“Kom, naš dom” pršti od vanvremenskih poruka mladim generacijama, važnim u današnjem otuđenom svijetu – značaju empatije i sloge, prihvatanju drugačijih i drugačijeg..

Knjiga je, povodom Međunarodne nedjelje djeteta, 1. oktobra, promovisana u Biblioteci “Ivo Vučković” u Baru i 4. oktobra na Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici, a zatim krenula u susret djeci i u drugim gradovima.

Gošća Radio Bara bila je jedna od autora, književnica Sonja Živaljević.

“Istražujući i pišući o crnogorskim planinama, prirodnoj i kulturnoj baštini, a posebno baveći se legendama, koje su moja opsesija, shvatila sam da se Komovi, planina sa tri vrha, izdvaja po mnogo čemu. Saznala sam puno podataka o komskoj vili i drugim mitskim bićima sa planine, koja žive u narodnom predanju. Od legende do bajke je jedan korak, ali moja ideja je čekala do nekih okolnosti koje su se desile ovog proljeća. Kada sam predstavila koncept Velimiru i Žarku, svi smo počeli da pišemo, i sve je u znaku tri – planina sa tri vrha, tri pisca i tri forme, priče, pjesme i romaneskna struktura koja sve to objedinjuje. Radila sam sa puno timova, na brojnim projektima i knjigama, ali nikada nisam osjetila toliku, nemjerljivu, stvaralačku sreću, kao u ovom prethodnom periodu, dok smo radili na knjizi, čemu su doprinjeli i sjajni dječji pisci Velimir Ralević i Žarko Vučinić”, kazala je Sonja Živaljević, koja naglašava da je imala osjećaj da su brojna mitska bića planine Kom – razna plemena, vile, zmajevi,  divovi (koje nisu izmislili, već postoje u narodnom predanju) htjeli da ispričaju priču o njima, jer su osjetili da su planina i njihova carstva u opasnosti.

“Prema narodnom predanju, u podnožju Komova živi džinovska aždaja, koju povremeno neki događaj probudi, uzdrma i tada vrhovi Komova počinju da se osipaju i smanjuju. Bića koja žive na Komu saznala su da će kroz srce planine da se buši tunel zbog izgradnje auto puta. Uplašili su se da će se aždaja probuditi i pozvali su nas, pisce, da nešto učinimo. Zajedno sa djevojčicom, jednom od likova u romanu, čiji je otac projektant tunela, uspijevamo da spasimo Komove. Pisci, autori ove nesvakidašnje hronike, veoma su važni likovi u priči – oni su glasnici komskih naroda i bića, i aktivno učestvuju u borbi za očuvanje planine. Imamo i tu poruku – da je uloga pisca nezamjenljiva u razvoju zdravog društva. Kasnije, kada smo već privodili knjigu kraju, saznali smo da je zaista trasa puta pomjerena, a planina spašena”, ispričala je Živaljević, koja je navela da je to samo jedna priča u knjizi sa brojnim likovima, koja tretira i mnoge druge probleme, i one sa kojima su susreću djeca u svom odrastanju, ali i načine kako ih rješavati. U biti, kroz karakterizaciju likova, ulogu vila i čarobnjaka, mogu mnogo da nauče o solidarnosti, empatiji, prijateljstvu slozi i ljubavi. Tako je nastala autentična konstrukcija pripovjedačkog tkiva, ukrašena humorom, pjesmama, nepredvidivim zapletima. Kroz sve se provlači i ekološki aspekt, potreba upoznavanja i  očuvanja naše prirode”, objasnila je Živaljević, koja je podvukla da je ideja bila da se čitaocima (djeci i starijima – i za odrasle ovo može biti korisno i zanimljivo štivo) pruži uživanje u dogodovštinama junaka koji žive zajedno na planini, iako su “različiti svjetovi”. Kroz priče, može se mnogo saznati o njenim prirodnim odlikama, vrhovima, vodama, pećinama, flori i fauni, načinu života u dugoj istoriji i vremenu, kroz koje su “krstarili” razni narodi, zavojevači, vladari, duhovnici, umjetnici, pismonoše, tragaoci za blagom…

