Panel je, u ime organizatora, otvorio Vladimir Nikaljević, naglašavajući da je misija STEGE da kroz otvoreni dijalog i razmjenu mišljenja doprinese stvaranju Crne Gore kao sekularne, građanske i evropske države.

“Prosperitet je moguć samo kada država i društvo istovremeno jačaju, održavajući ravnotežu. Ako jedna strana prevagne, društvo klizi u autoritarnost ili haos. Crna Gora mora pronaći svoj uski koridor – put ka stabilnosti, slobodi i demokratiji. To podrazumijeva široko građansko učešće kroz djelovanje pojedinaca, udruženja, lokalnih inicijativa i neformalnih pokreta koji će vršiti pritisak za reforme i odgovornost vlasti”, istakao je Nikaljević, dodajući da STEGA želi da podstakne građane da aktivno učestvuju u kreiranju javnih politika i vraćanju institucija u puni kapacitet.

Vladimir Nikaljević

Prvi panelista bio je general u penziji Špiro Niković, koji je govorio na temu “Crna Gora između antifašizma i radikalnog istorijskog revizionizma”. Niković je naglasio da se Crna Gora, pet godina nakon 30. avgusta 2020, nalazi “tamo gdje je bila prije stotinu godina, po svim pitanjima”.

Špiro Niković

“U tom stanju vjerovatno ćemo još mnogo godina voditi borbu koja je neprestana, ali je u skladu sa hiljadugodišnjom tradicijom našeg naroda, sa našom slobodom, državnošću i vječnošću”, poručio je Niković, podsjećajući na period iz 1919. godine, kada su, prema njegovim riječima “naši preci bili žrtve sistema koji je srpska vlada, kao dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, autonomno sprovodila u Crnoj Gori i nad Crnom Gorom”.
Govoreći o ideološkom karakteru fašizma kao radikalnog nacionalizma, Niković je istakao da takvi pokreti ističu moć diktatora. Povezujući tadašnje i sadašnje društveno-političke okolnosti, ukazao je na sličnosti događaja i ličnosti koje, kako kaže, “do tančina kopiraju ono čime teže diktatori u zemljama u kojima batinaju mlade generacije”.

Niković je upozorio na rastući uticaj radikalnih ideologija i naglasio potrebu očuvanja vrijednosti na kojima počiva crnogorski identitet.

Profesor dr Branislav Radulović govorio je na temu “Sistem antisistema i etnofederalizacija umjesto sistema vladavine prava”.

Branislav Radulović

“Treći put u svojoj istoriji Crna Gora živi kleronacionalističku kontrarevoluciju. Bilo da je ona 1918. izvedena na bajonetima, 1988. kroz AB revoluciju ili sada pod populističkim sloganom ‘Ne damo svetinje’, pokazala je dvije istorijske konstante”, naglasio je Radulović. Prva konstanta, kaže on, jeste da je Crna Gora uvijek na udaru velikosrpskog hegemonog imperijalnog projekta. Druga je, međutim, unutrašnja slabost – nedostatak demokratskog kapaciteta za tranziciju vlasti.  

“Bez obzira na to da li govorimo o dinastiji Petrović, socijalističkoj vlasti ili ovoj posljednjoj strukturi, svi su bili zreli za pad. Međutim, vlast nikada nije smijenjena liberalno-demokratskim snagama, već ‘udarom zdesna’, a u sve tri situacije pobijedili su populizam, nacionalizam i velikosrpska državna hegemonija. Rezultat je uvijek bio isti – ekonomsko propadanje, unutrašnji građanski sukobi i gubljenje civilizacijskog iskoraka”, rekao je Radulović.
Podsjetio je da je devedesetih iz Bara krenuo pokret emancipacije i izrazio nadu da je i ova tribina “neki novi početak”.

Docentkinja dr Nikoleta Đukanović govorila je o ulozi vjerskih institucija i njihovom uticaju na proces evropeizacije Crne Gore. Prema njenim riječima, jačanje klerikalnih tendencija predstavlja ozbiljan izazov za modernizaciju zemlje i usporava njen evropski put. Đukanović je istakla i problem nedostatka slobodnog građanina.

Nikoleta Đukanović

“Često čujemo da je jedina promjena u posljednjih pet godina to što građani sada imaju slobodu da iskažu svoje mišljenje, da glasaju i mijenjaju vlast. Ima tu istine, mnogi su se ohrabrili da govore ono što misle. Međutim, postoje i situacije u kojima ljudi gube posao zbog izražavanja stava, ili kritike društvenih pojava. Sistem je godinama unazad stvarao poslušnike i podanike, a ne građane koji imaju priliku i mogućnost da mijenjaju stvari”, stav je Đukanović.

