Za smjenu Leposavića glasala su 43 poslanika, 27 je bilo protiv, a deset poslanika uzdržano.

Nakon takve odluke Skupštine, Demokratski front (DF) najavio je bojkot parlamenta.

„Pozivam sve koji su 30. avgusta dobili glasove građana da se oslobodimo Demokratske partije socijalista i da sa njima ne gradimo dalje Crnu Goru, da se u najkraćem roku skupimo i donesemo odluku šta ćemo dalje. Do tada mi nećemo ulaziti više u plenum“, kazao je poslanik DF-a Slaven Radunović.

Krivokapić je ranije, tokom rasprave u parlamentu, rekao da Leposavić prilikom spornog izlaganja o događajima u Srebrenici nije iskazao potreban nivo odgovornosti koju nosi ta funkcija.

On je kazao da je predlaganjem razrješenja “preuzeo rizik da još jednom bude označen kao neprijatelj i izdajnik, samo zbog pravde i istine koju svjedoči”.

„U interesu zacrtanih ciljeva, potpisanih sporazuma i kvaliteta i efikasnosti rada, uradio sam šta sam morao, što je trebalo i što sam jedino mogao da učinim. Prije ili kasnije građani će saznati pravu istinu“, poručio je ranije Krivokapić.

Leposavić je tokom rasprave rekao je da je u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava bio suočen sa teškim pitanjima, ali da je odlučio da odgovara samo pravedno.

„Cijenu koju plaćam, plaćam ja, a Vlada će opstati“, poručio je Leposavić.

The post Skupština razriješila dužnosti Leposavića first appeared on BARinfo.

-Obraćam vam se povodom Predloga za razrješenje sa funkcije ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava koji je Predsjednik Vlade uputio Skupštini Crne Gore 06. aprila 2021. godine.

U najavi ove odluke, kao i u njenom obrazloženju, nalazi se samo jedna tačna tvrdnja, a to je da je predsjednik Vlade svim članovima pružio slobodu u radu. Iskreno sam uvažavao taj stav kao posebnu demokratsku vrijednost i prema njemu se odnosio sa punom moralnom i profesionalnom odgovornošću, postupajući u korist Vlade i građana koji su je preko svojih poslanika izabrali.

Neprijatno sam iznenađen sada iznijetom tvrdnjom da je moje javno djelovanje navodno „od početka u velikoj mjeri odstupalo od zvaničnih stavova Vlade i Sporazuma koji su 8. septembra 2020. godine potpisali lideri koalicija parlamentarne većine“. Jedna od obaveza preuzetih ovim Sporazumom glasi na „odgovorno sprovođenje svih međunarodnih obaveza“. Ovo podrazumijeva i obavezu svih članova Vlade Crne Gore da ne zaborave da nas nisu izabrali strani saveznici, već građani posredstvom svojih poslanika.

Jasno sam kazao da ne negiram niti relativizujem presuđeni zločin genocida u Srebrenici i da na to nemam pravo. Poslaničko pitanje je glasilo da li bih ja priznao zločin genocida. To pitanje je dio uobičajene, monstruozne politike DPS-a kojom se izaziva razdor i međusobno zavađanje. Bio sam svjestan da ovo poslaničko pitanje nije bilo postavljeno iz dobre namjere niti da bi doprinijelo poštovanju međunarodnih obaveza i ozdravljenju društva. Postavljeno je da bi se surovo manipulisalo tragičnim osjećanjima svih građana koji imaju istu nacionalnu pripadnost kao i ja. Ovo pitanje se uvijek postavlja samo ministrima i javnim funkcionerima koji su Srbi, zato što oni koji ga postavljaju posebno računaju na činjenicu da su nebrojene žrtve srpskog naroda ostale bez satisfakcije i zadovoljenja pravde. Upravo ovaj osjećaj nepravde konstantno izaziva sukobe na svim nivoima društva i sprječava istinsko pomirenje. Znajući to, smatrao sam da je nemoralno i nestručno da na ovo pitanje odgovorim neodređeno. Odgovor na ovo pitanje sam dao i kao čovjek i kao član Vlade.

Na isti način sam izrekao i svoj stav o Haškom tribunalu. Uvažavam obaveznost odluka tog suda, ali zadržavam pravo da iznesem kritički stav o njegovom radu, kao što se to uobičajeno čini u javnom govoru u svim evropskim i civilizovanim zemljama. Iznošenjem kritičkog stava, ne namjeravam da poništim važnost odluka ovog suda. Moja namjera je da osvijestim javni dijalog kako bi se prepoznala i uvažila patnja ostalih žrtava građanskog rata, a sa ciljem da se, konačno, sa tranzicione pravde pređe na istinsko pomirenje. Smatram da razlog zbog kojeg sam izrekao kritiku o radu Haškog suda ne zaslužuje da bude prećutan niti da sam tom kritikom ugrozio ugled zemlje.

