“Veoma je važno da je sud utvrdio ništavost ovih pravnih poslova i da je pokazao integritet da donese ovakvu odluku uprkos interesima izvršne vlasti i jedne privatne kompanije. Ovo posebno jer je predmetni ugovor zaključila Vlada u tzv. tehničkom mandatu kojom je predsjedavao Duško Marković, ali i sve kasnije Vlade su tako neustavan i nezakonit posao podržale. Dakle, neustavni i nezakoniti ugovor Vlade Duška Markovića podržala je prvo Vlada Zdravka Krivokapića, zatim Vlada Dritana Abazovića i na kraju Vlada Milojka Spajića, koja je čak zaključila i neustavni i nezakoniti aneks u korist privatne kompanije”, smatara Radulović.

Ističe da zabrinjava činjenica da ovako sumnjive poslove podržavaju sve vlasti, odnosno sve političke partije, bez obzira što javno svi predstavljaju kako se zalažu za poštovanje Ustava i zakona i što se međusobno optužuju za zloupotrebe.

“Ovakve odluke daju nadu da u crnogorskim sudovima ipak ima kapaciteta i integriteta da se zaštiti Ustav, zakon i osnovna ljudska prava od strane onih koji imaju političku moć i vlast i koji odluke donose rukovođeni ličnim i partijskim interesima, a ne javnim interesom”, kazao je Radulović.

“Želim najiskrenije da se zahvalim svima koji su vjerovali u ovu borbu i koji su nas podržali na ovom dugom putu. Posebno hvala našim komšijama iz Velje Gorane iz dijaspore, koji su pokazali ljubav prema svome kraju i nesebičnu finansijsku podršku bez koje ne bismo istrajali u ovoj iscrpnoj borbi. Hvala Osmanu, Nailju, Adžiji, Kemalu, Canušu, Kasemu, Isu i Ljanu Kovačeviću, Sulju Dabeciću i Džemalu Vučiću.

Hvala i brojnim aktivistima, novinarima, prijateljima i dobrim ljudima. Hvala Stefanu Vukmanoviću, Aleksandaru Dragićeviću, Vuku Vujisiću, Zenepi Lika, Vuku Ikoviću, Draganu Sošiću, Damiri Kalač, Jeleni Jovanović, Duški Pejović, Anđeli Radulović, Andrijani Paljušević i Hasanu Hadžiablahoviću, koji su nam pomagali bezrezervno i zaslužuju da budu spomenuti, te neka ova kolumna bude na neki način simbolično hvala.

Naravno, posebno hvala našem advokatu Veselinu Raduloviću koji je profesionalno, etički i uz maksimalan angažman stao u odbrani istine i pravde i istrajao u ovoj borbi.

Ova prvostepena presuda je pobjeda za sve nas i duboka potvrda istine. Naša dužnost je da slijedimo put istine, ma koliko on bio dug i težak. Kao što nas uči vjera, jedno od Božjih imena je Pravedni, i ta božanska pravda, iako nekada spora, uvijek na kraju prevlada.

Neka nam ova pobjeda služi kao snažan dokaz da je svaka pozitivna promjena i pobjeda aktivnih građana ključna za vraćanje vjere u dobrotu i da postoje ljudi spremni da brane svoju zajednicu i prirodu.
Kada država ili sistem pogriješe, naša je obaveza da na te greške ukažemo. To je jedini način da utičemo na reformu, da postanemo zdravo i odgovorno društvo.
Na kraju, želim podsjetiti da čovjek zaista ima samo onoliko koliko je spreman da da. Neka naša borba i rezultati budu primjer dobročinstva i dokaz da se kroz služenje istini najviše dobija ” izjavila je za “Glas Mrkojevića” Edina Osmanović.

The post Sud u Baru poništio ugovor Vlade o eksploataciji kamena Velja Gorana first appeared on BARinfo.

 Zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat površinskog kopa tehničkog građevinskog kamena ležišta “Velja Gorana” dalo je d.o.o.“Trojan” iz Bara. Dokumentacija je dostupna na sajtu agencije za zaštitu životne sredine, www.epa.org.me, kao i u Sekretarijatu za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine Bar. Učesnici javne rasprave nijesu iznijeli nijedno pozitivno mišljenje o ovom elaboratu. Raspravi su, osim mještana, prisustvovali predstavnici nevladinih organizacija, a stav SO Bar po ovom pitanju iznijeli su Radomir Novaković Cakan i predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević.

U ime Agencije za zaštitu životne sredine prisustvovale koordinatorka Sektora za izdavanje dozvola i saglasnosti, Danica Lazarević, samostalni savjetnik za zaštitu životne sredine, Emir Redžepagić i koordinatorka, Jelena Leković.

Elaborat je predstavio Ratko Stanić, istakavši da je projekat koji je bio osnov za izradu ovog elaborata uradila projektantska kuća iz “GDR” Nikšića, a u izlaganju koje je trajalo gotovo pola sata, pobrojao je brojne tehničke karakteristike mašina koje će biti korišćene, dodajući da je kamenolom udaljen od prve kuće 600 metara, da u blizini nema nikakve privredne djelatnosti, te da je svo zemljište na kopu državno, a istakao je i da “krečnjak u svom hemijskom sastavu nema negativnih komponenti”, ali i da “svaka površinska eksploatacija narušava životnu sredinju, jer se tu mijenja i reljef i sve ostalo”.

Pravni zastupnik mještana Gorane, Veselin Radulović, podsjetio je da se javna rasprava ponavlja, jer je raniji elaborat, o kome se u avgustu prošle godine vodila (kasnije propala) javna rasprava, radila osoba koja je bila u sukobu interesa.

“Sada je ovaj elaborat prepisan 90%, zakon je grubo prekršen”, ukazao je on, dodajući da je na prethodni tekst bilo puno primjedbi, te da je ovakvim postupanjem rađeno jedino u interesu nosioca projekta.

Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Mrkojevići, Senad Arabelović je istakao da po treći put učestvuje na Javnoj raspravi. Zahvalio je Agenciji za zaštitu životne sredine, što redovno obavještava javnost i MZ.

“Ovoliki broj prisutnih, po treći put, potvrđuje što narod misli o tome: Ne kamenolom u Veljoj Gorani”, kazao je on, pa uputio apel Ministarstvu kapitalnih investicija da ”kamenolom izmjesti od naseljenih mjesta”.

Miodrag Banović iz NVO “Info sport Bar”, podsjetio je da Bar ima kamenolome na Volujici, u Mišićima i ispred tunela. Smatra da se na ovaj način zagađuje prostor i da Baru nije potrebno više kamenoloma.

Mještanin Isljam Osmanović, zaključio je da se ovdje najmanje radi o zaštiti životne sredine, već da se ovim projektom štiti nečiji kapital, kao i da nije tačno da u Gorani nema vode.

“Ima je, ali nema sredstava da se buši, jer je voda na 120 metara dubine”, ukazao je Osmanović. On je, podsjetio da je lokacija kamenoloma sa četiri strane okružena privatnim zemljištem “koje će kamenolom uništiti”.

Aktivista NVO za ljudska prava i demokratiju, Dragan Sošić je u ime koalicije “Ozelenimo Crnu Goru”, ukazao da nije dovoljno obrađen uticaj kamenoloma na životinjske vrste, posebno zakonom zaštićenu populaciju slijepih miševa. Uvjeren je da se raspravlja o elaboratu koji je donešen za dobrobit privrednika-koncesionara, a ne u javnom interesu. On je saopštio da je na ovom području sedam vrsta slijepih miševa. Isto tako, kazao je da je prašina od kamenoloma štetna i po stočarstvo i ukupnu poljoprivrednu proizvodnju.

