Gostujući u Promenadi četvrtkom, Brnjada je najavio program ove spičanske fešte, koji tradicionalno počinje promenadom mažoretki “Habanere” od restorana „Avanti“ (nekadašnji „Tri Duda“) preko sutomorskog šetališta.

“Nakon toga program se seli na trg, gdje je bina. Nastupiće folklorni ansambl Rumija, mlada pjevačica Nikolija Pandurica, zatim Zdravko Đuranović sa tradicionalnom muzikom, „Akademia“ sa rok repertoarom, a zvijezda večeri biće Nataša Bekvalac, čiji je nastup planiran do iza ponoći. Da podsjetim- manifestacija se održava u  tradicionalnom terminu – prve subote u septembru”, kaže Brnjada.

Pored muzičkog programa, posjetiocima će na štandovima biti ponuđeni i različiti proizvodi, poslastice i suvenirii, “ideja je da i turisti koji prvi put dolaze u Sutomore, ali i oni koji se vraćaju, imaju priliku da upoznaju dodatnu lokalnu ponudu i nešto kupe kao uspomenu”.

“U organizacionom odboru vlada dobra atmosfera, mnogi njegovi članovi su iskusni turistički radnici, navikli na svakodnevnu komunikaciju i rad sa gostima, pa će i tokom manifestacije biti spremni da budu na usluzi posjetiocima. Posebno bih naglasio motivaciju svih ljudi koji učestvuju u organizaciji, ona proizlazi prije svega iz osjećaja obaveze prema svom kraju i želje da se zajedno provedu i odmore nakon naporne ljetnje sezone”, ističe gost Promenade četvrtkom.

Spičanska noć za aktiviste u Spiču tako predstavlja svojevrsni predah poslije intenzivnog rada tokom ljeta, ali i početak pripreme za zimska druženja. Brnjada je najavi kazao da “Nehaj”  neće odustati ni od tradicionalnih zimskih okupljanja, poput “Večeri uz tikvanik”, Dana žuke i drugih sadržaja, čije će termine i oblike prilagoditi obavezama i mogućnostima organizatora.

“Reakcije turista na Spičansku noć su uglavnom veoma pozitivne. Moram istaći ovom prilikom  promjene koje primjećujem u turističkoj strukturi Sutomora i Bara. Moj je utisak da u grad dolazi sve više gostiju srednje životne dobi koji putuju sa djecom, odnosno porodice, to potvrđuju i podaci Turističke organizacije Bar koji ukazuju na određene promjene u strukturi gostiju. Čini mi se da se Sutomore promijenilo i kada je riječ o noćnom provodu-centar zabavnog života djelimično se pomjerio prema Budvi i Ulcinju, dok je u Sutomoru posljednjih godina manje kasnonoćne gužve nego ranije. Zbog toga smatram da bi trebalo razmišljati o novim programima i strateškim potezima kojima bi se provod i večernji sadržaji ponovo snažnije vratili u Sutomore. Iako razumijem da turistička sezona nekim stanovnicima donosi buku i druge probleme,  mjesto na moru trebalo bi da bude centar zbivanja i Sutomore bi trebalo dodatno oživjeti”, navodi Brnjada.

U organizaciji Spičanske noći, pored mještana koji tokom cijele godine pomažu u pripremama, važnu podršku pružaju Opština Bar i Turistička organizacija Bar, “oni tradicionalno finansijski podržavaju manifestaciju i nastoje da obezbijede sredstva potrebna za unapređivanje programa iz godine u godinu”.

“Posebno bih se zahvalio komunalnim službama, „tihim partnerima“ manifestacije. Radnici DOO Komunalne djelatnosti Bar učestvuju u pripremama prostora, postavljanju posuda za otpad i drugim logističkim poslovima, a nakon manifestacije veoma brzo vraćaju trg u prvobitno stanje. Zahvaljujući njihovom radu, prostor se vrlo brzo očisti i već nakon otprilike sata izgleda kao da se na njemu prethodno ništa nije održavalo”.

Brnjada je takođe preporučio posjetiocima manifestacije koji dolaze sa strane da ne pokušavaju nužno da automobil ostave neposredno uz mjesto održavanja manifestacije, uputivši ih na ulice kod Spičanskog polja, “kako bi izbjegli probleme sa zauzetim parkingom i saobraćajnom gužvom”.

“Iza bine, ispod Golog brda, postoji veći parking, a duž okolnih ulica nalaze se i obilježena parking mjesta. Međutim, pošto turistička sezona još traje, a magistrala i dalje ima veliku frekvenciju saobraćaja, savjetujem posjetioce da automobil ostave malo dalje i do prostora manifestacije dođu pješice- bolje je kratko prošetati nego poslije programa provesti mnogo vremena u gužvi i kolonama”.

Na pitanje šta bi poručio zainteresovanim slušaocima i potencijalnim posjetiocima Spičanske noći, Brnjada je odgovorio u šali:

“Pozivam ih da dođu i da „budu u ritmu muzike za ples“, odnosno da se opuste i uživaju u programu”, zaključio je sagovornik Promenade četvrtkom.

The post Brnjada: Spičanska noć u subotu  first appeared on BARinfo.

Već dugi niz godina “Spičanska noć” okuplja hiljade posjetilaca, sa ciljem očuvanja kulturne baštine i njegovanja običaja i tradicije spičanskog kraja. Tako je bilo i sinoć, uz muziku i mirise tradicionalnih jela.

Program su otvorile mlade Spičanke u tradicionalnoj nošnji, podsjećajući na bogato nasljeđe ovog kraja. Uslijedio je nastup mažoretki Plesnog kluba “Habanera” i članova FA “Rumija”. Publiku je oduševila mlada pjevačica iz Bara, Nikolija Pandurica, koja je izvela pjesme “Poljem se vija”, “Nema Bara do cara” i “Roko Kokotić”.

Na scenu je zatim izašao Zdravko Đuranović, dugogodišnji prijatelj manifestacije. Nastup je započeo pjesmom o Spiču, koja je dočekana gromoglasnim aplauzom, a potom su uslijedili hitovi “Evo zora”, “Vino na usnama”, ”Deni”, “Ivanova korita”, dok je za kraj ostavio pjesmu “Crnogorko”.

Uslijedio je emotivni nastup Darka Martinovića, koji je atmosferu dodatno zagrijao hitovima Željka Joksimovića, Dina Merlina, Zdravka Čolića… Nastup je završio numerom “Pjevaćemo što nam srce zna”.

Popularni podgorički hor “Vokalisti”, pod dirigentskim vođstvom Saše Barjaktarovića, donio je novu energiju i raspjevao čitav trg, izvodeći domaće i svjetske hitove, od “Bella ciao”, ”Ride it”, “Can’t get you out of my head”, do pjesama “Orasi i med” i “Kad gitara zasvira”, a nastup su krunisali izvođenjem pjesme “Crnogorko”.

Spektakularan vatromet obasjao je trg neposredno pred izlazak zvijezde večeri Sergeja Ćetkovića, čiji je nastup izazvao oduševljenje Sutomorana i gostiju. Koncert je započeo pjesmom “Dolazim”, potom su se nizali hitovi “Neću da znam”, “Nazovi me”, “Prokleta bila”, “Nek te ljubav dočeka”, “Pusti probleme”…

Kako je istakao u razgovoru za naše medije, nastup u Sutomoru za njega ima posebno emotivno značenje, jer je “naljepše trenutke djetinjstva proveo upravo ovdje”. Govoreći o ljetnjoj turneji koja za njega još uvijek traje, dodao je da koncerti pored mora donose prelijepu energiju, jer “uvijek je mnogo ljepše pored mora, nego u zatvorenom prostoru”.

Otkrio je da ono što ga i dalje pokreće i inspiriše jeste ljubav, kako u životu, tako i u muzici.

“Pričam ljubavne priče, nekad tužne, nekad srećne, ali uglavnom o ljubavi kao nečemu što je pokretač svakog živog bića. Svaki put kada sam na nekom od koncerata, kada vidim publiku koja, onako, srcem i dušom, uzvraća i pjeva moje pjesme, ne postoji ništa čime bih mogao da zamijenim taj osjećaj. Tako da, publika je moja inspiracija”, naglasio je Ćetković.

