“Ženski glas”, osim što promoviše ostvarene i uspješne žene različitih radnih angažmana, interesovanja i obrazovanja, ne zaboravlja ni žene iz bogate prošlosti Crne Gore, koje su se u minulim vremenima borile za ostvarivanje svojih prava i položaja u društvu.

„Potreba postojanja ovakvog glasila, indikativno ukazuje na vidljivu problematiku ženskog/ženskosti u svim sferama društvenog djelovanja“, kazala je u uvodnom obraćanju dr Anastazija Miranović, upravnica Zavičajnog muzeja i članica redakcije časopisa, zatim citirala riječi irske političarke Meri Robinson – „Društvo u kojem se ne čuje ženski glas, nije manje žensko, ono je manje ljudsko“.

„Revolucionarno izboreno/osvojeno pravo glasa NOR-a, danas je blijeda sijenka svojih viteških pobjeda. Utopilo se u moru nedovoljno organizovanom/valorizovanom ženskom glasnogovoru. Individualni izricaji ne mijenjaju širi kontekst i nisu promjena koja čini razliku/ravnopravnost. Zašto je to tako svako od nas treba da se zapita“, smatra dr Miranović.

„U razbijanju nametnutih društevnih konstrukata i stereotipa, rodnih uloga i šablona ponašanja“, kako je dodala dr Miranović, „gotovo ‘incidentno’, na javnoj sceni zaiskre heroine, borkinje koje svoje bitke vode u mirnodopskim uskovima, najčešće s prikrivenim, zamaskiranim ‘neprijateljima’ heterogenih, institucionalnih, političkih, formalističkih, do kulturoloških, tradicijskih, uvriježenih“.

A kako su se izborile i osvojile svoj prostor i vidljivost u društvu, sinoć su govorile mr Aeta Salh, predsjednica Programskog odbora časopisa „Ženski glas“, Drita Lola predsjednica Alijanse žena DPS, kao i preduzetnica iz Nikšića Bojana Andrijašević. Kao podrška ženskom bio je „muški glas“ – Zoran Popović, koreograf folklornog društva „Treće doba“.

Mr Aeta Salh podsjetila je da je časopis nastao prije sedam godina i koji je njegov značaj.

„U svakodnevnom razgovoru sa ženama, uvidjela sam da su ženska iskustva, ne samo kroz istoriju, već i danas – minimalizovana, tj. da ne postoji pisani trag. Ovaj časopis je prilika da se sa uvažavanjem sjetimo žena koje su se borile za ostvarivanje svojih prava, mjesto u društvu, prilika da se čuje ženski glas…Jer, iako se o ženama kroz crnogorsku istoriju govorilo, one nisu imale priliku da prenose svoja iskustva i različita društvena viđenja. Većina njih svakodnevno se bori sa zahtjevnom ulogom u društvu, predrasudama, ograničenjima…mnoge od njih će odustati, one jačeg kova će uspjeti, ali ko će pisati o njima? Biti čovjek pošten i častan, požrtvovan i superioran, osobine su koje je crnogorsko društvo oduvijek veličalo, a koje su posjedovale mnoge žene. Ali, na njihove uspjehe se nažalost žmurilo. Tako bi one ćutke nastavljale svoju borbu, svjesne da će teško dobiti priznanje, ohrabrenje i podršku. Tekstovi poput biografije znamenitih Crnogorki se čitaju dugo, po nekoliko puta, sa uživanjem, zbog toga časopis nije za kratku upotrebu već se može čuvati i trajno“, kazala je mr Aeta Salh.

