Druženja nijesu samo bila radi degustacije crmničkih vina ili ocjene je li mu boja “kao mastilo”, već su imala i druge draži.  Uz vino i o vinu je uvijek interesantna i nezavršena priča: čije je vino bolje, kako se vina toliko razlikuju, a grožđe je ubrano iz vinograda ili redova koji su jedan pored drugog, sa istog podneblja osunčanosti, kao i što sve utiče da bi se dobilo vino boje da se nalivperom njime može pisati. Razrađivale su se teze, jesu li čula degustatora toliko izražena da tako ocijene razliku u ukusu vina, ili su korijeni nekih loza dublji pa je vino kvalitetnije? Toj priči nikad kraja. Možda i jeste ljepota vina u priči sagovornika, a manje u stvarnom kvalitetu. U priči su prednjačili oni koji su barem iskusili dubinu sadnje loza. Mlađa generacija nije se uključivala, jer su više bili interesantni neki ukrcaji na brod, kako se govorilo “da se pođe u svijet”, dok oni koji su bili u fazi studijskog školovanja, pa i meni tada, interesantna su bila kazivanja Andrije o uspjesima “Prekookeanske plovidbe”, privrednog giganta ne samo Bara, već i Crne Gore, kao i kazivanja Milovana o uspjesima makedonskih i drugih neimara, koje su postigli u brzoj obnovi i izgradnji Bara poslije zemljotresa 1979 godine, realizovanih preko tadašnje Direkcije za obnovu i razvoj Bara.

Jasno sjećanje mi je o najdisciplinovanijem slušanju prisutnih, kad prestane priča i o vinu i o ukrcaju na brod, za vrijeme kazivanja Mitra Đurova o borbenim uspjesima Prve proleterske brigade, čiji je bio borac, o borbama na Sutjesci i Neretvi, o šestostrukom ranjavanju, o Igmanskom maršu i sopstvenom promrznuću, o saborcima i svijetlim stranama NOB-a. U večernjim satima, u kućnoj atmosferi i porodičnom razgovoru sa roditeljima,  dragocjena su bila kazivanja mog ujaka Veljka Vujovića o pedagoškom radu u obrazovnim ustanovama gdje je držao nastavu i likovnoj umjetnosti kojom se bavio.

Susreti sa bivšim mojim učenicima, dobrim i vrijednim ljudima, sada po profesiji sudijama, inženjerima, tehnolozima, podsjete me na moje prve dane zaposlenja u srednjoj stručnoj školi u Baru, kao diplomiranog inženjera, na stručnoj grupi predmeta u svojstvu profesora, gdje sam crpio dragocjena iskustva iz vaspitno-obrazovne oblasti uvaženih profesora: Poleksije Pantović, Mila Karanikića, Boža Vukčevića i drugih.

Dragocjeno je iskustvo o pripravničkom radu u preduzeću “Rumijatrans“ Bar, radu i redu odvijanja saobraćaja, po kojem se mogao sat navijati, kao i posvećenosti direktorice Venere Milojević Rogač voznom osoblju, kojem je uvijek ukazivala na društvenu odgovornost i njena jasna poruka vozačima da su oni “ambasadori” ne samo preduzeća u kojem rade, već i Crne Gore na destinacijama na kojim saobraćaju, bilo u Evropi ili u Iraku, gdje su vršili usluge prevoza.

Sva ta sjećanja iz posljednje četvrtine XX vijeka mogla bi da budu takva, ili da nisu takva, jer su nagomilana godinama između tih događaja i današnjih dana, stoga sam pobornik mišljenja da sjećanja ne moraju da budu davna, najmanje iz dva razloga i to: prvi, što osvrt na sjećanje treba evocirati u periodu kada si u prilici da ga podijeliš sa učesnicima sjećanja i drugi, što u današnje vrijeme brzog tempa življenja i dešavanja, događaji vrlo brzo postaju prošlost i vrlo brzo se mijenja slika o njima. Stoga, najjasnija su ona sjećanja koja su ukorijenjena u konkretnost.

Upravo iz ovih razloga, sjećanje posvećujem svom dvadesetogodišnjem radu (2003  – 2023. godina), pa skoro u istoj kancelariji, u organima lokalne uprave u čijoj je organizaciji bila priprema i opremanje građevinskog zemljišta Opštine Bar.

Zavisno od perioda, kako je Zakonom i Odlukom utvrđena nadležnost Sekretarijata za imovinu, zastupanje i investicije, u kancelariji su donešeni brojni akti: zaključci Komisija za plansku razradu prostora, odluke Komisije za investiciono-tehničku dokumentaciju, programi uređenja građevinskog zemljista, izrade skupštinskih odluka i rješenja imovinsko-pravne prirode, ugovori, mišljenja i drugi brojni akti iz nadležnosti Sekretarijata.

Stoga, kancelarija je bila arhiva jednog vremena – vremena izgradnje i rekonstrukcije komunalne infrastrukture, vremena timskog rada generacija sa iskustvom i generacija koje žele da rade, te samim tim stvorena je u njoj i generacija onih koji su naučili da rade.

Dnevni izazovi, meni kao čelniku Sekretarijata i uposlenima u Sekretarijatu, a nerijetko angažovanim spoljnim konsultantima ili projektantima, bili su kako organizovati da urađeni projekti i projektna rješenja s papira budu prenijeti u prostor i realizovani.

U prevazilaženju dnevnih izazova koje sam imao, najveći doprinos su dala tri najbliža saradnika, tri pomoćnika, pravnika po struci: Nikola Miko Popović, Jovan Vojinović i Dževat Kacić. Uvijek se mogao čuti Mikov slobodan, fleksibilan pristup, baziran na bogatom iskustvu iz oblasti uređenja prostora, Jovanov principijelan, savjestan i precizan pristup rješenju predmeta, te neizostavni stavovi zastupnika opštine Dževata, utemeljeni na bogatoj sudskoj praksi i pragmatičnom mišljenju. Poučen principima iz metodologije udruženja sudskih vještaka, čiji sam bio član, sublimirao sam mišljenja i zajednički smo donosili najprihvatljivija rješenja. Saradnici tehničke struke Branimir Leković, Braho Lakota, Dragan Šorović i druga tehnička lica, profesionalno i stručno, u okviru mogućnosti, pratili su investicije. O administraciji, vrijedno su brinule Mila Isić, Spomenka Šorović i Emina Hot.

U periodu dok je u nadležnosti Sekretarijata bila organizacija izrade planskih dokumenata i njihova revizija (a to je do 2007. godine), kao članovi Komisije za reviziju Detaljnih urbanističkih planova, stručni doprinos da planovi budu kvalitetniji dali su poznavaoci prostora i projektanti: arhitekte i građevinski inženjeri: Cvetko Bošković, Dragan Dedić, Danilo Milošević, Aleksandar Brajović i drugi.

Dvadesetogodišnji rad daje mi za pravo da se sjetim dvadeset projekata – investicija, a bilo ih je mnogo više, u čijoj organizaciji realizacije sam učestvovao, od početka do kraja, pa bilo da je riječ o planskom rješenju razrade prostora, realizaciji projekta ili o izgradnji objekta, koji su, svaki na svoj način, promijenili ovaj grad, a prilikom realizacije ostavili detalje za pamćenje. Za realizaciju ovih i mnogih drugih investicija, pokretači procesa i podrška su bili donosioci Odluka, predsjednici Opštine: Anka Vojvodić, Žarko Pavićević, dr Zoran Srzentić i Dušan Raičević. Svaki od predsjednika u svom mandatu, na sebi svojstven način, pokazao je posvećenost realizaciji projekata, ostavljajući upečatljiv trag.

Rekonstrukcija i izgradnja šetališta pored mora – izvršena  je na osnovu Projektnog rješenja arhitekte Danila Miloševića, urađenog po Projektnom zadatku predsjednice Anke Vojvodić koja je utvrdila da se šetalište otvori s pogledom na more, da bude mjesto susreta građana, da prostor pokaže najljepše lice Bara, jer tadašnje stanje šetališta, isprekidano s privremenim objektima i sa postojećim betonsko-metalnim zidom, to svakako nije bilo. Ne manje važno za šetaliste i plažu pored jeste i to što je izvršeno nasipanje terena krupnim kamenom koji je donirala “Luka Bar” na malom lukobranu, takozvanom “peru”, kako ga je Danilo nazivao, a koje ima namjenu da umanji snagu talasa otvorenog mora na plaži i šetalištu.

Nadzor nad izvođenjem radova, praktično danonoćno, jer se radilo u ljetnjim mjesecima, vodio je, s velikom posvećenošću, arh. Milošević. Izvođenje radova realizovalo se pod budnim okom građana – šetača, koji su iskazivali interesovanje za projekat, do detalja, a Danilo je imao veliko razumijevanje za njih. Često su naši sastanci počinjali (ja sam bio u svojstvu predstavnika investitora, on u svojstvu nadzora) Danilovom informacijom da građani hvale radove, ali imaju i sugestija. Danas, s ove distance, kad se sjetim tog prvog i najdražeg gradilišta i kad posjetioci Bara ukazuju na ljepotu i udobnost šetališta, pomislim: Možda je udobnost šetališta nastala ne samo zbog otvorenosti prema moru i vidicima već i otvorenosti, tokom izgradnje, prema građanima – šetačima i njihovim sugestijama. Prosto, što kažu, čuo se glas naroda. Ostala je nezavršena sugestija da šetalište, treba nastaviti do Sutomora, a na tzv. “peru” izgraditi neki sadržaj.

Rijetko koji grad može da se pohvali izgradnjom tri vjerska objekta za tri vjere naroda, a rijetko kome se ukaže prilika da istovremeno radi na organizovanju izrade planskih dokumenata, da se stvore uslovi da se ta tri vjerska objekta izgrade u skladu sa Zakonom. Istovremeno se radilo na izradi Odluka, kojima su ta tri objekta oslobođeni plaćanja naknade za uređenje građevinskog zemljišta. Ta Odluka predstavlja doprinos Opštine Bar u izgradnji sva tri objekta. Važno je istaći da je Odluka sa obrazloženjem, na zasijedanju Skupštine opštine, jednoglasno usvojena od svih političkih partija u parlamentu.

Drugu Odluku o izradi i donošenju DUP-a “Topolica I”, u čijem su prostornom zahvatu izgrađeni objekti pravoslavne i katoličke vjere i Odluku o donošenju DUP-a “Gornja Čeluga”, u čijem je prostornom zahvatu Islamski centar sa džamijom, predložila je predsjednica Vojvodić i sa velikom posvećenošću radila da se ti DUP-ovi što prije usvoje. Kroz javne rasprave na Nacrte planova za objekat katedrale i objekat džamije nije bilo većih primjedbi, koje bi iziskivale organizovanje posebnih sastanaka, dok je prilikom utvrđivanja Predloga planskog dokumenta za lokaciju pravoslavnog hrama bila potreba za posebnim sastankom koji je održan u kabinetu Vojvodićke sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem. Naime, bilo je dostavljeno rješenje da se na lokaciji pored objekta hrama izgradi još nekoliko objekata. Analiza tog rješenja potrajala je nekoliko sati uz kvalitetnu argumentaciju i analizu većine učesnika sastanka. Vojvodićka je kazala da hram koji će se graditi u Baru treba da bude jedan od većih na Balkanu i da treba da bude otvoren i slobodnih vidika, iz svih pravaca, kako je istakla, kao što je bila u prilici da vidi hramove koje je posjetila u Grčkoj i Rusiji. Mitropolit Amfilohije je rekao da je i on bio u prilici da vidi mnogo hramova, a da hram Svetog Jovana Vladimira treba da bude hram otvorenog srca, za sve ljude i da je na svim subjektima i pojedincima da stvore mogućnost da počne njegova gradnja što prije. Prihvatio je mišljenje Vojvodićke i nakon održanog sastanka odustalo se od izgradnje objekata na lokaciji oko hrama.

