Novim propisom precizirani su dozvoljeni ribolovni alati, među kojima su najviše dvije panule ili povraza sa po tri udice čija širina luka ne smije biti manja od pet milimetara. Ribolovcima je omogućeno i korišćenje do dva štapa za bacanje udica sa maksimalno tri udice po štapu, uz minimalnu širinu luka udice od sedam milimetara.

Za ulov velike ribe dozvoljen je pribor koji čine najviše dva štapa s rolom, pri čemu nosivost te opreme ne smije biti manja od 13,446 kilograma, odnosno 30 libri (!?).

Podvodna puška bez eksplozivnog punjenja i harpun mogu se koristiti pod vodom samo sopstvenom snagom, a uslov je da ribolovac nije mlađi od 18 godina. Upotreba opreme koja omogućava disanje pod vodom strogo je zabranjena prilikom podvodnog ribolova. Tokom ove aktivnosti obavezna je i upotreba signalne bove koja mora biti konopom spojena za tijelo osobe koje obavlja ribolov.

Svi ribolovni alati moraju biti vidno obilježeni brojem dozvole ili QR kodom, dok vrša mora imati narandžastu ili crvenu plutaču kvadratnog oblika zapremine minimum tri kubna decimetra.

Pravilnik uvodi i strogu obavezu da se riba i drugi morski organizmi moraju vidno označiti odmah nakon vađenja iz vode, osim vrsta koje se vraćaju žive u more.

“Označavanje se vrši kod riba odsijecanjem donjeg dijela repnog peraja pod uglom od 15 stepeni, a kod glavonožaca dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju”, navodi se u dokumentu.

Evidencija o cjelokupnom ulovu vodiće se u elektronskom obliku putem informacionih sistema kojima upravlja resorno ministarstvo.

Naknada za izdavanje dnevne dozvole iznosi pet eura, dok dnevna dozvola za podvodni ribolov košta 20 eura. Dnevna dozvola za ribolov na veliku ribu iznosi 30 eura, koliko je potrebno izdvojiti i za višednevnu dozvolu koja važi do 30 dana.

Godišnja dozvola za sportsko-rekreativni ribolov na moru iznosi 50 eura i ovog puta obuhvata i korišćenje podvodne puške.  

“Izuzetno od stava 1 ovog člana, lica mlađa od 14 godina života oslobođena su plaćanja naknade”, dodaje se u pravilniku.

Godišnje i višednevne dozvole omogućavaju upotrebu šireg spektra alata, uključujući vrše, harpune i osti sa svjetiljkom do 400 kandela na plovilu na vesla. Prodaju ovih dozvola obavljaće Nacionalni savez za sportski ribolov na moru, kao i sportsko-ribolovni i ronilački klubovi koji dobiju zvanično ovlašćenje.

Iako je iz Zakona izbačena potpuno nelogična klauzula o ograničavanju broja štapova kojim se obavlja ribolov, u Ministarstvu su našli za shodno da je vrate kroz ovaj Pravilnik. Ako je već ograničena količina ribe koja se može dnevno uloviti (pet kilograma), čemu služi ovo dodatno limitiranje?

Skoro pa je zapanjujuće da se u Pravilniku nosivost ribolovnog pribora miješa sa klasom alata! Oznaka u librama ne pokazuje nosivost štapa ili role, već klasu pribora pogodnu za određenu nosivost strune. Tako da se sa mnogo slabijim priborom, uz korišćenje deblje strune može potpuno legalno zaobići ovog ograničenje.

Posebnu buru u javnosti će izazvati novo poskupljenje dozvola, drugu godinu uzastopno – ovog puta sa 40 na 50 eura! I prije se nije radilo o malom izdatku, pa se ne vidi opravdanost ove odluke. Kako su nam nezvanično rekli iz jednog barskog ribolovnog kluba već i prošlogodišnje poskupljenje uticalo da se osjetno smanji broj prodatih dozvola.

S obzirom da se novim Zakonom uvodi i ribočuvarska služba, na teret klubova, biće zanimljivo kako će sve to biti održivo. Već u toku naredne godine ćemo se uvjeriti da li su ovaj Zakon i Pravilnik doneseni samo da bi se ispoštovala forma zbog pristupanja Evropskoj uniji ili će zbilja donijeti boljitak ribolovcima i moru.

The post Novi Pravilnik o sportskom ribolovu: Na mala vrata vraćeno ograničenje za dva štapa, dozvole ponovo skuplje first appeared on BARinfo.

Zakonom je, po prvi put, uvedena posebna kategorija sportskog ribolova – „big game“. To je ribolov na velike ribe, tune i sabljarke. Samo nosioci te dnevne dozvole će moći da ih love, i to iz plovila opremljenih uređajem za automatsku identifikaciju (AIS). Zakon predviđa i mogućnost da se dnevna dozvola za big game ribolov može dati i za ribolov sa obale (uz prethodno upisivanje područja obale na kojem se planira ribolov). Čini se da su u svemu oštećeni i podvodni ribolovci, jer njih potpuno isključuju iz “big game” kategorije ribolova.