Veselin Radulović je kao šokantan podatak istakao da je u toku javne rasprave koordinator multidisciplinarnog tima potvrdio da nikada nije izlazio na lice mjesta, što samo za sebe dovoljno govori o “ozbiljnosti” ovog dokumenta.

Osman Grgurević je ukazao na brojne greške i propuste u novom elaboratu, dodajući da je ovaj dokument u direktnoj koliziji sa članom 23 Ustava Crne Gore, kao i čl. 5 Zakona o životnoj sredini. Zapitao se da li se radi o plagijatu, s obzirom da je na strani 240 ostala licenca prethodnog sačinjavača plana.

“Elaborat smo, izgleda, više čitali mi, nego vi, koji potencirate da poznajete smisao zakona”, istakao je Grgurević, dodajući da se nigdje ne pominje saobraćajnica Gorana-Brdela, kojom veliki dio stanovništva ide za Ulcinj na posao i u školu, a prolazi tik pored kamenoloma. Njemu su zasmetale i paušalne ocjene o udaljenosti objekata, kao i rečenice poput “domet aerozagađenja neće dopirati do kuća”. Isto tako, u ovom dokumentu nema podataka koliko kamenolom može naštetiti zdravlju ljudi. Uz to, u elaboratu se navodi da je moguće “pucanje zidova, ulegnuća na pregradnim zidovima i slično”, te je zapitao priređivače kako bi se osjećali da neko uradi ovakav elaborate koji bi na ovakav način tretirao objekte u kojima oni žive.

“Država treba da zaštiti stanovnike, a mještani Gorane braniće ovu lokaciju, zbog svih nepravdi koje nam je uradila i prošla i ova vlast”, istakao je Grgurević.

Edina Osmanović je istakla da će mještani braniti svoje selo, grad i državu i da neće dati da se gradi kamenolom, a potom je, stranu po stranu, navodila greške u izvještaju, dodajući da su obrađivači iskoristili rad čovjeka za kojeg je utvrđeno da je u sukobu interesa. Dodala je da su se obratili i iz Centra za zaštitu ptica, jer, kako je podcrtala, nigdje nije obrađen uticaj na brojne ptičje vrste, kao i su svi navedeni podaci paušalni, počev od studije vjetrova koja je rađena za Bar, a ova lokacija je 20 kilometara udaljena od Bara.

“Ulazite u projekat kao doktor koji ni ruke nije oprao, ni krvnu sliku pacijentu uradio, a kreće da ga operiše”, slikovito je istakla. Takođe, pročitala je završnu rečenicu i zatražila njeno tumačenje: “Transmisija i obaranje kamene prašine neće do kraja pogubno uticati na njih”, ali odgovora nije bilo. Istakla je da obrađivače ne zanimaju ni mještani ni zakon, te da su dobili više od stotinu primjedbi.

Privrednik i odbornik u SO Bar, predsjednik partije Biram Bar, Radomir Novaković Cakan je podsjetio da je SO Bar donijela jednoglasan zaključak protiv izgradnje kamenoloma.

“Žao mi je što nije neka druga firma, sa strane, u pitanju, bilo bi mi lakše”, kazao je on dodajući da su u skupštinskoj sali “mirni ljudi, koji se bave svojim poslom, te da je njihova ljutnja opravdana.

“Oni ništa lično protiv vas nemaju, ali ova njihova ljutnja, mene kao Baranina bi zabrinula”, kazao je Novaković, podržavajući stanovnike Gorane. 

Arhitektica Darinka Martinović Milošević žali što je u ovu priču uključen barski privrednik, jer mu je “stvoren preduslov da može da dobije sve dozvole da radi na toj lokaciji”.

