„Do normalizacije saobraćaja došlo je nakon postizanja sporazuma između zaposlenih koji su učestvovali u totalnoj obustavi rada, dva reprezentativna sindikata i poslodavca, odnosno ŽICG“, navodi se u saopštenju.

Iz ŽICG su uputili izvinjenje svim građanima i preduzećima koji su zbog obustave pretrpjeli štetu i bili prinuđeni da koriste alternativne vidove prevoza.

Predstavnik zaposlenih u ŽICG, Andrej Kaluđerović, kazao je ranije da su radnici dobili garancije za povećanje zarada i da su jutros svi vozovi krenuli da saobraćaju na teritoriji Crne Gore.

“Dobili smo garancije za naše zarade. Povećanje plata će biti nekih 300 eura kao što smo i najavljivali, tako da će zarada iznositi oko hiljadu eura do 1,2 hiljade eura “, rekao je Kaluđerović.

The post ŽICG: Uspostavljen redovan željeznički saobraćaj first appeared on BARinfo.

To su nam potvrdili i dežurni na barskoj željezničkoj stanici.

Međunarodni brzi voz iz Beograda jutros je u Bar stigao na vrijeme, u 6 sati i 55 minuta. Voz za Bijelo Polje krenuo je, po redu vožnje, u 5.11h, a ka Podgorici, takođe na vrijeme, u 6.24h, pa u 9.23h, kako je i predviđeno redom polazaka.

Dogovor oko deblokade željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori postignut je rano jutros, nakon pet dana štrajka radnika Željezničke infrastrukture Crne Gore.

The post Okončan štrajk radnika ŽICG, normalizovan željeznički saobraćaj first appeared on BARinfo.

Grupa zaposlenih Željezničke infrastrukture (ŽICG) od 85 otpravnika vozova, dispečera telekomande (TK) i saobraćajnih dispečera od petka je trajno obustavila svoj rad, a time i promet vozova u cijeloj Crnoj Gori jer od menadžmenta te kompanije traže veće plate. Oni su ovu blokadu zvanično najavili u prošlu srijedu i tražili razgovor sa čelnicima ŽICG-a. Radnici i menadžment juče su imali višesatni sastanak koji nije doveo do dogovora, pa je blokada željezničkog saobraćaja ušla u peti dan.

Direktor Luke Bar Ilija Pješčić je za “Vijesti” kazao da bi produženje obustave moglo ugroziti i višegodišnje ugovore koji donose najveći dio prihoda i da kompanija zavisi od redovne željezničke dopreme, jer se samo kroz poslove s kompanijama Uniprom i ZiJin realizuje oko 65 odsto godišnjeg pretovara, dok se pod rizikom našao i novi ugovor sa Elektroprivredom Srbije.

“Na početku bih naglasio da od pouzdanosti funkcionisanja željeznice direktno zavisi realizacija dva aktuelna višegodišnja komercijalna ugovora na koje se odnosi prosječno oko 65% ukupnog godišnjeg obima pretovara u ‘Luci Bar’ – ugovor s firmom ‘Uniprom metali’ – Nikšić, koji se odnosi na pretovar i skladištenje boksita i ugovor s firmom ‘ZiJin’ – Bor, koji se odnosi na pretovar i skladištenje koncentrata bakra. Iz navedenog jasno proizilazi zaključak o tome kojih je dimenzija zavisnost poslovanja ‘Luke Bar’ od redovnosti dopreme/otpreme robe željeznicom. Prethodno navedeno se može uopštiti konstatacijom da nesmetani tok pomenutih roba podrazumijeva funkcionisanje višekomponentnog logističkog sistema (proizvođač – željeznica – luka – brodar – kupci – …) kojem je trenutno jedna karika prekinuta, čime je kao cjelina postao nefunkcionalan. Dakle, svaki od subjekata koji participira u pomenutom logističkom sistemu je, zbog trenutnog stanja, suočen s direktnim i indirektnim troškovima, koji se umnožavaju velikom brzinom i, u nepovoljnim scenarijima, ako se situacija prolongira, mogu čak dovesti do preusmjeravanja tokova roba na druge logističke pravce, odnosno do gubitka glavnih poslova za ‘Luku Bar’”, istakao je Pješčić.

Prema njegovim riječima, “Luka Bar” ima direktne mjerljive gubitke koji su ekvivalentni izgubljenim prihodima od pretovara robe koja bi se dopremala vagonima, gubitke zbog neiskorišćenosti resursa koji bi se angažovali na predmetnim pretovarnim operacijama.