Hram Sv. Jovana Vladimira izgrađen je za deset godina, katedrala Sv. Petra Apostola za jedanaest godina, a Islamski centar sa džamijom Selimija za dvanaest godina. Izgradnja je vršena skoro istovremeno, na sve tri lokacije. Sve ove okolnosti jasno govore o stanju duha u našem gradu i skladnom životu tri vjere.

Zaobilaznica za Stari Bar, saobraćajnica za Maljevik, treća traka Jadranske magistrale kroz Sutomore, saobraćajnica u naselju Ilino, jesu najbolji primjeri koliko putna infrastruktura mijenja život građana, pored ostalog, i kroz valorizaciju sopstvenih nepokretnosti. Zaobilaznica za Stari grad Bar je bila izazov i za projektanta i za izvođača iz razloga što ga je trebalo provući kroz “iglene uši” između objekta Omerbašića džamije i objekata privatnih vlasnika koji gravitiraju kaldrmi, ali vrijedni radnici preduzeća “Put” Bar, predvođeni direktorom Mišom Lerom, uspješno su priveli projekat kraju.

Izgradnjom kapitalnih objekata Osnovne škole “Anto Đedović” u Šušanju i sportske dvorane “Topolica” ostvaren je san učenika, roditelja, sportista, građana, a prevashodno predsjednika Žarka Pavićevića da Bar dobije savremeno opremljene školske i sportske objekte. Dvorana je završena 2009, a škola 2012. godine. Dvorana je urađena po projektu arhitekte Nikole Drakića, dok je izvođački projekat zanatskih radova i uređenja uradio arhitekta Nebojša Milošević koji je posvećeno vodio i nadzor nad izvođenjem radova. Dvorana je višenamjenska, a pozicionirana je između prelijepog hrama i, po Detaljnom planu, olimpijskog bazena.

Izgradnja i rekonstrukcija vodovodne i kanalizacione mreže u Baru i Sutomoru realizovana je kroz dvije faze. Prva, koja je obuhvatila uže gradsko jezgro (Topolicu I), započeta je 2007. godine i predstavlja početak velikih investicionih ulaganja u hidrotehničke instalacije u gradu. Druga faza je obuhvatila nastavak zamjene vodovodnih cijevi u Baru i Sutomoru u dužini oko šest kilometara, izgradnju novih kanalizacionih cijevi od 19 km dužine, izgradnju podmorskog ispusta i prepumpne stanice u Sutomoru. Ovaj projekat je bio zahtjevniji, jer smo se bavili rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa, a po obimu radova i prostornom zahvatu znatno je bio veći od prve faze, ali  kod građana nije izazvala toliko negodovanje kao prva faza pri izvođenju radova, zbog razrovanih ulica. Ovo je bio najveći projekat iz oblasti hidrotehničkih instalacija u Opštini Bar, a od strane predstavnika KfW banke je ocijenjen kao najuspješniji u Crnoj Gori koji je ova banka finansirala do tada.

Izgradnjom dva bulevara, prvog od gata V do naselja Popovići, i drugog od Šušanja do raskrsnice kod objekta Opštine, nastavljena je tradicija izgradnje Bara, kao grada širokih ulica i trotoara, a čiju saobraćajnu matricu su postavili planeri i graditelji Bara poslije zemljotresa 1979. godine.

Na poboljšanju kvaliteta projektnog rješenja i sadržaja na bulevaru, doprinos je dao inženjer građevinarstva Đuro Karanikić, koji je obavljao dužnost Sekretara za planiranje prostora i izgradnju objekata. Drugi bulevar od Šušanja predstavlja tranzitnu i gradsku saobraćajnu aortu grada, a da saobraćaj bude funkcionalan, posebno na mostu rijeke Željeznice, zaslužana je porodica Sloba Petrovića, koja je dala saglasnost da se kružni tok izgradi na dijelu njihovog zemljišta.

Projekti koji su promijenili Crnu Goru na regionalnom nivou jesu izgradnja regionalnog vodovoda i sanitarne deponije “Možura”. Regionalni vodovod osnovan je 1975. godine i trebalo je 35 godina od osnivanja do realizacije, tj. da voda potekne Crnogorskim primorjem. U daljnoj fazi izgradnje sistema Opština je realizovala izgradnju dva rezervoara u Šušanju i Zaljevu, čime je stvorena mogućnost za prihvat dodatnih količina vode. Sanitarna deponija je izgrađena na osnovu Urbanističkog projekta i smjernica Prostornog plana Crne Gore. Deponija je završena 2012. godine.

Odluke o ustupanju zemljišta na osnovu zahtjeva zaposlenih u zdrastvu i prosvjeti, Sindikalne organizacije i Udruženja penzionera Bara, pripremili smo u Sekretarijatu, a na skupštinskim zasjedanjima su jednoglasno usvojene, mada je kod nas, kao obradjivača odluka, postojala latentna zebnja, da li su podnosioci zahtjeva, budući nosioci investicije i izgradnje, savezi i udruženja, kompetentni i dovoljno kadrovski osposobljeni da realizuju zahtjevne investicije kao što je izgradnja objekata kolektivnog stanovanja. I pored svih izazova s kojim su se susretali prilikom gradnje uspjeli su, uz izvjesna kašnjenja, da na ovaj način riješe stambeno pitanje za 440 porodica.

Rekonstrukcija Veljeg mosta na Virpazaru realizovana je 2015. godine, kao nužna potreba, jer je ljudski faktor udružen s vremenom, zemljotresom i drugim prirodnim pojavama, učinio da se most nađe u stanju labilne ravnoteže, a oštećenja i šiblje koje je iz mosta izraslo, ružili su sliku simbola Virpazara.

Velji most podignut je 1905. godine, u periodu kralja Nikole, a o mostovima na Viru ispjevane su brojne pjesme i ispričane mnoge priče. Na izradi projekta rekonstrukcije mosta radili su projektanti iz Slovenije, dok je konačnu verziju uradio prof. dr Mladen Ulićević, koji je uvijek iskazivao svoju posvećenost mostu, uz sjećanje o boravku na njemu. Za vrijeme rekonstrukcije Vojska Crne Gore, koja je posredovanjem Zorana Radojičića angažovana za pomoć, rijeku Crmnicu je premostila metalnom konstrukcijom, tzv. inžinjerskim mostom.

Nadvožnjak u Bjelišima doživljavam kao najznačajniji saobraćajni infrastrukturni objekat u Baru izgrađen u skorije vrijeme, ne samo sa aspekta saobraćajne povezanosti urbanog dijela grada sa naseljima Bjeliši, Zupci i Sustaš, već i zbog unaprjeđenja bezbjednosti učesnika u saobraćaju, pri prelasku putnika i vozila preko željezničke pruge. Fundiran je na 18 šipova, dugačkih po 11 metara, a izgradnja se dešavala u periodu koji je definisan kao vanredni, tj. onaj kojeg je pratila Corona kriza.

“Kuća maslina” je omaž stablu masline koje ne simboliše samo mir, već snagu, vrijednost i tradiciju. Objekat je, po arhitekturi specifične konfiguracije orginalnog prostornog sklopa, prezentovan na međunarodnom sajmu, a sadrži administrativni  i edukativni prostor. Na otvaranju ovog objekta posebno je apostrofiran doprinos dr Ksenije Miranović na očuvanju maslina, ne samo u barskom kraju nego i na čitavom Crnogorskom primorju, o čemu svjedoči njen doktorski rad – veličanstvena monografija, kojim je podignut spomenik maslini.

Navedene investicije i projekti, kao i brojni drugi, koje su realizovani u ovom periodu, ostaju kao svjedok jednog vremena, a doprinijeli su da grad Bar, za dvije decenije, nije više isti: infrastrukturno se razgranao, porastao u visine, postao uređeniji. To je rezultat rada velikog broja stručnih ljudi, uz nesebičnu podršku građana. I dokaz da grad ne čine samo dobra, već i ljudi.

Ne manje važno je i to što su, timskim radom na realizaciji projekata, zajedno sa gradom, izrasli i saradnici, mlađa generacija: Vesko, Marija, Aleksandar, Slađana i drugi, usko specijalizovani kadrovi, da spremno odgovore daljnjim potrebama izgradnje Bara.

The post Vido Dabanović: Dvadeset projekata koji su obilježili mojih dvadeset godina u Opštini first appeared on BARinfo.

“Izuzetno smo zadovoljni kvalitetom urađenog posla, a možemo se pohvaliti i da je izvođač radova ispratio dogovorenu dinamiku koja je podrazumijevala da se sve okonča u roku od deset radnih dana. To što  radovi započeti 9. marta, nisu završeni juče, možemo objasniti nepovoljnim vremenskim prilikama – dva dana je bilo kišovito, a jednog dana je pauza napravljena zbog vjetra”, saopštio je za Radio Bar i Bar Info sekretar Sekretarijata za imovinu, zastupanje i investicije, Vido Dabanović.

Resorni sekretar objašnjava da je horizontalna signalizacija na dvije saobraćajnice uglavnom već završena, a preostalo je još samo da se obilježi desni dio saobraćajnica, namijenjenih parkiranju, iz pravca Starog Bara prema gradu.

Novost je što je od sada na Bulevaru dinastije Petrović obilježeno i mjesto za zaustavljanje autobusa.

Investicija uređenja bulevara vrijedna je 430.000 eura, obuhvatila je grebanje postojećeg asfalta, izdizanje šahti za atmosfersku kanalizaciju i, na kraju, presvlačenje saobraćajnica novim slojem asfalta, površine 27.000 kvadratnih metara. Za izvođača radova je, nakon Javnog tendera, izabrana podgorička firma „Bemax“.

O dobroj organizaciji svjedoči i podatak što, iako se protok vozila odvijao usporeno, nije dolazilo do obustave saobraćaja.

Iz Sekretarijata za imovinu, zastupanje i investicije učesnicima u saobraćaju zahvaljuju na razumijevanju i strpljenju.

The post Do sjutra finalizacija svih radova na uređenju dva bulevara first appeared on BARinfo.

Ovaj posao obuhvatiće grebanje postojećeg asfalta, izdizanje šahti za atmosfersku kanalizaciju i, na kraju, presvlačenje saobraćajnica novim slojem asfalta. Tokom trajanja radova neće dolaziti do obustave saobraćaja, ali će se protok vozila odvijati usporeno.

Za izvođača radova je, nakon Javnog tendera, izabrana podgorička firma „Bemax“. Vrijednost radova je oko 430.000 eura.

Radovi će, ukoliko vremenski uslovi budu povoljni, trajati deset radnih dana.

Iz ovog Sekretarijata mole vozače za razumijevanje i obavještavaju da tokom izvođenja radova parkiranje na ovim ulicama neće biti moguće.

The post Počinju radovi na uređenju dvije saobraćajnice first appeared on BARinfo.