“Jedino što se može kazati je da je donošenje planova centralizovano. Eksploataciona područja uvrštavaju se Planom eksploatacije, kojeg, takođe, donosi Vlada Crne Gore i jasno je da do 2018. godine nije bilo pravnog osnova da se sprovede tako nešto, da se dozvole nove koncesije. Nakon što je usvojen Prostorni plan obalnog područja Crne Gore, koji je takođe donijela Vlada, postavlja se novo pitanje i novi problem, jer se pojavljuje još jedna lokacija, Velja Gorana II. U ovom momentu smo na vrijeme da reagujemo i odlučimo hoćemo li dozvoliti da se donese ta nova lokacija, da ne dođemo opet u ovu situaciju”, istakla je ona. Dodala je da je donesena odluka da se mijenja Prostorni plan Opštine Bar, a “kakav će biti ishod, to ćemo da pratimo”.

Dragan Sošić je upitao kolike su kazne za uništenje zdravlja ljudi i da li se koncesija gubi ako se to dogodi? On je istakao da su ljudi duboko povrijeđeni i prestrašeni, te da su svjesni da će kamenolom uništiti i stočarstvo i poljoprivredu. Predložio je da se javna rasprava nastavi u Gorani, “da obrađivač vidi to područje i tamo razgovara o ovoj temi”.

Senad Petović je kazao da se elaborati uglavnom zasnivaju na pretpostavkama. Međutim, obrađivači su mogli i da obiđu postojeće kamenolome i vide kako utiču na životnu sredinu.

“Imam njivu u Zaljevu, uz kamenolom. Nije za pašnjak, niti za voće. Ako vam je Gorana daleko, dođite do Zaljeva da vidite rezultate – nema smokava, dunja, ni kupina, da ne govorimo koliko je ljudi u deset godina izgubilo život zbog kancera”, istakao je on.

Isljam Osmanović je, obraćajući se predstavnicima Agencije, poručio da su oni zadnja karika koja može da kaže – ovi ljudi su naišli na veliki problem.

Predsjednik Opštine, Dušan Raičević, zahvalio je Agenciji na organizaciji još jedne javne rasprave.

“Upravo vama, predstavnicima Agencije pripao je najteži dio posla. Siguran sam da nimalo nije lako slušati sve ove kritike, primjedbe, potkrijepljene argumentacijama i pravnim mišljenjima. Jako je teško to slušati, jer su očekivanja ovih ljudi od vas time mnogo veća. Iskoristiću priliku da sada, po prvi put zvanično, na javnoj raspravi, uzmem učešće”, istakao je on dodajući da su mještani, zbog nedostatka pravnog znanja angažovali ljude koji zastupaju njihove interese.

“Mislim da su dokazali ono što je apsolutno od prvog dana bilo na snazi, a to je da je sukob interesa u pitanju. Iz ličnog iskustva mogu da potvrdim da je u obrazovnim institucijama dosta česta pojava plagijata i to u procentu većem od tri posto. To je za svaku osudu. Mi smo danas ovdje čuli, od strane i pravnog zastupnika mještana, da je elaborat o kome danas raspravljamo, u skoro 90 posto identičan prethodnom za koji se utvrdilo da je koordinator tih aktivnosti bio u sukobu interesa. Ne bih bio na mjestu ljudi koji su danas ovdje prisutni, koji su svjesno prihvatili da potpišu nešto što su možda drugi radili. Ali, to ostavljam za neku drugu priču, možda i za neke druge tribine. Sebi postavljam pitanje koje, vjerujem, sebi postavljaju i ovi ljudi: Zašto smo danas ovdje? Koja je svrha dolaska? Koja je svrha učešća na ovoj javnoj raspravi, kada svi ovi ljudi ovdje, zajedno sa mnom, u podsvjesti znaju da ćete vi, mimo njihovih stavova, mimo njihovih primjedbi i mimo argumentacije koja je iznijeta ovdje, donijeti odluku?” zapitao je Raičević.