“Konkretno, upravo sada stoji preko 220 vagona (na pruzi u Srbiji i Crnoj Gori), od kojih je oko 130 puno robe koja treba da stigne u Luku jer je najavljen pretovar u brod. Takođe imamo najavu za nekih nedjelju dana brod boksita, ali nema dopreme robe iz Nikšića, jer je blokirano obustavom rada dijela zaposlenih u ŽICG. Međutim, ponavljam, ako bi se situacija prolongirala i to bilo praćeno smanjenjem količina roba koje se željeznicom usmjeravaju ka Luci Bar ili čak i potpunim preusmjeravanjem tokova roba, onda bi troškovi bili teško mjerljivi, jer poslovi sa Unipromom za pretovar boksita za Luku Bar znače na godišnjem nivou oko tri miliona eura, a posao transporta koncentrata bakra nam donosi preko četiri miliona eura”, kazao je Pješčić, dodajući da “konkurencija na drugim logističkim pravcima ne miruje i već sada nudi rješenja našim partnerima, ako se kriza nastavi, da se robe preusmjere na druge luke u okruženju što bi za nas bilo pogubno”.

On je rekao da je važno dodati da bi početkom septembra trebalo da započne realizacija novog značajnog ugovora za “Luku Bar” – pretovar i skladištenje uglja za potrebe Elektroprivrede Srbije, koji će direktno zavisiti od adekvatnosti funkcionisanja željeznice – ugalj treba da se u Luku doprema brodovima, a zatim bi se otpremao željeznicom do mjesta potrošnje (termoelektrane u Srbiji).

“Očekivani godišnji prihod od novog posla sa Elektroprivredom Srbije je preko 2,5 miliona eura, i prvi brod sa 65.000 tona uglja je krenuo kao Luci Bar. Cijela situacija je posebno rizična u odnosu na ovaj posao jer poslovni partneri mogu da, cijeneći aktuelizovane rizike, promijene stav o pouzdanosti pravca preko Luke Bar i vrate se na modele snabdijevanja ugljem preko drugih luka, koje su ranije koristili, istakao je Pješčić.

On je naglasio da sve prethodno navedeno ne znači osporavanje prava bilo koje katergorije zaposlenih da zahtijevaju unapređenje svog radnog statusa, već samo pokušaj da se ukaže na evidentne složene rizike (sa ogromnim mogućim posljedicima) s kojima je prekid transporta roba željeznicom povezan.

Iz ŽPCG-a su kazali da je razumljivo da trpe određene gubitke usljed obustave željezničkog saobraćaja, ali je u ovom trenutku teško govoriti o tačnim iznosima.

“Troškovi se prvenstveno odnose na organizovanje alternativnog prevoza i vraćanje sredstava putnicima koji odluče da odustanu od putovanja, kao i na obaveze iz ugovora o prevozu. Međutim, u ovom trenutku najvažnije nam je da obezbijedimo kontinuitet usluge i da putnici imaju adekvatnu zamjenu za željeznički prevoz”, kazali su iz državne željezničke kompanije, dodajući da pored finansijskog aspekta, postoje i organizacioni izazovi, poput koordinacije alternativnog prevoza, rasporeda putnika, logistike na međunarodnim linijama i obezbjeđivanja pratećih usluga.

Shodno važećem redu vožnje ŽPCG dnevno angažuje od 25 do 30 autobusa za koje, kažu u kompaniji, troškovi variraju zavisno od relacije i broja putnika za koje se obezbjeđuje alternativni prevoz.

“Oni, naravno, nisu zanemarljivi, ali kao javna kompanija osjećamo odgovornost da prioritet bude nesmetan prevoz putnika. Angažovanje alternativnog prevoza vrši se isključivo kroz ugovor ŽPCG-a s prevoznikom izabranim putem javnih nabavki – ne radimo ad-hoc angažovanja”, naveli su u ŽPCG.

Dodali su da, iako se radi o vanrednoj situaciji, svi polasci se organizuju alternativnim prevozom autobusima shodno važećem redu vožnje, te da putnici, naravno, primjećuju razliku u odnosu na putovanje vozom, ali ŽPCG ulaže napore da redovnost i kvalitet usluge ostanu na očekivanom nivou.

Iz Montecarga su “Vijestima” kazali da zbog zastoja željezničkog saobraćaja dnevno gube 20.0000 eura.

