hor koji čine djeca iseljenika iz devet zemalja, koji u organizaciji Uprave za dijasporu, pohađaju Ljetnji kamp jezika i kulture na Ivanovim koritima, pod nazivom “Crna Gora moja postojbina”.

Povodom manifestacije “Dani iseljenika Bar 2019”, Uprava za dijasporu snimila je dokumentarni film “Nema Bara do cara”. Autor scenarija je mr Ivan Jovović, a film je nastao u produkcijskoj kući “Bijeli Pavle”, Dragana Mitova Đurovića koji je bio i voditelj svečanosti, . Prisutne je pozdravio i predsjednik žirija za dodjelu nagrada akademik Zuvdija Hodžić.

U ime čuvenog reditelja Veljka Bulajića, koji zbog bolesti nije mogao da dođe na svečanost i primi nagradu, zahvalila se njegova kćerka dr Maša Bulajić.

The post VIDEO: Centralna manifestacija Dana dijaspore-iseljenika first appeared on BARinfo.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević istakao je da je to bila prilika da se ukaže sa kojim potencijalima raspolaže naš grad, ali i kako ih u potpunosti valorizovati.

“Kroz formiranje Sekretarijata za razvoj i Sekretarijata za privredu, te jačanje saradnje sa Udruženjem privrednika i iseljenika, moramo raditi na stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta i otklanjanju biznis barijera. Bar je lučki grad sa značajnim potencijalima pomorske privrede, turističkim kapacitetima visoke kategorije, značajnim resursima u poljoprivredi i energetici. O tome svjedoči i izgradnja vjetroelektrane na Možuri, vrijednosti 100.000.000 €. Kroz valorizaciju svih potencijala Opštine Bar možemo govoriti i o sveukupnom razvoju Crne Gore”, kazao je Raičević.

“Dugo godina je Crna Gora bila migraciona sredina. Od obnove crnogorske nezavisnosti, čemu je doprinos dala i naša dijaspora, investitori su više zainteresovani za našu zemlju”, kazao je direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović.

On je ukazao da, prije svega, ozbiljni investitori iz stranih zemalja, prepoznaju Crnu Goru, ne samo kao poslovnu destinaciju, već i mjesto životnog odredišta. U tom smislu država Crna Gora garantuje ravnopravan tretman svim subjektima bez obzira na državljanstvo, a nadam se, da će u bliskoj budućnosti naši iseljenici biti u povoljnijem položaju prilikom investiranja u Crnu Goru.

Refik Radončić, biznismen, porijeklom iz Gusinja koji živi tri decenije u Njujorku, naglasio je da je do sada bilo individualnih investicija predstavnika dijaspore, ali da je za značajnija ulaganja, neophodna bolja organizacija.

“Moj prijedlog i grupe biznismena jeste da slijedimo primjere uspješnih zemalja koji takve programe realizuju. Postoji sistem kroz osnivanje komjuniti banaka, kroz koje bi se dijaspora organizovala, jer ne možemo sve što smo stekli ulagati. Sve uspješne dijaspore su organizovane u svom ‘komjuniti’ i zakon dozvoljava da servisiramo taj ‘komjuniti’, a da u isto vrijeme crpimo sredstva iz državnih fondova u kojima su kamatne stope veoma niske”, kazao je Radončić.

 Željka Radak Kukavičić, direktorka NTO istakla je da, kada je u pitanju turizam, možemo biti zadovoljni.

“Jer sektor turizma u BDP učestvuju sa 23%, sa tendencijom da to učešće u narednom, desetogodišnjem periodu bude preko 30 %. Naš cilj jeste da Crna Gora postane cjelogodišnja turistička destinacija i da obezbijedimo da potrošnja po gostu na dan bude na što višem nivou”, kazala je Radak-Kukavičić.

Veselin Mijač, privrednik iz Švedske, koji je i jedan od ovogodišnjih dobitnika nagrade Uprave za dijasporu, za unapređenje privrednog partnerstva sa Crnom Gorom, smatra da je ekonomski prioritet u Crnoj Gori poboljšanje standarda stanovnika.