Pored bogatog muzičkog programa, posjetioci su imali priliku da degustiraju specijalitete, tradicionalna jela i poslastice koje su za ovu priliku pripremile vrijedne domaćice, čime je duh zajedništva i gostoprimstva Spičana iznova došao do izražaja.

Potpredsjednik NVU Spičana “Nehaj” Brano Vukčević je istakao da “Spičanska noć” za lokalno stanovništvo ima veliki značaj.

“Okupimo se u mjestu gdje zajedničkim snagama, pripadnici sve tri vjere, organizuju događaj. Među nama vlada sklad, a manifestacija je način da njegujemo dugogodišnju tradiciju. Priprema je dosta zahtjevna ali, s obzirom da postoji velika želja da sve prođe kako treba, da se lokalno stanovništvo i gosti lijepo provedu, na kraju bude kako je i planirano”, zadovoljan je Vukčević.

Manifestaciji je prisustvovala i potpredsjednica Opštine mr Tanja Spičanović.

“Veliko je zadovoljstvo što vidimo da je ‘Spičanska noć’ ponovo okupila ovoliko posjetilaca. Veoma zanimljiv muzički program je uspješno animirao i goste i lokalno stanovništvo. Svi koji su večeras prisustvovali ovom događaju imali priliku da uživaju u posebnoj noći i da isprobaju tradicionalne gastonomske specijalitete ovog kraja. Zadovoljni smo što je manifestacija i ovog ljeta upriličena na novom sutomorskom trgu. Sa radovima u Sutomoru ćemo nastaviti u narednom periodu, tako da vjerujem da ćemo iz godine u godinu svjedočiti sve boljim i uspješnijim turističkim sezonama i kvalitetnijim sadržajima, kako za turiste, tako i za mještane, sa posebnim naglaskom na sadržaj za omladinu i djecu”, istakla je Spičanović.

Program je vodila Jelena Vlahović, članica NVU Spičana “Nehaj”.

Još jedna “Spičanska noć” u Sutomoru protekla je u duhu tradicije, pjesme, igre i okupljanja svih generacija, potvrđujući da predstavlja jedan od najljepših simbola zajedništva i identiteta Spiča, ali i značajan kulturno-turistički sadržaj barske opštine.

The post VIDEO: Spičanska noć za očuvanje baštine i uživanje u ukusima i muzici first appeared on BARinfo.

Promocija je zakazana za 7. decembar, u 18h.

Pored autora knjige, u program učestvuju Jelena Obradović– moderator, Rajko Joličić – gost, Labud N. Lončar – urednik izdanja i izdavač, Anika Vuletić, Ana Ivančević, Enesa Sukić i Aleksandra Đurović.

Veče će otvoriti Marija Markoč, direktorica Kuće maslina.

The post Promocija knjige Zdravka Đuranovića first appeared on BARinfo.

Posjećenost je bila velika, a cilj manifestacije je da posjetiocima dočara i pokaže pravi identitet Spiča.

Veče je započelo defileom mažoretki iz plesnog kluba “Habanera” i članova FA “Rumija”, uz pratnju mjesne muzike “Đenovići”.

Sve su upotpunile djevojčiče, djevojke i žene obučene u nošnju ovog kraja, što je, uz lijepo uređene štandove sa domaćim delikatesima, ostavilo poseban utisak na posjetioce, koji su poznata spičanska jela, poput stufade, priganica, lokuma, mogli besplatno da degistiraju. Izloženi su bili i razni proizvodi od meda, vina, ručno rađeni nakit i još mnogo drugih predmeta.

Potpredsjednik Nevladinog udruženja Spičana “Nehaj” Brano Vukčević je izrazio zadovoljstvo što se, zahvaljujući Opštini Bar, ove godine “Spičanska noć” održava na novom gradskom trgu. “Posjetilaca je puno, mi smo zadovoljni kao organizatori, noć protiče u najboljem mogućem redu. Nadam se sljedeće godine još boljoj organizaciji i još većem broju ljudi”, kazao je Vukčević.

Već godinma stalni gost “Spičanske noći” je i jedan od najpoznatijih izvođača crnogorskih narodnih melodija, Zdavko Đuranović, rado viđen gost Sutomora. “Ovo je divna manifestacija, lijepo osmišljena. Ljudi iz oraganizacije se trude da to bude raznovrsno, da se stvari na ponavljaju. Mislim da je ovo prezentacija, prije svega turizma, Sutomora i opštine Bar, Crne Gore. Događaj je ‘pustio korijene’ i jedino što mogu da poželim je da ova manifestacija traje još dugo”, kazao je Đuranović, dodajući da je novi trg prelijep, ali da se sjeća i starog. “Sutomore je novim trgom dobilo mnogo. Ovo mjesto je uvijek imalo dušu. Došao sam prije svih, prošetao, uživao… Ovo jedan od većih trgova koje sam ja vidio”, zaključio je Đuranović.

Đuranović je publiku zabavljao uz hitove “Evo zora”, “Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore”, “Montenegro”, “Tamo đe se gusle čuju”…

Nakon Đuranovića, na scenu je izašao KIC Pop Hor, koji je posljednjih godina postao izuzetno popularan u zemlji i regionu.

Mnogobrojna publika je izlazak na scenu jednog od najpopularnijeg izvođača na ovim prostorima, Aca Pejovića dočekala ovacijama. Koncert je započeo pjesmom “Soba 501”, a završio jednim od najvećih njegovih hitova “Da si tu”. Za izjavu našim medijima nije bio raspoložen.

“Spičansku noć”  je upotpunio vatromet, koji je obilježio početak i kraj večeri.

Spičanska noć ima određenu temu, koja na suptilan način definiše vezanost za zajednicu, istoriju i tradiciju predaka, čime se Spičani ponose želeći da ukažu na iskonske i bezvremene vrijednosti spičanskog kraja. Stoga su sinoć posjetioci već tradicionalne sutomorske manifestacije imali priliku da čuju priču o ljubavi porodice Obradović prema Spiču, njihovom životu uz more, njihovim patnjama i radostima, kao i da dođu do saznanja zašto se Spičanska noć održava baš na mjestu na kojem je danas trg.

Naime, iz NVU Spičana „Nehaj“ su podsjetili da je baš na trgu, gdje je sinoć postavljena bina, Petar Anta Obradović davno izgradio magazin za robu, a kasnije i dom za svoju porodicu. Obradovići su se bavili poljoprivredom, uvozom i izvozom domaće i inostrane robe. Svojim brodićem je Petar prevozio robu i putnike sa Sutomoskog veza, a na Pristanu je imao i skladište, dok je kasnije postao i ovlašćeni dobavljač soli za Crnu Goru. Bio je oženjen Grkinjom Teodorom, a jedan od njihovih sinova bio je Filip koji nije imao potomaka, te su on i supruga mu Jozefina zavještali svoj dom Crvenom krstu Crne Gore. U njihovoj kući je od 1951. do 1971.godine bila smještena osnovna škola sa čitaonicom. Ali, tokom zemljotresa 1979.godine, kuća je skroz uništena, a Crveni krst je premješten na današnju lokaciju, dok je prostor koji danas zauzima sutomorski trg pripao opštini, tj. državi Crnoj Gori.

Moderatorka manifestacije “SPIČANSKA noć” bila je profesorica Jelena Vlahović, članica NVU Spičana “Nehaj”.

The post Održana Spičanska noć na novom trgu u Sutomoru first appeared on BARinfo.

Veče je započeto defileom mažoretki iz plesnog kluba „Habanera“ i članova FA „Rumija“ kojeg je pratio Gradski orkestar „Đenovići“, a na čelu kolone našle su se djevojčice i djevojke obučene u spičansku nošnju. Uvod u ovu posebnu manifestaciju bio je desetominutni vatromet, a okupljeni su imali priliku i da pogledaju kratki dokumentarni film posvećen žuki, čija je premijera izostala na „Večeri žuke“ zbog nepovoljnih vremenskih uslova.