Na naslovnici časopisa, koji izlazi periodično (dva puta godišnje), uvijek je neka od hrabrih istorijskih ličnosti Crne Gore. Ovog puta je to Darinka Petrović Njegoš. Do sada su na naslovnici bile princeze Jelena Savojska, Ksenija Petrović, potom narodni heroj Vukica Mitrović Šunjo, Ksenija Cicvarić, Svetlana Kana Radević…

„Njihove biografije, koje se mogu pročitati u časopisu, svojevrsna su poruka današnjim generacijama. Bile su hrabre i požrtvovane, a uprkos teškom bremenu koje su nosile, uvijek su izlazile kao pobjednice. Čini se da nas je upravo ta njihova borba vremenom osnažila, kroz genetiku. Danas smo svjedoci vremena u kojem žene sve manje pristaju na inferiornu ulogu u društvu. Uloga žena u crnogorskom društvu se značajno promijenila, što potvrđuje činjenica da je veliki broj žena je aktivan u političkom i javnom životu, ekonomiji, sferama umjetnosti i kulture… Kralj Nikola je Crnogorkama heroinama, posvetio stihove koji će ih uvijek kasnije uzdizati na pijedestal društva – ‘Ali vama ko se može odužiti Crnogorke?’. ‘Ženski glas’ je mali dug vraćen svima njima, koje su ispred svog vremena. To je ona lijepa riječ koja je davno trebalo da im bude upućena, i opomena da se tako nešto ne ponovi. Da ne okrećemo glavu od žena čija će pamet snaga i ljubav, možda promijeniti svijet u kojem živimo“, poručila je mr Salh.

Za časopis „Ženski glas“ karakteristično je da kroz kolumne i muškarci imaju priliku da kažu neko svoje viđenje.

U 22. broju je i kolumna Zorana Popovića, koreografa folklornog društva „Treće doba“, čiji su članovi penzioneri iz Podgorice. Njihov nastup nedavno na Trgu Slobode bio je ispraćen ovacijama.

Na prezentaciji časopisa u Baru, Popović je govorio o folkloru nekada i danas. Rekao je da obično ne nalazi na razumijevanje mlađih generacija i da mu često kažu – „ To je bilo u tvoje vrijeme“.

„Uporno tvrdim da u svako vrijeme ono što ima kvalitet – ima kvalitet! Ja kad sam igrao, to se znalo- Ministarstvo kulture davalo je određena sredstva i svaku moguću podršku. To je tada funkcionisalo izvanredno, na nekim drugim osnovama. Znalo se i kad idemo van zemlje ko može da ide. Sad putuju bez ikakvog kriterijuma, ko ima veze i poznanstva. Tada nije mogao da nastupa van granica Crne Gore neko ko nema kvalitet. Nažalost, danas se o tome ne vodi računa. Problem je i finansiranje. Najviše me pogađa što čini mi se da folklor ide u domen biznisa“, razočaran je Popović.

Žao mu je što nemaju podršku Udruženja penzionera Podgorice jer „ njih to ne interesuje“.

„Nikoga to ne interesuje. Sve se pretvara u biznise i gleda kroz novac. Ono što je nematerijalno bogatstvo Crne Gore, ne smijemo dozvoliti da se vrednuje kroz novac. Nego država mora uložiti napor i iznaći sredstva da nam pomogne“, izričit je Popović.

On nije saglasan sa mišljenjem da je „sport najveći ambasador naše države“.

„Ja se ne slažem s tim. Folklor i kultura su najveći ambasadori naše države. Sport – rukomet, fudbal… igraju se jednako svuda, a crnogorsko oro je samo naše i samo ga mi igramo. Moramo to da čuvamo. Ovo što žurimo u EU… S čim ćemo mi u EU ako ne budemo imali nešto svoje da prezentujemo toj Evropi?“, upitao je Popović. Potom se prisjetio i nekih detalja iz svoje gotovo pola vijeka duge karijere.

„Ja sam dugo u ovom poslu gotovo 50 godina. Igrao sam svojevremeno u svim hotelima po crnogorskom primorju, najviše u ‘Miločeru’. Znam kad su dolazili Njemci, nisam imao što da igram pred njima valcer ili tango, nego crnogorsko oro – to se tražilo, to su slikali, to njima treba, a ne valcer ili tango koji imaju non-stop u Njemačkoj i razvijenom svijetu… Znači, moramo baštiniti ovo naše“, poručio je Popović.