On je za Radio Bar i Bar info podsjetio da je Opština Bar finansirala izradu i reviziju projektne dokumentacije i dostavila je Upravi za kapitalne projekte, koja priprema tender za odabir izvođača i nadzornog organa. Istakao je da su sredstva obezbijeđena u Budžetu Crne Gore, kao i u Budžetu Opštine Bar.

“Projektna vrijednost investicije je nešto preko milion i po eura. U nju je, osim izgradnje objekta, uračunata i potrebna oprema”, kazao je Dabanović, ističući da su veliki problem za realizaciju ovog projekta predstavljali neriješeni imovinski odnosi.

Čedo Popović, predsjednik „Društva roditelja djece sa posebnim potrebama“ bio je član žirija koja je prije dvije godine izabrao najbolje idejno rješenje, a ističe da su tada prihvaćene neke od njegovih sugestija.

“Važno je što se konačno rješava ovo pitanje, ali je šteta što jedan dio naših članova, zbog godina, neće moći da koriste usluge ovog centra, pa se nadamo da će nadležni misliti i na njih, odnosno da će stvoriti uslove i za boravak starijih od 27 godina”, istakao je Popović.

“Izgradnja ovog centra znači mnogo, šteta je što Bar i ranije nije imao ovakav centar”, smatra Slobodan Vuković, takođe član ovog udruženja.

On smatra da je Baru neophodan vrtić i nada se da će prva sljedeća investicija u gradu pod Rumijom biti upravo izgradnja dječjeg vrtića.

Dnevni centar će biti izgrađen u blizini OŠ „Meksiko“. Prema idejnom rješenju, biće površine oko hiljadu kvadratnih metara, kapaciteta četrdeset korisnika, sa prostorijama namijenjenim korisnicima centra, kancelarijskim i pratećim prostorom.

The post Konačno se rješava pitanje Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju first appeared on BARinfo.

Četvrta tačka usvojena je nakon višečasovne diskusije, sa 21 glasom “za”, dok je “uzdržanih” bilo troje. Peta tačka usvojena je jednoglasno, a diskusije nije bilo.

Sekretar Sekretarijata za imovinu, zastupanje i investicije, Vido Dabanović je u uvodnom izlaganju kazao da je Program uređenja prostora za 2023. godinu predložen u skladu sa članom 244 Zakona o planiranju prostora izgradnje objekata. Program obuhvata pripremu za izgradnju građevinskog zemljišta, komunalno opremanje građevinskog zemljišta, investiciono održavanje infrastrukture izgrađene na građevinskog zemljištu. Glavne stavke pripreme građevinskog zemljišta su izrada projektne dokumentacije i pribavljanje, odnosno otkup zemljišta za izgradnju objekata. Programom su navedena 69 projekata koji su razvrstani po mjesnim zajednicama, kandidovani kao projekti od državnog značaja, tako i opštinskog značaja i opštinskih preduzeća, projekti investitora, režijskih odbora mjesnih zajednica, NVO sektora i grupe građana.

Komunalno opremanje građevinskog zemljišta podrazumijeva izgradnju saobraćajnica, javne rasvjete i elektroinstalacija, elektrotehničkih instalacija, uređenje zelenih površina i izgradnja objekata od javnog značaja.

Saobraćajnice sa hidrotehničkom infrastrukturom se prevashodno odnose na prostor detaljnih urbanističkih planova DUP-a Ilino i Topolica IV, iz razloga što se na tom prostoru gradi najveći broj objekata u skladu sa planom i ima najveći broj investitora koji su isplatili naknadu za opremanje građevinskog zemljišta, a ova infrastruktura se najvećim dijelom finansira sredstvima budžeta ili sami investitori vrše njihovu izgradnju, u skladu sa Odlukom o naknadi za opremanje građevinskog zemljišta. O ovim projektima raspravljalo se i u okviru treće tačke Dnevnog reda- Budžeta.

Dabanović je napravio i kratak osvrt na državne projekte. On je kazao da je planirana izgradnja pothodnika u Šušanju, ispod Jadranske magistrale. Nosilac realizacije tog projekta je Uprava za kapitalne projekte, jer je riječ o državnom putu.

“Ovih dana dostavljen nam je ugovor, zaključen između Uprave za kapitalne projekte i izvođača ‘Inženjering Gogić’, ugovorene vrijednosti od 888.888 eura, bez PDV-a”, kazao je Dabanović.

Najznačajniji objekti od opšteg značaja su izgradnja Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju, Gradske kuće u Starom gradu, izgradnja parkova i dječjih igrališta u zahvatu detaljnih planova Topolica, Bjeliši i Topolica III, izgradnja sportske hale u Mrkojevićima i drugih objekata od javnog značaja. Na sajtu Javnih nabavki Uprave za kapitalne projekte objavljen je tender za izradu Dnevnog centra na iznos od million i po eura. Otvaranje tog tendera planirano je za 23. januar 2023. godine, tako da se očekuje da će se sa realizacijom ovog projekta otpočeti u narednoj godini. Nosilac aktivnosti biće Uprava za kapitalne projekte.

Za realizaciju programa uređenja, planirana su sredstva od 19.355.000 eura, od čega su sredstva planirana budžetom 15.100. 000 eura, sredstva Uprave za kapitalne projekte 2.160.000 eura, Javnog preduzeća Morsko dobro 445.000 eura, Uprave za saobraćaj 1.150.000 eura i sredstva drugih subjekata sa državnog i lokalnog nivoa 500.000 eura.

“Dinamika realizacije programa uređenja prostora za 2023. godinu sprovešće se po postupcima javnih nabavki, koje će u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, Opština Bar donijeti do kraja januara 2023. godine. Predlog programa urađen je sa ciljem realizacije detaljnih urbanističkih planova, realizacije projekata sa državnog nivoa, kao i posebnih programa odbora mjesnih zajednica. Svi subjekti na izradi programa, a posebno mjesnih zajednica iskazali su preambiciozne razvojne planove, što je zahtijevalo i veća finansijska sredstva, a samim tim i veće naknade za komunalije, ali cijenili smo da je interes opštine Bar zadržati nivo postojećih cijena komunalija, kako bi prostor zadržali interesantnim i motivisali investiture za što veća ulaganja”, objasnio je resorni sekretar.

Donošenje Programa uređenja prostora je kompleksan zadatak jer obuhvata i sučeljava brojne aspekte – planske, pravne, ekonomsko-finansijske, socijalne, tehničko-tehnološke i ekološke. Program uređenja prostora ispunjeni svi zakonski uslovi za usvajanje.

Predsjednik radnog tijela za planiranje i uređenje prostora za komunalno-stambene poslove, odbornik Stevan Milošević, dao je uvodnu riječ i osvrnuo se na program, te šta je planirano da se radi u opštini Bar.

“Naše viđenje je bilo da je Program urađen jako detaljno. Bilo nam je interesantno što je uvršteno mnogo kapitalnih projekata, koji će biti finansirani od strane Opštine Bar. Neki od glavnih projekata kandidovani u ovom program su Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama, park kod Gimnazije, veliki broj lokalnih saobraćajnica, hidrotehničke infrastrukture koja je neophodna kako na teritoriji centra, tako i u prigradskim naseljima za kvalitetan život naših građana. Mi smo dali predlog Skupštini da donese ovaj program, jer smatramo da je urađen kvalitetno i detaljno i da su ovo svi projekti koji su neophodni za dalji razvoj grada, a iskazali smo i nadu da će ovaj projekat u narednim godinama biti samo kvalitetniji i obimniji”, kazao je Milošević.

Osvrnuo se i na šest amandmana koji su podnijeti od strane Kluba odbornika Deokrata “Idemo ljudi”, te objasnio zbog čega su predložili Skupštini da ih odbije.

U prvom krugu diskusije, prvi se javio odbornik DF-a, koalicije “Za budućnost Bara” Branimir Lakićević, kazavši da će podržati sve što je konstruktivno za naš grad. Upitao je Dabanovića kada će se realizovati prva faza rasvjete na relaciji Sutomore – Šušanj, te koliki je iznos sredstava. Istakao je i da Beogradska ulica izgleda “veoma mračno”.

“Neshvatljivo mi je da u centru grada imamo takvu situaciju. Mislim da ta ulica zaslužuje mnogo bolje”, smatrao je Lakićević. Odbornik Demokratskog fronta osvrnuo se i na parking kod “Pivnice”, ali i dio saobraćajnice blizu Doma zdravlja, gdje je uvijek zakrčenje i predložio da ta ulica bude jednosmjerna. Naglasio je i da veliki problem predstavlja parking, a kao rješenje predložio modularni parking koji postoji u većim gradovima regiona. Posebno je istakao da se na parku kod “Soho”-a radilo isključivo za vrijeme izbora.

Lakićević je pohvalio što su klupe postavljene širom grada, ali i upitao kada će se krenuti sa rekonstrukcijom drugog dijela obalne zone u Sutomoru, prema hotelu “Korali”.

Odbornik Demokrata Milan Nešković kazao je da je donijeto dosta projekata i da je Program prenatrpan, te da je za očekivati da će se mali broj njih ostvariti. On je istakao da projekat za ulicu kod “Pivnice” ne doprinosi rasterećenju saobraćaja, te da je Odbor iznio jeftine izgovore za odbijanje amandmana. Prema njegovom mišljenju, Gradska kuća nije neophodna i smatra da ima prioritetnijih projekata, posebno u saobraćajnom dijelu, a rasterećenje saobraćaja smatra kao “prioritetom svih prioriteta” te da je potrebno da se u najhitnijem roku napravi kružni tok kod Bolnice i pothodnici u Šušanju i Sutomoru “jer će se nanovo stvarati gužve”.

Nešković je naglasio da je među prioritetnijim projektima park – igralište “Atomsko sklonište”. Kako ističe, biciklističke staze nisu potrebne u centru, već prema drugim djelovima grada.

Odbornica DPS-a Vesna Drašković istakla je da je Program veoma ambiciozno postavljen i da vjeruje da će u velikom broju biti realizovan. Ona je kazala da opozicija nije pažljivo slušala Miloševića kada je iznosio razloge odbijanja amandmana. Podcrtala je i to da kao predsjednica MZ Topolica nije dobila nijednu prijavu i žalbu za izvođenje radova kod “Pivnice”.

Drašković je kazala da su na Topolici planirane brojne i krupne investicije, a posebno je, kako je istakla, raduje uređenje parkova, naročito onog preko puta Doma zdravlja. Ona je potencirala i to da ne vidi da su programom zapostavljene druge mjesne zajednica.

Omer Vukić je kazao da nema zamjerki na čitav koncept ovog dokumenta, “čak ima pohvale”. Upitao je da li ima informacija da li Regionalni vodovod nešto radi kada su u pitanju hidrotehničke instalacije za Veliki Pijesak i Utjehu, te dokle se stiglo sa projektom sanacije odlagališta “Ćafe”. Odbornik SDP-a posebno je pohvalio stavku izgradnje biciklističke staze kazavši da “biciklisti zaslužuju da imaju svoj pravac”.

Nela Dabanović odgovorila je na Draškovićkinu konstataciju da nije bilo primjedbi za projekat parkinga kod “Pivnice”, kazavši da je zabilježeno da su stanarke te zgrade, Zorica Popović i Zorica Baković, nezadovoljne projektom. Dabanović je kazala da, “dok se planiraju radovi, potporni zid kod mosta Đinovića se urušava”, te postavila pitanje Dabanoviću koja su sredstva predviđena za tu investiciju. Osim toga, osvrnula se i na Ulicu Mila Damjanovića, uz komentar da “ne postoji ulica koja je više puta prekopavana, vršeni nesavjesni radovi, a često je dolazilo i do prekida vode, struje, telefona…”

Raduje je, kako je navela, što je nešto od radova planirano i za Crmnicu, te se nada da će bar nešto biti odrađeno.