Osim etno bazara, na kojem su bili predstavljeni razni proizvodi – od meda, vina, predmeta od maslinovog drveta, potom raznih ručnih radova, po tradiciji, na štandovima su se našla najpoznatija spičanska jela – stufada, lokumi, roštule, japraci, priganice, tespište… koje su posjetioci mogli besplatno da degustiraju.

Bila je ovo i posebno emotivna noć, posvećena mladoj majki, profesorici Mileni Lukšić Đurović, koja se hrabro bori sa tumorom. Sav prihod od prodatih proizvoda sa štanda NVU Spičana „Nehaj“ izdvojen je za njeno liječenje, a pored toga, tu je bila i kutija za pomoć.

U ime Nevladinog udruženja Spičana „Nehaj“ goste je pozdravio potpredsjednik Brano Vukčević.

„Spičanska noć za nas nije samo turistička priredba zabavnog karaktera, već je i jedan od segmenata u očuvanju i promovisanju kulturne baštine i prirodnih ljepota Spiča, grada Bara i Crne Gore. Nadamo se da ćete ponijeti sa sobom lijepe uspomene, koje će vas i naredne godine dovesti u naš lijepi gradić Sutomore i spičanski kraj“, poručio je Vukčević.

Muzički dio programa, tradicionalno, otvorio je poznati crnogorski pjevač izvorne muzike Zdravko Đuranović pjesmom o Spiču, koja je postala himna i zaštitni znak manifestacije. Osim nje, publika je uživala i u mnogim drugim, prepoznatljivim pjesmama. Đuranović na ovoj manifestaciji nastupa od samog početka.

„Uvijek sam počastvovan pozivom, zato što iza ove tradicionalne i vrlo uspješne manifestacije stoje prije svega dobri ljudi, koji sve ovo rade srcem. Svake godine vlada dobra energija. Bio sam na svakoj večeri do sad. Ovo je divno, tradicionalno veče, izuzetno predstavljanje Sutomora, Spiča i Crne Gore. Želim im samo da ovu tradiciju nastave, da se ne prekida, da uvijek imaju dobre i interesantne goste, kao i do sad. Ko god ovdje noćas nije došao, mislim da je propustio mnogo“, iskren je bio Đuranović.

Nakon njega, uz prepoznatljive zvuke i vokale, sjajnu energiju i provod na sceni pružio je „Akademia bend“. Koncert su započeli svojom pjesmom „Čekajući XXII vijek“, izvodeći zatim najpoznatije rok hitove, kojima su doslovno hipnotisali publiku.

„Mi smo tu tri godine. Uvijek je dobro raspoloženje i dobra organizacija, ljudi nas vole i dočekuju. Ovom prilikom bih htio da se zahvalim Sutomoranima, zbog kojih se osjećamo domaćinski. Bila je ovo još jedna dobra svirka, možda čak i najbolja do sad“, kazao je Božidar Gagović.

„Na svirkama uvijek damo sve od sebe. Ljeto je bilo jako uspješno, mnogo smo svirali, nakon ovoga imamo još par svirki i to je zvanična odjava od ljetnje sezone“, istakao je Gagović koji je otkrio i da 19. septembra izlazi novi spot za pjesmu „Eh noći, noći“, a da 2. oktobra obilježavaju 15 godina „Akademie“.

Nakon odlične uvertire najpoznatijeg barskog sastava, uslijedio je zaista sjajan koncert legendarne rok grupe „Crvena jabuka“. Žera je na početku pozdravio publiku u Sutomoru, a nastup su započeli pjesmom „S tvojih usana“ iz 1986. godine. Tokom dvoipočasovnog koncerta ređali su se neki od njihovih najvećih hitova „Ne govori više“, „Bježi kišo s prozora“, „Volio bih da si tu“, „Dirlija“, „Tugo, nesrećo“, „Ima nešto od srca do srca“, „Zovu nas ulice“, „Sviđa mi se ova stvar“, „Gdje ljubav počinje“… Pored svojih, izveli su Indexovu „Bacila je sve niz rijeku“, ali i mix italijanske partizanske pjesme „Bella Ciao“, sa njihovom „Moje najmilije“.

Publika je tokom cijelog koncerta, pjevala zajedno sa Sarajlijama, a posebno je interesantno bilo što su se na jednom mjestu našle sve generacije – od tinejdžera, do onih znatno starijih.

„Zaista sam prijatno iznenađen. Bilo je prekrasno, lijepa atmosfera gdje je puno generacija na jednom mjestu, što je zaista pozitivno u ovim glupim, šugavim vremenima. More je ispred nas, a ljubav u zraku, to je najljepše“, kazao je nakon koncerta Dražen Žerić Žera.

Nije krio zadovoljstvo što je sa publikom stvorena odlična komunikacija.

„Mi radimo pjesme iz duše. Volim da one rade ono za šta su i pravljene – da nasmiju, ali i da probude i tužne i srećne emocije. Ljudima fali taj ventil, izgubili smo totalno jedan dio društvenog života koji se zove kultura, ovo danas što se vidi u medijima nije kultura, već nešto sasvim drugo, a ljudima nedostaje. Kada radiš ovo što ja radim, sve je isto kao u fudbalu. Svi znaju biti pametni prije i poslije utakmice, ali valja utakmicu voditi. Ovo traje 40 godina i ako je ovako, kada imaš sve te generacije na koncertu, onda znaš da nisi pogriješio ni u čemu“, zadovoljno je kazao Žera.

Spičanskoj večeri prisustvovala je i potpredsjednica Opštine Bar, mr Tanja Spičanović. Ona je istakla da su veliki broj posjetilaca, kako mještana, tako i gostiju i pozitivne impresije, najbolji pokazatelj da su organizatori Spičanske noći i ove godine bili na visini zadatka.

„Manifestacija koju su obilježili muzika, igra, tradicionalni kulinarski specijaliteti i posebno gostoprimstvo domaćina, opravdala je sva očekivanja. Ponosna sam što je Opština Bar u prilici da podrži ovakve događaje i na taj način pruži doprinos ogromnom trudu i entuzijazmu organizatora, predvođenih prije svega Mjesnom zajednicom Spič-Sutomore, potom Udruženjem Spičana ’Nehaj’, kao i svih mještana koji su svojim idejama i zalaganjem doprinijeli da imamo jedan zaista upečatljiv događaj. Značaj Spičanske noći je višestruk – njome se afirmiše i čuva bogato kulturno i identitetsko nasljeđe spičanskog kraja, a ujedno i obogaćuje turistička ponuda u funkciji produženja turističke sezone“, podvukla je Spičanović.

Ona je kazala i to da dobre namjere organizatora i bogat programski sadržaj nije uspjelo da zasijeni čak ni to što je lokacija na kojoj se održava manifestacija u potpuno neadekvatnom stanju, „kakvo zaista ne priliči jednom turističkom mjestu“.

„Napori Opštine Bar usmjereni su na njeno trajno uređenje i izgradnju trga sa zelenim površinama i rekreativnom zonom, za što je iz lokalnog budžeta opredijeljen dio sredstava, dok ostatak finansiraju Vlada Crne Gore i Javno preduzeće za upravljanje Morskim dobrom, u čijoj je to i nadležnosti.  Imajući u vidu da je sproveden izvođački tender, nadam se da ćemo sljedeću Spičansku noć upriličiti u mnogo ljepšem i adekvatnijem okruženju“, poručila je Spičanović.

The post Spičanska noć – tradicija, ukusi domaće kuhinje, dobra zabava u smiraj ljeta first appeared on BARinfo.

Ovaj sadržajan poetsko-muzički događaj humanitarnog karaktera organizovalo je Međunarodno udruženje književnih stvaralaca „Nekazano“, u saradnji sa Kulturnim centrom Bar. Prikupljen novčani prilog namijenjen je Narodnoj kuhinji koju vode „Žene Bara“.

O knjizi je u ime izdavača govorio predsjednik udruženja „Nekazano“ Labud Lončar.