Uspješna preduzetnica Bojana Andrijašević studirala je Sportsko novinarsto ali je završila i Akademiju za kozmetičare, kao i NLP. Osnivač i vlasnica Beauty centra. Distributer dva kozmetička brenda za Crnu Goru, Internacionalni je master edukator, drži edukacije i predavanja kako u Crnoj Gori, tako i u regionu. Takođe je i internacionalni sudija na takmičenjima za nail i lash tehničare, kako u regionu tako i Evropi. Dobitnica je prestižnih nagrada „Biznis Women Awards” i „Balkan Awards”.

“Kad slušam svoju biografiju baš mi je lijepo da čujem šta sam sve postigla, ali najljepša stvar je to što sam majka četrnaestogodišnjeg dječaka Andreja, koji je, barem za sad, jako dobro, lijepo i pametno dijete. Sebe ću smatrati uspješnom ženom ako on izraste u dobrog, kvalitetnog čovjeka. Sve ovo drugo je neki moj uspjeh gdje konstantno sama prelazim svoje granice”, kazala je Andrijašević.

Ispričala je da njeni počeci nisu bili laki. Po završetku fakulteta radila je na televiziji ali je tada shvatila da to nije onako kako je zamišljala i učila.

“Shvatila sam da ne volim da mi neko stoji iznad glave i da treba svoj život da uzmem u svoje ruke. Počela sam tako što sam radila samo nokte u stanu, zbog egzistencije. Onda sam to zavoljela, išla konstantno na edukacije, putovala po svijetu, posjećivala sajmove. Pomislila sam – ‘Ako je i jedna druga žena u svijetu mogla, zašto ne bih mogla i ja?’”, prisjetila se Andrijašević.

Tokom rada je, otkriva, bila sputavana u sredini, ali je uvijek imala “tihu podršku porodice”. Uzori i inspiracija su joj bili oni ljudi koji su postigli ono što je željela.

„Nikad nisam poželjela da se preselim u neki veći grad, već da stvaram kvalitet, radim edukacije i ljude dovodim u Nikšić. Ne mogu da budem skromna i da kažem da nijesam ponosna na činjenicu da sada, ne samo po regionu, nego držim edukacije i u mnogim evropskim zemljama. Tako da, sve je moguće. Imam i dalje snove i razne druge ciljeve, ali samo iz tog razloga što konstantno prelazim svoje granice i ne dokazujem ni sredini, ni društvu da je to moguće, već samo sebi. A društvo to vidi i nadam se da ću im biti inspiracija“, priča Andrijašević.

Ističe da je današnjem društvu potrebna Beauty industrija (jer nema onog koji ne koristi usluge neke od njenih grana- frizera, kozmetičara…) koja zauzima veliki dio privrede Crne Gore i najbrže je rastuća industrija u svijetu.

„Mislim da bi trebalo nekako da se ujedinimo i pomognemo jedni drugima. Jer, samo ujedinjeni možemo dobiti na značaju kako od države, tako i od drugih institucija. Tek onda će to biti motiv da izađemo iz ‘sive zone’ i da rastemo i napredujemo. Jer, moguće je“, uvjerena je Andrijašević.

Drita Lola nakon završenih studija farmacije u Tirani, školovala se kao stipendista na Univerzitetu u Edinburgu, potom i u Letoniji… Društvenim aktivizmom počela je da se bavi 2004. kada je izabrana od State Department-a kao jedna od mladih liderki jugoistočne Evrope, na programu razmjene na Univerzitetu Towson u SAD. Tokom godina bila je aktivna u sektoru kulture kroz civilni sektor, a od 2021. u politici. U novembru iste godine izabrana je za predsjednicu Alijanse žena DPS.

 „Mi kao patrijarhalno društvo se moramo posebno baviti pitanjem nejednakosti u okvirima naših porodica jer, odatle sve počiva i onda prelazi u društvo. Smatrala sam da je kultura jako važan mehanizam da se reflektuju vrijednosti ali, i da se politički emancipujemo. Možda je tu bio kao prelazak, dakle iz aktivizma kao veoma mlada, kroz kulturu i na kraju politiku. Što se tiče nejednakosti u izborima i ono o čemu sam ja pisala, to je može se reći pregršt svega i moje biografije iz aspekta sociologije nauke“, kazala je Lola.