“Međutim, ova blokada dovodi do narušavanja ugovorenih obaveza prema poslovnim partnerima, što ugrožava našu reputaciju kao pouzdanog prevoznika. Dugoročniji prekid može rezultirati trajnim gubitkom strateških klijenata, poput velikih energetskih i industrijskih kompanija, koje mogu preusmjeriti transport na druge pravce i pružaoce usluga”, kazali su iz ovog državnog preduzeća.

Navode za primjer da je potpisan Ugovor za prevoz uglja za potrebe Elektroprivrede Srbije koji počinje s realizacijom početkom septembra i njegova vrijednost je 2.250.000,00 eura i ovaj posao je preusmjeren na Luku Bar prvi put. “Ovo je samo jedan od poslova koji je Montecargo zaključio u ovoj godini, što dodatno pojašnjava našu već datu izjavu o milionskim gubicima koje bismo pretrpjeli, a samo možemo pretpostaviti kolike će gubitke imati one kompanije koje posluju s nama i to: Luka Bar, Port of Adria, Uniprom metali, Stelantis, TCL, HBIS, Stratemis, Mbox, Panšped, Elan Continental, Srbija Kargo…”, kazali su iz kompanije.

Iz Montecarga su ocijenili da ovakva situacija dodatno komplikuje već osjetljivo stanje u željezničkom sistemu, koji se bori za opstanak i razvoj i, ako se problem ne riješi brzo, posljedice neće biti samo privremene, već dugoročne i sistemske.

The post Luka Bar pogođena štrajkom u ŽICG: Zaustavljeno više od 130 vagona punih robe first appeared on BARinfo.

„Na sastanku je jednoglasno pružena podrška izvršnoj direktorici u cilju rješavanja nastale situacije i svih napora na normalizaciji željezničkog saobraćaja.

Takođe, konstatovano je da svako uvećanje zarada treba da bude u zakonskim okvirima, kroz pregovore sa reprezentativnim sindikatima, u cilju izrade i zaključivanja Kolektivnog ugovora.

Odbor direktora poziva zaposlene koji su potpisali ‘obustavu rada’ da omoguće normalno odvijanje saobraćaja, kako bi se spriječila veća šteta i stvorili uslovi za konstruktivne razgovore“, navodi se u saopštenju.

The post Odbor direktora ŽICG: Puna podrška izvršnoj direktorici, štrajkači da omoguće normalno odvijanje saobraćaja first appeared on BARinfo.

Ona je ponovo pozvala da se omogući prolazak voza sa automobilima stranih državljana.

Iz PR Službe ŽICG ističu da je više puta pozvala na razgovore i pregovore i naglasila da ne pristaje na ultimatume.

Kazala je i da će preduzeti sve da se puste vozovi na kojima se nalaze automobili stranih državljana, ali da se i dalje radi na tome.

“Štrajk nije u skladu sa zakonom, nijedan element zakona nije ispoštovan. Budžet nam je ograničen i u njemu nema sredstava za ispunjenje svih želja”, istakla je Bošković.

Prema informacijama sa Željezničke stanice u Baru, danas nije pošao ni jedan voz.

Podsjećamo, grupa od 85 zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi (ŽICG), koju čine otpravnici vozova, TK i saobraćajni dispečeri, najavila je za danas potpunu obustavu saobraćaja na ključnim prugama ukoliko uprava kompanije ne prihvati njihove zahtjeve za povećanje zarada.

The post Obustava željezničkog saobraćaja i dalje traje first appeared on BARinfo.

Ukoliko štrajk ne bude obustavljen, autobusima iz Bara će ići i putnici koji su planirali da krenu ka Podgorici i Bijelom Polju u 11:36, 14:13 i 15:30.

Iz PR službe Željezničke infrastrukture našim medijima je rečeno da će se štrajkačima u 11 sati obratiti izvršna direktorica.

The post Obustavljen željeznički saobraćaj first appeared on BARinfo.

“Tekstovi koji su se pojavili u medijima dostavljeni od strane jednog zaposlenog obiluju neistinama.

Neprihvatljivo je u ovom obraćanju predstavljanje pojedinca kao ‘najvažnijeg’ kadra u sistemu, uz ignorisanje značaja i drugih zaposlenih koji svakodnevno obavljaju složene i odgovorne poslove – ukupno 800 zaposlenih.

Ovaj menadžment je prekinuo staru praksu ignorisanja zaposlenih i apsolutno svaki zahtjev za prijem na razgovor je bio prihvaćen.