„Zadovoljstvo je svakog izdavača kada se promoviše bilo koja knjiga. Ova knjiga ima posebnu ‘težinu’ zato što je napisao, radio toliko na njoj (30 godina) naš istaknuti pjevač, kompozitor“, rekao je Lončar i podsjetio da je „Nekazano“ i ranije sa „Ženama Bara“ organizovalo humanitarne večeri, obećavši da će „nastaviti taj posao kako bi pomogli koliko-toliko onima koji ne mogu da dođu do sredstava“.

Đuranović je na muzičkoj sceni prisutan gotovo četiri decenije. U bogatom stvaralačkom opusu tokom tog perioda nastalo je 700 muzičkih radova. Više od polovine su „pjesme na crnogorske muzičke teme“, a njih 150 inspirisano motivima stare i nove Podgorice. „Izviraće đe je izviralo“ obuhvata 30 pjesama insipirisanih Crnom Gorom. Autor je knjigu posvetio svojoj nedavno preminuloj majci „koja je svaki njegov stih znala od trenutka kada ih je zapisao“.

Zanimljivo je da je lektor zbirke Zdravkova ćerka Ina Đuranović. Govoreći o radu na ovoj knjizi, istakla je da nosi dva dominantna utiska. Prvi je taj da se njen otac „otkriva kao vrhunski poznavalac istorije i geografije Crne Gore“, a drugi da knjigom preovladava neko njegovo, kako je kazala, „šopenovsko“ oduševljenje domovinom.

„Pitam se, koliko bi ljudi sa sigurnošću mogli da kažu da im je poznata svaka građevina, naselje ili lokacija koju tek spominje u knjizi, a koje su rasute cijelom površinom Crne Gore. Sigurna sam da je mnogo srećan što o njoj može da piše ne iz izgnanstva, što je bila Šopenova nesreća, već upravo sa, njemu najomiljenijeg komada zemlje, što bi bila Crna Gora“, kazala je Ina.

Đuranovićeve stihove govorili su moderator večeri Dragiša Simović, te članice udruženja „Nekazano“ – Natalija Novaković, Anika Vuletić, Ana Ivančević, Tatjana V. Maras, Sanja Veličković, Nataša Lečić, Vinka Marstijepović Lerinc i Maja Nikolić.

Natalija Novaković najstarija članica “Nekazanog” uručila je Zdravku Đuranoviću člansku kartu udruženja i poželjela dobrodošlicu u udruženje, a potom otpjevala pjesmu “Zajdi, Zajdi”.

Tokom programa obratio se i pjesnik i humanista Rajko Joličić, kazujući stihove o Đuranovićevoj rodnoj Zeti, a koje je napisao za njega kada je on počinjao muzičku karijeru.

Značaj ovakvih humanitarnih večeri istakao je i predsjednik Skupštine udruženja „Nekazano“ Mladen Babović, a u ime NVU „Žene Bara“ na humanom gestu zahvalila je profesorica Jasmina Rabrenović.

Potom se sa neskrivenim emocijama i autor latio mikrofona.

„Voljeti svoju zemlju je najveće ljudsko dostojanstvo. Čast svakog čovjeka je da učini nešto da se njegova zemlja na neki način ponosi sa njim. Ja se 40 godina borim za tu čast“, naglasio je Đuranović.

U muzičkom dijelu, nastupili su njegovi dugogodišnji prijatelji i saradnici Seka Tomičić, Ema Čivović, Savo Šumar, Marijana Martinović Marković, Bucko Mijović, Baćko Kovačević, Stanko Miranović, Dragan Račić, Nezo Haverić i Omer Hodžić.

Organizatori su najavili narednu promociju knjige u Podgorici, 16. decembra, u KIC-u Budo Tomović.

The post VIDEO: Nesvakidašnja promocija knjige Zdravka Đuranovića, uz koncert u Domu kulture first appeared on BARinfo.

U književnom dijelu večeri učestvuju pjesnici udruženja ‘Nekazano’: Natalija Novaković, Anika Vuletić, Ana Ivančević, Tatjana V. Maras, Sanja Veličković, Nataša Lečić, Vinka Marstijepović Lerinc, Maja Nikolić, Mladen Babović i Labud N. Lončar. Moderator je Dragiša Simović.

U drugom, muzičkom dijelu – koncertu, publici će se pjesmom predstaviti autor Zdravko Đuranović kao i njegovi gosti : Seka Tomičić, Ema Čivović, Miki Šuškavčević, Marijana Martinović Marković, Bucko Mijović, Aco Jovanović, Stanko Miranović, Dragan Račić, Nezo Haverić i Omer Hodžić.

„Ovo veče je prije svega humanitarno i prihod od koncerta namijenjen je Narodnoj kuhinji koju vode ‘Žene Bara’. Ulaz se neće naplaćivati već će, koliko ko može na ulazu priložiti ‘Ženama Bara’. Obećavamo dobar provod. ‘Nekazano’ će sa svojim članovima dati sve od sebe da zajedno sa KC Bar u predivnom ambijentu renovirane bioskopske sale, Doma kulture, dočekaju i ugoste drage goste prijateljski, stihovima i pjesmom. To nam je u ovakvim vremenima najpotrebnije. Da budemo zajedno bez obzira na vjeru, naciju i jezik. Mi iz udruženja ‘Nekazano’ ne pravimo razlike ko je ko. Njegujemo lijepu riječ i ljubav.  Nudimo vam nezaboravno veče –  dođite sa svojim najbližim i prijateljima, da uživate u pjesmi i pozitivnoj atmosferi. Dobro došli!”, poručio je Labud N. Lončar, predsjednik udruženja “Nekazano”.

The post Humanitarni koncert i promocija knjige Izviraće đe je izviralo Zdravka Đuranovića first appeared on BARinfo.

RB/BI: Zbog najljepše bule

Propio se Mujo, bolan zbog Hajrije,
zbog najljepše bule rožajske čaršije,
pa od tuge hoće raju da ostavi,
da ode daleko, da je zaboravi.

Oprosti majko, srcem te molim,
ali ne mogu da je prebolim;
ko što, majko, sevdah nije
bez daira i šargije,
tako meni nema sreće
ni ljubavi bez Hajrije.

Prosio je Mujo Hajru iz sokaka,
kupio joj prsten, al’ ne dade majka;
od žalosti mlađan iz Rožaja ode
da ne vidi tuđe svate da je vode.

Utihnula pjesma daira i šargije,
ostario Mujo, ženio se nije,
ostavi amanet, zna čaršija stara,
da dovedu Hajru do njegovog mezara.

RB/BI: Ovo je pjesma Zdravka Đuranovića, „Zbog najljepše bule“. Preda mnom je, istina u PDF verziji, njegova knjiga poezije u izdanju Udruženja „Nekazano“ – „Izviraće đe je izviralo“. Pored mene su autor ove zbirke pjesama Zdravko Đuranović, poznati interpretator narodnih melodija u Crnoj Gori i Labud Lončar, alfa i omega Udruženja „Nekazano“, čovjek koji ne dozvoljava da stane, da ne pulsira kultura u ovom gradu.

Zdravko, kako je došlo do ove saradnje?

Đuranović: U muzici sam odavno, ali kad je u pitanju ovo što ste najavili, onda sam tu odnedavno. Naravno, nedostajalo mi je iskustva, ali uz preporuke prijatelja, moj izbor je bio Labud i on je to prihvatio. Ova saradnja, ovo što smo do sad uradili, zaista je na nivou baš visoke profesionalnosti i korektnosti. Evo, čekamo knjigu svaki dan, čekamo i promocije. Krećemo od Bara. Nije to slučajno, ne samo što je to Labudov grad, za koji se Labud bori upravo ljepotom stihova, knjiga i njegovih i svih koje objavljuje, ovo je grad mojih prijatelja, mojih muzičkih početaka, grad gdje stanuje jedna velika moja emocija.

RB/BI: Prije nego što smo počeli ovaj oficijelni dio razgovora, pitao sam se kako to da je promocija u Baru, a Bar se malo pominje, tako mi se makar učinilo poslije letimičnog prelistavanja knjige. Ali, obojica ste me demantovali.