“Zbog čega i mi ne bismo imali našeg Hari Potera ili Gospodara prstenova, jer, kao što sam kazala na promocijama, mislim da nema zemlje u svijetu koja više po glavi stanovnika ima mitskih bića, zmajeva, divova i vila. Reakcije djece su sjajne. Na promociji u Baru bili su pretežno učenici OŠ ‘Anto Đedović’. Oduševljena sam koliko su bili zainteresovani, postavljali pitanja, davali sugestije i ideje, tako da smo otvorili i mail na koji nam mogu pisati, jer slijedi nastavak knjige, ne samo ove, već i drugih u čijem fokusu će biti neke druge planine, ali i životne vrijednosti. Postavićemo pitanje što je blago, srebro i zlato ili nešto drugo, ali i otvoriti druge važne teme, neophodne za zdravo odrastanje djece, u okruženju koje je zatrovano, ne samo ekološki. Ovako nešto niko nije uradio na Balkanu, uprkos što naše planine kriju nemjerljivo blago, počev od Ilira i Rimljana. To moramo prikazati našoj i djeci iz inostranih zemalja koji su u velikom broju došli da žive ovdje sa  roditeljima, a zatim Evropi i svijetu. Planiramo da knjigu prevedemo na strane jezike, kako bi bila dostupna svima, jer mislim da zaista sa ponosom može da bude predstavljena svijetu”, smatra Živaljević.

Knjiga je kvalitetno urađena, sa atraktivnim i šarenolikim ilustracijama, čiji su autori Nikoleta Ćorović i Dimitrije Nedeljković, a štampala je “Art grafika”.

Finansijsku podršku kako bi ugledala svjetlost dana dali su Ministarstvo kulture i Sekretarijat za kulturu glavnog grada, na javnim konkursima, a doprinos je dala i Turistička organizacija Andrijevice.

The post Kom, naš dom – naš Hari Poter first appeared on BARinfo.

Ova bajka je savremena priča koja je dinamična, stilski i kompleksno urađena i kao takva podjednako zanimljiva i starijem čitalaštvu. Priča se bavi značajem zaštite prirode i obiluje iskrenim porukama o važnosti suživota svih živih bića pod nebeskim svodom, navodi se u saopštenju.

Avanture Belog jelena su objavljene u formi dvojezične knjige koju su na engleski jezik uredile Jelena Pralas i Maja Savković.

Ilustracije za knjigu „Bajka o Belom jelenu“ uradila je Marija Simović koja je uspješno sarađivala sa Vučinićem na tri njegove knjige: „Djevojčica Tara i čarobno drvo“, „Dendromanija – ludorije iz šume“ i „Drvo bez hlada“.

„Ideja “Bajke o Belom jelenu” je podizanje svijesti mladih o važnosti prijateljstva i poštovanja prirode. To se namjerava postići putem informisanja, edukacije i uključivanja mladih na promocijama knjige koje su predviđene da se organizuju u Crnoj Gori i regionu u narednim mjesecima“, kazali su iz Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade.

Za kraću verziju ove bajke autor je u maju 2023. godine na 9. međunarodnom Festivalu dječije umjetnosti u Sarajevu (FEDU), dobio Grand Prix – Prvu nagradu za najbolje spisateljsko pero „Aidin maslačak Bajka“.

Vučinić je poznat čitalačkoj publici po ekološkim romanima o puhu Đorđu (trilogija koju čine knjige „Čudesni svijet puha Đorđa“, „Puh Đorđe i duhovi triftara“ i „Puh Đorđe u zamci Spiridona Ledenog“), djevojčici Tari (knjiga „Djevojčica Tara i čarobno drvo“), mitskoj zemlji Autariji, knjizi pjesama „Dendromanija – ludorije iz šume“ i romanu „Drvo bez hlada“.

The post Bajka o Belom jelenu – poruka o važnosti suživota svih bića na planeti first appeared on BARinfo.

Promocija je upriličena za polaznike radionice “Kreativno pisanje” koju organizuje barska Narodna biblioteka, članove bibliotečke sekcije OŠ “Jugoslavija” i učenike OŠ “Blažo Jokov Orlandić”.