O odnosu Crne Gore i Evropske unije govorila je dr Jovana Marović, koja je na pitanje “Crna Gora bliže ili dalje EU?” odgovorila da ne može dati precizan odgovor.

Jovana Marović

“Danas nemamo dovoljno informacija o procesu EU integracija. Ranije smo na sjednicama Vlade imali uvodne djelove posvećene tim pitanjima, sada nagađamo i čekamo izvještaje o sprovođenju programa pristupanja. I Vlada i EU komuniciraju neiskreno. Ne znam da li smo bliže ili dalje, ali znam da ova Vlada nije najiskrenija kada je riječ o članstvu u Uniji”, kazala je Marović, naglašavajući da je nužno razgovarati o ovim temama, bez obzira na to što “nemamo mnogo čime da se pohvalimo”.

Na temu “Ekonomija u rukama populista” govorio je mr Miloš Vuković, ističući da Crna Gora danas živi u državi “u kojoj je populizam postao ekonomska strategija”. Umjesto reformi, kaže Vuković, građani dobijaju lažna obećanja.

“Sjetite se obećanja – ‘paf paf ašov na autoputu’, robne rezerve, 600 eura prosječna penzija, 700 eura minimalna plata, 20.000 stanova na Veljem Brdu, 500 miliona za Pljevlja, milijarda iz Japana… Obećanja se nižu i sve su radikalnija, a stvarnost je potpuno drugačija”, ukazuje Vuković.

On je istakao da se rast plata i penzija finansira iz duga, da su uvedeni novi nameti i povećan PDV, dok su budžeti za zdravstvo i MUP smanjeni.
“Ekonomska politika mora prestati da se vodi kratkoročnim populizmom. Bez strukturnih reformi i restrikcije svih vidova potrošnje nema stabilnog rasta”, zaključio je.

O položaju kulture govorili su mr Ivan Jovović i mr Alek Barović, dok je o medijima govorio novinar Sabrija Vulić.

Jovović je u izlaganju “Kultura u vremenu nekulture” upozorio na otvorenu negaciju crnogorske kulture posljednjih godina, posebno kroz napade na crnogorski jezik i identitet.

mr Ivan Jovović

„Kada u kontinuitetu i agresivno negirate osnovne atribute postojanja jednoj naciji, a da za takva postupanja niko ne odgovara, kao što je slučaj sa ustavnom kategorijom – crnogorskim jezikom, onda je to svojevrsni pokušaj kulturocida koji je bio medijski i politički stimulisan uoči i tokom Popisa stanovništva 2023. godine, kada su pravljene projekcije o drastičnom padu nacionalnih Crnogoraca, što se, ipak, nije dogodilo. U takvim društveno-političkim okolnostima u kojima živimo, sasvim je postalo politički prihvatljivo novoj vlasti, nezavisno od personalnih rješenja, da najviše državne nagrade, poput Trinaestojulske, dodijele onima koji ne svojim djelom (koga inače nemaju), već odnosom prema Crnoj Gori i crnogorskom narodu, naročito tekovinama ’21. maja’ izražavaju iskonsku mržnju nazivajući državu u pežorativnom smislu Montenegro, a sebe samoproglašavaju nasljednicima neke Njegoševe Crne Gore, pri čemu im ne smetaju pozamašne apanaže koje im dodjeljuje upravo taj Montenegro. Jedno je sigurno, da Petar II Petrović Njegoš, ni kao svjetovni ni kao crkveni poglavar, ne bi dozvolio da se u okrilju njegove crkve postavljaju spomenici osvjedočenim ratnim zločincima”, kazao je Jovović dodajući da, uz apsolutno prihvatanje njenog građanskog  uređenja, Crna Gora ne može postojati bez Crnogoraca “ili tamo gdje bi oni bili građani drugog reda”.

Alek Barović je u izlaganju “’Svetom’ protiv svijeta” podsjetio na obećanja od 30. avgusta 2020. – o pomirenju, pravdi i slobodi.

“Čuli smo obećanja, priče o Švajcarskoj i Singapuru. Međutim, nakon pet godina nema ništa od obećanja. Mnogima od nas je bilo jasno da ta priča o slobodi, pomirenju, napretku…  nije moguća, jer se sloboda i pomirenje ne mogu graditi sa kleronacionalističkim snagama koje su suprotnost društvu kakvom težimo”, kazao je Barović.

Vulić je govorio o temi “Mediji u raljama politike”, upozorivši na duboku polarizaciju crnogorskog društva i njene posljedice po medijsku scenu.