Što se tiče zarada otpravnika vozova, one iznose od 730 do 987 EUR, u zavisnosti od radnog staža, platne liste sa zaradom 788 EUR Sl1, i sa 34 godina radnog staža sa 987 EUR Sl2, dok njihove kolege od čijeg direktnog rada zavisi rad OV, elektromehaničari za signalno-sigurnosne uređaje sa IV1 i IV2 nivom imaju zarade sa dodatkom do minimalne – od 600 EUR. Oni rade na otvorenom pod svim vremenskim uslovima.

Da bi građani Crne Gore mogli uporediti zarade u ovom Društvu i ko je u nepovoljnijem položaju, navešćemo i da mladi inženjeri kao zaista deficitaran kadar primaju 808 EUR, 816 EUR, 860 EUR – platne liste Sl 6,7 i 8.

Takođe, navodi da su u periodu od 2009. do 2019. godine otpravnici vozova zarađivali 600 do 700 EUR. To demantuje platna lista OV za 2013. godinu – 425 EUR, a za 2019. godinu – 481 EUR, što znači da im je današnja zarada približno 100% uvećana.

Novim predlogom izmjena KU predviđeno je uvećanje koeficijenata za sva zanimanja minimum 20%, izuzev direktorima sektora i pomoćnicima ID kojima je povećanje 16%, te bi zarada OV iznosila od 862 do 1.150 EUR, odnosno uvećanje njihovih zarada iznosiće 120 do 170 EUR, u mjesecima sa praznicima i znatno više.

Nažalost, za sve što se dešavalo od 2009. do 2019. godine uporno se obraća ovom menadžmentu, a u tom periodu se nisu smjeli oglašavati po ovim pitanjima, dok obustavu saobraćaja nisu smjeli ni pomenuti.

Nas optužuje i za ukinuti beneficirani radni staž i status službenog lica, što takođe treba adresirati bivšim rukovodstvima, dok beneficirani radni staž, i dalje imaju otpravnici koji po propisima zadovoljavaju sve uslove za to – Sl2.

Da je neistina da OV masovno napuštaju kompaniju govori činjenica da je od 2022. godine njihov broj uvećan za 21, a ima još zainteresovanih koji jedva čekaju da zasnuju radni odnos.

Na kraju, sa pravom postavljamo pitanje koliko je ozbiljna ova najava (medijska) štrajka s obzirom na to da nikakve zakonske procedure nisu ispoštovane.

Dopis nije potpisan, niti je donijeta zakonita odluka o stupanju u štrajk, dok navodni autor dopisa i organizator čak nije na radnom mjestu po rasporedu toga dana predviđenog za obustavu saobraćaja, a nisu ni potpisani zaposleni koji podržavaju zahtjeve iznesene u ovom dopisu.

Svi koji budu učestvovali u nezakonitom postupanju treba da budu svjesni da će snositi sve krivično pravne posledice kao i ukupnu materijalnu štetu koju izazovu.

Mendžment na čelu sa Odborom direktora želi značajno da poveća zarade svim zaposlenima, međutim moramo postupati u odnosu na nivo sredstava koji nam je Budžetom predviđen i postupati u zakonskim okvirima, jer su potpisnici pored menadžmenta reprezentativni sindikati koji zastupaju preko 600 zaposlenih.

Rukovodstvo ŽICG kontinuirano ulaže napore da unaprijedi uslove rada i materijalni položaj zaposlenih, ali to se mora činiti isključivo institucionalnim putem, u skladu sa važećim zakonima i propisima, a ne kroz prijetnje i ultimativne zahtjeve”, zaključuje se u reagovanju.

The post ŽICG: Štrajk nelegalan, unapređenje položaja zaposlenih moguće jedino u skladu sa važećim zakonima first appeared on BARinfo.

Obustava saobraćaja uvodi se zbog planiranih radova na redovnom održavanju putnog prelaza.

Na osnovu rješenja izdatog od strane Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj Opštine Bar, tokom izvođenja radova saobraćaj će biti preusmjeren na alternativni pravac: Ulica Crnogorskih serdara – Ulica Alekse Šantića – Ulica 3 – Ulica 4 – Ulica 2 – Ulica Josipa Sladea – Jadranska ulica.

The post Od jedan do tri sata poslije ponoći 23. jula nema saobraćaja na putnom prelazu Šušanj first appeared on BARinfo.

Novac za projekat rekonstrukcije 39 kilometara pruge od Bara do Golubovaca još nije spreman, a Željeznička infrastruktura (ŽICG) očekuje da će novac za to dobiti kroz ugovore o grantu i kreditima vrijedne 224 miliona eura, koje će potpisati tokom ove godine. Tek nakon tih koraka i dobijanja zelenog svjetla na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat, može se raspisati tender za izvođača radova.

