Ekipa Radio Bara i Bar Infa, obišla je tri najveća trgovinska lanca u gradu i državi i uvjerila se u ozbiljnost situacije. Zbog velike potražnje osnovnih životnih namirnica, marketi su počeli da ograničavaju kupovinu ovih proizvoda. Tako je u “Voliju” i “Idei” kupovina ove tri namirnice ograničena na jedan paket, dok je u HD “Laković” dozvoljeno kupiti najviše po tri kilograma šećera, odnosno tri litra ulja i vreću brašna. U “Ideinim” marketima je čak došlo i do nestašice šećera.

Barani punih kolica napuštaju prodavnice.

Iz kompanije “Voli” za Radio Bar i Bar Info su kazali da ovaj trgovinski lanac raspolaže velikim zalihama, te da nema razloga za zabrinutost.

“Potrošači su zabrinuti i juče smo imali mnogo upita o tome da li je nestašica već počela, imajući u vidu ograničenje prodaje. Od juče je došlo i do enormnog rasta potražnje za brašnom, uljem i šećerom, pa je zbog neracionalne kupovine ona ograničena na po paket navedenih proizvoda, kako bi proces izlaganja tekao kontinuirano. Sinoć se situacija stabilizovala, potrošači su uvidjeli da u ‘Voli’ marketima ima namirnica i racionalizuju trgovinu”, navela je Olivera Lakonić, marketing menadžera kompanije “Voli”.

Iako bukvalno stoje u redu kako bi došli do ulja ili brašna, Barani, ipak, nerado priznaju da prave zalihe.

Hasan Musović kaže da je dobro uvijek imati “malo sa strane”.

„Dovoljno je jedan dan da fali, pa se čovjek uznemiri. Ipak je bolje da imamo malo zaliha, ne mnogo, ali da imamo bar deset kilograma brašna kod kuće. Ne pravim neke velike zalihe. Mislim da ova situacija svakoga zabrinjava, nije svejedno”.

Ratka Vojvodić ne pravi zalihe, te i ovih dana kupuje jednako kao i prije krize.

“Kupim nekoliko litara ulja i nekoliko kilograma brašna, da imamo kući za kiflice, da ne moram svaki čas da idem u prodavnicu jer smo veća porodica, ali neke veće zalihe stvarno je glupo praviti, prvo zbog roka trajanja, a onda i da ne bi stvarali paniku. Ja to  ne radim”, kazala je Vojvodić i dodala da se čitavog života zbog nečega plaši.

“Kada sam imala 15 godina vodio se rat u Dubrovniku, prije toga je bila nestašica goriva i još nekih životnih namirnica, potom 1999. godine, kada sam završila školu, bilo je bombardovanje, uvijek neke sankcije… Čitav život mi prođe u nekim strahovima. Vjerovatno veći strah vlada u porodicama koje imaju malu djecu, jer malom djetetu ne možete objasniti da nečega nema- morate mu obezbjediti i mlijeko i pelene i hranu. Moja su djeca malo veća, imamo drugačiju naviku, mi jedemo više voća i povrća, tako da bez hljeba možemo. Nadam se da će povrća biti, a za brašno me toliko i nije briga, a najbitnije je da bude mira, jer to stanje više utiče na zdravlje nego sama ishrana”, istakla je Vojvodić.

Zalihe ne pravi ni Ljubo Vukoslavčević.

“Vidim da potrošači kupuju ulje, brašno…, da prave zalihe. To nije prvi put da se izazove vještačka kriza. Nikome nije drag rat, bolje bi bilo da ga uopšte nema, ali je daleko od nas. Vidio sam jutros i red na benzinskoj pumpi, ne znam zaista šta se ovo događa. Nadam se da će se rat što prije završiti i da neće biti problema. Ja ih lično nemam”, kazao je Vukoslavčević.

Kako kaže Marko Giljača, zalihe ne pravi jer se nestašica proizvoda ne može desiti naglo. “Ničeg se ne plašim, ja sam junak, takav sam bio i na ratištu”.

Ništa više od svakodnevne trgovine danas nije kupovala ni Branka.

“Nikakve zalihe ne pravim. Jasno je da je situacija ozbiljna, postoji strah, ali ne pretjerani, nadamo se nečemu boljem. A ako stanje potraje, vjerovatno da će biti nestašice namirnica”.

Istog je razmišljaja i Hazize Liharević.

“Ne kupujem više nego inače, već onoliko koliko mi treba, kao i uvijek. Ne znam da li će ova situacija uticati na nestašicu osnovnih životnih namirnica, tako pričaju, ali ja baš nisam sigurna, mislim da ipak neće biti ništa od toga. Danas sam kupila vreću brašna da nosim na selo roditeljima u Ostros, malo mlijeka i sira jer su oni su stari ljudi”.

Nadu smo zatekli sa kolicima punih hemije.

“Iskreno, došla sam da kupim hemiju, jer mi je potrebna za mjesec i uvijek tako kupujem, ništa drugo. Situacija u Ukrajini uticaće na nas kao i na sve ostale zemlje. Žao mi je ukrajinskog naroda što mora da napusti svoje domove, da bježi i snalazi se. Stavljam se u njihovu situaciju i ne mogu sebe da zamislim da moram da se iselim iz kuće i da budem primorana da svoj komoditet zamijenim nekim skloništem, zbog nepromišljene odluke jednog čovjeka”, iskrena je.

U “Volijevim” marketima najjeftinije brašno je “Montemlin” a njegova cijena je 59 centi, suncokretovo ulje “Tena žito grupa” je 1,49e, dok je od šećera najjeftinije ono proivođača “Sunoko” , pa kilogram košta 79 centi. Na rafovima nije bilo kristal šećera, koji inače košta 69 centi po kilogramu. Od tjestenina, najjeftinija je pasta “Trivela” – 45 centi.

U diskontu “Laković” najjeftinije je “Danubis” brašno i cijena po kilogramu iznosi 75 centi, ulje “Banat” 1, 59e, šećer je 69 centi i “Divela” tjestenina 69 centi.

U “Idei” je najpovoljnije “Senćansko” brašno 59 centi, “Iskon” ulje 1, 39e, a cijena šećera je 59 centi, ali je od juče nema na rafovima.

Podsjetimo, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović je kazao da je samo dan nakon izbijanja sukoba u Ukrajini cijena žitarica, uglja i naftnih derivata značajno skočila.

On je naveo da Rusija i Ukrajina čine 80 odsto svjetskog izvoza suncokretovog ulja, 30 odsto svjetskog izvoza pšenice i 20 odsto svjetskog izvoza kukuruza.

Stijović je kazao i da su robni kapaciteti Crne Gore uništeni, te da oni od 2003. godine ne postoje.

“Vrlo su nam ograničene mogućnosti za dodatne rezerve. Iako imamo finansijska sredstva, možemo da obezbijedimo robu, problem je logistika, gdje to držati i način distribucije. Postojeći Zakon o interventnim nabavkama zavisi od podataka koje će nam dostaviti opštine”, rekao je Stijović.

The post Radio Bar i Bar Info istražuju: Plaše li se građani krize zbog ratnih dešavanja Rusija/Ukrajina? first appeared on BARinfo.