To je poruka sa konferencije „Promjena vlasničkog statusa grobalja”, koju su organizovali Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru STEGA, NVU Komunica NG i Udruženje pravnika Crne Gore.

Član ekonomske redakcije Stege Vladimir Nikaljević kazao je da su se 17. januara obratili premijeru otvorenim pismom Milojku Spajiću povodom predloga izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovini, ali odgovora nije bilo.

„Zato STEGA upozorava crnogorsku javnost da je samo naizgled u pitanju mala izmjena Zakona, a zapravo je u pitanju suštinska promjena, koja donosi velike i nesagledive posljedice. Stoga smo svi dužni da ne dozvolimo da se preko ovog pitanja olako pređe i da ga ne prekriju drugi tekući događaji“, jasan je Nikaljević.

Crnogorci se, kako je poručio, neće odreći i prepustiti nikome svoju istoriju, istorijske ličnosti, materijalne, nematerijalne, kulturne i civilizacijske vrijednosti, a „ponajmanje svoja groblja i grobove svojih najmilijih“.

„Ponovo upozoravamo premijera da Vlada ne bi smjela bez adekvatne i javno objavljene pravne analize ovom brzopoteznom izmjenom Zakona o državnoj imovini da stvori uslove za promjene dosadašnjeg režima vlasništva nad grobljima. Zato STEGA zahtijeva da se iz dalje procedure povuče izmjena Zakona i da se ovo pitanje na adekvatan način stručno razmotri sa svim implikacijama koje nosi“, naglasio je Nikaljević.

Proturanjem, uz Zakon o budžetu koji je uzeo svu pažnju, kako je rekao, zakonskih izmjena u cilju promjene vlasništva nad grobljima, koja su po Ustavu i Zakonu državno vlasništvo, otvara se dodatno niz pitanja.

„Zašto se pokušava promijeniti vlasnički režim grobalja? Očigledno je da se ovim amandmanom otvara put za legalizaciju ranijih nezakonitih upisa. Kako je do sada nezakonito proknjiženo toliko grobalja na Srpsku pravoslavu crkvu, ako su ona u državnom vlasništvu? Ko je odgovoran za sve nezakonite upise“, upitao je Nikaljević.

STEGA će na pitanja dati odgovore, ali prvi pozvani da na njih odgovori je, kako je poručio, predsjednik crnogorske Vlade.

Advokat i član Stege Vlado Vuković pojasnio je da se predlaganjem amandmana mijenja pravni status grobalja, tako da groblja, kao lokalna dobra u opštoj upotrebi, kojim raspolaže opština, postaju druga lokalna dobra od opšteg interesa kojim raspolaže opština.

„Pri tom predloženi termin „groblja u imovini opštine“ otvoreno poručuje da postoje i groblja koja nisu u imovini opštine. To je pravno nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača Nove srpske demokratije. Predloženim rješenjem stvaraju se zakonske pretpostavke da groblja mogu biti u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini, sa očitom namjerom da se ozakone upisi prava svojine grobalja na ime vjerskih organizacija i zajednica“, kazao je Vuković.

Objasnio je da dobra u opštoj upotrebi, a tu po važećem Zakonu o državnoj imovini spadaju i groblja mogu biti samo u državnoj svojini, dok dobra od opšteg interesa, a prema amandmanu taj status u Zakonu treba da dobiju i groblja, mogu da budu i u privatnoj svojini i u svojini vjerskih zajednica i organizacija.

„Ako se ima u vidu činjenica da je Upravi za nekretnine ili u katastru, većina grobalja i crkava u Crnoj Gori nezakonito upisana na Srpsku pravoslavnu crkvu, jasna je intencija predloženog amandmana da se osnaže, legalizuju već urađeni nezakoniti upisi i da ubuduće ista crkva može upisivati i ostala neuknjižena groblja na svoje ime“, kazao je Vuković.

Postavio je pitanje da li je namjera premijera da mijenja državno-pravni status grobalja u Crnoj Gori i dozvoli preimenovanje grobalja i da li namjerava da dozvoli da groblja postanu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica i vjerskih organizacija sa potpunom slobodom odlučivanja.

„STEGA ga i ovom prilikom poziva da razmisli o suštini amandmana i posljedicama izmjene Zakona o državnoj imovini, te djeluje u skladu sa ovlašćenjima predlagača, i povuče predmetnii amandman iz skupštinske procedure. Groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa precima, sa pamćenjem porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom“, naglasio je Vuković.

Pravnik i član nevladinog udruženja Komunica NG, Igor Gojnić, kazao je da je to udruženje definisalo dva talasa protivpravnih upisa srpske crkve gdje prvi talas seže u 1988. godinu kada je kroz popisni katastar upisana većina crkava i grobalja bez pravnog osnova i ijednog rješenja o upisu, kojega ni danas nema.

„Drugi talas masovnih upisa odnosi se na period od 2020. u kojem Uprava za nekretnine Crne Gore dozvoljava crkvi Srbije da, kroz promjenu načina korišćenja imovine, upiše imovinu kao svojinu, ili jednostavnije da postane vlasnik predmetne imovine. Samo u Opštini Bar je u 2022. godini upisano 18 crkava, manastira i grobalja na crkvu Srbije“, istakao je Gojnić. Oba talasa su bila u vremenima kada su se ,,lomile države“ što jasno ukazuje na postojanje plana Spc od kojeg se ne odstupa.

Tim povodom je, kako je rekao, pokrenuta krivična prijava kod Osnovnog tužilaštva u Baru, a o nezakonitim upisima je obaviješten Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore, ali ništa nije preduzeto.

„Komunica NG je predala Ustavnu inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti sa Ustavom i Zakonom u vezi Odluke o sahranjivanju, uređenju i održavanju groblja Opštine Zeta, kojom se uvodi kategorija vjerska groblja. Ustavni sud do danas nema odgovor na podnijetu inicijativu. Dakle svi organi koji treba da čuvaju državu Crnu Goru i rade u njenu korist, svojski se trude da ne rade posao zbog kojeg su formirani“, stav je Gojnića.

Član Udruženja pravnika Crne Gore dr Miloš Vukčević objasnio je da se naizgled tehničkom, ali vrlo ozbiljnom promjenom mijenja režim svojine kada su u pitanju groblja i omogućava da groblja, koja su, po sadašnjem Zakonu, isključivo državna svojina mogu postati i privatna svojina.

„Tremin dobro u opštoj upotrebi izgleda veoma slično terminu dobra od opšteg interesa. Ali, đavo je u detaljima. Ta jedna mala promjena je ključna. Ako groblja iz člana 16 iz dobara u opštoj upotrebi prelaze u druga lokalna dobra od opšteg interesa u članu 17, onda oni mogu iz režima državne svojine postati privatna svojina, crkvena svojina, svojina drugih vjerskih zajednica, a to je nešto što se ne može dozvoliti“, jasan je Vukčević.

Prije svega se, kako je dodao, treba poći od člana 58 Ustava, koji kaže da su prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotebi državna svojina.

„Pozivamo premijera Spajića da se ovakav predlog Zakona sa ovakvim amandmanom povuče iz skupštinske procedure i da se izjasni kakav je njegov stav povodom ovog pravnog pitanja. Dajte da se sa ovim ne igramo i neka premijer i Vlada povuku predlog Zakona, jer je ovaj amandman postao sastavni dio Zakona. Najveća odgovornost je na premijeru Spajiću“, smatra Vukčević.

The post Povući iz dalje procedure izmjene Zakona o državnoj imovini first appeared on BARinfo.