Iznio sam jasan stav i stručno utemeljen komentar o onome što su drugi spremni da napuste i pri najmanjoj prijetnji ostavljajući društvu da se vječito nosi sa manipulacijama, nametanjem krivice i neprijateljstvom. Zato nemam pravo da podnesem ostavku, iako sam uvijek spreman, kao što sam to već učinio, da se izvinim svakome koga su moje riječi povrijedile.

Uostalom, neposredno nakog sjednice Skupštine, dobio sam čestitke za iskren, umjeren i stručan odgovor na zlonamjerno poslaničko pitanje. Ove čestitke sam dobio od članova Vlade, ali i od članova sve tri koalicije parlamentarne većine. Nakon toga, kada se zahuktala medijska hajka protiv mene, moje kolege i prijatelji su utihnuli i počeli da mijenjaju stavove, jedan po jedan. Ne osuđujem ih, jer sam najbolje svjedočim koliko je medijski pritisak težak. Nadam se, međutim, da će i oni razumijeti mene što neću i ne mogu da dam ostavku u divljem galopu mijenjanja stavova i situacionog morala.

Stoga, ocjena predsjednika Vlade da „ministar igra na pitanju koje se dopada određenom dijelu javnosti“ nije tačna, a nije ni primjerena. Ministar ne igra, već je založio svoje ime,  profesionalni ugled, pa i sam život za ono u šta vjeruje i što shvata da je njegova dužnost kao javnog funkcionera. Suprostavio sam se DPS zlu istinom, želeći da se prekine njihova manipulacija.

Ostali razlozi za moje naglo razrješenje se odnose na moj komentar o zakonu o amnestiji i na moj rad na tužilačkim zakonima. Po riječima predsjednika Vlade, „oni su mi progledali kroz prste“. Budući da nisam učinio ništa nezakonito, nema potrebe da mi bilo ko gleda kroz prste. Naime, prokomentarisao sam postupak suđenja za slučaj „državni udar“ u skladu sa evropskim standardima o nezavisnosti sudstva. Ovo je potvrđeno i odbacivanjem krivične prijave koja je ovim povodom podnijeta protiv mene, iako ne bih promijenio stav o spornom sudskom postupku ni u slučaju da je tužilaštvo odlučilo drugačije.

Optužen sam i za to da sam „doveo do svađe sa međunarodnom zajednicom“ svojim radom na tužilačkim zakonima. Šefovi poslaničkih klubova pozvali su me kasno u noć, bez prethodne najave, da me upoznaju za predlogom izmjena tužilačkih zakona. Rekao sam im što i predsjedniku Vlade iste te noći – da je njihova ideja dobra, ali da je rok za usvajanje suviše kratak i da vlada tek treba da pripremi mišljenje. Nakon međusobnih konsultacija, šefovi poslaničkih klubova su se saglasali da prolongiraju rok za usvajanje ovih zakona. Od tada, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je intenzivno radilo na predlogu „amandmana“ i sprovođenju zahtjevnih konsultacija sa Venecijanskom komisijom, kako bi se postiglo rješenje kojim će svi biti zadovoljni. Predstavnici međunarodne zajednice koji su učestvovali u ovom poslu su mi na tome posebno zahvalili. Upravo su predlozi koje je Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava usaglasilo sa Venecijanskom komisijom, juče proglašeni od strane potpredsjednika Vlade prihvatljivim rješenjem.

Razlozi koji su navedeni za moje razrješenje ignorišu rezultate koje je postiglo Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava. Prethodno sam, sa svojim najbližim saradnicima, uložio nadljudske napore da se sprovedu intenzivne konsultacije sa vjerskim zajednicima i poslaničkim klubovima, kako bi se, na zahtjev građana, u najkraćem roku usvojio Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kao i da isti bude uredno i bez opstrukcija objavljen u Službenom listu, jer je samo tako mogao da stupi na snagu. Na isti način sam pristupio obavezi pripreme Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Iako je nacrt tog Ugovora bio pripremljen mnogo ranije, on nije bio u potpunosti usaglašen. Predsjednik Vlade je bio upoznat sa činjenicom da je postojala opasnost da taj Ugovor ne bude sklopljen u skorije vrijeme, imajući u vidu brojne političke faktore, moguće zloupotrebe i činjenicu da spor oko čak i jedne jedine riječi može da spriječi zaključenje takvog sporazuma.

