Komercijalni mediji i RTVCG, decidan je Goran Đurović, nikada neće moći da obrađuju svaku važnu informaciju od značaja za stanovništvo i tu je, procjenjuje, ključna uloga lokalnih servisa.

„Nedovoljna pažnje se posvećuje pitanjima uređivačke i finansijske samostalnosti lokalnih javnih emitera, transparentnosti rada, uticaju građana na sadržaje koje proizvode. Nedavno usvojena medijska strategija, kao i medijski zakoni, čijim se skorom usvajanju u Skupštini nadamo i radujemo, tretiraju položaj lokalnih javnih emitera i uređuju nove procedure za izbor članova Savjeta, kao i finansiranje, koje bi u perspektivi bilo uređeno po istom principu kao u RTCG“, kazao je Đurović.

On se zahvalio Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država, jer je prepoznala značaj javnih emitera i što im pruža kontinuiranu podršku u jačanju uticaja građana na njihov rad.

Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović istakla je da je obaveza tog dijela državnog aparata da podrži lokalne javne emitere i na taj način doprinese boljem kvalitetu života u lokalnim zajednicama i pluralizmu medija, što je prepoznato u tekstovima nacrta medijskih zakona. 

„Ovi mediji predstavljaju veliki potencijal za razvoj demokratskih procesa na lokalnom nivou, jer mogu doprinijeti i doprinose većoj otvorenosti rada lokalnih vlasti, informisanju građana o odlukama važnim za zajednicu. Uz to, mogu ih i podstaći da govore o problemima i učestvuju u političkim procesima na lokalnom nivou“, rekla je Vujović. 

Podvukla je da smo svjedoci da sva istraživanja pokazuju da su lokalni javni emiteri, kojih ima 15, od čega šest radio-televizija, najviše pogođeni lošom finansijskom situacijom, što utiče na kvalitet programskih sadržaja, ali i na uslove rada novinara i novinarki „za šta su Ministarstvu kulture i medija posebno zabrinuti“. 

Vujović je istakla da su Vlada Crne Gore i Ministarstvo kulture i medija posvećeni pružanju snažne podrške medijskoj zajednici, kroz unapređenje medijskog okruženja, čime se osigurava održivost i slobodan rad medija.

„Kada je riječ o zakonodavnom okviru, 18 mjeseci je radna grupa, u kojoj su bili predstavnici medijske zajednice, nevladinih organizacija, nezavisnih regulatora, Sindikata medija i pravosuđa, radila na medijskoj reformi, a cijeli proces je ocijenjen kao inkluzivan, dobar i pohvaljen u Rezoluciji Evropskog parlamenta“, podsjetila je Vujović. 

Ukazala je da su utvrđeni novi nacrti zakona o medijima, javnom medijskom servisu Crne Gore i audiovizuelnim medijskim uslugama, a da su ključne izmjene u tekstovima usklađene sa svim preporukama međunarodnih partnera. 

„Kao što sam i na početku mandata rekla, zalagaću se da se set medijskih zakona, što prije nađe u Skupštini i u konačnom bude usvojen. Imamo usvojenu Medijsku strategiju sa 104 mjere i to će predstavljati zaokruženu osnovu za stabilan medijski prostor“, navela je Vujović. 

Poručila je da je njena intencija kao ministarke kulture i medija da doprinese stvaranju boljeg ambijenta u medijskom prostoru. 

Vujović je naglasila da su Ministarstvo kulture i medija i Vlada Crne Gore posvećeni unapređenju njihovog rada.

Ambasadorka SAD u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke kazala je da treba jačati institucionalnost lokalnih javnih emitera.

„Projekat Media centra je važan jer omogućava rad lokalnim javnim emiterima. Zahvalna sam svim predstavnicima emitera koji su došli iz raznih krajeva Crne Gore da vode dijalog o svemu ovome. Građani Crne Gore treba da budu svjesni vaše posvećenosti da ih informišete“, rekla je Rajzing Rejnke.

Naglasila je da su informacije i znanje “moćni alati”.

“Vaše organizacije moraju imati jaku finansijsku snagu i održivost. Podstičem vas da težite ka nezavisnosti. Naš cilj je da unaprijedimo i stavimo u prvi plan činjenično izvještavanje”, kazala je ambasadorka SAD.

Predstavljajući projekat Media centra, predsjednik Goran Đurović je na prvom panelu predstavio projekat organizacije na čijem je čelu.