On je podsjetio da je lokalni parlament donio odluku da se protivi otvaranju novih koncesionih područja i zapitao koje su mogućnosti da građani stave jasno do znanja da to ne žele. Možda će, procjenjuje čelni čovjek Opštine Bar “neki lokalni referendum raspisan na inicijativu građana, biti sljedeći korak”.

“Predstavnici barske kompanije “Trojan”, predstavnici ugledne barske porodice Bajrović, ne treba da ovo lično shvate”, smatra Raičević, dodajući da “građani očigledno ne odustaju od svojih stavova da neće da dozvole eksploataciju u blizini njihovih domaćinstava”.

Podsjetio je da je Planom obalnog područja, kao planom najvišeg reda, tretirano 29 potencijalnih eksploatacionih područja na cijelom crnogorskom primorju. Na području barske opštine definisano ih je 13. “Očigledno je ono što su predstavnici određenih političkih partija u prethodnom periodu govorili, da mi možemo vrlo lako da dobijemo status grada-kamenoloma, a mislim da to nije nikome u interesu”, zaključio je Raičević.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine podsjetili su da je rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi do 21. februara.

The post Brojni su i čvrsti argumenti protiv izgradnje kamenoloma u Veljoj Gorani first appeared on BARinfo.

Njih petnaest u pismu ambasadorki ističu da se nadaju da će svojim uticajem i autoritetom doprinijeti rješavanju ogromnog problema:

”Sa kojim se mi kao američki građani suočavamo u Veljoj Gorani, Bar, u vezi sa eksploatacijom tehničko-građevinskog kamena u ovom selu”.

Mještani sela bore se protiv izgradnje kamenoloma.

Američki državljani u pismu objašnjavaju da probleme imaju i njihove porodice, jer u Veljoj Gorani posjeduju imovinu, zemljište i kuće – koje su direktno ugrožene zbog koncesije kamenoloma koju je Ministarstvo za kapitalne investicije dalo na 30 godina, bez njihove i dozvole mještana.

”Od prvih informacija da se u ovom selu planira izgradnja kamenoloma, mještani su, uz nas, kontinuirano izražavali nezadovoljstvo realizacijom ovog projekta, ali nažalost smatramo da su institucije u velikoj meri korumpirane i da rade u korist koncesionara. Stanovnici ovog dijela barske opštine decenijama žive od poljoprivrede i prodaje organskih proizvoda i ljekovitog bilja. Ovo selo ima ogroman potencijal za veliki eko i poljoprivredni razvoj. Eksploatacijom tehničkog građevinskog kamena biće ugrožena njihova egzistencija, direktnim i indirektnim negativnim efektima – devastacijom prirode i vađenjem kamena”, piše u obraćanju ambasadorki.

Oni u pismu navode i da su prve kuće udaljene manje od 200 metara od lokacije na kojoj je planiran kamenolom..

”Naše kuće su jedne od najbližih, a najveći deo našeg zemljišta i imovine je neposredno uz eksploataciono područje! Mi, američki građani, ulagali smo veliki novac u našu imovinu i kuće da bismo imali gdje da dođemo na odmor u Crnoj Gori, ujedno dajući donacije za izgradnju puteva i infrastrukture za ovo područje decenijama, a sada će ono potpuno postati neupotrebljivo i devastirano ovim sramnim projektom. Nećemo moći da se vratimo svojim kućama i uživamo u svježem vazduhu i netaknutoj prirodi jer će ona biti ugrožena i narušena ovim projektom. Sve naše investicije će izgubiti na vrijednosti. Direktni negativni efekti ogledaju se u zagađenju vode za piće koja se sakuplja od kišnice, zagađenju zemljišta i poljoprivrednih oranica prašinom i česticama izazvanim eksploatacijom, stalnim podrhtavanjem tla, bukom teške mehanizacije koja bi bila tik ispred naših domova i imanja za narednih 30 godina”, piše u pismu upućenom ambasadorki.