Đuranović: Jesmo, ne bi moglo da prođe da Baru ne posvetim pjesmu ili više pjesama. U knjizi ima, konkretno „Pjesma Baru“, pa „Spičanska pjesma“, „Pjesma o Starom Baru“ i u nekoliko još pjesama, iako nisu striktno posvećene Baru, pomenut je Bar.

RB/BI: Jesu li se iznenadili, ne samo Barani nego i Podgoričani, da ste napravili ovakvu zbirku poezije?

Đuranović: Iznenađenje je bilo apsolutno. Zato što nemam običaj da najavljujem neki novi projekat, dok god nije blizu završnice, jer nikad ne znam da li će neka okolnost biti presudna da odustanem ili da ne mogu da ga realizujem. Tako da sam dugo ćutao, tek kad je knjiga otišla u štampu i kad smo Labud i ja već napravili dogovore, onda sam počeo to da objavljujem i, naravno, sve je bilo uz čestitku, ali i prijatno iznenađenje. I svi čekaju promociju. Koliko sam poziva imao, gdje god bude promocija, mislim da će taj prostor biti mali. Mada, može da bude i drugačije, može i da prođe ta početna euforija. U svakom slučaju, nikad, ni jedno moje izvođenje, ni kao pjevača, nije bilo ni poluprazno ni prazno. Nadam se da neće ni sada kad mi je najpotrebnije, jer prvu knjigu doživljavam kao nekad što sam doživljavao prvu ljubav. Toliko sam vezan za nju da sam potpuno sve moje profesionalne, muzičke obaveze, nekako stavio po strani. Mnogo mi je bitan i kvalitet promocije, i prisutni. Htio bih stvarno da ljudima pokažem i ozbiljnost, ali i da je sadržaj ove knjige jako interesantan. Jer, dodirnuta je Crna Gora. Usudiću se, pa ako budem demantovan, ja ću priznati da sam možda preuranio sa tim naglašavanjem, ali mislim da niko nije do sad dodirnuo svaku nit Crne Gore – njenu istoriju, njene ljude… Ne samo velike gradove, ja sam tu pomenuo pojedina sela koja su bila bitna. Pomenuo sam mnoge manastire, potoke, riječice, zadužbine. Kao da čitate, možda na neki način, istoriju Crne Gore. Opet, nisam izostavio ni ljubavne teme, crnogorske svadbe, običaje, sve je to tu. Malo sam dao akcenat i na Podgoricu, njoj sam posvetio desetak pjesama. Ja sam tu rođen i najviše sam tu stvarao. Stara varoš, gdje sam skoro čitav život živio, ipak je ostavila trag. Pjesma „Dva boema“, to je lična karta, mislim da sam jedan od poslednjih podgoričkih boema.

RB/BI: Ova pjesma o Hajriji, je li postojala Hajrija, je li baš iz Rožaja ili je izmaštana?

Đuranović: Jeste, pjesmu sam napravio po priči mog prijatelja čiji je rođak Mujo. 

RB/BI: Na mene su poseban utisak ostavile ove ljubavne pjesme i tu zbirku ljubavne poezije koja je u najavi očekujem zaista sa velikim interesovanjem.

Đuranović: Rijetko kad pišem pjesmu ako nemam totalnu inspiraciju. Ne silim sebe da treba da napišem pjesmu i da kombinujem nešto. To su sve moje žive inspiracije, ove ljubavne pogotovo, ali i sve ostale. Sva mjesta koja sam opisao, ja sam ih doživio upravo onako kako sam ih opisivao. O čemu god sam pisao, to je moja emocija, moj osjećaj, moje mišljenje, moj stav. Mislim da sam dao cijelog sebe, a sad, moramo ostaviti da čitaoci presude.

RB/BI: Ovaj razgovor smo dogovarali prije nekoliko dana, u međuvremenu je stigla informacija da ova knjiga neće biti promovisana, ili hoće, za vrijeme novembarskih svečanosti u Baru. To ćemo čuti od Labuda. Ne znam da li ste čuli za harmonikaša iz Bara, Omera Hodžića, svira tako… Šalim se, Omer je moj prijatelj, pretpostavljam da sluša, i veliki umjetnik na harmonici. Ovo harmonikaš mi djeluje pežorativno. Interesuje me kako ste koncipirali promociju, da li će biti malo muzike, malo vaše pjevanje, ne samo poezije.

Đuranović: Sad ste me vi inspirisali. Omera ne samo da neko zna, nego ga znaju svi koji znaju šta je harmonika. Njegovo sviranje je možda najupečatljivije u Crnoj Gori, uz dužno poštovanje da mi imamo sad nekoliko dobrih, divnih harmonikaša, ali to je ta škola – tehnika, plus emocija, plus sviranje od srca. To je opis Omerov. Naravno, u Baru da se desi moja promocija a da Omer nije prisutan, mislim da je to ravno nemogućem. Svakako, Omer će učestvovati i još nekoliko barskih umjetnika, ali to ćemo kasnije da najavimo, neću sada sve da kažem.

RB/BI: Da čujemo Labuda, o saradnji smo čuli od Zdravka. Interesuje me ova promocija eventualna u Baru, jer to će biti, uvjeren sam, lijep kulturni događaj kojemu valja prisustvovati.

Lončar: Milane, kao što i sam znaš, svaki događaj koji mi pripremimo za građane Bara je stvarno praznik. Imali smo izložbu slika i književno veče, koje je bilo izuzetno posjećeno, jedno od najbolje posjećenih u zadnje vrijeme. Što se tiče promocije Zdravkove knjige, mi smo bili planirali da to bude jedno humanitarno veče, koncert i promocija knjige, povodom Dana Bara. Bili smo planirali 24. novembar, nego drugi odlučuju o tome. Onda nam je ponuđen termin, 21. novembar, a to je Aranđelovdan, krsna slava mnogih građana Bara i mnogih u Crnoj Gori. Mislim da bi bilo malo posjetilaca, a mi idemo na tu soluciju da je to humanitarno veče, da se simbolično naplati makar po jedan euro, što bi uplatili Narodnoj kuhinji Žena Bara. Odustali smo od tog termina, nažalost, jer i sam Zdravko može da potvrdi, mnogi njegovi prijatelji iz Bara i Podgorice iznenađeni su da je predložen taj datum.

RB/BI: Gdje ste mislili, u velikoj sali Kulturnog centra?

Lončar: Da, da, u velikoj sali, da bude što više mjesta i da to bude pravi praznik Bara, uz muziku, pjesmu, lijepu poeziju. Sada smo od Kulturnog centra dobili ponudu, tražili smo jedan datum. Nismo dobili odgovor od njih, kad dobijemo odgovor, znaćemo tačno. Uglavnom, što kaže Zdravko, obećavamo jedno fino, bogato veče, biće tu iznenađenja, glumaca, pjesnika…

RB/BI: Zdravko Đuranović je rođen u Podgorici, u srcu Stare varoši. Učio je osnovnu školu „Milorad Musa Burzan“, nižu Muzičku školu „Vasa Pavić“, Gimnaziju „Slobodan Škerović“  i Pravni fakultet u Podgorici. Ne samo učio, nego i izučio, on je diplomirani pravnik, kolega. Više od 40 godina prisutan je na muzičkoj sceni, kao tekstopisac, kompozitor i interpretator. Njegov muzički opus obuhvata preko 500 autorskih radova. Ovo je njegova prva knjiga pjesama. Ovo mi se sviđa za kraj: stranice njegove poezije tek će biti ispisane. Prvo ćemo još malo o ovoj knjizi, pa tek o onoj koja slijedi. Kakva je koncepcija ove knjige? Vidim da je podijeljena u poglavlja.

Đuranović: Geografski pojmovi su odrednica jednog broja poglavlja, zatim običajne stvari i malo te ljubavne stvari. To je otprilike to.