“Ta polarizacija se ogleda i u medijskom pejzažu Crne Gore gdje, po mišljenju medijskih eksperata, ne postoji nijedan potpuno nepristrasni medij. Od 2020. do 2025. godine, medijska scena u Crnoj Gori bila je snažno oblikovana političkim turbulencijama, promjenama vlasti i rastućom polarizacijom. Ključni trendovi u tom periodu su bili politička tranzicija i medijska instrumentalizacija. Smjena dugogodišnje vladavine DPS-a dovela je do promjene odnosa prema medijima ali ne nužno do veće slobode. Nove političke strukture često koriste medije kao alat za legitimizaciju vlastitih narativa dok su kritički mediji izloženi pritiscima. Mediji se sve više svrstavaju u političke blokove što je dovelo do gubitka povjerenja javnosti u objektivnost izvještavanja. Prema mišljenju medijskih eksperata, dominira percepcija da su pojedini mediji direktno povezani sa partijama ili interesnim grupama”, navodi Vulić dodajući da zabrinjava činjenica da se glas NVO ne čuje kad je u pitanju nesloboda medija.

Asocijacija STEGA je osnovana 2024. godine potpisivanjem Deklaracije o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru. Serija tribina, među kojima je i ova, ima za cilj otvaranje prostora za dijalog i razmjenu stavova o ključnim društvenim pitanjima.

Panel diskusiju je moderirala Ivana Brajušković.

The post Građani moraju aktivno učestvovati u kreiranju javnih politika – poručeno sa panel diskusije u organizaciji asocijacije STEGA first appeared on BARinfo.

To je poruka sa konferencije „Promjena vlasničkog statusa grobalja”, koju su organizovali Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru STEGA, NVU Komunica NG i Udruženje pravnika Crne Gore.

Član ekonomske redakcije Stege Vladimir Nikaljević kazao je da su se 17. januara obratili premijeru otvorenim pismom Milojku Spajiću povodom predloga izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovini, ali odgovora nije bilo.

„Zato STEGA upozorava crnogorsku javnost da je samo naizgled u pitanju mala izmjena Zakona, a zapravo je u pitanju suštinska promjena, koja donosi velike i nesagledive posljedice. Stoga smo svi dužni da ne dozvolimo da se preko ovog pitanja olako pređe i da ga ne prekriju drugi tekući događaji“, jasan je Nikaljević.

Crnogorci se, kako je poručio, neće odreći i prepustiti nikome svoju istoriju, istorijske ličnosti, materijalne, nematerijalne, kulturne i civilizacijske vrijednosti, a „ponajmanje svoja groblja i grobove svojih najmilijih“.

„Ponovo upozoravamo premijera da Vlada ne bi smjela bez adekvatne i javno objavljene pravne analize ovom brzopoteznom izmjenom Zakona o državnoj imovini da stvori uslove za promjene dosadašnjeg režima vlasništva nad grobljima. Zato STEGA zahtijeva da se iz dalje procedure povuče izmjena Zakona i da se ovo pitanje na adekvatan način stručno razmotri sa svim implikacijama koje nosi“, naglasio je Nikaljević.

Proturanjem, uz Zakon o budžetu koji je uzeo svu pažnju, kako je rekao, zakonskih izmjena u cilju promjene vlasništva nad grobljima, koja su po Ustavu i Zakonu državno vlasništvo, otvara se dodatno niz pitanja.

„Zašto se pokušava promijeniti vlasnički režim grobalja? Očigledno je da se ovim amandmanom otvara put za legalizaciju ranijih nezakonitih upisa. Kako je do sada nezakonito proknjiženo toliko grobalja na Srpsku pravoslavu crkvu, ako su ona u državnom vlasništvu? Ko je odgovoran za sve nezakonite upise“, upitao je Nikaljević.

STEGA će na pitanja dati odgovore, ali prvi pozvani da na njih odgovori je, kako je poručio, predsjednik crnogorske Vlade.

Advokat i član Stege Vlado Vuković pojasnio je da se predlaganjem amandmana mijenja pravni status grobalja, tako da groblja, kao lokalna dobra u opštoj upotrebi, kojim raspolaže opština, postaju druga lokalna dobra od opšteg interesa kojim raspolaže opština.

„Pri tom predloženi termin „groblja u imovini opštine“ otvoreno poručuje da postoje i groblja koja nisu u imovini opštine. To je pravno nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača Nove srpske demokratije. Predloženim rješenjem stvaraju se zakonske pretpostavke da groblja mogu biti u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini, sa očitom namjerom da se ozakone upisi prava svojine grobalja na ime vjerskih organizacija i zajednica“, kazao je Vuković.