Odbornica Dabanović dala je sugestiju da bi trebalo da u narednim godinama Opština i Gimnazija dobiju novu zgradu.

Odborik SDP-a Vladimir Božović kazao je da je u Program uvršteno više projekata koje su oni, kao partija predlagali. Upitao je o kakvoj je tačno rekonstrukciji riječ u MZ Stari Bar.

Momčilo Leković (Demokrate) je istakao da je Odbor odbio amandmane, koje je partija u kojoj je predložile, bez obrazloženja i zatražio da se izvještaji isprave.

Presjednik SO Bar, u svojstvu odbornika SD-a, Branislav Nenezić pohvalio je dio iz Programa koji se odnosi na dječja igrališta i zelene površine i predložio da se ti projekti prošire na ruralni dio grada i naselja koja imaju osnovne škole i predškolske ustanove. Govorio je i o rekonstrukciji puta preko Sutormaana, a posebno je istakao da Sekretarijat ispita vlasnišvo Dječjeg odmarališta na Sutormanu, kako bi se taj dio osavremenio.

Nenezića posebno raduje izgradnja sportskog centra u Mrkojevićima i izrada dokumentacije za Olimpijski bazen. Ipak, navodi da je najvažnije uraditi plansku dokumentaciju što kvalitetnije i to kako da bazen bude samoodrživ. Odbornik SD-a složio se sa kolegom Neškovićem da Bar zaslužuje biciklističke staze, ali da one u centru grada nisu neophodne.

Nakon izlaganja u prvom krugu, sekretar Sekretarijata za imovinu, zastupanje i investicije, Vido Dabanović odgovarao je na postavljena pitanja, kazavši da dokument predstavlja kompromis politike. On je naveo da sve treba uraditi, ali prvenstveno poštovati zakon i obavezujući akt, a sve što nije prošlo tenderski postupak mora proći projekat Javnih nabavki.

On je objasnio da za Beogradsku ulicu imaju zaključen ugovor, a sa realizacijom počinju nakon praznika. Kada je u pitanju projekat za  parking kod “Pivnice” kazao je da je neophodno očuvati sva višegodišnja stabla, te da na tom projektu rade stručni ljudi koji će, smatra Dabanović, naći rješenje koje je u najboljem interesu.

Tender za park kod Sportske sale je već raspisan, a u slučaju dijela amandmana u kojem Odbornički klub Demokrata traži probijanje ulice na Bulevar, Dabanović je kazao da ako saobraćajna struka procijeni da je to dobro rješenje, da u trenutnoj fazi ne postoji akt kojim se taj predlog može prihvatiti.

Kada je riječ o biciklističkim stazama, on je podsjetio da su privrednici Bara isfinansirali projekat izgradnje staza, ali da je ocijenjeno da se još treba dorađivati, stoga ne postoji mogućnost da takav projekat treba realizovati, jer nije u skladu sa zakonom. Istakao je da se mora napraviti projekat za Most Đinovića koji treba biti definisan planskim dokumentom, a da je raskrsnica prema Bolnici projekat koji nije mogao biti revidovan sa planskim rješenjem, te da se njegovoj realizaciji može pristupiti u okviru Jadranske magistrale – saobraćajnog čvora. Dabanović je kazao da je pothodnik u Sutomoru uređen planskim dokumentom DUP Sutomore.

Predsjednik Opštine Dušan Raičević je istakao da je potpuno saglasan sa izjavom odbornika Neškovića, da nema prioritetnijeg projekta od parka kod Atomskog skloništa, koji je i u okviru projekta Generator B obrađivan. Raičević je kazao da su imali ponuda od privrednih subjekata da pomognu u sanaciji, ali su pojedini građani uputili protestnu notu uz objašnjenje “da ne žele da se djeca igraju pod njihove prozore”.

Za park kod Gimnazije naveo je da treba stvoriti model i prostor kako se može doći do krajnjeg rješeja. On je naveo i to da su prema DUP-u Topolica I kroz projektna rješenja nastojali da privedu prostor u skladu sa planskom dokumentacijom i naprave nova parking mjesta, a da se pritom ne ugroze zelene površine. Pozvao je sve stanare zgrade “Pivnice” da se uključe, te da, ako smatraju da ne treba da se izvode radovi, neće to učiniti. Ipak, kazao je da trenutno stanje nije na zadovoljavajućem nivou, jer je ipak riječ o užem centru grada.

Predsjednik Opštine je istakao i da će, ukoliko ljudi od struke smatraju da Ulica Mila Boškovića i ona kod Kongrapovih zgrada treba da imaju uključenje na Bulevar Dinastije Petrović, to će biti odrađeno, a da će zasluge ići Odborničkom klubu Demokrata, koji je dao ovaj predlog.

Raičević je saglasan i sa odbornicom Dabanović da treba proširiti prostorne kapacitete u Gimnaziji. Naglasio je da je izgradnja pothodnika u Šušanju od značaja za cjelokupni saobraćaj, dok je objasnio da resorno ministarstvo godinama odbija predlog za konkurs za autobusku stanicu u Sutomoru.

Podvukao je da će svi zajedndo pratiti proces izgradnje Dnevnog centra.

U drugom krugu rasprave Dabanović je kazala da ostaje žal što Odbor nije uvrstio Narodnu kuhinju u program, stoga je predložila da odbornici svoje jučerašnje i današnje dnevnice proslijede Narodnoj kuhinji, što je jednoglasno prihvaćeno.

Branimir Lakićević dao je predlog da, s obzirom na malu zainteresovanost stanara, Opština svake godine u stopostotnom iznosu finansira uređenje fasada na pojedinim zgradama. Predložio je i da se nadležni povežu sa opštinom Čačak koja je takođe radila bazen, da se vidi na koji način su riješili problem njegovog održavanja.

Upitao je šta se dešava sa drugim dijelom trga, kod Sunčanog sata, te šta se planira na mjesto čempresa. Odbornik DF-a je konstatovao i da jedan prolaz u Šušanju ništa neće riješiti i da će se opet stvarati gužve.

Milošević je još jednom objasnio razloge zbog kojih su amandmani odbijeni i koja je procedura za njihovu realizaciju, te pozvao da zajednički pokušaju da dođu do rješenja.

Odbornik Vukić je kazao da nije kudio dokument, već da ga je pohvalio i istakao da je koncepcijski dobar. Njega je interesovalo koji se korak vodova u Dobroj Vodi planira.

Odbornica URA-e Ferida Peročević podvukla je da “ako dajete riječ da će se ovaj plan realizovati do 2023. ja ću uticati na opoziciju i jednoglasno će biti usvojen, jer par stavki se iz godine u godinu ponavlja”. Navela je da će se vidjeti da li će se asfaltirati ulica u Zaljevu koja je na programu već deset godina jer je taj projekat ponovo uvršten.

Momčilo Leković je kazao je da je Milošević postupio korektno, te da je to “pomiriteljski ton kako od strane vlasti, tako i od opozicije koji treba što više da se baštini u ovom domu i da je to trebala da bude praksa od samog početka”. Kao doprinos svemu tome, on je naveo da će Demokrate odustati od amandmana 1, 3, 4 i 5 koji se tiču pothodnika u Šušanju i probijanja ulica, pod uslovom da se usvoji zaključak da nadležni sekretarijat ispita šta je sve potrebno i da li je moguće na tom prostoru izgraditi pothodnik i izvršiti probijanje saobraćajnica. On je kazao da je ovaj dokument nova šansa vlasti da se “vrati dug našem gradu”.

Nakon toga, stručna služba je otkucala zaključak koji je odbornicima dostavljen na usvajanje.

Posljednje izlaganje u drugom krugu imao je Milan Nešković, koji je upitao kako će se riješiti problem kod Mosta Đinovića, da li će biti izrađen trotoar i kada će se završiti radovi u Ulici Taraboških junaka.

Sekretar Sekretarijata za imovinu, zastupanje i investicije, Vido Dabanović, dao je odgovore na pitanja odbornika postavljena u drugom krugu. Objasnio je da je lokacija trga kod Robne kuće u privatnom vlasništvu, da je Opština vodila spor, ali je, prema zakonu, taj prostor u privatnoj svojini.

Odborniku Vukiću je kazao da se vodovodna mreža radi u sklopu dvije saobraćajnice na Velikom Pijesku, a radi se i projekat izgradnje vodovodnog sistema od Ujtin potoka, dok je odbornici Peročević odgovorio da je projekat u nadležnosti Ministarstva ekologije, te da ne postoji zakonska odredba da se podnosi izvještaj o realizaciji za prethodnu godinu.

Dabanović je kazao da je urađen idejni projekat za regulaciju ušća rijeke Željeznice i podsjetio da je taj prostor u nadležnosti Morskog dobra. Naglasio je i to da je raskrsnica kod “Bomaka” prostor koji nije pokriven planskim dokumentom i da vlasnici zemljišta nisu iskazali kooperativnost, stoga odluka ne predstavlja osnov za eksproprijaciju.

Na kraju sjednice glasano je i za zaključke koje su Demokrate podnijele. Za amandman 2 bilo je pet glasova “za”, “protiv” nijedan, “uzdržanih” 21, a za amandman 6, šest glasova “za”, nijedan “protiv” i 20 “uzdržanih”, te nijedan od dva amandmana nije prihvaćen.

Nakon glasanja za amandmane, usvojena je četvrta tačka dnevnog reda III sjednice SO Bar.

U petoj tački Dnevnog reda – Predlog Programa rada Skupštine opštine Bar za 2023. godinu sekretarka Skupštine, mr Aleksandra Grabež predstavila je aktivnosti ovog tijela i ova tačka je usvojena jednoglasno, bez rasprave.

Nastavak treće sjednice zakazan je za sjutra u 10 časova.

The post Usvojene još dvije tačke III sjednice SO Bar first appeared on BARinfo.

„Završetak radova je prolongiran zbog nepovoljnih vremenskih uslova prethodne sedmice, jer asfalt nije preporučljivo postavljati kada je temperatura niža od deset stepeni“, objasnio je sekretar Sekretarijata za imovinu, zastupanje i investicije, Vido Dabanović.

Posao na uređenju Ulice Jovana Tomaševića, od mosta na rijeci Željeznici do raskrsnice kod marketa „Voli“, je završen.

„Postavljena je konstrukcija, a ove sedmice ugrađuje se oprema za semafore“, kaže sekretar. 

I zahtjevni radovi na uređenju Trga Vladimira i Kosare odvijaju se planiranom dinamikom. Trenutno je u toku postavljanje hidrotehničkih instalacija. Potom, informiše Dabanović, slijedi uređenje pločnika i ivičnjaka. Za kompletan posao, koji će za rezultat imati novi izgled centralnog gradskog trga, prema planu je potrebno 100 dana.

U lokalnoj upravi izuzetno su zadovoljni učinkom koji, neposredno po završetku posla, ima i sanacija ulice u Ilinu- od mosta rijeke Željeznice do stajališta.

„Prvi su nam, zbog značajnog povećanja prihoda, zahvalili investitori, jer je cijena kvadratnog metra u tamošnjim stambenim objektima ‘skočila’ sa 900 na 1.400 eura“, zadovoljan je Dabanović. Koristi imaju i građani- napokon u naselju imaju modernu saobraćajnicu sa pratećim sadržajima.