The post Mještani Velje Gorane pisali ambasadorki Džudi Rajzing Rajnke first appeared on BARinfo.

“Glavni cilj protesta jeste iskazivanje velikog nezadovoljstva povodom izgradnje kamenoloma u našem selu, Veljoj Gorani. Zahtijevamo da se radovi potpune obustave. Već godinu se borbimo protiv izgradnje kamenoloma u Veljoj Gorani, koji je planiran tik uz naša imanja, a nalazio bi se na manje od 200 metara od prvih kuća. Vjerujem da je to podatak dovoljan da se shvati koliko je ova investicija devastirajuća po našu životnu sredinu, po naše zdravlje i uopšte našu dobrobit”, kazala je u dahu Edina. Ona ističe da je ovo još jedan u nizu projekata u Crnoj Gori o kojima se predugo ćutalo, “sve dok se potrebna papirologija i procedure nijesu završile”

“Sve javne rasprave su prošle još davno bez saznanja mještana o tome. Mi smo o ovom slučaju maltene saznali preko portala i već godinu bijemo bitku. Mi tamo živimo, tamo ima djece, starijeg stanovništva, svi se bave poljoprivredom… U našem selu ne postoji investicija zvana vodovod, ali postoji investicija zvana kamenolom. Reći ću samo- apsurd”, ogorčena je Osmanović.

Ona je kategorična da realizacija ovog projekta ne može donijeti nikakve benefite.

“Još uvijek ne mogu da pojmim kako neko može da kaže da je ova investicija od koristi po mještane i da mi možemo profitirati od ovoga. Ja ne želim da profitiram na račun uništavanja naše prirode, naše životne sredine. Ja ne želim da se naše selo raseli, jer normalnih uslova za život više neće biti. Ne znam koliko je to tehnologija kod nas napredovala pa da se može ekspolatisati jedno brdo, a da se pritom ne stvara buka, prašina, potresi, da se ne uništava i devastira. Zaista ne znam kako će se dokazati da je ovo u skladu sa zaštitom životne sredine, jer mi zdrav razum govori da nije i da ne može biti”, naglašava ona.

Mještani su odlučili da nastave sa mirnim protestima.

“Protest je prošao i više nego pozitivno. Iako je mnogo ljudi bilo spriječeno da prisustvuje zbog radnih obaveza (tu spadam i ja) okupilo se oko 90 mještana Velje Gorane i Mrkojevića. Ovim putem želim da se zahvalim svima koju su došli i pružili podršku, imamo i podršku lokalne uprave i velikog broja građana koji su nesebično uz nas u ovoj borbi. Mještani su istakli svoja mišljenja i nezadovoljstvo. Takođe, koncesionar je započeo čišćenje lokaliteta za geološka istraživanja, kao i puta koji vodi do tog dijela, a ono je opštinsko vlasništvo. On ne posjeduje saglasnost od opštine da koristi taj put. Komunalna policija ga je već četiri puta zaustavljala, ali, uprkos svemu, nastavlja radove. To je izazvalo dodatni revolt kod građana, jer nas zaista boli da gledamo kako se naša riječ i volja ne poštuju i da za nekoga zakon ne važi, a za nekog da. Mi to nećemo dozvoliti”, decidna je naša sagovornica.

Zahtjevi građana su, kako ističe, jasni i vrlo jednostavni.

“Mi ne želimo kamenolom. Mi ne želimo da se uništava naša životna sredina. Mi ne želimo kompromise sa investitorom. Jedini kompromis je da se kamenolom ne gradi u našem selu. Država Crna Gora treba da preuzme odgovornost i ovim putem apelujemo na Agenciju za zaštitu životne sredine, ministra kapitalnih investicija Mladena Bojanića, da još jednom revidira ovaj slučaj i da se koncesija okonča, jer građani neće posustati. Apelujemo i na sve političke aktere da reaguju i djeluju onako kako je ispravno, da stanu uz građane i u zaštitu životne sredine. Meni je potpuno jasno da je ovo mala zemlja i da interesi gravitiraju na drugu stranu, ali hajde da se makar jednom batalimo toga i da budemo fer i pošteni, da zaštitimo građane i da se ispoštuje naša volja”, naglašava Osmanović.

