Zbog obimnosti i preglednosti, emitovali smo ga u pet nastavka. Ovo je posljednji.

V – EVROPA JE KAPITULIRALA, CRNA GORA SE NE DA

O ozbiljnosti problema koje uzrokuje palmin surlaš dovoljno govori činjenica da su u 2017. godini ministri poljoprivrede zemalja članica UN (FAO) dogovorili zajednički plan suzbijanja, nakon što se taj insekt proširio na više od 60 država svijeta, prepoznajući ga kao globalnu prijetnju.

Samo godinu i po kasnije, Evropa je kapitulirala.

Sredinom marta 2018. godine, Evropska Komisija je donijela Odluku (EU) 2018/490, kojom je stavila van snage Odluku 2007/365/EZ o hitnim mjerama za sprječavanje unošenja palminog surlaša – Rhynchophorus ferrugineus (Olivier) – u Zajednicu i njegovog širenja unutar nje. Zaključili su da, uprkos mjerama koje su sprovodile države članice, “ovaj organizam je sada široko rasprostranjen i nije moguće spriječiti njegovo unošenje i širenje”. U prevodu: digli su ruke od borbe sa surlašem.

Junačka Crna Gora teži Evropskoj uniji, ali se ne obazire na kapitulaciju i nastavlja borbu, umnogome i zbog toga što kod nas još nema apokaliptičnih slika kilometarski uništenih perivoja palmi kao u nekim susjednim zemljama. Ima se još što spasiti, ili bar odložiti katastrofa, pa su oprijedijeljena mnogo veća sredstva za hemijsko tretiranje biljaka. 

“Za 2019. godinu su u Baru planirana 71.784 € za fitosanitarne hemijske mjere. Predviđa se povećan broj tretmana na najugroženijoj vrsti kanarske palme, te injektiranje na istoj vrsti, zbog povećane brojnosti populacije crvenog palminog surlaša, koji se sve više širi i prijeti da uništi sve palme”, stoji u izvještaju Komunalne djelatnosti doo dostavljenom Bar Infu.

Povećanje sredstava ne znači i svrsishodniju borbu na terenu, svima je jasno, jer se tretiranja i dalje vrše samo na 1322 palme koje su na javnim zelenim površinama u vlasništvu opštine / države, a bez angažovanja svih subjekata u lancu odbrane nema napretka.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti bilja je tu jasan: “(Svi) Držaoci bilja dužni su…”. Međutim, postoji “kvaka“ koja umnogome komplikuje stvari. Naime, Zakon ima falinku, jer se zasniva na savjesti građana, a poznato je da se, u zemljama poput naše, uspješno primjenjuju jedino zakoni koji imaju stroge kaznene mehanizme. Ovaj nema. Barem ne u slučaju palmi.

„Štetni organizmi po bilje dijele se na dvije vrste: karantinski izuzetno opasni naročito za proizvodno bilje i manje opasni koji nanose izvjesne ekonomske štete. Surlaš ne spada u karantinski štetne organizme, tj. organizme sa tzv. A1 liste, gdje država može sprovesti mjere o trošku vlasnika. Kaznene mjere se sprovode samo za organizme sa A1 liste, tako da u ovom slučaju suština nije kažnjavanje, već podizanje nivoa svijesti i sprječavanje širenja štetnog organizma. Na žalost, ljudi se ne ponašaju isto prema ukrasnom i proizvodnom bilju, jer da je napadnuta loza, mnogo bi snažnije i češće reagovali“, kaže za Bar Info Zorka Prljević, direktorica Sektora za fitosanitarne poslove Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Ona ističe da se naš zakon ni u čemu ne razlikuje od onih u zemljama EU, da je Crna Gora u postupku pristupanja EU kao uslov za otvaranje pregovora o poglavlju 12 imala usaglašen pravni okvir, te da je to jedino poglavlje koje je imalo takav status.

„Pravno gledano, bolest palminog surlaša je na nivou plamenjače paradajza ili krompira, a za plamenjaču ne izlazi fitosanitarni inspektor na teren i ne dolazi da kazni držaoca bilja što ga nije tretirao. To što je paradajz visok 20 cm, a palma 20 m, u ovom slučaju ne znači ništa“, ističe Prljević. 

Dolazimo do ključne stvari, vezane za razumijevanje problema palminog surlaša. Ako je zakon isti u zemljama EU i kod nas, a jeste, zašto se onda oni konkretnije bore protiv ove štetočine? Odgovor je – svijest građana. A i palma nije kupus. Ni krompir. 

“Treba istaći da se zdravstvena zaštita bilja još uvijek ne prepoznaje kao pitanje od javnog interesa cjelokupnog društva, već se doživljava kao volja i mogućnost pojedinca da sprovodi mjere. I pored zakonske obaveze, ocjena je da sve mjere nijesu sprovedene pravovremeno i u potrebnom obimu, što ima za posljedicu dalje širenje ovog štetnog organizma i pitanje opstanka palmi na primorju Crne Gore. Držaoci bilja nijesu pokazali dovoljan stepen odgovornosti u smislu zdravstvene zaštite svog bilja”, zaključuje se u dopisu Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. 

U periodu od 2016. do 2019. godine zaposleni u Sektoru “Gradsko zelenilo” su izvršili sječu 30 palmi, a dendrohirurgija je odrađena na još 30 palmi. Do oktobra 2018. godine u Baru je bilo za 2/3 manje zaraženih palmi nego sada, a od tog datuma do 1.1.2019.godine vidljivo je invazivno širenje ove štetočine u opštini Bar. Primijećeno je čak i ono što biološki nije bilo očekivano – surlaš je napao i jednu lepezastu palmu, iako obično, dok ne pojede sve kanarske, ne ide na drugu vrstu. 

“Na javnim zelenim površinama opštine Bar zasigurno ima još palmi zaraženih crvenim surlašem. Vizuelno se mogu ustanoviti simptomi prisutnosti ove štetočine na još barem 30 palmi. Što se tiče dvorišta u vlasništvu pravnih i fizičkih lica, procjena se može dati jedino ugrubo, jer se napadnute palme sagledavaju isključivo prolaskom kroz ulice, što se naročito uočava u vikend naseljima u okolini Bara. Situacija nije nimalo ružičasta”, kaže se u dopisu medijima, kojeg potpisuju generalna direktorica Komunalne djelatnosti doo Nedeljka Nena Orlandić i glavni operativac na terenu Mira Prentović.

Ako je suditi po ocjenama EU, ovo je definitivno početak kraja barskih palmi, a da je bilo veće svijesti u pojedinaca, možda je moglo biti drugačije. Najvjerovatnije, ako je suditi po tuđim primjerima, surlaš u opštini ne bi bio iskorijenjen, ali bi zato stepen mogućnosti za preživljavanje palmi, ukrasa rivijere, bio mnogo veći, a borba bi imala više efekata.

Ovako, do naredne epidemije… 

I do novih motiva sa razglednica “Pozdrav s toplog Jadrana”.

The post Početak kraja barskih palmi – krivci su među nama (5) first appeared on BARinfo.