Od investicija koje su u toku, resorni sekretar izdvaja i radove na izgradnji igrališta za rekreaciju djece i omladine u Makedonskom naselju (iza marketa“Idea“) na površini od 1.600 metara kvadratnih.   

The post Opsežni radovi na infrastrukturnom uređenju gradskog jezgra first appeared on BARinfo.

RB/BI: Da li ste zadovoljni kako se realizuje plan Opštine koji za cilj ima ravnomjerni razvoj svih djelova Bara?

Dabanović: Što se tiče investicija iz oblasti komunalog opremanja, već na početku godine duboko smo zašli u realizaciju plana. U januaru su se radovi izvodili na čak 21-om projektu iz oblasti komunalne infrastrukture, ugovorene vrijednosti preko četiri miliona eura. Realizacija tih projekata odvija se planiranom dinamikom. Riječ je o objektima iz oblasti uređenja pješačkih komunikacija, izgradnji novih i asfaltiranju postojećih saobraćajnica, kao i izgradnji vodotoka i uređenju zelenih javnih površina. Ako tome dodamo da smo Planom javnih nabavki predvidjeli još 70 stavki, vrijednosti oko sedam miliona eura, možemo govoriti o godini koja će ostati upamćena po tome što je Bar dobio nove, bogate sadržaje, značajne infrastrukturne objekte, pa će se moći pohvaliti modernom infrastrukturnom opremljenošću. Zadovoljan sam, dakle, što se realizacija projekata odvija u skladu sa odlukama usvojenim u lokalnom parlamentu. S tim u vezi želim se zahvaliti odbornicima SO Bar na odgovornom pristupu prilikom donošenja značajnih akata- Programa uređenja prostora za 2022. godinu i Budžeta opštine Bar za 2022. godinu. Ovo je naročito važno apostrofirati kao dobar primjer rada institucija, posebno jer svjedočimo da opštine primorskog regiona, bez obzira na političku strukturu koja u njima vrši vlast, nijesu u prilici da raspolažu sa ovim neophodno potrebnim aktima. Izvršna vlast dala je doprinos na način što su ti akti urađeni u skladu sa propisima.

Drugi aspekt Vašeg pitanja, koji se odnosi na ravnomjerni razvoj mjesnih zajednica u opštini Bar, zaista zaslužuje posebno objašnjenje. Naime, sredstva kapitalnog budžeta Opštine su prihodovana od investitora- ubiraju se ili po osnovu naknade koju investitori plaćaju kada grade objekte u skladu sa DUP-om, ili su to naknade po osnovu prihoda ostvarenog ustupanjem urbanističkih parcela. Ovo su zakonom utvrđena namjenska sredstva, koja se usmjeravaju isključivo za opremanje područja gdje se ta parcela nalazi. Dakle, investitor plaća naknadu za opremanje građevinskog zemljišta, a Opština Bar je dužna da sva ta sredstva uloži u infrastrukturu potrebnu za opremanje tog zemljišta. Primjera radi, tokom proteklih godinu-dvije, imali smo investitore u zahvatu Topolica- Bjeliši (prema novom nadvožnjaku), koji su platiti značajan iznos sredstava po osnovu prodaje zemljišta i naknade za opremanje građevinskog zemljišta. Od tih sredstava smo izgradili nadvožnjak, pristupne saobraćajnice, 180 parking mjesta, uređujemo javne površine na tom lokalitetu…

U svakom slučaju, kada govorimo o ravnomjernom razvoju, moramo govoriti s aspekta poštovanja zakonskih procedura. Ove godine najveće ulaganje odnosiće se na Detaljni plan Ilino, jer su od 40-tak investitora prošle godine, njih devet pokazali interesovanje za taj prostor. Naravno da lokalna uprava vodi računa o ravnomjernom razvoju, pa sredstva po osnovu prodaje urbanističkih parcela, drugih izvora prihoda, a uključujući i dio sredstava od poreza, plasiramo u skladu sa tim načelom. Za to postoji utvrđena procedura- na početku godine se raspiše tender (od 800 hiljada do milion eura) koji se odnosi na asfaltiranje, poboljšanje putne infrastrukture na prostoru svih 12 mjesnih zajednica. Na taj način pokušavamo da sredstva ravnomjerno rasporedimo na području cijele opštine. Osim ulaganja u putnu infrastrukturu, protekli period obilježila su i veoma značajna ulaganja u Stari Bar (izgrađena je Kuća maslina), Ostros (u toku je izgradnja puta ka graničnom prelazu Ckla), Virpazar (u planu je izgradnja pristaništa)…

RB/BI: Jedan od najznačajnijih je projekata je uređenja priobalne zone Sutomora, investicija definisana kroz tripartetni ugovor između Opštine Bar, JP za upravljanje Morskim dobrom i Uprave za javne radove. U tom dijelu već svjedočimo modernom šetalištu koje značajno doprinosi promjeni percepcije, prije svega turista, prema atraktivnom mjestu barske obale. Kada možemo očekivati završetak druge faze- uređenje trga, čime će se ta cjelina kompletirati?

Dabanović: Uređenje obalne zone u Sutomoru je završeno na zadovoljstvo mještana i turista. Nastavak druge faze, koja podrazumijeva izgradnju trga, planiran je da se realizuje ove godine. Opština je opredijelila sredstva u iznosu od 150.000 eura. Međutim, želim napomenuti da je riječ o zemljištu koje je državna svojina, pa njime upravlja Morsko dobro, a raspolaže Vlada Crne Gore. Sljedstveno tome, nosioci aktivnosti trebaju biti državni subjekti, a barska lokalna uprava će sredstva obezbijediti za dio koji joj pripada. Aktuelni događaju na političkoj sceni svakako se odražavaju i na planirane investicije o kojima se odlučuje na državnom nivou. Očekujemo da će se taj problem uskoro riješiti i da će Uprava javnih radova i JP za upravljanje Morskim dobrom raspisati tender sa ciljem početka radova u prvoj fazi. U pitanju je prostor od oko 5.300 m2, kojim raspolaže Vlada Crne Gore. Na toj lokaciji su planirani zanimljivi sadržaji- fontana, trgovi, pješačke komunikacije…

RB/BI: Značajna ulaganja karakterišu i projekte sa ciljem poboljšanja infrastrukture i u ostalim mjestima barskog zaleđa. Mnogo je uloženo i u Veliki Pijesak…

Dabanović: Tako je. Tokom prošle godine rekonstruisali smo saobraćajnicu „Bratstvo-jedinstvo“ na Velikom Pijesku, u sklopu koje je izvedena i vodovodna i knalizaciona infrastruktura, te priključenje na Regionalni vodovod. Svi investitori koji su objekte izgradili u skladu sa zakonom, dobili su mogućnost za priključenje na vodovodnu mrežu. U zapadnom dijelu (od Jadranske magistrale do obale) ove godine smo planirali izgradnju još jedne saobraćajnice u sklopu koje će biti postavljena i vodovodna i kanalizaciona mreža, a imaće i javnu rasvjetu i pješačke komunikacije. Projekat je u završnoj fazi, slijedi eksproprijacija zemljišta, koja će, s obzirom da je na tom prostoru evidentna neplanska gradnja, za vlasnike biti „bolna“. U cilju ostvarivanja javnog interesa, prostor Velikog Pijeska mora dobiti sve sadržaje koje takvo mjesto, u pogledu komunalne opremljenosti, zaslužuje.

RB/BI: Nastavljeno je i sa važnim projektima u centru grada. Završeni su radovi na uređenju nekoliko zelenih površina koje su pretvorene u atraktivne parkove. Zamoliću Vas za kratak osvrt na te projekte i šta se po tom pitanju može očekivati u narednom periodu?

Dabanović: Odmah na početku godine počeli smo prvu fazu zamjene asfaltne podloge u Ulici Jovana Tomaševića, od mosta na rijeci Željeznici do Doma zdravlja. Trenutno su u toku radovi na drugoj fazi- dionica od Doma zdravlja do raskrsnice ulica Jovana Tomaševića i Vladimira Rolovića. Potom slijedi posao od raskrsnice Ulice Vladimira Rolovića sa Bulevarom JNA. Osim podloge, promijeniće se i ivičnjaci, urediti pješačke staze (posebno u dijelu od Doma zdravlja prema Hramu sv. Jovana Vladimira). Prije nekoliko dana na raskrsnici Bulevara JNA i Ulice Jovana Tomaševića, otpočeli su radovi na postavljanju semafora. Rok završetka tog posla je 60 dana.

Nakon okončanja tih radova, u planu je presvlačenje novim slojem asfalta dionice Bulevara dinastije Petrovića- od kružnog toka kod „Centrojadrana“ do raskrsnice kod „Okova“. S obzirom da se radi o putu od regionalnog značaja, Uprava za saobraćaj je iskazala spremnost da finansijski podrži taj posao.

Već 20-tak dana traje uređenje Pionirskog parka na lokalitetu nekadašnjeg koncentracionog logora. U toku su i aktivnosti na fasadnom uređenju objekata od javnog značaja- Doma revolucije, Galerije i Malog dvorca. Planirano je da ti radovi budu završeni u narednih 30 dana, a vrijednost im je 55.000 eura. U okviru DP Topolica- Bjeliši, pored zgrada „Čelebića“ (sindikalne zgrade), radi se na uređenju parka sa propratnim sadržajima, površine 1.600 m2, investicione vrijednosti 200.000 eura. Na prostoru javne površine, iza marketa „Idea“ na površini od 1.600 m2 biće izgrađen poligon i uređena površina za rekreaciju djece i omladine. U samom centru, kod spomenika sv. Jovana Vladimira, na Trgu Vladimira i Kosare, planirano je uređenje javne površine od 6.500 m2. Smatram da se treba složiti da taj prostor zaslužuje veću uređenost od postojeće. Rok završetka radova, ugovorene vrijednosti 600.000 eura, je sto dana.

Za prostor duž obale, od Nultog kilometra preko Šetališta kralja Nikole, u toku je postupak odabira izvođača za rekonstrukciju javne rasvjete, vrijednosti 50.000 eura. Duž šetališnih zona već je postavljen komunalni mobilijar- 54 klupe i 51 kanta za otpatke. Prostor krasi i nekoliko atraktivnih šahovskih tabli, koje će sugrađanima poslužiti za rekreaciju i druženje. U planu je i uređenje kružnih tokova kod „Centrojadrana“ i na mostu Željeznice (kod šume Lekovića). Sumirajući ulaganja planirana za centar grada, dolazimo do iznosa od oko milion i 400 hiljada eura.

RB/BI: Investiciono ulaganje u putnu infrastrukturu je, takođe, jedan od prioriteta. Koji poslovi se u tom segmentu naročito ističu- kako po ulaganjima, tako i po učinkovistosti i benefitima koje građani već sada uživaju? Naravno, dobro bi bilo da kažete nekoliko riječi i o planovima na tom polju.