On je ukazao da su evidentni problemi monopoli i nedostatak jake konkurencije na tržištu.

Što Vlada Crne Gore čini kako bi porasle investicije, prvenstveno u turizmu, prezentirao je Damir Davidović, generalni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma.

“Usvojena su nova zakonska rješenja koja su uticala na vidljive pomake u pravcu poboljšanja investicionog ambijenta, ali i na ubrzavanje administrativnih procedura i otklanjanje nekih barijera toga tipa koje su ranije postojale. Uz donošenje novih planskih dokumenata i značajno ulaganje u infrastrukturu stvaramo preduslove za značajniji razvoj turizma”, naglasio je Davidović.

O investicionim potencijalima Opštine Bar u poljoprivredi govorila je mr Marija Markoč, zaposlena u lokalnoj upravi, u Kancelariji za upravljanje projektima, a Igor Gojnić, sekretar Sekretarijata za razvoj, akcenat je stavio na obnovljive izvore energije.

Predstavnik Grupe građana “SOS za Montenegro”, koji ovih dana protestvuju zbog istraživanja nafte i gasa u Jadranu, Mirsad Kurgaš, iskoristio je skup kako bi uputio poruku o, kako je kazao, pogubnim posljedicama koje mogu nastati zbog bušenja Jadrana.

The post VIDEO: Okrugli sto – Investicioni potencijali i biznis zone Crne Gore first appeared on BARinfo.

U okviru manifestacije, u nedjelju, 28. jula, sa početkom u 20:30h, na pomoćnom terenu Gradskog stadiona biće odigrana prijateljska fudbalska utakmica između predstavnika matične zemlje i dijaspore, dok će u ponedjeljak, 29. jula, sa početkom u 11:00h u sali Dvorca kralja Nikole biti održan Okrugli sto na temu “Investicioni potencijali i biznis zone Crne Gore”.

U ponedjeljak, 29. jula, sa početkom u 20:00h, na šetalištu kralja Nikole (uz direktan prenos na RTCG i RTCG Sat) biće održana centralna proslava manifestacije „Dani dijaspore – iseljenika“. U okviru proslave, pored prigodnog kulturno-umjetničkog programa i premijernog prikazivanja dokumentarnog filma “Nema Bara do cara”, istaknutim iseljenicima i organizacijama dijaspore će biti uručene nagrade u sedam kategorija.

Ovogodišnji dobitinici nagrada su: prof. dr Milenko Perović – nagrada za očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori; Veljko Bulajić – nagrada za doprinos u oblasti kulture; prof. dr Nadežda Basara – nagrada za doprinos u oblasti nauke; Refik Radončić – nagrada za doprinos u oblasti diplomatije i promocije Crne Gore; Duško Ivanović – nagrada za doprinos u oblasti sporta; Kulturni centar Rumija – nagrada za dobročinstvo; Veselin Mijač – nagrada za unaprijeđenje privrednog partnerstva sa Crnom Gorom. Nagrade će ovogodišnjim dobitnicima uručiti predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

The post Centralna proslava Dana dijaspore-iseljenika u Baru first appeared on BARinfo.

Za nagradu za očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori kandidovan je Kulturni centar “Rumija” iz Čikaga. Klub naših iseljenika je kandidovan i u oblasti dobročinstva.

Za nagradu za doprinos u oblasti sporta kandidovan je košarkaš Nikola Vučević, a za nagradu za dobročinstvo Žade Đurović di Maio, Mrkovka koja živi u Francuskoj.

Kako se ističe na sajtu Uprave za dijasporu, Komisija za sprovođenje postupka dodjele nagrada će u narednom periodu „vrednovati doprinos, rezultate i zasluge kandidata za koje je podnijeta inicijativa i pripremiti predlog kandidata za dodjelu nagrada“.

Nagrade će dobitnicima biti uručene 29. jula 2019. godine u Baru, u okviru manifestacije “Dani dijaspore – iseljenika”.

The post I Barani u dijaspori nominovani za nagrade first appeared on BARinfo.