To su “Vijestima” zvanično kazali iz ŽICG i dodali da bi i tender mogao biti raspisan u 2025. godini.

Crnoj Gori je za obnovu pruge sa ciljem koridorskog razvoja od Bara do granice sa Srbijom i dalje mreže trans-evropskih koridora, dostupno 224 miliona eura, od čega polovinu čine donacije Evropske komisije (EK) a ostatak krediti kod Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Iz ŽICG ističu da ove dvije banke trenutno razmatraju Elaborat i provjeravaju njegovu usklađenost sa evropskim direktivama, standardima iz oblasti zaštite životne sredine i socijalni aspekt.

Agencija za zaštitu životne sredine je krajem septembra donijela odluku da ŽICG mora da uradi Elaborat za ovaj projekat, za šta su dobili rok od dvije godine. Elaborat su zahtijevali i iz Nacionalnih parkova (NPCG), jer pruga dijelom ide kroz NP “Skadarsko jezero” i ekološku mrežu “Natura 2000”, odnosno staništa zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. Osim toga, trasa prolazi i u blizini barskog poluostrva Ratac.

“Sredstva za ovaj projekat trenutno nijesu operativna. Procedure koje se odnose na donatore i banke su u toku, uključujući pregled i usklađivanje tehničke dokumentacije, poput Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Potpisivanje ugovora o finansiranju ovog projekta, koji uključuje grant i kreditni paket, očekuje se tokom godine. Tek nakon finalizacije tih procedura, sredstva će postati operativna i dostupna za realizaciju projekta. Nakon potpisivanja ugovora i osiguravanja finansijskih sredstava, ŽICG će raspisati tendere za izvođenje radova (prateći procedure EIB-a i EBRD-a), što je planirano u skladu sa dinamikom završetka svih navedenih aktivnosti”, kazali su iz ŽICG-a.

Početak radova, kako tvrde, direktno zavisi od završetka procedura vezanih za finansiranje i odobrenje Elaborata a iz ŽICG očekuju da će radovi započeti ubrzo nakon završetka tendera, ako ne bude zastoja u procedurama ili odlaganja institucija. Pojasnili su da se trenutno radi na pripremi i pregledu tehničke dokumentacije i usklađivanju procedura sa donatorima i bankama.

Elaborat kako kažu, priprema projektant koji je angažovan kroz tehničku podršku Fonda za infrastrukturne projekte Evropske unije (IPF), u okviru procedura saradnje unutar Zapadnobalkanskog investicionog okvira (WBIF). Iz ŽICG su pojasnili da taj posao obavlja međunarodni konzorcijum koji čine vodeće kompanije koje se bave infrastrukturom iz Francuske, Norveške i Njemačke…

“Izbor projektanta organizuje EK, uz koordinaciju WBIF sekretarijata i podršku međunarodnih finansijskih institucija. Elaborat je dostavljen ŽICG-u, EIB-u i EBRD-u, od strane projektanta u novembru prošle godine. Međutim, banke uključene u finansiranje projekta (EIB i EBRD) trenutno razmatraju sadržaj Elaborata kako bi osigurale njegovu usklađenost sa evropskim direktivama i standardima iz oblasti zaštite životne sredine i socijalnog aspekta. Nakon što se sve strane usaglase i banke daju saglasnost, Elaborat će biti upućen Agenciji za zaštitu životne sredine na razmatranje i odobrenje. Očekuje se da će ovaj proces biti završen u najkraćem mogućem roku, u skladu s procedurama”, kazali su iz ŽICG.

Upitani da li je država spremila dio novca za ovaj projekat u budžetu za 2025. godinu, iz ŽIPCG su istakli da je to u nadležnosti Ministarstva finansija i resora saobraćaja, koji odlučuju o raspodjeli novca za ovaj tip projekata.

Projekat rekonstrukcije je dio proširenja koridora glavne trans-evropske mreže između susjednih zemalja, kako bi se Luka Bar bolje povezala sa tim koridorima i Srbijom, jer pruga trenutno ne zadovoljava uslove kao što su instalacije, brzina od 100 kilometara na čas i prijem teretnih vozova dužih od 750 metara…

Najveća brzina vozova na ovoj dionici danas je od 70 do 80 kilometara na čas, jer se maksimalna projektovana brzina od 100 kilometara na čas, ne može postići zbog trenutnog stanja pruge. Osim toga, u projektnoj dokumentaciji piše u da je ova trasa u rad puštena krajem novembra 1959. godine, da radi na struju i da se koristi se za putnički i teretni saobraćaj.