Dabanović: Već godinama unazad, Opština Bar najveći dio sredstava usmjerava upravo na realizaciju aktivnosti u pravcu poboljšanja putne infrastrukture. U prostornom zahvatu Ilino nastavljena je druga faza izgradnje saobraćajnice, vrijednosti oko 460.000 eura, od kružnog toka na mostu rijeke Željeznice do stajališta u Šušanju, paralelno sa rijekom i sa prugom. Očekujemo da će taj posao biti završen do kraja februara. Radovi na izgradnji dvije saobraćajnice izvode se i na Žukotrlici, na prostoru pored „Mimoze“- jednom će se povezati Jadranska magistrala sa naseljem, dok druga predviđa nastavak saobraćajnice od kružnog toka ka centru Ilina i njeno povezivanje sa onom koja je izgrađena iz pravca OŠ „Anto Đedović“. Spajanjem te saobraćajnice, dužine 450 metara, prostor će se komunalno opremiti, što je posebno važno tokom ljetnje turističke sezone. Dinamika radova zavisiće od postupka eksproprijacije zemljišta i rješavanja imovinskih odnosa.

U toku je i realizacija pristupne saobraćajnice za zgradu namijenjenu penzionerima u Popovićima. Ugovoreni termin za realizaciju investicije vrijedne 150.000 eura, je sto dana.

U naselju Ilino i iza benzinske pumpe, gradiće se pristupna saobraćajnica za taj dio naselja (zona „G“) uz kompletnu hidrotehničku instalaciju i javnu rasvjetu.

Odabran je izvođač radova za rekonstrukciju sobraćajnice u Sutomoru- od Jadranske magistrale do hotela „Sato“, vrijednosti 304.000 eura. Projekat će otpočeti odmah nakon što Uprava za nekretnine, gdje je već pokrenuta procedura koja prati rješavanje imovinskih odnosa, donese rješenja o eksproprijaciji.

U saradnji sa Vojskom Crne Gore u Mrkojevićima, preko padina Lisinja, probijen je put dužine osam kilometara, kojim je sada povezana MZ Pečurice sa MZ Stari Bar.

Radovi se izvode i na saobraćajnici u Ckla koja povezuje to mjesto sa albanskom granicom.  Do sada je probijeno 200 metara, od planiranih kilometar. Vrijednost tog posla, za koji je novac opredijelila Uprava javnih radova, je 600.000 eura.  

U toku je raspisivanje tendera za investiciju vrijednu 700.000 eura koja će podrazumijevati asfaltiranje puteva, dužine 15 do 17 km, u svih 12 mjesnih zajednica. Osim toga, sa Upravom javnih radova zaključen je i ugovor po kome će ta institucija finansirati dodatnih 120.000 eura za poboljšanje putne infrastrukture na području opštine Bar. Nakon odabira izvođača, saobraćajnice ćemo asfaltirati po programu mjesnih zajednica. Osim onih koje gravitiraju Velikom Pijesku, Ilinu, ne smijemo zaboraviti ni projektovanje saobraćajnice od regionalnog značaja koja vodi od Virpazara, preko Sutormana do Bara.

RB/BI: Stari Bar, napokon, uživa pažnju koju zaslužuje. Među projektima koji su sa uspjehom realizovani postoje i neki godinama kandidovani prema lokalnoj upravi. Kojima od njih ste posebno zadovoljni i šta možemo očekivati?

Dabanović: Proteklih godina zaista je mnogo urađeno u Starom Baru. Prisjećajući se svih investicija, od vremena kada sam počinjao da radim u Opštini Bar do danas, Stari Bar je prostor koji je doživio preporod. Od 2004/5. godine završeno je probijanje zaobilaznice prema Starom gradu, što je uslovilo promjenu cjelokupnog ambijenta. Radovi koji se sada izvode na saobraćajnici u tom dijelu opštine su investicija od izuzetnog značaja. Važni su i pristupni putevi u Gretvi, Bartuli, Brbotu… Poseban fokus staviću na kaldrmu koja, poslije nekoliko neuspjelih pokušaja, uz sadašnji projekat rekonstrukcije, napokon ima tretman koji zavrjeđuje. Riječ je o površini od 1.900 m2. Na tenderu kojeg je sprovela Opština Bar, angažovana je firma „Koto“, dok će nadzor nad radovima vršiti Arhitektonski fakultet iz Podgorice. Značajna je i podrška Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

RB/BI: Mnogo se govorilo o izgradnji fiskulturne sale u OŠ „Pečurice“ u Mrkojevićima. Dokle se stiglo sa tim projektom?

Dabanović: Što se tiče Opštine Bar, čini mi se da je u realizaciji tog projekta više uradila nego što je sporazumom bilo dogovoreno. Lokalna uprava uplatila je 150.000 eura kao učešće za njegovu realizaciju. Uz to, Opština je isfinansirala svu pripremnu dokumentaciju, kako za geodetska, tako i za geološka ispitivanja, urađeno je i plaćeno i projektno rješenje. Očekujemo da se Ministarstvo prosvjete aktivno uključi i sredstva iz državnog budžeta, koja su planirana za tu namjenu, budu uplaćena, te da škola pokrene postupak raspisivanja tendera za odabir izvođača za izgradnju sale. Radi se o objektu koji zaista zaslužuje pažnju, jer smatramo da mještani, a posebno djeca, zaslužuju da dobiju fiskulturnu salu.

RB/BI: Značajni su i projekti koji u posljednje vrijeme karakterišu ulaganja u urbano jezgro Virpazara. Šta nam o tome možete reći?

Dabanović: U Virpazar je proteklih godina dosta ulagano. Međutim, to nije dovoljno. Ovo mjesto zaslužuje da se u njega više investira. To je prepoznato kako sa opštinskog, tako i sa državnog nivoa, ali i od međunarodnih partnera. Ove godine je u planu izgradnja luke, odnosno pristaništa, investicione vrijednosti oko četiri miliona eura. Uprava javnih radova i Ministarstvo kapitalnih investicija su raspisali tender za izvođača radova. Očekujem da ćemo do kraja februara znati ko je najpovoljniji ponuđač. Izuzetno je važno izgraditi pristanište, jer dugo već vlada potpuna neuređenost kada su u pitanju oko 140 plovnih objekata na jezeru. Prevoz putnika nije bezbjedan, niti je adekvatno kontrolisan, niti je snabdijevanje gorivom regulisano po propisima i standardima. Realizacija međunarodnog projekta (učestvuju Italija, Albanija i Crna Gora), finansiran iz sredstava Evropske Unije, jedini je pouzdan način da se zaštiti ekološki sistem i Virpazara i Skadarskog jezera.

RB/BI: Šta možete kazati po pitanju izgradnje vrtića u Baru? Prije desetak dana odabrano je idejno arhitektonsko rješenje…

Dabanović: Opština Bar je kandidovala lokaciju na kojoj je planirana izgradnja vrtića. Predlog je prihvaćen od strane Ministarstva prostornog planiranja i Ministarstva prosvjete. U organizaciji Ministarstva prosvjete i Ministarstva ekologije raspisan je tender za izradu idejno- arhitektonskog rješenja, na kojem je bilo 47(!) učesnika. Dalji postupak je u isključivoj nadležnosti Ministarstva prosvjete i Ministarstva ekologije. Očekujemo da će to što prije biti realizovano. Opština Bar će podržati projekat u smislu obezbjeđenja potrebne putne infrastrukture i hidrotehničkih instalacija.

The post Dabanović: Višemilionska ulaganja Opštine Bar u investicione poduhvate first appeared on BARinfo.

„Kao najznačajniji objekat u ovoj godini je izgradnja nadvožnjaka prema naselju Bjeliši sa pristupnim saobraćajnicama, kružnim tokom na raskrsnici saobraćajnice Bulevar Revolucije i Rista Lekića, kao i sekundarne saobraćajnice i 180 parking mjesta. Sem nadvožnjaka na tom prostoru je asfaltiran bulevar sa saobraćajnom regulacijom, izgrađene i rekonstruisane pješačke komunikacije, izvedene podzemne hidrotehničke i elektro instalacije, izgrađena je javna rasvjeta i lokacija hortikulturno uređena. Tako je prostor sem postignute efikasnosti u otklanjanju gužvi, dobio obrise uređenog prostora na dobrobit korisnika građana i posjetitelja“, kaže Dabanović.

U naselju Ilino, izgrađene su dvije saobraćajnice, tj. prva faza budućeg koridora koja će povezivati gradsko područje sa naseljem Šušanj – Novi Bar.

„Iz pravca grada od kružnog toka prema naselju izgrađena je saobraćajnica dužine 260m sa kompletnom infrastrukturom, dok je iz pravca OŠ „Anto Đedović“, prema gradu u susret prethodnoj izgrađena saobraćajnica sa kompletnom infrastrukturom i javnom rasvjetom. Za izgradnju ovih saobraćajnica izdvojena su značajna sredstva za otkup zemljišta, jer je riječ o pretežno privatnom vlasništvu“, naglašava Dabanović.

Najveći broj investicija u pogledu putne i druge komunalne infrastrukture koji su izgrađeni ili koji se planiraju graditi u narednoj godini je realizacija ugovorenih obaveza sa investitorima koji su platili Opštini naknadu za opremanje građevinskog zemljišta za objekte koji se gradi ili planiraju graditi.

„Zakonom je utvrđeno da su sredstva prihodovana po osnovu naknade namjenska i obaveza Opštine je da od njih izgradi infrastrukturu do granice urbanističke parcele. Poštujući ta načela Opština je pouzdan i odgovoran partner investitorima, a što govori i podatak da smo ove godine imali značajno veći broj investitora u odnosu na prethodnu. Na prostoru Velikog pijeska izgradili smo novu saobraćajnicu Bratstva Jedinstva od Jadranske magistrale do plaže, u dužini od 560 m u okviru koje je izgrađena vodovodna i kanalizaciona mreža, javna rasvjeta i pješačke komunikacije. Vodovodni sistem duž saobraćajnice je na sistem Regionalnog vodovoda priključen kroz izgradnju vodovodnog kraka na povezivanju. Ta investicija je omogućila da vodu dobiju investitori na Velikom pijesku, duž saobraćajnice, koji su izgradili objekte u skladu sa građevinskom dozvolom“, ističe čelnik Sekretarijata za imovinu, zastupanje i investicije.

Dabanović ističe kako se težilo ravnomjernom ulaganju pa su na prostorima svih 12 mjesnih zajednica, kako na gradskom, tako i na prigradskom i seoskom području. Tako je asfaltirano 16 km puteva, a neki od pravaca na seoskom području predstavljaju višegodišnji investicioni plan. Značajna sredstva izdvojena su za uređenje javnih i zelenih površina, uređenje parka u zahvatu DUP-a „Topolica III“, prostora posvećenom Barskim logorašima, te izgradnju fontane u okviru logor parka.

„Od građevinskih objekata od opšteg značaja uložili smo sredstva za revitalizaciju Doma kulture, adaptaciju ljetnje pozornice, objekta Biotehničkog fakulteta u Baru, a uplatili smo sredstva za izgradnju sale za učenike OŠ „Mrkojevići“ u iznosu od 150.000 eura, što stvara preduslove da se što prije otpočne sa ovom investicijom“, kaže Dabanović.

Godina je, dodaje on, karakteristična po tome što je urađen značajan broj projektne dokumentacije, za investicije koje su već započete ili se planiraju otpočeti nakon sprovedenih tenderskih postupaka. Takođe, urađeni su projekti i završena revizija projektne dokumentacije za. objekat za djecu sa posebnim potrebama, azila za napuštene životinje, Gradske kuće i Kaldrme u Starom Baru, pothodnika u Šušnju, Trga Vladimira i Kosare, parka Topolica – Bjeliši, zatim za saobraćajnice u Sutomoru, na Velikom pijesku u Ilinu …

Jedan od najzahtjevnijih postupaka koje sprovodi Sekretar za imovinu, zastupanje i investicije jeste eksproprijacija, koaj je regulisana Zakonom. Vido Dabanović ukazuje ističe kako tu oblast treba bolje regulisati.