„Naša želja je bila da se učini korak naprijed ka institucionalnom jačanju lokalnih emitera kako bi postali odgovorni prema građanima. Projektom je bilo obuhvaćeno deset emitera iz Nikšića, Bara, Berana, Danilovgrada, Rožaja, Tivta, a RTV Herceg Novi iskazala je interesovanje da se priključi, pa smo imali 11 emitera u samom projektu. Ukupno je deset emitera prihvatilo je sve akte, sem Radio Danilovgrada koji nije bio u mogućnosti. Ključni nalazi su da su je većina priloga u informativnim emisijama urađeno profesionalno, što je veoma dobro. Prepoznali smo i da lokalni emiteri podliježu spoljašnjim faktorima. Na primjer RTCG ima povjerenje od 25 odsto građana, a neki lokalni emiteri oko 70 posto“, kazao je Đurović.

Naglasio je da preko sajta Media centra građani mogu dostaviti prigovore o svim elektronskim medijima, uključujući i lokalne emitere.

Media centar je, povodom završetka projekta, izdao publikaciju pod nazivom “Analiza informativnih sadržaja i povjerenja u lokalne javne emitere u Crnoj Gori”, u kojoj su, između ostalog, sveobuhvatno i vrlo detaljno predočeni rezultati istraživanja koja se odnose na rad i učinkovitost lokalnih servisa iz vizure građana.

Jedan od rezultata analize sadržaja lokalnih radio stanica ukazuje da oni “pretežno informišu slušaoce o relevantnim temama od javnog značaja na lokalnom nivou, koje ne nalaze prostor u nacionalnim medijima. Tako su u izvještavanju Radio Bara svi prilozi bazirani na lokalno relevantnim temama, a značajno učešće lokalnih tema vidljivo je u sadržaju Radio Tivta (93%), Radio Kotora (89%) i TV Budve (84%), dok je učešće lokalnih tema u izvještavanju TV Pljevalja i TV Berana po 68%. Takođe, čak i kada ovi mediji izvještavaju o temi nacionalne relevantnosti, taj sadržaj je suštinski važan za građane u lokalnoj zajednici (npr. socijalna pitanja, obrazovanje, energetika, kultura).

U zaključku pregleda analize ovih medija, navodi se da su “novinari Radio Bara uzimali u obzir različite društvene aktere prilikom izvještavanja – najzastupljenija su različita udruženja građana (19%), zatim predstavnici javno-komunalnih službi (13%), dok je učešće predstavnika politike na svim nivoima 27 posto. Vrijednosni kontekst u ovom mediju, uglavnom je bio usmjeren ka temama, dok su akteri prikazani pretežno u neutralnom maniru. Ipak, u 30 pojavljivanja aktera, vrijednosni kontekst je afirmativan”.

Vjera Banićević iz Skupštine Unije lokalnih javnih emitera istakla je da su oni nezamjenjivi “vox populi”.

„Taj glas se sa sigurnošću mora čuti. U radu lokalnih emitera nikada nije iznevjereno pravo javnosti da zna. Za mnoge je on jedini način informisanja. Svakodnevno biti prisutan, izvještavati o događajima na objektivan način, odgovorno, profesionalno, uravnoteženo, tačno, tragati za odgovorom na zadatu temu, istraživati i prikazivati život iz ugla neutralnog svjedoka, pritom ne birajući i ne zastupajući samo jednu stranu, znači da smo obuhvatli perspektivu koja služi zajednici i opštem javnom interesu i napretku“, istakla je Banićvić i ustvrdila da je „u tom duhu gradskog i građanskog koncepta uloga emitera“.

Ukazala je i da „istinski nezavisni mogu biti isključivo oni koji su ekonomski nezavisni“.

„Ponekad je teško izboriti se sa političkim pritiscima koji opterećuju naš rad, a uprkos tome sačuvati interes javnosti, ne zato što nam nedostaje hrabrosti da teret javnosti odgovorno nosimo, ne zato što nam povremeni pritisci političkih centara moći ometaju, osporavaju, usporavaju ili otežavaju rad, i ne zato što nismo spremni da odgovorimo na izazov ovakve ili onakve društveno-političke stvarnosti, već zato što nam nisu obezbijeđeni elementarni finansijski uslovi rada za nesmetano i nezavisno funkcionisanje“, podcrtala je Banićević.

Direktor RTV Nikšić Nikola Marković kazao je da se „kroz jednogodišnji projekat Media centra došlo do zajedničkog zaključka da zakonodavni, iz kojeg proističu finansijski okviri, tište lokalne javne emitere”.

„Važno je da osnivači lokalnih javnih emitera shvate njihov značaj. Jako je bitno da imamo finansijski stabilne i profesionalne javne emitere“, poručio je Marković, uz sugestiju da treba da pravimo zakonska rješenja koja će lokalne emitere približiti građanima.