Objasnio je da dobra u opštoj upotrebi, a tu po važećem Zakonu o državnoj imovini spadaju i groblja mogu biti samo u državnoj svojini, dok dobra od opšteg interesa, a prema amandmanu taj status u Zakonu treba da dobiju i groblja, mogu da budu i u privatnoj svojini i u svojini vjerskih zajednica i organizacija.

„Ako se ima u vidu činjenica da je Upravi za nekretnine ili u katastru, većina grobalja i crkava u Crnoj Gori nezakonito upisana na Srpsku pravoslavnu crkvu, jasna je intencija predloženog amandmana da se osnaže, legalizuju već urađeni nezakoniti upisi i da ubuduće ista crkva može upisivati i ostala neuknjižena groblja na svoje ime“, kazao je Vuković.

Postavio je pitanje da li je namjera premijera da mijenja državno-pravni status grobalja u Crnoj Gori i dozvoli preimenovanje grobalja i da li namjerava da dozvoli da groblja postanu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica i vjerskih organizacija sa potpunom slobodom odlučivanja.

„STEGA ga i ovom prilikom poziva da razmisli o suštini amandmana i posljedicama izmjene Zakona o državnoj imovini, te djeluje u skladu sa ovlašćenjima predlagača, i povuče predmetnii amandman iz skupštinske procedure. Groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa precima, sa pamćenjem porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom“, naglasio je Vuković.

Pravnik i član nevladinog udruženja Komunica NG, Igor Gojnić, kazao je da je to udruženje definisalo dva talasa protivpravnih upisa srpske crkve gdje prvi talas seže u 1988. godinu kada je kroz popisni katastar upisana većina crkava i grobalja bez pravnog osnova i ijednog rješenja o upisu, kojega ni danas nema.

„Drugi talas masovnih upisa odnosi se na period od 2020. u kojem Uprava za nekretnine Crne Gore dozvoljava crkvi Srbije da, kroz promjenu načina korišćenja imovine, upiše imovinu kao svojinu, ili jednostavnije da postane vlasnik predmetne imovine. Samo u Opštini Bar je u 2022. godini upisano 18 crkava, manastira i grobalja na crkvu Srbije“, istakao je Gojnić. Oba talasa su bila u vremenima kada su se ,,lomile države“ što jasno ukazuje na postojanje plana Spc od kojeg se ne odstupa.

Tim povodom je, kako je rekao, pokrenuta krivična prijava kod Osnovnog tužilaštva u Baru, a o nezakonitim upisima je obaviješten Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore, ali ništa nije preduzeto.

„Komunica NG je predala Ustavnu inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti sa Ustavom i Zakonom u vezi Odluke o sahranjivanju, uređenju i održavanju groblja Opštine Zeta, kojom se uvodi kategorija vjerska groblja. Ustavni sud do danas nema odgovor na podnijetu inicijativu. Dakle svi organi koji treba da čuvaju državu Crnu Goru i rade u njenu korist, svojski se trude da ne rade posao zbog kojeg su formirani“, stav je Gojnića.

Član Udruženja pravnika Crne Gore dr Miloš Vukčević objasnio je da se naizgled tehničkom, ali vrlo ozbiljnom promjenom mijenja režim svojine kada su u pitanju groblja i omogućava da groblja, koja su, po sadašnjem Zakonu, isključivo državna svojina mogu postati i privatna svojina.

„Tremin dobro u opštoj upotrebi izgleda veoma slično terminu dobra od opšteg interesa. Ali, đavo je u detaljima. Ta jedna mala promjena je ključna. Ako groblja iz člana 16 iz dobara u opštoj upotrebi prelaze u druga lokalna dobra od opšteg interesa u članu 17, onda oni mogu iz režima državne svojine postati privatna svojina, crkvena svojina, svojina drugih vjerskih zajednica, a to je nešto što se ne može dozvoliti“, jasan je Vukčević.

Prije svega se, kako je dodao, treba poći od člana 58 Ustava, koji kaže da su prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotebi državna svojina.

„Pozivamo premijera Spajića da se ovakav predlog Zakona sa ovakvim amandmanom povuče iz skupštinske procedure i da se izjasni kakav je njegov stav povodom ovog pravnog pitanja. Dajte da se sa ovim ne igramo i neka premijer i Vlada povuku predlog Zakona, jer je ovaj amandman postao sastavni dio Zakona. Najveća odgovornost je na premijeru Spajiću“, smatra Vukčević.

The post Povući iz dalje procedure izmjene Zakona o državnoj imovini first appeared on BARinfo.