Protesti će biti nastavljeni. Građani su, podvlači Osmanović, znatno složniji i ujedinjeni u ovoj borbi.

“Svakodnevno nam se pridružuju aktivisti i zaštitnici životne sredine sa svih strana, pa ćemo nastavi da protestujemo sve dok se ne donese odluka da se kamenolom neće graditi u Veljoj Gorani. Ja sam itekako svjesna da se ovo može zaustaviti, pitanje je da li će ponovo moć pojedinca nadjačati volju građana”, zaključila je Osmanović.

The post Mještani Velje Gorane složni negoduju protiv izgradnje kamenoloma first appeared on BARinfo.

Poštovana gospođo Jokić, u obavezi sam, radi građana Bara, posebno mještana zaseoka Kovačevići u Veljoj Gorani, da Vam se obratim povodom Vaše izjave u kojoj iznosite netačnu i paušalnu ocjenu da sam radio suprotno interesima mještana kada je u pitanju dodjela koncesije za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju pojave mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena „Velja Gorana“.

Sa nastalim problemom vezano za koncesiju upoznat sam od strane mještana zaseoka Kovačevići i iseljenika iz tog kraja tokom trajanja procedure za izbor koncesionara na ovom području. Smatrajući da je inicijativa mještana više nego opravdana, Ministarstvu ekonomije sam 8. septembra 2020, mjesec dana prije donošenja odluke o izboru koncesionara, uputio zahtjev kojim sam tražio da se razmotri inicijativa mještana za izmještanje istražno-eksploatacionog prostora i dostavio njihov zahtjev. Tvrdeći da sam radio suprotno od onoga što su građani željeli, pokušali ste da mi nametnete nešto što nije istina i time obmanete javnost, međutim mještani Kovačevića su itekako upoznati sa mojim stavom po ovom pitanju, a takođe i sa mojim zahtjevom upućenim Ministarstvu.

Gospođo Jokić, budući da se oglašavate ispred URE koja je u međuvremenu ostvarila mogućnost da vrši vlast na državnom nivou, umjesto optužbi na račun predsjednika opštine, bilo bi korisnije da ste se pitanjem interesa mještana i donošenjem kako kažete „dobrih odluka za Crnu Goru“ bavili institucionalnim putem. Stoga Vas pozivam da sada, kada ste u mogućnosti, pokrenete proceduru za raskid ugovora ukoliko smatrate da je nešto bilo nezakonito. Takođe Vas pozivam da, i ako utvrdite da je sve bilo zakonito, promijenite odluku, i time uvažite zahtjev koji sam uputio, koji je prije svega zahtjev mještana zaseoka Kovačevići. Na taj način pokazaćete najbolju namjeru prema ljudima o kojima govorite i njihovim potrebama, kao i interesima prirode, koju želite da zastupate.

Uputno bi takođe bilo, gospođo Jokić, da ne pretpostavljate ishode demokratskih procesa kakvi će nadam se biti naredni lokalni izbori, i da se ne brinete za to da li ću ja biti na funkciji predsjednika opštine ili ne. O tome Vi zasigurno nećete presuđivati, već će o tome odlučivati građani Bara. A što o mom učinku na ovoj funkciji misle mještani Mrkojevića, moji sugrađani i kako o meni građani Bara budu odlučivali, ja nemam nikakvih bojazni – stoji u saopštenju predsjednika Opštine Bar, Dušana Raičevića.

The post Dušan Raičević – reagovanje na izjavu Ljiljane Jokić (URA) first appeared on BARinfo.