RB/BI: Kako ste došli na ideju da se iz hotelskog i nautičkog turizma preusmjerite u jednu, na prvi pogled potpuno drugačiju priču – farmu koza i seoski turizam u Mrkojevićima?

Vukić: Prije svega, da objasnim ime firme, koje intresuje mnoge naše sugrađane. „Argella“ je zapravo obrnuto od naziva „Allegra“, kompanije u kojoj sam radio i koju vodi moj brat Mihailo od kojeg je prije nekoliko godina, tokom COVID pandemije, i potekla ideja da se formira ovakvo preduzeće u Mrkojevićima.

Firma se prvobitno fokusirala na proizvodnju i prodaju kozijeg i kravljeg sira, a kasnije se razvila u širi koncept – otvoren je restoran, bungalov za smještaj, a gostima se nudi interaktivno iskustvo: mogu da prisustvuju mužnji koza, procesu proizvodnje sira i da hrane životinje.

Pored koza i krava, na farmi imamo i konje, magarce, živinu i pse, što posjetu čini raznovrsnijom i atraktivnijom.

Zagora: Ja sam radio deset godina u hotelskim objektima sa 4 i 5 zvjezdica u Baru, Čanju, Petrovcu i Podgorici, ipak, odlučio sam da karijeru nastavim u seoskom turizmu. Najveću satisfakciju nalazim u razvoju ekonomije i turizma u svom kraju. Smatram da su originalnost i autentičnost sela glavni aduti Crne Gore, posebno u trenucima kada hoteli bilježe slabiju popunjenost. Seoski turizam ne zavisi od luksuznih investicija već od očuvane prirode i tradicije, a globalni trendovi pokazuju sve veću potražnju za takvim sadržajem. Bar je idealan primjer destinacije koja može da kombinuje more, jezera i zaleđe, čime se turizam diversifikuje i obogaćuje.

RB/BI: Šta vas je privuklo baš ovom prostoru, i koliko je lokacija u Mrkojevićima pogodna za razvoj ovakvog koncepta turizma i proizvodnje hrane?

Vukić: Taj prostor postaje sve popularniji, infrastruktura se poboljšava, a zajednica je otvorena, uključujući i strane državljane, posebno iz Njemačke, koji se doseljavaju. Prelazak iz centra Bara i rada u nautičkom turizmu u život na selu jeste bio veliki zaokret, ali, svakodnevni kontakt sa životinjama me ispunjava. Tim čini više ljudi iz Bara, uključujući tehnologa i druge saradnike, firma se razvija korak po korak – od sira, preko restorana, do otvaranja ka širem tržištu.

RB/BI: Uporedite nam  iskustva rada sa gostima u luksuznim hotelima i ovim što se sada dešava na farmi?

Zagora: Razlike su ogromne. Gosti hotela sa 4 i 5 zvjezdica često traže greške i usmjeravaju pažnju na detalje, dok gosti na farmu dolaze sa namjerom da se istinski opuste, odmore i dožive prirodu. To je dio šireg globalnog trenda – turisti su edukovaniji, traže autentična iskustva, manje formalnosti i više kontakta sa lokalnom tradicijom i zajednicom.

Gosti koji borave na farmi gotovo nikada nemaju žalbi. To bih mogao objasniti uticajem prirode-samo okruženje, životinje i spokoj farme toliko opuste posjetioce da zanemaruju sitne nepravilnosti i potpuno zaborave na svakodnevne brige. Na farmi se upravo insistira na prirodnosti i originalnosti, bez dodatnih luksuznih sadržaja.

Vukić: Već smo izgradili jedan bungalov, a u planu je izgradnja novih. Blizina kanjona Međureč privlači turiste sa svih strana svijeta, a nakon obilaska prirode oni rado dolaze na farmu – da vide mužnju koza, proizvodnju sira, provedu noć i probude se u ruralnom ambijentu. Naši gosti najviše cijene opušten ritam života na farmi, gdje niko ne žuri i gdje su u kontaktu sa životinjama i prirodom. Spoj poljoprivrede i turizma jeste izazovan, ali, autentičnost je ključ uspjeha: proizvodi su domaći, kupuju se od lokalne zajednice, a životinje se hrane prirodno, bez koncentrata, što gostima uliva povjerenje i stvara prepoznatljiv ukus.

RB/BI: Imate li problema sa radnom snagom?

Zagora: To je globalni izazov u svim branšama, a posebno u poljoprivredi i stočarstvu koje zahtijevaju težak, svakodnevni i često fizički naporan rad. Uprkos tome, farmi pomaže lokalna zajednica Mrkojevića, gdje postoji višegeneracijsko iskustvo u poljoprivredi i stočarstvu. Mještani su vrijedni i radni, što predstavlja kičmu farme.