“Međunarodni dan dječije knjige obilježava se svake godine 2. aprila na dan rođenja najvećeg pisca bajki, Hansa Kristijana Andersena. Ovaj dan se obilježava u cijelom svijetu kako bi se ukazalo na važnost dječje književnosti i ljubavi prema čitanju”, informisala nas je rukovodilac Narodne biblioteke Sonja Lalević.

Žarko Vučinić je književnik za djecu iz Podgorice. Prošlogodišnji je laureat Susreta pod starom maslinom i predsjednik Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade.

Legende nastale u Prošćenskim planinama i u kanjonu Tare, filozofija gorštaka kojih je sve manje među nama, poštovanje i očuvanje prirode – samo su neke od tema o kojima je bilo riječi tokom promocije knjige priča “Autarija”.

“Knjigu čini pet priča od kojih je svaka satkana od nekoliko manje poznatih legendi, ali i od realnih likova koji postoje, poput jedne djevojčice iz Mojkovca, novinarke, istraživača, pisca. Sve te legende stavljene su u sadašnji kontekst, tako da se svaka od tih priča može desiti i danas, a ta mitska zemlja Autarija može da postoji bilo gdje”, istakao je Vučinić. Knjiga je ime dobila po Autarijatima, drevnom ilirskom plemenu, koje je živjelo 400 do 200 godina prije Hrista. Pretpostavlja se da je Tara po njima i dobila naziv”, objasnio je autor naziv knjige.

Knjiga “Autarija” ima i posebnu vrijednost jer je opremljena izvrsnim ilustracijama koje su svaku priču dodatno obojile.

“Tokom promocije djeca su uživala u čitanju odlomaka iz knjige i razgovoru sa autorom”, naglasila je Lalević.

The post U Narodnoj biblioteci obilježen Međunarodni dan dječje knjige first appeared on BARinfo.

U ime žirija XXXV Festivala “Susreti pod Starom maslinom”, dr Milun Lutovac u obrazloženju je naveo da ovogodišnji laureat Žarko Vučinić, kao zakleti protivnik video igrica i plastike, “kao da želi da nam iz skuta bajke saopšti da su mit i trač novi vladari savremene komunikacije i prevrtljive mode”.

“I zaista, suština mode jeste nestalnost i lakovjerni duh, pa ono što je danas u modi, neće biti sjutra, ili ono što je bilo juče, može, opet, zaigrati naksjutra… Trenutak potpunog prepuštanja umjetnosti dolazi onda, sugeriše ovogodišnji dobitnik Maslinovog vijenca, kada nam neki unutrašnji glas šapne da bi trebalo da stavimo tačku na igru prevrtljive mode i okrenemo se ka ‘Ludorijama iz šume – Dendromaniji’. Trenutak koji nije lako prepoznati, ali se da osjetiti… Vučinić zna da misao, kao i čovjek, ima svoj vijek trajanja. Neka je nalik kratkom i oštrom bljesku naglo otvorenog prozorskog okna, a neka, ko će ga znati kako, i zašto, nadživi i čovjeka i njegovo doba. Zato on stvara dok je trenutak stvaranja tu, sa njim. Iznajmljuje mu uspomene, mami ga u zamke djetinjstva. Pažnja prema mladima, sa poznavanjem njihovih ‘gladi’ i onoga što mogu da ‘svare’, suština je stvaralačkog čina. Te gladi se moraju uhoditi, iznositi na vidjelo, što Vučinić u svom djelu znalački i čini, o čemu svjedoči i nagrada koju večeras prima”, naveo je dr Lutovac, a potom okitio vijencem Vučinića.

Ovogodišnji laureat zahvalio se svima koji su došli, gradu Baru i ljudima koji organizuju ovu divnu manifestaciju. Vučinić je kazao da je oduševljen nagradom i pažnjom koja mu je pružena.