Kultura života i ponašanja, smatra ona, možda može uticati i na biologiju.

„Ako gledamo kroz razvoj čovječanstva, ono što je meni uvijek bilo jako interesantno je, da li je možda položaj kao žene u patrijarhalnoj društvenoj strukturi uticalo možda i na biologiju? Odgovor na to pitanje nisu dali ni naučnici jer, ne postoji dovoljno istraživanja i ne znam da li će ih biti. Ali, otvara jedan totalno novi svijet razmišljanja o tome što znači biti progresivan. Naravno, ne kao ideološka indoktrinacija, kao što se dešava danas, da imate i progresivne ideje ali koje imaju mizoginiju. Već  kroz napor, bilo to pomijeranje granica u biznisu, politici (gdje su žene podzastupljene) ili pomijeranje granica kroz sport. Imate žena koje su crossfiterke, koje imaju totalno drugačiji izgled. Dakle, da li je to zbog stilova života? Govorim ovo zbog toga što ovdje pravimo glavnu razliku između konzervativnih pogleda na svijet (koji žele sačuvati ono što je bilo, pa i one rodne uloge žene domaćice, majke, sestre itd) i onog progresivnog svijeta gdje se uloga žene mijenja ali na način da je to njeno apsolutno pravo šta ona želi da bude u životu“, promišljala je Lola.

Napomenula je i da se o ovome ne govori kod nas, pogotovo na relaciji biologija-kultura-sociologija- politika, a podsjetila je da je ona na ovu temu završila druge Master studije u Edinburgu.

 Drita Lola takođe smatra da jaku važnu ulogu imaju akademije nauka i umjetnosti i interdisciplinarnost.

„Živimo u svijetu koji je multi-svega i toliko slojevit, da ne možemo analizirati stvari samo iz jednog, već sagledavati iz više uglova“ zaključila je Lola. Na kraju obraćanja citirala je engleskog umjetnika i pjesnika Vilijama Blejka koji je zapisao – „Ukoliko brišete okvire percepcije svijet će biti onakav kakav jeste-  beskrajan“.

Veče je muzički oplemenio talentovani Adnan Krajina, učenik VI razreda harmonike ŠOMO “Petar II Petrović Njegoš”, u klasi prof. Aleksandra Basaraba.

Dvadeset drugi broj časopisa “Ženski glas“ u prodaji je na svim trafikama “Tobacco S Pressa”.

The post Časopis Ženski glas promovisan u Dvorcu kralja Nikole first appeared on BARinfo.

Kao što mu ime govori, “Ženski glas” pronosi glas žena Crne Gore iz svih sfera društvenog djelovanja, njihov doprinos izgradnji bolje i naprednije Crne Gore. “Ženski glas”, osim što promoviše ostvarene i uspješne žene različitih radnih angažmana, interesovanja i obrazovanja, ne zaboravlja ni žene iz bogate prošlosti i istorije Crne Gore, koje su se u minulim vremenima borile za ostvarivanje svojih prava i položaja u društvu. Bez njihovog doprinosa, Crna Gora ne bi danas bila to što jeste – slobodna, nezavisna država.
Na promociji će govoriti predsjednica Programskog odbora časopisa, mr Aeta Salh, predsjednica Alijanse žena DPS, Drita Lola, preduzetnica Bojana Andrijašević, koreograf folklornog drustva “Treće doba”, Zoran Popović i članica redakcije časopisa, dr Anastazija Miranović.
Primjerke časopisa, koji postoji već sedam godina i izlazi periodično-dva puta godišnje, publika će biti u prilici na promociji dobiti besplatno.
U pratećem programu, izvedbom prigodnih kompozicija na harmonici, učestvuje Adnan Krajina, učenik VI razreda ŠOMO “Petar II Petrović Njegoš”, u klasi prof. Aleksandra Basaraba, navodi se u saopštenju iz Kulturnog centra.

The post Promocija Ženskog glasa u Zavičajnom muzeju first appeared on BARinfo.