„Efikasnost postupka koji inicira Opština, u zavisnosti od objektivnih i subjektivnih okolnosti, je različita. Na realizaciju najviše utiče nedostatak podataka o vlasnicima, odnosno korisnicima nepokretnosti, nesprovedeni ostavinski postupci, kao i procjene pripadnosti koje se nalaze na nepokretnostima koje se eksproprišu. Međutim, postoji problem, sa kojim se manje više susrijeću sve jedinice lokalnih samouprava u Crnoj Gori, a koji je pogotovo izražen u primorskim opštinama. Naime, nakon donošenja planskog dokumenta, kojim su na nekim nepokretnostima koje su u privatnoj svojini utvrđen javni interes za izgradnju objekata i uređenja prostora, pojedini vlasnici tih nepokretnosti kod nedležnog suda pokreću postupke protiv opštine, da im se po osnovu faktičke eksproprijacije isplati pravična naknada. U tome prednjače vlasnici zemljišta na kojem su unazad više desetina godina izgrađeni putevi, infrastrukturni objekti ili drugi objekti od javnog i opšteg interesa za koje ne postoje odluka ili rješenje o izuzimanju iz posjeda i ako su ti tužioci sami utvrdili namjenu spornih nepokretnosti prilikom prodaje svojih placeva što je bitno uticalo na cijenu po kojoj su te svoje place prodavali. Dakle, oni kao vlasnici tog zemljišta su faktički odredili njegovu namjenu, a donesenim planskim dokumentima samo je faktična namjena podvedena pod javni interes“, objašnjava Dabanović.

Ukoliko bi nadležni sudovi, ističe on, usvojili takve optužbe prijedloge, zbog isplate takvih obaveza, Opština, a sigurno i druge jedinice lokalnih samouprava u Crnoj Gori, došle bi u nepovoljnu finansijsku situaciju.

„Takođe, vlasnici toga zemljišta bi na taj način po dva osnova naplaćivali svoje zemljište, jednom kad su prodavali parcelu i ostavili pravo pristupnog puta, i drugi put nakon donošenja planskog dokumenta. Očekujem da će se na ove okolnosti obratiti pažnja prilikom donošenja odluka iz ove oblasti, bilo u sudskom ili upravnom postupku“, ističe Dabanović.

Sekretarijat za imovinu, zastupanje i investicije je Odlukom o organizaciji rada lokalne uprave, određen kao nosilac aktivnosti izgradnje objekata infrastrukture, stoga sprovodi sve aktivnosti i procesne radnje kao i svi investitori koji grade objekte u skladu sa Zakonom.

„Naime, potrebno je pribaviti urbanističko tehničke uslove za objekat koji se planira graditi, bilo da je riječ o saobraćajnici ili bilo kojom infrastrukturnom objektu, izvršiti geodetsko snimanje terena, riješiti imovinske odnose, izraditi projektnu dokumentaciju i izvršiti reviziju iste, i konačno odabrati izvođača radova u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Sve te aktivnosti zahtijevaju učešće velikog broja pravnih subjekata, opštinskih sekretarijata, javnih preduzeća, Uprave za katastar i državnu imovinu, projektantskih i revizorskih kuća i izvođača radova, koa i drugih državnih organa. Ako bilo koja karika u lancu, bilo koji subjekt, a brojni su, zataji, odražava se na dinamiku završetka radova“, ističe Vido Dabanović.

The post Dabanović: Opština pouzdan partner investitorima first appeared on BARinfo.

To je epilog poslijepodnevnog zasijedanja, a nešto prije toga odbijeno je pet amandmana koje su predložile Demokrate. 

Prije glasanja o rebalansu Budžeta, na prijedlog predsjednika Opštine Bar Dušana Raičevića, odbornici lokalnog parlamenta jednoglasno su usvojili odluku da se u cilju liječenja naših mladih sugrađana Marka Nikića i Željka Ćurčina izdvoji po 15 hiljada eura, a da se za dalje liječenje dječaka Kristijana Peraka uplati jednokratna novčana pomoć u iznosu od tri hiljade eura.

Predsjednik je takav zaključak donio cijeneći njihovu herojsku borbu za život, uprkos teškim izazovima sa kojima se suočavaju. S toga, je pozvao i sve druge institucije, društveno odgovorne subjekte i pojedince da se pridruže ovoj akciji, slijede primjer Opštine Bar i pomognu koliko mogu njihovoj borbi.

Ujedno, predsjednik Opštine Bar sa skupštinske govornice uputio je apel odbornicima da zdravstvenu situaciju naših sugrađana ne zloupotrebljavaju radi kratkoročne političke dobiti.

Stoga će, kako je kazao Raičević, shodno današnjoj Odluci, Sekretarijat za finansije, isplatiti finansijska sredstva, po osnovu jednokratnih pomoći.

“Ovom prilikom dajemo jasnu poruku da smo jedinstveni u određenim stvarima, a da je zdravlje ono što treba da nam bude prioritet, bez obzira koju partiju predstavljamo”, kazao je Raičević.

U popodnevnom dijelu zasijedanja u okviru drugoga kruga druge tačke dnevnog reda govorili su: Momčilo Leković, Savo Pavlović, Božidar Janković Omer Vukić, Miloš Šušter, Nikica Purlija, Ammar Borančić, Ljubomir Vukoslavčević, Amir Arabelović i Dragan Vojvodić, dok su na odbornička pitanja odgovarali sekretarka Sekretarijata za finansije Ivana Backović i sekretar Sekretarijata za imovinu, zastupanje i investicije Vido Dabanović.

Završnu riječ povodom ove tačke dnevnog reda imao je predsjednik Opštine Dušan Raičević, koji je istakao da današnje diskusije može sublimirati kroz četiri segmenta. Zahvalio se svim kolegama, koji su odali priznanje Sekretarijatu i koleginici Backović, jer kako je kazao “i pored dobre turističke sezone, velike zasluge za suficit u Budžetu pripadaju svima u Sekretarijatu, jer ni ova kao ni prethodna godina nije bila ni malo laka”.

“Prijedlog rebalansa Budžeta je koncipiran na pravi način, a vjerujem da smo prepoznali prioritete. Ujedno, ovo je prvi put makar u ovih osam godina koliko sam tu, da se rebalans radi zbog suficita u budžetu”, rekao je između ostalog predsjednik Opštine.

Predsjednica SO Bar mr Milena Božović na kraju današnjeg rada je kazala da će odbornici i javnost biti naknadno obavješteni o nastavku 27. sjednice SO Bar, koja je počela jutros nešto iza 10 sati.

Inače, sve pojedinačne diskusije i kompletan tok današnje sjednice SO Bar u video formatu, čitaoci našeg sajta Bar Info i slušaoci Radio Bara, mogu pronaći na YouTube kanalu SO i Opštine Bar, čiji je noseći dio live prenosa odradila tehnička ekipa Radio Bara.

The post Usvojen prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o budžetu Opštine Bar za 2021. godinu first appeared on BARinfo.

Najznačajnija infrastrukturna investicija u ovoj godini- nadvožnjak sa pristupnom saobraćajnicom, kružnim tokom, parking prostorom i svim ostalim propratnim sadržajima, biće u potpunosti realizovana tokom juna.

„Nadvožnjak je izgrađen tokom prošle godine, a u prvoj polovini ove odvijaju se završni radovi. Njegova investiciona vrijednost bila je oko milion i 700 hiljada eura. Trenutno se izvode radovi na izgradnji kružnog toka sa pristupnom saobraćajnicom, a vrijednost tog posla je 725 hiljada eura. Napominjem da je u pitanju prostorni zahvat koji obuhvata deset hiljada i 600 metara kvadratnih, od čega je oko dvije hiljade kvadrata namijenjeno za parking prostor sa 180 parking mjesta, od kojih će 11 biti za lica sa invaliditetom. Za pješačke staze predviđeno je oko hiljadu i 800 kvadratnih metara, , dok ivičnjaci obuhvataju hiljadu i 900 metara. Potrudićemo se da taj prostor adekvatno i horikulturno uredimo. Kružni tok poluprečnika devet i po metara, na samom raskršću saobraćajnica Bulevara i Ulice Rista Lekića, doprinijeće funkcionalnijem rješavanju problema gužvi, koje su bile svakodnevica u prethodnom periodu. Očekujemo da će ovaj značajan projekat biti okončan i stavljen u funkciju već u junu, iako je rok za završetak bio jul. Izvođač radova ‘Putevi’ Bar uložio je dodatni napor da posao što prije okonča“, zadovoljan je Dabanović.

On je objasnio da je investicija čija će vrijednost dostići oko 2,6 miliona eura, višestruko značajna- prvenstveno u smislu regionalnog razvoja, jer smo svjedoci da je put Petrovac- Ulcinj, odnosno granica sa Albanijom, regionalnog karaktera, a postoji samo jedan tranzitni pravac (Bulevarom JNA i preko jednog nadvožnjaka). Resorni sekretar podsjeća da smo, u situacijama kada su se na toj dionici dešavali zastoji, imali prilike da sagledamo koliko je dosadašnje saobraćajno rješenje bilo zaista neefikasno. Nakon izgradnje novog nadvožnjaka, kaže on, dobićemo alternativni putni pravac, a iako je to saobraćajnica prvenstveno od lokalnog značaja, nije zanemarljiv ni njen regionalni karakter.

Ne treba zanemariti ni izuzetno važan bezbjednosni učinak projekta. Dovoljno je da se sjetimo nemilih događaja na pružnom prelazu, ozlijeđenih ljudi, nekoliko nesreća sa čak smrtnim posljedicama… Od sada će stanovnici Bjeliša, Zubaca, Sustaša, koji svakodnevno koriste tu dionicu, biti bezbjedni, a projekat je značajan i sa stanovišta uređenosti prostora, smanjenja saobraćajnih gužvi u Borskoj i Ulici Rista Lekića…

„Ova investicija dio je DUP-a Topolica- Bjeliši, u sklopu kojeg je predviđeno da se nekoliko urbanističkih parcela privedu namjeni i iskoriste na najbolji mogući način, prateći savremene urbanističke trendove. Osim saobraćajne infrastrukture, planom je obuhvaćena i izgradnja vodovodnih instalacija (u dužini od 350 metara), kanalizaciona i fekalna instalacija (oko 500 metara), te 2,9 km elektro- instalacija. Do sada je igrađeno i 115 šahti. Prostor će, u skladu sa velikim komunalnim opremanjem, krasiti moderna javna rasvjeta koju će činiti 20- tak stubova sa led svjetiljkama. Građani Bara zaslužuju da ovaj prostor napokon bude valorizovan na način što će se ambijent u tom dijelu grada unaprijediti“, poručuje Dabanović.

Vozači su se od početka izvođenja radova, koji su uslovili preusmjeravanje saobraćaja na alternativne puteve, tvrdi on, već navikli na privremeni režim i ne pokazuju nestrpljenje. U početku, tokom kišnih dana bilo je gužvi, naročito prilikom uključivanja na Bulevar dinastije Petrovića iz pravca Srednje stručne škole, OŠ „Jugoslavija“, vrtića, stambenih blokova Zgrada solidarnosti, sa Buvlje pijace. Iako je saobraćajnica širine svega sedam metara, zaista nedovoljna da bude adekvatna alternativa, to je bilo jedino rješenje.