Osim ove dvije trase, ŽICG je Agenciji predala još dva projekta rekonstrukcije pruge, kako bi se utvrdilo da li je za njih potrebna izrada Elaborata. Krajem septembra prošle godine je odlučeno da za rehabilitaciju gornjeg stroja pruge od Podgorice do Golubovaca na potezu od 9,5 kilometara neće biti potrebe za izradom Elaborata. Osim ovog projekta, ovaj dokument nije potreban ni za rekonstrukciju 19,5 kilometara pruge od Bioča do Podgorice.

ŽICG je krajem novembra 2024. godine podnijela isti zahtjev radi odlučivanja o rekonstrukciji 10,7 kilometara pruge, između podgoričkih mjesta Trebješica i Lutovo. Agencija je u decembru donijela odluku da ni za ovaj projekat nije potrebna izrada Elaborata.

U projektu nema rekonstrukcije mostova i tunela između Bara i Golubovaca, a gradiće se nove željezničke platforme, nadstrešnice, pružni prelazi sa rampama, mijenjati radijusi krivina, signalizacija…

Osim toga, u dokumentaciji koju je ŽICG uz zahtjev za odlučivanje o Elaboratu dostavila Agenciji sredinom septembra, piše i da je najbliže zaštićeno kulturno dobro ovom projektu je, barski manastir Ratac koji se nalazi oko 610 metara od pruge, dok na trasi nema zaštićenih prirodnih i kulturnih dobara.

“Na samoj lokaciji projekta nema zaštićenih kulturnih dobara, ali se u njegovoj neposrednoj okolini nalaze sljedeća nepokretna kulturna dobra zaštićena crnogorskim propisima naselje Vranjina, tvrđava Lesendro, Virpazar, Litine blizu ulaza u tunel Sozina i manastir Bogorodica Ratačka…”, ističe se u dokumentu.

Tokom radova se očekuje standardno zagađenje od mašina, buke, emisija štetnih čestica, dok će željeznica nakon rekonstrukcije zagađivati kroz veći promet, emisiju isparenja sa pragova pruge, podizanja prašine, buke, potencijalno opasnih situacija zbog transporta opasnih materija…

The post Od Bara do granice sa Srbijom za 224 miliona eura first appeared on BARinfo.

Pomoćnik izvršne direktorice za investicije i strana ulaganja, Dragan Radević, kazao je u intervjuu agenciji Mina-business da je jedan od ključnih problema starost postojeće željezničke mreže, izgrađene prije nekoliko decenija prema tadašnjim standardima koji se značajno razlikuju od savremenih normi Evropske unije (EU).

On je rekao da su posebno izazovni infrastrukturni objekti, poput tunela i mostova, gdje su, u cilju ispunjenja savremenih standarda, radovi na rekonstrukciji veoma zahtjevni.

„Trenutni poprečni presjeci tunela i druga ograničenja često otežavaju usklađivanje sa zahtjevima koje propisuju standardi, poput Tehničkih specifikacija za interoperabilnost (TSI). Ova prilagođavanja podrazumijevaju opsežne zahvate na infrastrukturi i značajna tehnička rješenja, kako bi se zadovoljili novi uslovi“, objasnio je Radević.

On je uzeo za primjer tunel Sozinu, kao najduži tunel na pruzi Beograd–Bar, koji je obuhvaćen planom rekonstrukcije na dionici Golubovci–Bar.

„Za izradu glavnog projekta osigurana su grant sredstva kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF). Međutim, trenutni profil tunela ne zadovoljava preduslove za inkorporaciju osnovnih TSI standarda, koji se odnose na sigurnosne i tehničke zahtjeve za tunele ove dužine. Ovo uključuje ventilacioni sistem, protivpožarnu zaštitu, sigurnosnu stazu i rezervni evakuacioni tunel, shodno važećim TSI standardima”, rekao je Radević.

U slučaju da adaptacija postojećeg tunela prema propisanim standardima ne bude izvodljiva, u ŽICG-u smatraju da treba razmotriti mogućnost izgradnje novog željezničkog tunela kroz Sozinu.

„Postojeći tunel bi tada mogao biti korišćen kao servisni tunel, čime bi se osigurala puna usklađenost sa TSI standardima”, dodao je Radević.

Prema njegovim riječima, dodatni izazov predstavlja uvođenje Evropskog sistema upravljanja željezničkim saobraćajem (ERTMS).