RB/BI: Ili ovako, po poglavljima: „Molitva za Crnu Goru“, „Naša mila Podgorice“, „Stara majko Crnogorko“, „Gusle moje javorove“, „Zemlja orla i sokola“. Napisao si i da niti jednu pjesmu nisi pustio ni u etar ni kod prijatelja, dok ti je majka nije pročitala. Nije doživjela, ipak, da vidi ovu knjigu.

Đuranović: Ne. Znala je da spremam knjigu, ali veliki broj tih pjesama, što bi ono mi rekli, u muzičkom ruhu, mnoge su snimljene i raspon od prve pjesme koju sam napisao, koja je u toj knjizi, do zadnje je skoro 40 godina. Po stilu pisanja gotovo se i ne primjećuje ta vremenska razlika. Moja majka je bila jako nadarena za muziku i ja sam uvijek iz moje radne sobe izlazio, kako mi kažemo, sa demo snimkom: jedna strofa, refren i uvijek puštao. Ona mi je par puta tako znala reći: pusti, pusti i znala je da mi kaže „Pa, ovo…“ i kad zavrti glavom znao sam da nisam na dobrom putu, i govorila je za neke pjesme: „Savršeno“. Uvijek sam je poslušao. Za koju god je pjesmu zavrtjela glavom, i kad sam ih dao drugima, nisu napravile neki jak prodor. Imala je osjećaj.

Žao mi je što nije doživjela pjesmu o njoj, a i da vidi da je čitava knjiga njoj posvećena.

RB/BI: Lijepo. Pretpostavljam da je ona živjela ili cijeli vijek provela u Staroj varoši. Objasnite mi kakva je ta čudesna moć te Stare varoši, kad je svi pominju toliko godina kasnije. Ja prođem neki put kroz nju, ali ne osjetim ništa, ne budi mi emociju, nisam Starovarošanin.

Đuranović: Magiju Stare varoši pamte generacije. Ja sam možda i posljednja generacija koja je zakučila da vidi tu magiju. Dakle, Stara varoš je bila mjesto, prije svega, onih tipičnih Cikotića, ljudi koji su imali specifičan humor, ljudi koji su bili mnogo talentovani, koji su pjevali svugdje, koji su imali svoja pjevačka društva. Tu su tambure, recimo, kad bi mi sad pričali o Podgorici kao tamburaškom gradu, mnogi bi me sad možda čudno pogledali. Međutim, kad bi malo uzeli da čitamo vidjeli bismo da, recimo oko 1900. godine, samo u Podgorici ima 100 pjevačkih društava i nekih 50-60 tamburaških orkestara, da je prvi tamburaški orkestar na Ex Ju prostoru u stvari bio u Podgorici. Pokojni Janika Balaš je pedesetih godina u Radio Titogradu napravio prvi tamburaški orkestar u čitavom ovom regionu. To su sad činjenice koje ljudi ne znaju. Tambura je jedan od mojih omiljenih instrumenata. Iskoristiću sada da kažem, iako ima vremena do tada, 15. decembra, ja sam autor jednog koncerta koji se zove „Tamburice, srce Podgorice“. Sa mnom će biti jedan veliki boem i veliki pjevač, Žuti Serhatlić. Mi ćemo izvesti 30 najstarijih podgoričkih pjesama koje su nastale otprilike prije dva vijeka. To je neki moj dug toj boemskoj Podgorici, toj tamburaškoj Podgorici. To su, uglavnom, pjesme iz porodice sevdaha, podgorička sevdalinka. Obično ljudi misle, kad se kaže sevdah, na Bosnu. Bosna jeste jako uporište sevdalinki, ali ništa manje nisu Podgorica, Rožaje, Bijelo Polje, Pljevlja. Isto tako, imamo južnu Srbiju, mislim konkretno na Vranje, imamo Makedoniju, tu su sve nastale sevdalinke. Na ovaj način vraćam dug upravo Staroj varoši koje više nema.

RB/BI: Ja se nadam da će vaš koncert biti prije tog 15. decembra, u Baru.

Đuranović: Hoće, svakako.

RB/BI: Da li će biti, Labude, šta vi mislite? I kad ćemo ovu knjigu držati u rukama, ovako je, sa PDF-a, priča u oblacima.

Lončar: Knjiga je već štampana, međutim, čekamo da nam štamparija to dostavi i, po zadnjim informacijama, to će biti u subotu, preksjutra. Gledali smo da bude prije Aranđelovdana. Da napomenem da je to sjajna knjiga. Posebno pjesme o Crnoj Gori podsjećaju me na ona stara, dobra vremena kad smo svi pjevali o Crnoj Gori lijepe, stare izvorne pjesme. Kad nije bilo politike, svega, kad smo znali za svoj zavičaj. Mi smo imali nekad knjigu „Moj zavičaj“, danas više zavičaja nema. Sjajna knjiga, sjajnog umjetnika i čovjeka, očekujemo i knjigu njegove ljubavne poezije. Ono što ne bih želio da preskočimo, to je da mi čekamo knjigu njegove mlade ćerke Ine, koju pozdravljamo, ako sluša, da malo ubrza rad na pripremi.

RB/BI: Dakle, ovaj koncert humanitarni bi trebalo da bude u narednih nekoliko dana. Kad god bude, od njega će svakako dobrobit imati građani Bara, kroz Narodnu kuhinju.

Lončar: Svakako. Vjerujem da će Kulturni centar iznaći termin koji nama odgovara. Zajednička je ideja, a Zdravko je potencirao da to bude humanitarni koncert, da se simbolično naplaćuju ulaznice, euro ili koliko se dogovorimo i da ta sredstva idu za Narodnu kuhinju. Zdravko je rekao da će i jedan broj primjeraka knjige ili sredstava od prodate knjige pokloniti Narodnoj kuhinji. Mislim da je to jedna od najljepših akcija u zadnje vrijeme, koja je humanitarna. U ovoj knjizi na jedan lijep način objedinjuje se ljubav prema majci i Crnoj Gori kao majci. To bi trebalo da bude jedna lijepa priča povodom Dana Bara, ali kad već ne može, onda ćemo javiti kad dobijemo termin. Ono što je do nas – da se izvinimo Ženama Bara, jer smo njima bili najavili da ćemo održati koncert. Mi ne odustajemo, koncert će se održati, zajedno sa promocijom. Biće to, kao što uvijek i radimo, na neuobičajen način. I Zdravko nam je rekao da će tu biti još nekoliko muzičara, pjesnika, glumaca, tako da ne sumnjam da će to biti jedno odlično veče… Tu će biti i naši pjesnici iz Udruženja, koji će čitati neke pjesme, ispoštovaćemo sve, prije svega građane Bara, NVU Žene Bara, Zdravka kao autora. Znam što znači kad izađe prva knjiga, onaj miris iz štampe kad dođe u ruke.

RB/BI: Labud je pomenuo prvu knjigu, potpuno razumijem taj osjećaj. Ne treba da pričam o popularnosti, novinama, televiziji, taj osjećaj kad izađe prva knjiga i držite je u rukama, to je neponovljivo. Pomalo vam zavidim na tom osjećaju koji ćete imati, kako najavi Labud, preksjutra.

Đuranović: Samo da poručim Labudu: ja od preksjutra, ako ne bude knjiga, ne izlazim niđe iz kuće.

RB/BI: Još samo ovo: diplomirani ste pravnik a, niste se bavili nikad pravnim naukama? Slično voditelju ove emisije.