“Do danas sam uvijek govorio da sam inženjer šumarstva, pa tek onda, iz hobija pisac. Od danas će biti obratno. Ovo mi je najdraža nagrada jer je nastala u zemlji u kojoj radim i u kojoj sam napravio za šest godina, šest knjiga. Ove knjige su proizvod ljubavi prema djeci i mašti koju sam pokušao da pretočim na neki način, da čitaju i djeca i njihovi roditelji, jer upravo su oni ti koji ne treba da kažu djeci šta treba da rade, već da idu sa njima i pred njima. Danas knjige kad pišete, po nekom mom skromnom sudu, one treba da budu društveno odgovorno štivo. Kad je pogledate, ona ipak treba da zagolica maštu, da je neko uzme, ili roditelj ili dijete, i ja ću se truditi da ubuduće pravim što bolje knjige, barem onoliko koliko znam. Ove nagrade ne bi ni bilo da sve ove knjige koje sam izdao, nisu radili ljudi koji zaista znaju šta je dobra i kvalitetna knjiga”, istakao je Vučinić, zahvalivši se ilustratorima i dodavši da su oni podjednako zaslužni za njegov uspjeh.

U ime Kulturnog centra obratio se direktor, Erol Marunović, koji je laureatu uručio umjetničku sliku i plaketu. Zahvalio mu se na učešću i čestitao nagradu.

“Zahvalio bih se i svima koji su učestvovali i koji su svojim prisustvom uveličali manifestaciju po kojoj je Bar poznat ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu. Na kraju bih se posebno zahvalio i mojim saradnicima iz KC koji su učestvovali u organizaciji i realizaciji 35. Festivala. Opšte je mišljenje da su ‘Susreti pod Starom maslinom’ jedan od najljepših dječjih festivala u zemlji i regionu, a svi ste vi doprinjeli tome”, istakao je Marunović.

Stihove Vučinićevih pjesama govorili su mladi recitatori Anastasija i Ilija Bjelanović.

Sa laureatom je, u ime izdavača, razgovarala književna kritičarka Sonja Živaljević, koja je Vučiniću dala priliku da se predstavi odgovarajući na njena pitanja. Tako je publika kroz tee odgovore otkrila kako je nastao Puh Đorđe, ko je gospođa Nada Gromada i đed Rade, te da li je moguća ljubavna veza između maslina u barskom polju i hrasta na Rumiji.

Na kraju, po običaju, pjesnici učesnici stihovima su pozdravili nagrađenog stvaraoca. Vučiniću su se na ovaj način zahvalili Velimir Ralević, Dejan Đonović, Goran Radojičić i Gordana Sarić.

Žarko Vučinić rođen je 1972. godine. Još dok je bio student šumarstva bavio se ekolosškim temama kao novinar na Trećem kanalu RTS. Radio je kao savjetnik za međunarodnu saradnju i portparol u Ministarstvu poljoprivrede, Šumarstva i vodoprivrede Crne Gore. Nakon toga, bio je angažovan kao konsultant na međunarodnim projektima iz iste oblasti, i kreirao predstavljanje crnogorskog sektora Šumarstva i poljoprivrede na svjetskim i evropskim konferencijama.

Napisao je više od 20 scenarija za kratke tematske filmove, a od 2020. godine je predsjednik Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade. Svoju prvu knjigu za djecu “Čudesni svijet puha Đorđa”, objavio je 2016. godine, i skupa sa naredne dvije koje su uslijedile, čini ekološku trilogiju. Izdavačka kuća „Gligorije Dijak” iz Podgorice je dobila priznanje za inovativno-obrazovnu praksu, upravo za trilogiju autora Žarka Vučinića.

The post Laureat ovjenčan poštovanjem i pažnjom ljubitelja pisane riječi first appeared on BARinfo.

Manifestaciju je otvorila sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i mlade mr Irina Dabović.

“Međunarodni festival dječjeg stvaralaštva i stvaralaštva za djecu njeguje tradiciju Bara i simboliku višemilenijumskog stabla koja se ogleda u njoj. Stara maslina na Mirovici ove godine po 35. put prima pod svoje skute sunce, djecu i pjesnike, i šalje poruke mira, Ijepote i jedinstva. Poštovanja vrijedna tradicija za koju posebnu zahvalnost dugujemo organizatoru, Kulturnom centru Bar, koji i kroz ovu dragocjenu manifestaciju, definiše kulturu grada. Valja se podsjetiti da su ‘Susreti pod Starom maslinom’ prepoznati kao jedan od najljepših festivala za djecu u regionu i jedini ovog tipa u Crnoj Gori”, rekla je Dabović, poželivši djeci “da ovo drevno stablo i posebni trenuci ovdje provedeni budu dodatna, plemenita inspiracija u budućem stvaralaštvu, da ostanu upamćeni i prenijeti generacijama koje dolaze”.