Vukić: Položaj farme je izuzetno perspektivan jer se nalazi između mora i Skadarskog jezera, što daje jedinstvenu prednost u razvoju ruralnog turizma. Ruralni turizam u Baru je u porastu, a ja sam lično zavolio Mrkojeviće i njihov ambijent, iako svakodnevna vožnja do farme iz grada zahtijeva vrijeme i napor.

RB/BI: Koja bi bila vaša poruka mladim ljudima iz Bara i Crne Gore – zašto vrijedi okušati se u ovakvim poduhvatima, izvan zone komfora, kao što ste vi učinili?

Vukić: Poručio bih im da se ne ustručavaju da ulažu u poljoprivredu i seoski turizam. Za to postoje tri ključna razloga: prvo, za ovakve proizvode i iskustva već postoji tržište, pa nije potrebno izmišljati nove modele; drugo, u Crnoj Gori poljoprivreda se može razvijati jedino kroz kvalitet proizvoda, a ne kroz masovnu proizvodnju – što omogućava postizanje visoke cijene na tržištu; treće, današnje vrijeme omogućava da se domaći proizvodi lako plasiraju i van granica, putem interneta i direktne prodaje. Potrebno je ulaganje truda, rada i edukacije, ali je satisfakcija velika jer se istovremeno razvija sopstvena zemlja, grad i selo.

The post Argella razvija agroturizam u Mrkojevićima first appeared on BARinfo.

Na društvenim mrežama mogu se naći fotografije koje su postavili žitelji Šušanja, Zubaca i Zaljeva na kojima se vide ove životinje kako se izlažu sunčevim zracima, što im je neophodno za podizanje tjelesne temperature.

“Sa visokim februarskim temperaturama počelo je buđenje i živog svijeta, ali svakako ono što građane uvijek najviše brine su češći susreti sa zmijama. Na teritoriji naše opštine jedina otrovnica je poskok, kojeg je jednostavno prepoznati po ‘rogu’ i karakterističnim cik-cak šarama, dok su sve druge šarenolike zmije u stvari neotrovne i bezopasne vrste mediteranskih smukova, a nikako šarke. Smukove nikako ne treba ubijati, oni su veoma korisne životinje i regulišu broj glodara i ravnotežu u prirodi.

Još jedna činjenica koja nam može uliti dodatnu sigurnost pri susretu sa zmijom jeste da su one isključivo defanzivne životinje i da nas sigurno neće napasti, osim u krajnjem slučaju tj. kada dođe do kontakta sa njom”, ističe biolog Vernes Zagora.  

Na našim područjima najčešći su četvoroprugasti i balkanski smuk.

Najčešće dijeljena fotografija zmije u proteklim danima nastala je na putu od Bjeliša prema Zupcima. Zagora je kategoričan da je u pitanju četvoroprugasti smuk.

Ova vrsta je prisutna u mediteranskoj i submediteranskoj oblasti centralne i južne Italije, kao i na Balkanu, od Slovenije duž obale Sredozemnog mora do većeg dijela Albanije, Makedonije, južne Srbije, Crne Gore i Grčke. Kao što i samo ime kaže, zmije ove vrste imaju četiri tamne pruge na dorzalnoj strani, te je to ujedno i najmarkantnija karakteristika po kojoj se može lako vizuelno prepoznati. Maksimalna izmjerena dužina je 260 cm, ali je prosječno između 160-180 cm.

“Dodatno, kako bismo bili sigurni sa kojom zmijom smo se susreli, od sada svi korisnici telefona sa Android sistemom mogu preuzeti aplikaciju ‘Zmije Crne Gore’, gdje su uz fotografije detaljno opisane sve vrste koje žive na teritoriji naše države”, rekao je Vernes Zagora.

The post Visoke temperature probudile i zmije first appeared on BARinfo.

U ovaj hotel stiglo je rješenje Ministarstva održivog razvoja i turizma o kategorizaciji, uz tablu koja je istaknuta na ulazu u “Staru čaršiju”.

U septembru 2021. godine hotel&spa posjetio je tim Ministarstva održivog razvoja i turizma. Obišavši hotelski kompleks, posmatrajući rad zaposlenih i sadržaj samog hotela, donijeli su odluku da mu dodijele pet zvjezdica.

“Kao prvi hotelski kompleks kategorisan sa 5* u Baru, imamo tu čast, ujedno i veću odgovornost da dosadašnja zalaganja podignemo na još viši nivo. Na nama je zadatak da vas uvjerimo da je ‘nagrada’ dospjela u prave ruke. Isto tako, u predstojeću sezonu ulazimo radosni i sa još više motivacije za rad. Naši majstori koji su svojim zlatnim rukama gradili ‘Staru Čaršiju’, stub su ove vizije. Svojim umijećem i vještinama ostavljaju trag u svakom kamenu.