Implementacija ovog sistema zahtijeva izmijenjenu legislativu usklađenu sa evropskim standardima. To uključuje tehničke standarde, bezbjednosne protokole i operativne procedure, kao i tehnička prilagođavanja na lokomotivama ali i razvoj stručnog kadra.

„Ove aktivnosti su ključne za osiguranje interoperabilnosti i bezbjednog funkcionisanja sistema u skladu sa evropskim standardima”, poručio je Radević.

On je objasnio da na institucionalnom nivou, prilagođavanje zakonodavstva sa EU direktivama uključuje složen proces harmonizacije propisa, koji zahtijeva jačanje administrativnih kapaciteta i blisku saradnju sa evropskim institucijama.

„Iako je međunarodna podrška značajna, potrebna ulaganja za kompletnu modernizaciju i usklađivanje željezničke mreže daleko nadilaze trenutne resurse. Postizanje dugoročnog usklađivanja zahtijeva strateški pristup, postepene korake i kontinuiranu saradnju sa međunarodnim partnerima”, rekao je Radević.

Na pitanje koje su ključne faze upravljanja velikim infrastrukturnim projektima i koji je njihov značaj za razvoj ŽICG i širu društvenu zajednicu, Radević je odgovorio da je upravljanje infrastrukturnim projektima, posebno onima sufinansiranim sredstvima EU, sve značajnije za razvoj željezničke infrastrukture u Crnoj Gori.

„Takvi projekti su izuzetno složeni i zahtijevaju detaljno planiranje, značajna finansijska sredstva i dodatne kontrole u sprovođenju. Ciljevi projekata ove vrste su od posebnog važnosti, kako za ŽICG, tako i za širi društveni i politički okvir”, saopštio je Radević.

Željeznički infrastrukturni projekti, kako je objasnio, obuhvataju sve faze – od izrade predstudijske i studijske dokumentacije, preko razvoja idejnih i glavnih projekata, pribavljanja potrebnih dozvola za gradnju, pa sve do izvođenja radova na ključnim segmentima infrastrukture.

Radević je kazao da je ŽICG, kada su u pitanju grant sredstva tehničke podrške kroz instrument WBIF, u prethodnom periodu dobila podršku za pripremu projektne dokumentacije za projekat rekonstrukcije dionice Golubovci–Bar, izradu glavnih projekata za rekonstrukciju pruge Podgorica – državna granica sa Albanijom, projekata rekonstrukcije energetskih postrojenja od Podgorice do Bijelog Polja i tunela Sozina“, naveo je Radević.

Svi ovi projekti će, kako tvrdi, značajno poboljšati pouzdanost i kvalitet željezničke infrastrukture, kako kroz rekonstrukciju ključnih objekata, tako i kroz instalaciju modernih signalnih sistema na pruzi Bar–Vrbnica.

Ovo označava početak primjene savremenih tehnologija nakon nekoliko decenija.

„Prvi put će se neki od standarda definisanih TSI-jem u okviru TEN-T mreže, primijeniti na našim željezničkim sistemima“, rekao je Radević.

On je kazao da su u toku aktivnosti na izradi glavnog projekta rekonstrukcije pruge Podgorica – državna granica sa Albanijom, izradi projektne dokumentacije za energetska postrojenja i video nadzor, kao i izradi glavnog projekta za rekonstrukciju tunela Sozina.

Potpisivanjem finansijskog ugovora između Vlade i Evropske investicione banke (EIB), obezbijeđeno je 75 miliona EUR za realizaciju projekata rekonstrukcije 13 čeličnih mostova (dužine oko 2,6 hiljada metara) i osam tunela (dužine oko 2,65 hiljada metara), kao i rekonstrukcije 20 kilometara gornjeg stroja pruge na dionici Lutovo–Bratonožići–Bioče.

„Tender za rekonstrukciju tri čelična mosta je raspisan u oktobru, a dostavljanje ponuda očekujemo krajem januara“, precizirao je Radević.

On je najavio da će, nakon završetka tenderske dokumentacije, biti raspisani tenderi i za ostale projekte.

„Stoga očekujemo da ćemo do sredine ove godine odabrati izvođače za realizaciju ovih projekata i samim tim označiti početak izvođenja radova“, kazao je Radević.

Na pitanje kada se očekuje objava tendera za nabavku mehanizacije za održavanje željezničke infrastrukture, Radević je odgovorio da je ŽICG u potrebi obnove sredstava mehanizacije za mašinsko regulisanje kolosijeka, kao i mehanizacije za održavanje građevinske i elektrotehničke infrastrukture.