Đuranović: Uglavnom ne. Rijetko sam imao priliku da me to neko pita, upravo kažem: ja sam volio pravo i mislim da sam mogao biti dobar pravnik i možda čak, da sam nastavio, i dobar advokat. Muzikom sam se bavio sve vrijeme studiranja, kao nekom dopunskom djelatnošću. Kao student, ja sam već imao snimljenu ploču. Međutim, došlo je neko vrijeme, to su 90-te godine, kad sa pravom nisam mogao ništa. To je bilo vrijeme koje je prilično ugrozilo egzistenciju moje porodice, koja je zavisila od plata. Onda sam podvukao crtu i ušao u muziku kao profesionalnu djelatnost. Pravo je ostalo samo kao dopuna. Čini mi se i da nisam pogriješio, jer, neće mi zamjeriti slušaoci, ali mislim da sam uspio da dam makar jedan mali pečat crnogorskoj muzici, neko svoje pjevačko, a čini mi se i autorsko obilježje. Da nisam ušao u profesionalne vode, ne bi bilo ovoliko CD-a, ovoliko pjesama, jer čim se vi ne bavite profesionalno ne možete biti ni toliko produktivni. Negdje mi je i žao, jer ipak sam proveo neke studentske godine i malo duže studirao da to bolje utvrdim. Zapošljavao sam se nekoliko puta u nekim jakim firmama. Diploma pravnika je bila presudna za zapošljavanje, ali to što sam radio nije imalo veze sa tim, nego to je bio marketing i slično.

RB/BI: Moram još ovo da pitam, kad je pravo u pitanju, meni je omiljeni, iako sam treći put položio krivično-materijalno pravo, bio profesor Mića Perović u Podgorici. Ko je vama, ili niste o tome razmišljali, bio omiljeni profesor? Nećemo o onim koji nisu bili baš omiljeni.

Đuranović: Na prvo mjesto stavljam nekoga ko je i kao profesor i kao čovjek neponovljiv. To je Baćo Mitrić. Ne samo profesor, nego je on prije svega drug, prijatelj bio svakom studentu. Zadržali smo jedan divan odnos, kako u vrijeme kad sam studirao, tako do dana današnjega, mislim da je neponovljiv.

RB/BI: Apsolutno se slažem. Završnu riječ dajemo Labudu.

Lončar: Svaka knjiga je za nas praznik, pogotovo Zdravkova kad izađe iz štampe. Srećni smo i zbog promocije te knjige, koja će ujedno biti i humanitarni koncert. Svjedoci smo i vi ste objavljivali, da Žene Bara imaju problem sa finansijskim sredstvima, nemaju od čega da kupe hranu da kuvaju tim nesnađenim ljudima, a hrana je osnov za život. Nadamo se da ćemo u što skorije vrijeme održati koncert i ne sumnjam da ćemo imati veliku posjećenost. Što se nas tiče, spremni smo i obećavamo jedan hepening, jedan lijep događaj gdje će svako da uživa i nadam se da ćemo pomoći Ženama Bara.

P. S.

Tokom dana stigla je informacija iz Kulturnog centra da će promocija knjige Zdravka Đuranovića „Izviraće đe je izviralo“ i humanitarni koncert sa prijateljima, u dvorani Doma kulture, biti održan 3. decembra, u 19 časova

The post Zdravko Đuranović: Bar je grad mojih muzičkih početaka first appeared on BARinfo.

Posjetioci su imali priliku da probaju autentične kulinarske specijalitete koje su vrijedne domaćice ovog kraja pripremile – stufadu, makarule, priganice, ruštule… Za ovo veče pripremljeno je preko 200 kg mesa.

Program je otvorio potpredsjednik Udruženja „Spičani“, Brano Vukčević, nakon čega je uslijedio spektakularni, desetominutni vatromet.

„Ponovo smo tu da obilježimo veče posvećeno našem Spiču, uz prigodne specijalitete koji su odvajkada pripremale vrijedne spičanke, po receptima prenošenim sa koljena na koljeno i na taj način čuvali od zaborava, a i dan danas su sastavni dio naših kužina“, kazao je Vukčević.

On je iskazao zahvalnost svim privrednicima i građanima „kako Spiča tako i Bara, uz čiju pomoć ova manifestacija dobija na još većem značaju ujedinjenja lokalne zajednice“.

„Samim tim, preostala sredstva koja ne budu utrošena na održavanje večerasnje manifestacije, biće opredjeljena za očuvanje spičanske tradicije i kulture. Posebnu zahvalnost dugujemo Mjesnoj zajednici Spič Sutomore, Opštini Bar i Turističkoj organizaciji Bar, bez čije pomoći teško da bismo uspjeli da ostvarimo sve što smo zamislili. I na kraju, pohvalio bih svoje kolege- članove Udruženja, koji iz godine u godinu daju nesebični doprinos da nam ovo veče svima ostane u predivnom sjećanju i da svake godine željno iščekujemo održavanje Spičanske večeri“, s ponosom je kazao Vukčević.

Spičanskoj večeri prisustvovao je i prvi čovjek Opštine, Dušan Raičević, koji nije krio zadovoljstvo na uspješnoj organizaciji ove manifestacije.

„Koristim ovu priliku da se zahvalim Organizacionom odboru koji je ove godine stao iza svih aktivnosti, Mjesnoj zajednici Spič Sutomore, kao i Turističkoj organizaciji koja, uz pomoć Opštine Bar, organizuje Spičansku noć. Raduje me, prije svega, veliko prisustvo Spičana, ali i gostiju koji još uvijek borave na barskoj rivijeri i čini se da je naša odluka da upravo u septembru organizujemo Spičanku noć, bila više nego opravdana, zbog činjenice da smo i kroz organizaciju ovakvih događaja doprinijeli produženju turističke sezone“, naveo je Raičević.

On je podvukao da podaci kojima raspolažu, a tiču se, prije svega broja turista u avgustu, ulivaju zaista sjajan optimizam da ćemo i u septembru na barskoj rivijeri bilježiti rekordnu posjetu i time moći da zaključimo više nego uspješnu turističku sezonu u našem gradu.

Publika je prvog imala priliku da čuje poznatog crnogorskog izvođača izvorne muzike Zdravka Đuranovića koji se predstavio tradicionalnim pjesmama.

Nakon njega, sjajnom atmosferom okupljene je zagrijala „Akademia bend“, koju je, sasvim spontano, zapratio orkestar iz Đenovića.

„Spičanska noć je izuzetno lijepo i dobro organizovana, a domaćini su jako predusretljivi. Ako se ne varam, ovo je naše treće pojavljivanje, na insistiranje nekoga iz Odbora, jer smo mi, ustvari trebali da pratimo Gulu, ali su za naš samostalni nastup zvali sa više adresa. Došli smo da sviramo, dali smo sve od sebe i bilo nam je mnogo lijepo“, istakao je Božidar Gagović.

Kao i uvijek, ni ovog puta nije izostala odlična komunikacija sa publikom.

„To nikad ne izostane, imamo dva vanserijska vokala Gaja i Mariju, ja se pomalo uključim… dobar je ’feed’ između nas na bini, sviramo i radimo to što najbolje znamo, izaberemo atraktivne pjesme, naročito pred kraj koncerta. Ostaje žal što nismo možda svirali još nekih 20 minuta, ali šta je tu je, drugi put će biti bolje“, naveo je Gagović.

Nakon „Akademie“, uslijedio je dugoočekivani nastup Gorana Pejovića Gule. On je kazao da je u Sutomoru proveo veći dio mladosti i stekao mnogo prijatelja, koje je ovom prilikom pozdravio Šobićevom pjesmom „Sutomore“, a nakon prvih stihova, uslijedila je i bakljada.

„Ovo je prvi nastup ovog ljeta, bilo je planirano da nastupim u Baru u okviru manifestacije ’Ljeto sa zvijezdama’, međutim došlo je do nesporazuma. Lijepo mi je ovdje u Sutomoru, nije kao u ’Azzuru’, nisam navikao da je publika daleko od mene. Saradnja sa ’Akademiom’ je izvanredna, preko 20 godina nastupam sa njima“, kazao je Gula.

Ređale su se čuvene pjesme „Moja dunjo mirisna“, „Pjesme ljubavne“, „Sakrivam sebe u sebi, „U tvojim očima“, „Kada ti jednom loše krene“…

Poznati barski pjevač najavio je i snimanje spota za pjesmu sa novog albuma „Još uvijek si tu“.

„Počeo sam da snimam spot za pjesmu sa posljednjeg albuma. Album je izašao za ’City records’, međutim naišla je korona i pao je u sijenku, ali sada se sa tim spotom vraćam ponovo na scenu“, istakao je.