Naš je hotelski kompleks orijentisan ka veličanstvenom Starom gradu, koji iza svojih zidina ljubomorno čuva istoriju, kulturu i autentičnost. Pogled na masive planine Rumije nikoga nije ostavio ravnodušnim. Kompleks odiše spojem prošlosti i sadašnjosti, tradicije i modernog. Unutrašnjost hotela je spoj kamena i drveta unoseći dozu elegancije i otmenosti, pružajući našim gostima osjećaj spokoja i udobnosti”, kaže se u saopštenju “Stare čaršije” hotel & spa, kojeg potpisuje menadžer Vernes Zagora.

Vlasnik ovog ekskluzivnog hotela, otvorenog 20. jula 2019. godine, je poznati crnogorski humanista Hajriz Hačko Brčvak.

The post Stara čaršija zvanično prvi hotel sa pet zvjezdica u Baru first appeared on BARinfo.

“Stari Rimljani su još u prvom vijeku prije nove ere kategorisali maslinova ulja, a među pet vrsta, Olivum ex albis predstavljalo je ulje prve kategorije, što znači da je proizvedeno isključivo od ubranih, zelenih i zdravih plodova. Bilo je dostupno samo bogatim društvenim slojevima, a ulje pete kategorije, napravljeno od maslina sakupljenih sa zemlje, robovima”, kazao je na otvaranju manifestacije predsjednik Društva maslinara Bar Ćazim Alković, koji je istakao da se svijest maslinara iz dana u dan mijenja i da je barsko maslinovo ulje sve kvalitetnije.

“Mi vidimo šansu u proizvodnji maslinovog ulja vrhunskog kvaliteta – ulja u koja ćemo ugraditi priču o našoj tradiciji hiljadugodišnjih stabala maslina i maslinjaka. Naš cilj jeste da kvalitetom i posebnošću gradimo povjerenje kod potrošača i tako ostvarimo dobre cijene za maslinare , a potrošačima ponudimo siguran kvalitet. Ovom manifestacijom promovišemo i tvrdnju da je kvalitet u starom vinu i mladom ulju”, kazao je Alković.

Džematsko-vakufski odbor Islamske zajednice -Stari Bar, koji je jedan od najvećih posjednika maslinovih stabala  u Crnoj Gori, od početka podržava manifestaciju “Ex albis ulivis”.

“Ova godina nije bila posebno rodna, ali smo uspjeli da ranom berbom, branjem sa drveta i drugim preporukama stručnjaka i Društva maslinara, proizvedemo vrlo kvalitetno ulje”, kazao je Fahrudin Zaganjor, predsjednik Džematsko-vakufskog odbora, koji je pozvao sve proizvođače da im se pridruže i doprinesu stvaranju barskog brenda – maslinovog ulja od prepoznatljive sorte, barske žutice.

Na manifestaciji je prvi put učestvovala i “Stara čaršija”, ekskluzivni ugostiteljski objekat u Starom Baru. “Drago nam je što se ovdje organizuje ovakva manifestacija koja promoviše najkvalitetnije maslinovo ulje. To na još jedan način obogaćuje našu ponudu, a u prilici smo da turistima, kojih još uvijek ima u potsezoni, prezentiramo i ponudimo mlado, tek proizvedeno maslinovo ulje”, kazao je Vernes Zagora, marketing-menadžer u “Staroj čaršiji”.

Kao značajnu turističku i poljoprivrednu manifestaciju, u susret predstojećoj Maslinijadi, “Ex albis ulivis”, podržala je i Turistička organizacija Bar.

“Ova manifestacija promoviše ono najbolje što imamo, kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima naše opštine. Turizam i poljoprivreda su komplementarne djelatnosti, a svjetski trendovi su takvi da savremeni turista više ne preferira samo pasivan odmor na plaži, već želi da proba autentične proizvode mjesta u koje dolazi i obiđe njegove znamenitosti”, istakao je direktor TO Bar mr Emil Kukalj. 

Društvo maslinara Bar je prvo u Crnoj Gori pokrenulo inicijativu za zaštitu oznake porijekla barskog maslinovog ulja, koja će, kako je istakao Ćazim Alković, predsjednik Društva maslinara, zahvaljujući podršci Ministarstva poljoprivrede i Opštine Bar, uspješno biti dovedena do kraja. Takođe, veliki doprinos razvoju maslinarstva u Baru, ali i Crnoj Gori, daće i “Kuća maslina”, čija bi izgradnja uskoro trebalo da počne.

Uz lijepo oktobarsko vrijeme, druženje i pjesmu klape KUD “Jedinstvo”, kao i stihove Rajka Joličića, protekla je peta manifestacija “Ex albis ulivis”, a posjetioci su uživali i u specijalitetima barske kužine, kolačima poslastičarnice “Karađuzović” i soku od šipka iz Mrkojevića.  

The post VIDEO: Manifestacija Ex albis ulivis u slavu mladog maslinovog ulja first appeared on BARinfo.