Posao usaglašavanja teksta sporazuma sam uspješno obavio, čime je predsjedniku Vlade omogućeno da zaključi Temeljni ugovor sa drugom stranom kad god to ugovorne strane požele – bez bojazni da taj sporazum, kao i novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti, ikada može biti pravno osporen.

Predsjednik Vlade je učinio presedan i javno predložio da ministar pravde, ljudskih i manjinskih direktno učestvuje u pripremi zakona koji su inače u isključivoj nadležnosti drugih resora, kao što je zakon o porijeklu imovine u nadležnosti Ministarstva finansija, a zakon o državljanstvu u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. To sugeriše da moj rad u zakonodavnim stvarima nije bio baš tako nezadovoljavajući.

Zahvalan sam na prilici koju sam dobio 4. decembra 2020. godine da u svojstvu ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava služim građanima i predvodim reforme u cilju uspostavljanja vladavine prava i eliminisanja sistema korupcije i kriminala koji je vladao 30 godina. Nastaviću da vršim tu dužnost dokle god mi Skupština Crne Gore daje to povjerenje, navodi se u saopštenju ministra Leposavića.

The post Ministar Leposavić: Nastaviću da vršim dužnost dok mi Skupština Crne Gore daje to povjerenje first appeared on BARinfo.

Nakon poziva upućenog putem društvenih mreža, oko stotinu građana, prema tvrdnji policije, okupilo se večeras u 18:30 na glavnom gradskom trgu.

„U 18 sati i 50 minuta izašli su na kolovoznu površinu i na 15 minuta blokirali raskrsnicu ulica Jovana Tomaševića i Vladimira Rolovića. Policijski službenici Centra bezbjednosti Bar su u tom intervalu saobraćaj usmjeravali na alternativne ulice. Sa događajem je upoznat državni tužilac u Baru, koji se izjasnio da ne postoje elementi krivičnog djela“, saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz policije.

Događaj je protekao bez incidenata.

The post I večeras iskazana podrška ministru Leposaviću first appeared on BARinfo.

Učesnici skupa su potom prošli Ulicom Jovana Tomaševića i blokirali kružni tok na mostu rijeke Željeznice.

“Protest se za sada odvija bez incidenata, iako je atmosfera prilično ‘zategnuta“. Saobraćaj u tom dijelu grada preusmjeravamo kroz naselje Ilino“, saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz policije.

Podsjetimo, premijer Zdravko Krivokapić je zatražio ostavku ministra i uputio prijedlog o razrješenju Leposavića zbog njegovog stava o genocidu u Srebrenici.

Vladimir Leposavić je 26. marta tokom sjednice crnogorskog parlamenta izjavio da je spreman da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid „kad se to i nedvosmisleno utvrdi“.

Učesnici su se razišli oko 19 sati. Nije bilo incidenata.

The post Protest zbog najavljene smjene ministra Leposavića first appeared on BARinfo.

Predsjednik Krivokapić ukazao je na tradicionalno prisustvo katoličke crkve na ovim prostorima, “iz kojih proizlazi neraskidiva veza Crne Gore i Svete stolice kojoj poseban doprinos daje Barska nadbiskupija”. Podsjetio da je “Crna Gora prva pravoslavna država koja je prije 135 godina, za vrijeme kralja Nikole, potpisala Konkordat sa Svetom stolicom koji predstavlja mjeru dobrih odnosa”, kaže se u saopštenju iz kabineta premijera Krivokapića.

Apostolski nuncije Pecuto iskazao je uvjerenje da je, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, dobar trenutak za što je moguće skorije formiranje nove Mješovite komisije za implementaciju Temeljnog ugovora između Crne Gore i Svete stolice. Posebno je naglasio implementaciju člana 12 Temeljnog ugovora, koji predviđa restituciju ili naknadu štete imovine koja je oduzeta Katoličkoj crkvi.

Premijer Krivokapić iskazao je spremnost Vlade da za novu Mješovitu komisiju budu kandidovani stručnjaci sa visokim kompetencijama. Predložio da član Komisije bude ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava, dr Vladimir Leposavić, “u cilju što bolje i efikasnije implementacije Temeljnog ugovora u obostranom interesu”. Ocijenio da je “obaveza Crne Gore da vodi računa o pripadnicima katoličke vjeroispovjesti, bez obzira na njihovu procentualnu zastupljenost u Crnoj Gori, te da je obostrana volja za saradnju garant uspjeha”.