„Shodno tome, ŽICG nastavlja sa realizacijom značajnog projekta za nabavku potrebne opreme, vrijednog 11 miliona EUR, koji se finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Projektom je predviđena nabavka radne mašine za održavanje geometrije i stabilnosti kolosijeka i tri drezine za održavanje građevinske i elektrotehničke infrastrukture“, rekao je Radević.

Odobrenje tenderske dokumentacije očekuje se od stručnih službi EBRD-a.

Planirano je da tender bude objavljen početkom ove godine, čime će se osigurati ključna oprema za unapređenje sigurnosti i efikasnosti željezničkog saobraćaja.

„Ovaj projekat predstavlja važan iskorak ka modernizaciji željezničke infrastrukture i usklađivanju sa savremenim standardima održavanja pruga”, saopštio je Radević.

Kada je u pitanju projekat rekonstrukcije dionice Golubovci–Bar, Radević je podsjetio da je Operativni odbor Zapadnobalkanskog investicionog okvira (ZIO), u decembru 2023. godine donio odluku o sufinaniranju investicije za rekonstrukciju pružnog pravca Golubovci–Bar u iznosu od 112,62 miliona EUR.

„Očekujemo da finalni kreditni aranžman između Vlade i međunarodnih finansijskih institucija koje će finansirati ovaj projekat, bude potpisan tokom ove godine“, kazao je Radević.

On je rekao da je i dalje otvoreno pitanje obima i vrste radova koji će se izvoditi u zoni Nacionalnog parka Skadarsko jezero, pa će povodom toga u procesu donošenja odluke učestvovati i nadležne institucije.

Govoreći o potencijalnom projektu izgradnje pruge Nikšić–Čapljina, Radević je podsjetio da je za taj pravac izrađena studijska dokumentacija na nivou idejnog rešenja iz 2008. godine.

„Iako ova dokumentacija može poslužiti kao dobra osnova za dalji rad, neophodno je njeno ažuriranje kako bi se uskladila s trenutnim standardima, tehnološkim zahtjevima i razvojnim prioritetima”, rekao je Radević, napomenuvši da je projekat već predstavljen evropskoj delegaciji u Podgorici, gde je istaknut njegov značaj za unapređenje regionalne povezanosti i ekonomske saradnje.

Realizacija ovog infrastrukturnog projekta, iako još u fazi dugoročnih planova, predstavlja važan korak ka jačanju željezničke mreže Crne Gore i povezivanju sa susjednim zemljama, čime bi se dodatno osnažila regionalna saradnja i integracija.

Na pitanje kako funkcioniše zajednička granična stanica u Bijelom Polju i koje su prednosti modernizacije za efikasnost granične kontrole i dostupnost usluga, Radević je podsjetio da stanica Bijelo Polje sada funkcioniše kao zajednička stanica Srbije i Crne Gore, što predstavlja značajan korak u modernizaciji granične kontrole.

„Proces uređenja zahtijevao je intenzivnu saradnju između nadležnih institucija obje države, uključujući prilagođavanje prostornih kapaciteta stanice, usklađivanje procedura i obuku zaposlenih za rad u novom režimu. Cilj je bio omogućiti što efikasniji protok putnika i robe, smanjiti administrativne barijere i ubrzati procedure pregleda”, kazao je Radević.

Sada u stanici zajedno rade željeznički, carinski i policijski službenici obje zemlje, čime je olakšan rad i unaprijeđena bezbjednost.

Realizacijom ovog projekta, dobila se potpuno modernizovana granična stanica u Bijelom Polju.

Govoreći o značaju međunarodnih partnerstava za modernizaciju željezničke infrastrukture u Crnoj Gori, Radević je saopštio da ona igraju ključnu i transformativnu ulogu u unapređenju infrastrukture.

„Imajući u vidu složenost i finansijske zahtjeve vezane za modernizaciju željezničke infrastrukture, saradnja sa međunarodnim finansijskim institucijama je od izuzetne važnosti. Prije svega, ove institucije obezbjeđuju neophodna sredstva za realizaciju velikih infrastrukturnih projekata”, kazao je Radević.

Na mnogim projektima se, kako je zaključio, pored finansijske pomoći, oslanjaju i na tehničku podršku međunarodnih konsultanata i stručnjaka.

The post ŽICG razmatra izgradnju novog tunela kroz Sozinu, ukoliko stari ne bude moguće modernizovati first appeared on BARinfo.