Potom su uručene nagrade najboljima na literarnom konkursu na temu “Maslina stara u srcu maštara”. Prva nagrada pripala je Andriji Sariću, IX razred, OŠ “Marko Miljanov” Bijelo Polje, druga Anđeli Jovanović, IV razred, OŠ “Živadin Apostolović” Trstenik, Srbija, a treća Simoni Zarubici, VI razred, OŠ “Štampar Makarije”, Podgorica. Nagrade je uručio Erol Marunović, direktor Kulturnog centra Bar.

U 13.30 uslijedilo je okupljanje gostiju i djece kod “Pjesničkog kamena”, gdje je ovogodišnji laureat, Žarko Vučinić – književnik za djecu iz Podgorice, posadio maslinu.

Na programu Festivala, večeras u 18.30, u Galeriji “Velimir A. Leković” biće otvorena izložba najboljih dječjih likovnih radova, uz dodjelu nagrada najboljima, a u 20:00, na novoj lokaciji oformljenoj iza Galerije, na tzv. Pjesničkom platou, biće organizovano pjesničko veče.

Sjutra, od 9 do 12 pjesnički karavan je tradicionalno u posjeti osnovnim školama opštine Bar, U 19h, na šetalištu pored mora biće organizovan koncert dječje muzike rock grupe “Akademia”, a u 20h je Veče laureata u sklopu programa svečanog zatvaranja Festivala, na Pjesničkom platou – park iza Galerije.

Posljednjeg dana Festivala, u 11:00, biće prikazana pozorišna predstava za djecu “Vrijeme je za magiju” – Gradsko pozorište Podgorica, u izvođenju Davora Dragovića. U 17 sati je Opštinsko takmičenje recitatora.

The post Na Mirovici otvoren XXXV festival Susreti pod Starom maslinom first appeared on BARinfo.

U obrazloženju žirija, koji je radio u sastavu Šime Ešić, pjesnik za djecu, pripovjedač, dramski pisac, Miroslav Jovanović Timotijev, pjesnik i dr Milun Lutovac, predsjednik žirija, piše da je svojim originalnim izdanjima privukao je pažnju čitalaca i književne kritike, u čitavom regionu, što najbolje potvrđuju nagrade i priznanja kao što su: „Mali princ“ (Tuzla), „Lukijan Mušicki“ (Beograd), „Najbolja knjiga godine za djecu u Crnoj Gori“ (Podgorica) i dr.

„O njegovim knjigama za djecu pisali su priznati kritičari i istraživači kao što su: dr Svetlana Kalezić Radonjić, dr Miomir Milinković, dr Draško Došljak, dr Andrijana Nikolić, dr Milutin Đuričković, dr Sofija Kalezić, Sonja Živaljević i mnogi drugi. O Vučinićevom stvaralaštvu objavljeni su opširni eseji, studije i prikazi u raznim časopisima i listovima, kao što su: ‘Detinjstvo’, ‘Književni pregled’, ‘Godišnjak Instituta za dečju književnost’, ‘Književni pregled’, ‘Pobjeda’ itd.

Jedna njegova knjiga proze za djecu prevedena je na engleski i objavljena u Sjedinjenim Američkim Državama (2019). Sve knjige su mu znalački i nadahnuto ilustrovane u boji, što znatno doprinosi boljoj komunikativnosti i recepciji kod djece i mladih.

Vučinićev stil je razigran ali poučan i duhovit, stav mudar, veseo ali odgovoran, prije svega prema najmlađim čitaocima“, navodi se u saopštenju Festivala „Susreti pod Starom maslinom“.

Žarko Vučinić je predsednik Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade i saradnik mnogih srodnih institucija u zemlji i regionu.

The post Žarko Vučinić ovogodišnji laureat Susreta pod Starom maslinom first appeared on BARinfo.