Direktor Direktorata za medije, Neđeljko Rudović je naglasio da je „za zdravlje svakog društva od esencijalne važnosti da zna da ako je nešto objavljeno da je to istina, a ako nije, da je vjerovatno riječ o manipulaciji“.

„Suština je da Crna Gora ima kredibilne medije koji poštuju Kodeks novinara, a da bi ih imala i ubuduće, oni moraju da budu održivi, slobodni i profesionalni. Ušli smo u proces reforme medijskog zakonodavstva i lokalni javni mediji su dio tog ‘paketa’“, istakao je Rudović.

Direktorica Agencije za elektronske medije, Sunčica Bakić je kategorični podržavalac i zagovornik značaja uloge lokalnih javnih emitera u ovdašnjem medijskom sistemu.

„Apsolutno ih smatram našim velikim kapacitetom i nečim o čemu moramo veoma da vodimo računa. Istovremeno, jedan sam od najvežih kritičara njihovog rada zato što moraju ispunjavati svoju ulogu da bi doprinosili pluralizmu i zavrijedili postojanje. A da bi sistem funkcionisao, mora postojati stabilan finansijski okvir“, poručila je Bakić.

Predsjednik Skupštine Media centra Dragoljub Duško Vuković je, elaborirajući zaključke skupa kazao da „nedvosmisleno, lokalni javni emiteri imaju veoma bažnu ulogu u pravovremenom, objektivnom, tačnom i uravnoteženom informisanju javnosti, kao i obezbjeđivanju prostora za razgovor ili debatu o pitanjima koja interesuju lokalnu zajednicu.

„Da bi ova uloga kvalitetno mogla da bude odigrana, lokalni javni emiteri moraju da budu materijalno obezbijeđeni, ali i osigurana njihova profesionalna nezavisnost, što je dužnost njihovih osnivača. Potrebno je, uz to, obezbijediti i neku vrstu kontrolnih mehanizama, kako bi ta uloga mogla da bude realizovana. Dužnost je to osnivača, ali, na neki način, i menadžmenta i uredničkih timova. Zakonodavni okvir treba poboljšati u korist snaženja lokalnih javnih emitera, valjalo bi raditi i na njihovom umrežavanju, a i država treba da stimuliše proizvodnju kvalitetnih sadržaja“, iznio je zaključke današnje konferencije u Podgorici, Duško Vuković.

The post Osnaženje lokalnih emitera javni interes i imperativ zdravog društva first appeared on BARinfo.

Imajući u vidu uticaj medija na formiranje javnog mnjenja, usmjeravanje i kontrolu društvenih tokova, njihova odgovornost i dužnost su izuzetno velike, a na braniku odbrane profesionalizma su lokalni i nacionalni javni emiteri, potrebniji društvu više nego ikad, jedan je od zaključaka tematske debate, kojoj su prisustvovali i učestvovali u raspravi, direktorka LJE „ Radio Bar“ Vesna Šoškić i glavni i odgovorni urednik Milan Vujović.

„Mediji i novinari imaju izuzetno važnu ulogu u prepoznavanju štetnih, manipulativnih i neetičkih metoda verbalnih obračuna u komunikativnom procesu, jer su oni korektivni faktor društva, neposredni učesnici i sudionici svih procesa. Zato glas medija i novinara mora da se čuje, uvažava i vrednuje“, kazala je direktorka Radio Kotora Vjera Banićević, koja je naglasila da živimo u informacionom društvu, ali da „u trci za informacijama ne bi smjeli da izgubimo trku za kvalitetom informisanja“.

Direktorka Agencije za elektronske medije, Sunčica Bakić, naglasila je da nova zakonska regulativa neće donijeti značajne, progresivne novine, ukoliko izostane dobronamjernost, profesionalan i pošten odnos novinara prema javnosti.

„Mi od medija očekujemo odgovorno ponašanje, a nisam sigurna da se mi odgovorno ponašamo prema njima. Agencija za elektronske medije se bori da očuva lokalne javne emitere, jer su nam danas oni potrebniji više nego ikad. Tek kada lokalni emiteri ne budu morali da se bore i razmišljaju o finansijskoj održivosti, tek tada se može govoriti o novinarstvu i odgovornosti. Potrebno je da lokalni javni emiteri, zajedno sa nacionalnim, postanu reper kako treba da se radi i da društvena odgovornost počne upravo od njih“, naglasila je Bakić.

Generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture, Neđeljko Rudović je, pozdravljajući organizaciju CIM Foruma i Radio Kotora, koji su okupili važna medijska imena iz regiona, kazao da je Crna Gora specifična u odnosu na zemlje u okruženju, jer kod nas najvažniji mediji, kojima se vjeruje, nisu tabloidni. To je, kako je istakao, naša vrijednost i ozbiljan kapital.