Zvijezde večeri, „Lexington band“ dočekan je uz ovacije. Frontmen benda, popularni pjevač Bojan Vasković, kazao je da prvi put nastupaju u okviru manifestacije „Spičanska noć“, ali ne i u Sutomoru.

„Ovdje nastupamo više od deset godina i dobro poznajemo publiku, a imamo i dosta prijatelja, tako da se uvijek radujemo druženju u Sutomoru. Večeras kao i uvijek, volimo da ostavimo ’srce na terenu’ i da publika koja je došla, ode sa osmjehom kući. To je najvažnije, zadovoljiti ovaj narod, jer oni zaslužuju i mnogo više od toga, tako da će biti dobre pjesme, emocije i energije, to je ono što mi možemo da ponudimo i što se od nas i očekuje“, kazao je Vasković neposredno pred nastup.

„Lexington band“ je uvijek aktivan.

„Uveliko radimo na našem petom albumu, objavili smo već tri pjesme od početka godine i mogu reći da je to nešto najbolje i najzrelije od nas. Ispred nas je američka turneja, do sredine oktobra smo tamo, a nakon toga ulazimo u studio i pravimo neke nove pjesme“, najavio je popularni pjevač.

Publika je uživala uz najveće hitove „Noć pod zvijezdama“, Pijane usne“, „Cvijeće“, „U srce udaraj“, Ma, sretno“…

Lijepo osmišljen i raznovrstan muzičko-zabavni program bio je obogaćen i etno bazarom, na kojem su predstavljeni razni proizvodi – od domaćih sokova i meda, predmeta od maslinovog drveta, ručno rađenih ogrlica i minđuša, do raznim tehnikama rađenih neobičnih slika.

Radovima se posebno istakao štand Emili Damjanović koja izrađuje mozaike, pretežno od masline.

„Unazad pet godina se bavim mozaikom, a sada sam pokušala da ovu tehniku približim ljudima. Inspiracija mi je maslina, od nje izrađujem mozaik čime želim da prikažem turistima da je to naš zaštitni znak, s obzirom da imamo maslinu na Mirovici, staru preko 2 000 godina. Na taj način sam pokušala da im približim i Bar, da kupe neki suvenir, jer tržište nam je preplavljeno kineskim suvenirima. Jednostavno, htjela sam da pokušam nešto novo. Ljudi su oduševljeni, iznenađeni, gledaju, diraju, to im nije svakidašnje i, naravno, kupuju. Veoma sam zadovoljna prodajom“, uz osmjeh je kazala Damjanović, koja izrađuje još i tradicionalne crnogorske kućice i kule – kotorsku, ulcinjsku, starobarsku.

Naredna „barska“ zabavno-muzička manifestacija, koja će biti održana 11. septembra na Virpazaru, je Festival grožđa.

The post Prelijepo Spičansko veče u smiraj ljeta first appeared on BARinfo.

“Pozdravljam moje Barane đe god da su i sve vas u studiju LJE Radio Bar i portalu. Zahvalna sam što mi dajete mogućnost da barsku i crnogorsku javnost obavijestim o aktivnostima koje je preduzela Asocijacija dijaspore Crne Gore. Crnogorska dijaspora je kao i uvijek do sada kada je trebalo dala podršku Crnoj Gori”, istakla je Vera Kirović, predsjednica Asocijacije dijaspore Crne Gore.

“Na inicijativu članova Asocijacije dijaspore pokrenuli smo projekat  ‘Srce crnogorsko kuca po svim kontinentima’ prvenstveno iz zahvalnosti prema svim humanim ljudima iz dijaspore Crne Gore, njihovim prijateljima iz zemalja u kojima žive, kao i samim državama. Oni su pokazali solidarnost i prijateljstvo, iako su i njihovi građani ugroženi infekcijom COVID-19”, dodala je.

U spotu su objavili 58 fotografija iz 22 države prijema dijaspore Crne Gore: Danske, Njemačke, Australije, Italije, Srbije, USA, Švajcarske, Argentine, Norveške, Švedske, Turske, Urugvaja, Kanade, Luksemburga, Belgije, Paragvaja, Slovenije, Češke, Makedonije, Hrvatske, Francuske i Brazila. Na slikama se vide pripadnici dijaspore koji s ponosom ističu crnogorsku zastavu, kako je istakla Kirovićeva –  “kao simbol veze sa svojom matičnom državom, dajući bezrezervnu podršku Vladi Crne Gore i Nacionalnom kordinacionom timu u borbi da sačuvaju naše zdravlje”.

“Kao dio projekta ‘Srce crnogorsko kuca po svim kontinentima’ je pjesma ‘Crvene zastave’ koju je Asocijacija dobila na poklon od poznatog crnogorskog kompozitora i interpretatora koji je i umjetnički rukovodilac Asocijacije dijaspore Zdravka Đuranovića. Mi tu pjesmu poklanjamo u ime crnogorske dijaspore svojoj državi za Dan nezavisnosti, uz poruku da nam svima crnogorsko srce bude putokaz za dalje, da možemo živjeti bez podjela nametnutih i samoizabranih, da s ponosom ističemo Crnu Goru i njene državne simbole, jer je Crna Gora dom svih nas bez obzira đe i na koji način se molimo onom u kojeg vjerujemo.

U svoje lično ime, ali i svih članova Asocijacije dijaspore Crne Gore, iskazujem želju da nam radost i ponos koji osjećamo na današnji dan bude motivacija da izađemo kao pobjednici iz svih izazova koji su pred nama. Da svi zajedno učestvujemo u napretku i razvoju crnogorskog društva u kojem su temelj boljitka povezivanje, mir, tolerancija, ne samo nas koji zivimo u Crnoj Gori, nego i crnogorske dijaspore koja je samo prostorno udaljena od svoje matice, od svog doma, naše i njihove Crne Gore. Srećan Dan nezavisnosti! Neka je vječna Crna Gora”, istakla je u razgovoru za Radio Bar i Bar info Vera Kirović, predsjednica Asocijacije dijaspore Crne Gore.

Crnogorski kompozitor i interpretator, koji je i umjetnički rukovodilac Asocijacije dijaspore, Zdravko Đuranović, kao što je rečeno poklonio je Asocijaciji povodom 21. maja, Dana nezavisnosti spot i pjesmu “Crvene zastave”

“Crna Gora je inače moja vječita inspiracija, a to se vidi po nekom mom radu ili ako se smijem usuditi i reći, opusu. Gotovo svaki grad u Crnoj Gori, mnoga sela su dobila na taj način po neku pjesmu od mene i zaista sam srećan što će jednog dana to ipak biti crnogorska muzička zaostavština. Neko će to možda ponovo aktivirati, možda će neko upoznavati kroz te moje pjesme i sela i gradove i cijelu Crnu Goru, kazao je Đuranović za Radio Bar i Bar info i dodao:

“Što se tiče ove pjesme ona je imala takođe jednu posebnu inspiraciju. 21. maj je nešto što ja lično doživljavam vrlo emotivno, kao rođendan nekom bližnjem svome. Ideja o ovoj pjesmi je postojala malo ranije, ali je ona dobila svoj konačan oblik ovih dana, zahvaljujući mom razgovoru i prijedlogu gđe Vere Kirović. Ona je dala neke svoje sugestije, koje sam ja smatrao da su vrlo dobre i tako smo napravili jednu lijepu saradnju na ovoj pjesmi, iako je naša saradnja mnogo šira i veća, jer sam upravo ja umjetnički rukovodilac u Asocijaciji. Mislim da smo došli do jedne lijepe pjesme. Ta priča ‘crnogorsko srce kuca na svim kontinentima’, čiji je tvorac upravo gđa Vera, je nešto što zaista mislim da je jako dobro urađeno sa puno emocija, želje i ljubavi prema Crnoj Gori, ljudima koji ovdje žive i prema svim ljudima koji žive daleko od Crne Gore, ali je nose u srcu”, kazao je autor pjesme, Zdravko Đuranović.

The post Crvene zastave poklon našoj državi za Dan nezavisnosti first appeared on BARinfo.