U uvodnom izlaganju predsjednik Unije zajednice Italijana Crne Gore Aleksandar Dender je kazao da se Crna Gora često spominje kao prostor susreta Istoka i Zapada, pravoslavlja i katoličanstva, Balkana i Mediterana.

Baranin, mr Ivan Jovović, istoričar i predsjednik Matice Crnogorske, analizirao je višeslojnost ovog djela, koje obuhvata ne samo jako dug vremenski period već povezuje vjersku i diplomatsku sa kulturnom i političkom istorijom. Istakao je da je autor, koristeći ogroman broj izvora, uspio da poveže ovu tematiku sa znatno širom problematikom odnosa katoličanstva i pravoslavlja, koja je uvijek aktuelna, te da prikaže složene vjerske, političke i kulturne procese ne samo u Crnoj Gori već i na Balkanu.

“Ovo izdanje predstavlja značajan doprinos crnogorskoj kulturi, ali i široj čitalačkoj publici sa južnoslovenskog govornog područja. Knjigu možemo posmatrati kao uspješnu sintezu međudržavnih odnosa navedenih subjekata, gdje manirom univerzitetskoga profesora, autor interpretira kontinuiranu i djelotvornu prisutnost katoličke crkve na ovim prostorima u različitim periodima i državnim formacijama, što je često u minulim stoljećima uslovljavalo promjene organizacione strukture, nazive, granice, te neke druge determinante, pri čemu su opstale dvije vertikale: Barska nadbiskupija i Kotorska biskupija.

U toj konačnici, to je autorov generalni zaključak o složenosti ne samo vjerskih, nego i društvenih procesa u proteklom milenijumu, s obzirom da se prostor Crne Gore nalazio na limesu civilizacija, što je u različitim fazama podrazumijevalo konfrontaciju, ali i prožimanje različitih identiteta, ne samo vjerskog ili etničkog, nego onog urbanog i onog ruralnog, kao i drugih bitnih odluka ukupne socijalne istorije, koja je odredila habitus ovih ljudi, pa sami tim i prostora, kako prošlosti, tako i sadašnjosti integrisanjem u društvene tokove, Mediterana i Balkana”, kazao je, između ostalog, Jovović.

On je kazao kako treba jasno apostrofirati da je katolička crkva javno manifestovala svoj odnos prema Crnoj Gori, pa i u simboličnoj ravni, kada su se u čast obnove proglašenja nezavisnosti  Crne Gore 2006. godine oglasila zvona na katedralama u Kotoru i Starom Baru.

Autor knjige prof. dr Antun Sbutega je predstavljao Crnu Goru kao njen ambasador pri Svetoj Stolici od 1. januara 2007. do 30. aprila 2013. godine. Nakon toga, sve do penzionisanja 1. decembra 2017. godine, obavljao je dužnost ambasadora Crne Gore u Italiji. Takođe je obavljao funkciju nerezidentnog ambasadora na Malti i u San Marinu. Tokom tog perioda, bio je ključna figura u jačanju političkih, ekonomskih i kulturnih veza između Crne Gore i ovih država, te je značajno doprinio promociji crnogorskih interesa u Italiji i Evropi. U izlaganju je kazao da je sa prvim istraživanjima o ovoj temi počeo prije više od tri decenije kada se zaposlio u Vatikanu.

Istakao je da je Sveta Stolica imala veliki značaj za istoriju Crne Gore u vjerskom, kulturnom i političkom smislu, od vremena kada je knez Mihailo Vojislavljević 1077. godine pisao papi Grguru VII, koji je sljedeće godine priznao nezavisnost Duklje i njegovu kraljevsku titulu, do danas.

“Koliko su ti odnosi istorijski utemeljeni, svjedoči i činjenica da je Sveta Stolica 2006. odmah priznala obnovu crnogorske nezavisnosti, kada su obnovljeni diplomatski odnosi na nivou ambasada. Sljedećih godina je potpisan Temeljni ugovor, prvi između Svete Stolice i jedne savremene većinski pravoslavne države, slijedeći tradiciju Konvencije knjaževine Crne Gore i Svete Stolice iz 1886. godine koju su potpisali kralj Nikola i Papa Leon 13. koji je kasnije bio uzor za konkordate sa drugim pravoslavnim zemljama. Potpisivanje Temeljnog ugovora 2007. godine u Vatikanu izazvalo je ogromno interesovanje novinara i medija iz cijeloga svijeta”, kazao je Sbutega.

Nakon predstavljanja knjige, otvorena je izložba slika Antona Sbutege nazvana „Roma Caput Mundi”. 

The post U Kotoru promovisana knjiga o odnosu Crne Gore i Vatikana, s posebnim osvrtom na Barsku nadbiskupiju i Kotorsku biskupiju first appeared on BARinfo.

Ovaj gest prvog čovjeka Rimokatoličke crkve oduševio je Barane, tim prije jer je ovo prvi put u istoriji da jedan papa pomene vjernike iz Bara na ovom mjestu.

Sa hodočasnicima u Vatikanu ovom prilikom bili su i nadbiskup barski msgr Rrok Gjonleshaj i don Simo Ljuljić, generalni vikar Nadbiskupije barske, koji je vodio grupu vjernika.

“Radi se o hodočašću povodom Jubilarne godine – na svakih 25 godina, princip je da svaka biskupija katoličke crkve, ako može, posjeti tada Rim. Hodočasnici iz Bara bili su u Vatikanu i prethodne jubilarne godine -2000. godine. Prijavilo se pedesetak vjernika iz svih župa Nadbiskupije, pretežno iz Bara, Ulcinja, Podgorice i Tuzi, ali i iz manjih sredina, pošli smo autobusom u srijedu za Drač, onda feribotom do Italije i dalje za Rim, tako da je hodočašće počelo u četvrtak, vratili smo se danas“, priča za Bar info don Simo.

Prema njegovim riječima, program boravka hodočasnika u Rimu bio je ispunjen brojnim aktivnostima:

“Posjetili smo četiri Više bazilike – Svetog Petra i Santa Marije Mađore u Vatikanu, te van zidina u gradu bazilike Svetog Pavla i San Đovanija in Laterana, to je princip kad je u pitanju jubilarna godina. Takođe smo posjetili svetilište Svete Marije na Đenacanu, u ruralnom dijelu Lacija“, dodao je don Simo.

Činjenicu da je papa Leon XIV među stotinu hiljada vjernika okupljenih na čuvenom trgu izdvojio i pozdravio baš Barane, skromno pripisuje poštovanju protokola Svete Stolice;

„Papa redovno pozdravlja hodočasnike koji posjećuju Vatikan, ali za to treba samo da se najavi posjeta odnosno, pošalje dopis. Činjenica je da je sada sa nama bio i nadbiskup msgr Rrok Gjonleshaj, da smo poslali pismo sa najavom našeg dolaska, i bili smo onda pozdravljeni, da dodam, i kao ostali hodočasnici iz biskupija iz cijelog svijeta koji su se najavili“, zaključio je don Simo Ljuljić, generalni vikar Nadbiskupije barske. 

The post Papa Leon XIV u Vatikanu pozdravio vjernike iz Bara first appeared on BARinfo.