U Sekretarijatu za imovinu, zastupanje i investicije nerijetko su na meti kritika sugrađana, jer se infrastrukturni radovi uglavnom izvode u predsezoni- aprilu, maju. Sekretar objašnjava da je zbog zakonskih procedura neizvodljivo da bude drugačije.

„Podsjećam da se javni infrastrukturni objekti realizuju iz javnih finansija. Zakon predviđa da se Budžet i na državnom i na nivou lokalnih uprava za narednu godinu donosi u decembru prethodne. Znači, to je upravljački dokument iz kojeg se crpi sve ono što se planira realizovati. Na osnovu njega sačinjava se plan javnih nabavki, a zakon predviđa da se taj plan objavljuje do 31. januara. Opština Bar je blagovremeno usvojila Budžet i na vrijeme objavila Plan javnih nabavki. Prema tome, prvi rok kada se može raspisati Javni tender je kraj januara, odnosno početak februara. Zakonska obaveza za dostavu ponuda za realizaciju bilo kog infrastrukturnog objekta koji ide po postupku javnih nabavki, je 30 dana. Februar je tako ‘potrošen’ u dostavljanju ponuda. Poštujući zakonsku regulativu, realno je da prvog ponuđača možemo imati tek od marta… Kriterijumi prema kojima se vrši odabir su, zavisno od obima radova, rok izvođenja, cijena, bonitet firme…“, kategoričan je Dabanović.

Osim toga, podcrtava da su pojedini građani, iako kritički nastrojeni prema lokalnoj upravi, svjesni da su Uprava javnih radova, kao i Uprava za saobraćaj (zbog činjenice da još nije donešen Budžet na državnom nivou) onemogućeni da projekti kandidovani za prostor opštine Bar odmaknu od dobrog plana, pa tako od početka godine nije raspisan nijedan tender sa nivoa države, niti ijedan izvođač uveden u posao. Opština Bar ipak je, blagovremeno, sopstvenim sredstvima uspjela da realizuje nekoliko, iako ne kapitalnih, ono svakako, veoma značajnih investicija.

„Ne treba zanemariti da iz godine u godinu Opština Bar sopstvenim sredstvima, u kontinuitetu servisira projekte od izuzetnog značaja u svim oblastima- saobraćaju, vodovodu, kanalizaciji, javnoj rasvjeti, riječju- kompletnom prostoru, a sve u skladu sa zakonskim propisima“, naglašava Dabanović.

Osim redovnog održavanja i unaprijeđenja putne infrastrukture, raspisan je tender i odabran izvođač radova angažovan na presvlačenju asfaltom pojedinih dionica u svih 12 mjesnih zajednica na području barske opštine. Za tu namjenu predviđeno je ulaganje u iznosu od 460.000 eura. Već je asfaltiran dio prostora u Sutomoru. Ovih dana počinju radovi u naselju Gretva u Starom Baru, potom u Zaljevu… Kada je riječ o izgradnji novih saobraćajnica, resorni sekretar podsjeća da je krajem prošle godine završen putni pravac u Ilinu- od kružnog toka na mostu rijeke Željeznice prema naselju (za šta je izdvojeno oko 290.000 eura), a ovog maja okončani su radovi sa druge strane- od naselja Novi Pristan do OŠ „Anto Đedović“, u dužini od 160 metara, sa obostarnim trotoarima, javnom rasvjetom, vodovodnom i kanalizacionm infrasrukturom, vrijednosti oko 190.000 eura. Ove dvije saobraćajnice, objašnjava Dabanović, stvaraju osnovu za alternativni pravac i kvalitetnu povezanost tog dijela grada (Šušanj, Ilino) sa Barom. Poslužiće pritom kao izvanredno polazište da se investicija zaokruži njihovim povezivanjem saobraćajnicom u dužini od 425 metara, za šta je, samo za otkup privatnog zemljišta od vlasnika kroz čiji posjed bi prolazila, potrebno obezbijediti milion eura. Ova investicija nije u planu za 2021, ali je već sljedeće godine realno očekivati da će, uz finansijsku „injekciju“ potencijalnih investitora sa tog područja koji plaćaju komunalije, početi realizacija.

U ovom dijelu grada novi projekti otpočeće odmah nakon ljetnje sezone. Na lokaciji gdje je nekada bilo zemljište u vlasništvu Univerzitetskog centra (kod „Mimoze“) gradi se čak pet objekata, kojima je neophodna saobraćajna povezanost, ali i sva prateća infrastruktura.

Dobra vijest je i što će, prema Dabanovićevim navodima, prigradska naselja sezonu dočekati spremno, kada je u pitanju kvalitetna vodovodna i kanalizaciona infrastruktura. Nakon što je prošle godine u Ulici Bratstva- jedinstva okončan projekat od izuzetnog značaja za žitelje Velikog Pijeska, ali i brojnih turista, firma „Kalamper“ od 17. marta vrijedno radi na povezivanju regionalnog vodovoda sa novom mrežom. To će obezbijediti kvalitetno vodosnabdijevanje svih potrošača koji gravitiraju tom području. Rok za završetak posla je 60 dana.

Radovi na mreži u Zaljevu realizovani su posredstvom Vodovoda i kanalizacije Bar iz sredstava KfW banke, uspješno su okončani i oni u naselju Brbot, a ovih dana počeli su u Ilinu. Radi se i u Bjelišima, Mandarićima…  

Iako investiciona aktivnost, prema sekretarevim riječima, nije izostajala ni u mesecima kada je prioritet bio da sačuvamo zdravlje i živote, stigli su prvi ozbiljniji vjesnici nekih, nadajmo se, boljih vremena.

„Sredinom maja organizovano je javno nadmetanje za urbanističku parcelu koja je u neposrednoj blizini novoizgrađenog nadvožnjaka i prostora čije je uređenje u toku. Za prostor površine 1.870 metara kvadratnih, bila je određena početna cijena od 325,17 eura. Prilikom određivanja cijene za tu lokaciju na Skupštini su se mogla čuti mišljenja pojedinih odbornika da je cijena previsoka, da nećemo uspjeti da realizujemo plan o prodaji parcele… Međutim, na javnom nadmetanju učestvovala su tri ponuđača, a ono što je posebno interesantno je da smo imali čak 22 licitaciona kruga, pri čemu je licitacioni korak bio pet eura- što je na tu površinu oko 10.000 eura. Cijena je povećana za 33 procenta- sa početne 325,17 na 435,17 eura po metru kvadratnom. To su činjenice koje govore da interesovanje investitora za prostor Bara postoji i ponovo se iskazuje. Postoji zainteresovanost i za nekoliko parcela u Sutomoru i Šušanju. Ovi pomaci su značajni po nekoliko osnova- izgradiće se prostor, ubiraćemo prihod po osnovu komunalija, a dobićemo i nove poreske obveznike“, zadovoljan je naš sagovornik.

Ove godine Budžetom je planirano oko milion i 700 hiljada eura za otkup zemljišta, a sredstva za tu namjenu prihoduju se od njegove prodaje. To je, kaže Dabanović, logični krug. Opštinu Bar, tvrdi, investitori prepoznaju kao pouzdanog partnera, koja značajna sredstva ulaže u opremanje komunalnog prostora.

Trend na kome se posljednjih godina insistira i u mnogo većim sredinama nego što je Bar- da se mora voditi računa da i stanovnici gradova udišu svjež vazduh i uživaju u prirodi, omogućiti im da makar na kratko „pobjegnu“ u neki mali zeleni raj, a djeci da imaju bezbjedan i brižljivo osmišljen prostor za igru, dobiće uporište u stvarnosti izgradnjom novog atraktivnog parka. Brižljivo, znalački i sa mnogo ukusa osmišljena lokacija, planirana je u Bjelišima, kod tri stambena bloka Zgrada solidarnosti, u blizini OŠ „Jugoslavija“. Sredinom maja završen je javni tender za odabir izvođača na urbanističkoj parceli površine 1.560 metara kvadratnih, gdje će biti sagrađen park koji će imati tri cjeline. Polovina prostora biće zelena površina, sa travnjakom od 750 kvadratnih metara, drvoredima i ostalim sadržajima prigodnim za boravak u prirodi. Jedan dio planiran je za atrijum, idealan za okupljanje i druženje mladih, organizovanje Škole u prirodi, ali i za pozorišne predstave…  Značajan prostor predviđen je za dječje igralište.

Ipak, u Baru neki projekti čekaju bolja vremena. Dječiji vrtić, Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama, azil za napuštene životinje… „Opština Bar realizuje sve aktivnosti koje prihvati sporazumom sa državnim institucijama. Što se tiče vrtića, opština je za tu namjenu kandidovala urbanističku parcelu (u blizini Srednje stručne škole), što je Ministarstvo, u čijoj je nadležnosti realizacija urbanističko- arhitektonskog rješenja, prihvatilo. Svjedoci smo da Budžet na nivou države nije usvojen, pa su investicione aktivnosti u prvoj polovini godine u potpunosti izostale. Imamo situaciju da nije raspisan nijedan tender… Opština Bar krajem prošle godine kandidovala i uplatila sredstva za izgradnju sale u školi u Mrkojevićima, ali je izostala podrška sa državnog nivoa. Rješenje za izgradnju objekta za djecu sa smetnjama u razvoju na lokaciji u blizini OŠ ‘Meksiko’ je usvojeno, isfinansirala ga je Opština Bar, a slijedi izrada glavnog projekta. U pripremi je Odluka o izgradnji objekta od opšteg značaja- azila. Na nivou SO Bar određena je lokacija, u Sekretarijatu za uređenje prostora rade na tome“, navodi Dabanović. Kuća maslina, finansirana od strane Vlade Crne Gore je završena, a u nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede i Uprave javnih radova da izdaju upotrebnu dozvolu i predaju je na upravljanje.

Saradnju sa Univerzitetom Crne Gore sekretar ocjenjuje jako dobrom. Opština Bar je sa tom institucijom potpisala Memorandum, prema kojem će Opština izvršiti adaptaciju pojedinih prostora njihove univerzitetske jedinice u Baru. Jedan od značajnih projekata, vrijednosti oko milion eura, je i uređenje šetališta u Sutomoru. Uređuje ga i adaptira lokalna uprava u saradnji sa preduzećem Morsko dobro.

„U sklopu tog projekta izgrađena je i saobraćajnica dužine 270 metara, popločano je oko 4.600 metara kvadratnih. Postavljena je i javna rasvjeta, 24 klupe, kao i tende za privremene objekte po programu Morskog dobra.  Predviđeno je da radovi budu završeni do sredine juna.

“Posebno ističem da su u završnoj fazi i radovi na izgradnji Spomen- obilježja Logor parka na prostoru Topolice I. Postavljena je fontana sa propratnim sadržajima, javna rasvjeta, a spomenik strijeljanim logorašima je iz naselja Popovići premještena na taj lokalitet“, zaključuje sekretar Sekretarijata za imovinu, zastupanje i investicije, uz napomenu da barska lokalna uprava sve navedene investicije realizuje iz sopstvenih sredstava, brižljivo planirano i kvalitetno, a sa jasnim i nedvosmislenim ciljem- za dobrobit građana Bara.

The post Dabanović: Značajna ulaganja u brojne infrastrukturne projekte, na dobrobit Barana first appeared on BARinfo.