„Uz sve mane naših tradicionalnih medija, koji su prema anketama najčitaniji i najgledaniji, ne banalizuju novinarstvo i ne podliježu uticajima, svakodnevno imamo primjere nekih drugih koji krše novinarski kodeks. Mislim na brojne medije, prvenstveno instant portale, koji su prepoznati kao adrese sa kojih se šire dezinformacije i govor mržnje, a dalje se multiplikuju prema društvenim mrežama. Novinarstvo podrazumijeva vještinu i savjest. Ne postoji novinarska, samo ljudska savjest. Bavljenje novinarstvom bez savjesti ne znači ništa. Na urednicima i novinarskim veteranima je ogromna odgovornost“, podvukao je Rudović, koji je objasnio da novi medijski zakoni, koji bi trebalo brzo da se nađu u skupštinskoj proceduri, donose novine u smislu doprinosa većoj finansijskoj i uredničkoj nezavisnosti medija.

On je najavio znatno više iznose iz budžeta jedinica lokalne uprave za finansiranje programskih sadržaja u svim lokalnim javnim emiterima na osnovu skale i fiksnih procenata, po analogiji sa nacionalnim javnim emiterom, jer, kako je naglasio „lokalni javni emiteri su u svojim sredinama isto što i nacionalni emiter na širem planu, i imaju isti značaj“. Novi Zakon je predvidio i znatno strože uslove za izbor članova Savjeta, odnosno upravljačkih tijela lokalnih javnih emitera. Zakonom će biti propisano ko će biti ovlašćeni predlagači (i to se neće moći definisati Osnivačkim aktom). Lica koja pretenduju da budu članovi Savjeta moraju biti afirmisani u oblasti medija i djelatnosti ovlašćenog predlagača, i imati najmanje deset godina radnog iskustva.

„Dakle, u savjetima više neće moći da budu oni koji to ne zaslužuju, već isključivo lica koja imaju značaj i ‘ime’“, istakao je Rudović. Novina u medijskoj strategiji i novim zakonima, biće i samoregulatorna tijela i Mreža za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i onlajn nasilja, što će ojačati odgovornost i dužnost medija.

Direktor RTV Nikšić, Nikola Marković smatra da su lokalni javni emiteri, primjer profesionalnog izvještavanja.

„Zajedno sa nacionalnom RTV, mi bi trebalo da budemo prva linija i stub odbrane od govora mržnje. Pritom, ne možemo da radimo parcijalno, već organizovano i zajednički. Država ima odgovornost da nam u tome pomogne. Dobro je da na čelnim mjestima u institucijama dolaze stručni ljudi sa kojima, konačno, možemo da razgovaramo. Nisam pristalica represije i zabrane kada je riječ o medijima. Moramo da nađemo rješenje da javno prokažemo medije koji šire govor mržnje i dezinformacije. Više od decenije se borim za jedinstveno samoregulaciono tijelo. Sljedeći korak je obnavljanje rada Udruženja lokalnih javnih emitera (18 medija). To je snaga sa ogromnim uticajem“, poručio je Marković.

Direktorka LJE „Radio Bar“, Vesna Šoškić je navela da su ovakve debate nužno potrebne i važne, posebno imajući u vidu društveno – političku scenu u našoj zemlji.

„ Lokalni javni emiteri su nezaobilazan i značajan faktor javnog informisanja, suočeni sa složenom problematikom finansiranja, nedostajućeg kadra, borbe za slobodno i objektivno informisanje. Odgovornosti i dužnosti novinara recipročni su značaju i uticaju koji imaju oni i mediji za koje rade, a ta uloga značajno je veća u nestabilnim vremenima, kakvim dugo svjedočimo. Imamo medije koji šalju civilizovane, pomiriteljske i edukativne poruke i one koji svojim radom dodatno destabilizuju društvo i dovode ga do ivice konflikta“, kazala je Šoškić, koja je istakla da novinari – „liječnici društva“, uz elementarnu pismenost i obrazovanje, moraju poštovati zakone, novinarski i etički kodeks. Zato je veoma važno, potencirala je, kakva je uređivačka struktura u medijima, ali i djelovanje sveukupne medijske zajednice i strukovnih udruženja.

Na panelu su govorili i predstavnici  RTV Budva, RTV Herceg Novi, Radija Tivat, Kotor i Cetinje.   

The post VIDEO: Velika snaga i odgovornost medija u društvenim tokovima first appeared on BARinfo.