Kako je Crna Gora postala članica Međunarodne konvencije o očuvanju atlantskih tuna (ICCAT), tako ćemo imati godišnje kvote za ulov koje nećemo smjeti da prebacimo. Kao dobru stranu toga, Vlada je navela da ćemo moći da izvozimo meso tune na tržište ICCAT-a.

Sportske ribolovce će posebno zanimati da napokon više nema ograničenja u broju štapova koje mogu koristiti. Proteklih godina je bilo mnogo spornih, čak i apsurdnih situacija, gdje su inspektori brojali i štapove koji nijesu korišteni u ribolovu i pisali kazne. Na sreću, sudovi bi obično to odbacivali.

Novi zakon je povećao dnevni ulov na pet kilograma, uz jednu dodatnu ribu od preko pet kilograma. Stari zakon je bio restriktivniji, sa dnevnim limitom od tri kilograma. Iskreno govoreći, to je malo ko poštovao, pa je novi zakon samo ispoštovao realnost.

Sada dolazimo do vjerovatno najspornijeg dijela koji se tiče sportskog ribolova, a to je uvođenje ribočuvarske službe. Naime, novim zakon se predviđa da svaki klub mora imati najmanje dva ribočuvara.

U barskim klubovima su dosta oprezni kad je ova novina u pitanju. Kako nam je rečeno iz rukovodstva jednog od njih, voljeli bi da ova ideja zaživi i da imaju ljude na terenu koji će štititi riblji fond i uvesti red među ribolovcima, ali su ipak dosta skeptični.

Najviše ih brinu zakonska ovlašćenja koja su predviđena, a ona su, po njima, vrlo uska i nedovoljno definisana, pa je pitanje koliko će u praksi ribočuvari moći da urade.

Nije ni definisano pitanje finansiranja ribočuvara, jer se, bez jasne podrške i značajnih stabilnih sredstava, boje da će sve ostati samo na papiru i dodatna obaveza klubovima koji sa skromnim budžetima to neće moći da ispune.

U cijeloj priči je posebno zanimljiv dio vezan za ovlašćenja. Da li će ribočuvari sportskih ribolovnih klubova moći i kako će intervenisati kad je u pitanju neki drugi vid krivolova na moru – mreže bez oznaka, kočarenje u plitkom moru, bacanje dinamita ili kad primjete uzročnika zagađenja mora? Da li mogu računati na asistenciju pomorske policije? To i dalje nije definisano.

Kako sad stvari stoje, forma i obaveza prema EU je ispunjena – ovaj IBAR zakon je usvojen, ali je jasno da je ostalo mnogo nedorečenosti koje će se morati ispravljati (i dogovarati) „u hodu“.

The post Zakon o morskom ribarstvu: Tuna zabranjena za obične smrtnike, ribočuvari i mnogo nejasnoća first appeared on BARinfo.

Iz Ministarstva poljoprivrede su kazali da je usvojen je Zakon o morskom ribarstvu, koji uvodi savremeni pravni okvir za upravljanje morskim resursima, usklađen sa Zajedničkom ribarskom politikom EU.

„Tim zakonom se reguliše privredni, sportsko-rekreativni i naučno-istraživački ribolov. Jačaju se mehanizmi kontrole i zaštite morskih organizama, definišu selektivne ribolovne tehnike i stvaraju preduslovi za zaštitu morskog ekosistema i jačanje konkurentnosti sektora“, navodi se u saopštenju.

Usvojen je i Zakon o akvakulturi, kojim se po prvi put na jedinstven način uređuje ta oblast u Crnoj Gori.

„Zakon omogućava efikasno i održivo obavljanje djelatnosti akvakulture, uspostavljanje nacionalnog strateškog plana, regulisanje tržišta i sledljivosti proizvoda, kao i jačanje institucionalne i naučne podrške“, rekli su iz Ministarstva poljoprivrede.

Skupština je usvojila i Zakon o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi, kojim se po prvi put uređuju način i uslovi za dodjelu sredstava podrške korisnicima kroz strukturne mjere i državnu pomoć u sektoru ribarstva i akvakulture.

„Ovaj Zakon omogućava uvođenje sistema finansijske podrške zasnovanog na pravilima EU, uključujući sistem upravljanja, kontrole i evidencije, te podstiče razvoj konkurentnog, održivog i društveno odgovornog sektora. Zakon je zasnovan na regulativi EU 2021/1139 o uspostavljanju Evropskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, i biće primjenjivan od momenta pristupanja Crne Gore EU“, saopštili su iz Ministarstva.

Oni su dodali d sva tri zakona predstavljaju važan korak ka jačanju konkurentnosti crnogorske poljoprivrede i ribarstva, očuvanju prirodnih resursa i napretku u procesu evropskih integracija.

The post Skupština usvojila tri zakona koja se tiču ribarstva i akvakulture first appeared on BARinfo.