Ministar Leposavić je podsjetio da je Mješovita komisija formirana značajno prije usvajanja Zakona o slobodi vejeroispovijesti iz 2019. godine, te da je ovo tijelo za praćenje primjene Temeljnog ugovora imalo dovoljno vremena da započne rad, ali, da je očigledno izostala odlučnost prethodne vlasti da to učini.  On je ukazao da će sa crnogorske strane Vlada podići nivo predstavnika u Mješovitoj komisiji, te da će u tom smislu biti podignuta efikasnost njenog rada.

Nadbiskup barski, monsinjor Rok Đonlešaj, izrazio je zadovoljstvo zbog odlučnosti Vlade da doprinese punoj kompetentnosti Mješovite komisije, te naveo i konkretne slučajeve u kojima je zbog suštinski birokratizovanog odnosa prema Temeljnom ugovoru, studentima katoličke vjeroispovjesti do sada često  bilo osporavano pravo da neradno proslave Božićne blagdane.

“Sastanak je protekao u prijatnoj i prijateljskoj atmosferi, sa obostrano iskazanim punim uvažavanjem i zadovoljstvom što su i Vlada Crne Gore i Sveta stolica spremne da implementiraju Temeljni ugovor u njegovom punom kapacitetu. Učesnici današnjeg dijaloga su u optimističkoj atmosferi okončali sastanak, jer je prepoznata spremnost sa obje strane da se što prije krene u obrazovanje Komisije, koja će predstavljati garant i sigurnost da će sve  dogovoreno i potpisano biti i ispunjeno, a u znaku ljubavi i solidarnosti koje su misija Katoličke crkve, ali i temeljne vrijednosti modernog društva na kojima treba da egzistira i Crna Gora”, ističe se u saopštenju iz kabineta premijera Krivokapića.

The post Premijer, ministar pravde, papski nuncij i nadbiskup barski o Temeljnom ugovoru Crne Gore i Svete stolice first appeared on BARinfo.

“Blagosloveni narode Crne Gore, danas saopštavam konačna imena sastava nove vlade. Ustavna obaveza mandatara je da sastavlja Vladu. Vlada treba da bude ekspertska”, rekao je on.

On je pojasnio da se, zbog racionalizacije, opredijelio da potpredsjednik Vlade bude Dritan Abazović koji je predvodio koaliciju “Crno na bijelo”.

“Vlada želi da istinski sprovode reforme. Svako ko je kompetentan biće rado viđen u novoj vladi. Ovo je vlada koja nije starovala, a najviše je kritikovana. Više su se bavili jmenima nego vizijom buduće Crne Gore. Naša vizija je boljitak i prosperitet svakog građanina Crne Gore. Nikog u Crnoj Gori nećemo da dijelimo. Sve podjele predstavljaju mjeru vladavine prethodne vlasti po principu zavadi pa vladaj. Mi zatičemo negativno stanje. Kao vlada imamo jedan orjentir, a to je rezultat”, rekao je on.

Objašnjavajući zašto se odlučio da umjesto Baranina Gorana Đurovića za ministarku odbrane postavi Oliveru Injac, Krivokapić je kazao da je ona ekspert na polju sektora bezbjednosti.

“Renomirano ime je Goran Đurović koji je dobrotvor, uspješan, veliki strateg. Olivera Injac je profesor bezbjednosti i vanredni profesor na Univerzitetu Donja Gorica UDG. Završila je seminare za evropske integracjje, učestvovala u izradi strategija u oblasti odbrane. Govori dva jezika i to je mjera koju treba da iskažemo kao mjeru odnosa prema evropskim integracijama. Ona je prepoznata i u Briselu. Dugogodišnje je povezana sa Univerzitetom u Ljubljani. Struka mora biti uvažena. Ona mora da dominira. Ovo je ekspertska vlada okrenuta ka građanima”, poručio je mandatar.

The post Leposavić kandidat za ministra pravde i manjinskih prava, Olivera Injac za ministra odbrane first appeared on BARinfo.

Đurović je diplomirani ekonomista, izvršni direktor kompanije “Cerovo”, koja je prepoznatljiva u Bari i u Crnoj Gori kao društveno odgovorna firma. Višestruki je dobitnik nagrade za filantropiju “Iskra”, a 2018. je proglašen za preduzetnika godine, odlukom Asocijacije menadžera Crne Gore.

Dr Leposavić je diplomirani pravnik, trostruki dobitnik nagrade Univerziteta u Beogradu za stručne radove iz oblasti pravnih i ekonomskih nauka. Specijalizirao je na Pravnom fakultetu u Vašingtonu, a doktorirao 2016. godine u Beogradu. Dobitnik je prestižne Fulbrajtove nagrade za ostvarene izvanredne akademske i profesionalne rezultate.

The post Goran Đurović i Vladimir Leposavić među predloženima za ministre u novoj Vladi first appeared on BARinfo.