„Uzrok izlivanja otpada bio je začepljenje dva kanala na toj lokaciji. Provjerom naših službenika nije utvrđeno da na tom potezu postoje nelegalni priključci na kanalizacionu mrežu. Uoči sezone naložili smo čišćenje oba kanala i, zahvaljujući tome, do sada nije bilo ovakvih incidenata. Djelove kanala koji su pokriveni betonom nije bilo moguće prekontrolisati, ali detaljnim nadzorom u njihovoj blizini nisu uočene fekalne vode“, kazao je za Radio Bar i Bar Info načelnik Komunalne policije Safet Kočan, koji je istakao da je, na sreću, vrlo brzo otklonjen problem i da je voda već od juče potpuno bezbjedna za kupanje.

Inspektor za vode je, podsjećamo, 27. jula, zbog prekomjernog prisustva bakterija, naložio zabranu kupanja i isticanje crvene zastavice.

„Inicijativu za utvrđivanje uzroka izlivanja otpadnih voda proslijedili smo Službi komunalne policije i inspekcijskog nadzora kako bi iskontrolisali priključak objekata na kanalizacioni sistem“, kazao je za naše medije inspektor za vode Edin Kijamet, koji je podsjetio da je članom 24 Zakona o upravljanju komunalnim otpadnim vodama propisano da komunalni policajac kontroliše priključak građevinskog objekta na kolektorski sistem.

„Članom 4, stav 2, tačka 1 Zakona o komunalnim djelatnostima propisano je upravljanje komunalnim otpadnim vodama, prihvatanje i odvođenje iz domaćinstava, kao i voda sličnog sastava javnom kanalizacijom, njihovo prečišćavanje i ispuštanje u recipijent.

Članom 31, stav 1 Zakona o komunalnim djelatnostima propisano je da je vlasnik građevinskog objekta dužan da priključi objekat na komunalnu infrastrukturu za vodosnabdijevanje i prihvatanje, prečišćavanje i odvođenje komunalnih i atmosferskih voda.

Članom 63, stav 1, tačka 11 Zakona o komunalnim djelatnostima propisano je da komunalni inspektor, odnosno ekološki inspektor, ima prava i dužnosti da u vršenju inspekcijskog nadzora provjeri da li je građevinski objekat priključen na komunalnu infrastrukturu na mjestu i način predviđen prostorno-planskim dokumentom i zakonom.

Članom 64, stav 1, tačke 8 i 9 Zakona o komunalnim djelatnostima propisano je da komunalni policajac kontroliše da li građani, privredni i drugi subjekti postupaju u skladu sa propisima jedinice lokalne samouprave i nadzire da li je vlasnik objekta priključio svoj objekat na komunalnu infrastrukturu“, pojasnio je pravnu proceduru Kijamet.

The post Očišćena dva sporna kanala na Žukotrlici first appeared on BARinfo.

Radnici Gradskog zelenila, uz podršku ekoloških aktivista iz škola „Anto Đedović” i „Jugoslavija”, danas, na Svjetski dan šuma, posadili su 65 novih stabala bora.

Plaža na Žukotrlici jedinstvena je na Crnogorskom primorju po borovoj šumi u zaleđu, koja ne pruža samo hlad tokom vrelih ljetnjih mjeseci i lijep vizuelni i estetski doživljaj, već predstavlja ljekovitu oazu za djecu i odrasle koji imaju problema sa disajnim organima. Poznato je da ljekari iz naše i susjednih država preporučuju roditeljima čija djeca imaju bronhitis ili astmu, upravo ovu lokaciju za rane jutarnje šetnje, zbog mješavine morskog vazduha i mirisa borovine, za što je naučno potvrđeno da je ljekovito (bor sadrži etarsko ulje koje ima snažno antiseptičko dejstvo, djeluje protiv bakterija, gljivica, a čak ima i antivirusnu funkciju). Ova borova šuma je i zaštitni znak jednog od najatraktivnijih turističkih naselja u barskoj opštini.

Izvršni direktor „Komunalne djelatnosti” doo, Stevo Pejović, kazao je da već više od dvadeset godina građanski aktivisti ukazuju na neophodnost obnove i adekvatnog čuvanja ovog šumskog lokaliteta, ali i izgradnje zaštitnog, parapetnog zida.

„Zbog borove šume, ova plaža je bila prepoznata kao jedna od najljepših na Jadranu. Mi smo krenuli u njenu obnovu, ali da bi ova šuma bila trajno obezbijeđena i da bi je ostavili u nasljeđe mladim pokoljenjima, kao izuzetno mjesto za odmor, rekreaciju i ljekovitost u svakom smislu, moramo iznova apelovati na ‘Morsko dobro’, koje gazduje ovim dijelom, da konačno realizuje projekat izgradnje zaštitnog zida na cijelom potezu plaže, kako bi se borovi sačuvali od erozije koju prouzrokuju veliki talasi i olujni vjetrovi. Danas smo započeli obnovu uništene šume na Svjetski dan šuma, kada šaljemo poruku da moramo svi da se ‘probudimo’ i učinimo sve da spasimo ovaj prostor koji bi trebalo da bude zaštićeno područje. Zaposleni u našem sektoru ‘Gradsko zelenilo’ zajedno sa ekološkim aktivistima iz škola ‘Anto Đedović’ i ‘Jugoslavija” danas će posaditi 66 stabala bora, a nadam se da ćemo već u maju, sa lokalnom zajednicom i građanima koji vole i brinu o ovom značajnom prostoru, posaditi i žuku, biljku po kojoj ovo naselje nosi ime, kako bi povratili tradiciju i kada je riječ o ovom segmentu. Nadam se da će nas podržati privrednici, lokalna uprava, da ćemo imati pozitivne impulse i sa nivoa države, kako bi uradili nešto dobro za naš grad”, naglasio je Pejović, koji je naveo da jedan dio dokumentacije i plan za izgradnju zaštitnog zida, prema njegovim saznanjima, postoji, ali da bi trebalo završetkom projekta i realizacijom tendera zaokružiti tu priču.

„Mislim da nema prečeg posla u priobalnom dijelu naše opštine i da ovim što danas radimo, naglašavam, šaljemo jasnu poruku i apel da se što prije realizuje izgradnja parapetnog zida. Nadamo se da će nam u nastojanjima da utičemo na Morsko dobro da što prije počne sa realizacijom tog važnog posla, pomoći lokalna uprava, NVO aktivisti koji se bave zaštitom prirode i mediji, kako bi već naredne godine imali potporni zid, a mi ćemo nakon toga nastaviti sa sadnjom novih stabala”, obećao je izvršni direktor „Komunalne djelatnosti” doo Stevo Pejović.

Početku akcije obnove šume prisustvovala je jedna od njenih inicijatora, zajedno sa sestrom Vesnom i velikim brojem građana, advokatica Sonja Čejović.

„Komunalno preduzeće je brzo reagovalo na našu inicijativu i na tome se veoma zahvaljujem direktoru Stevu Pejoviću, kao i školama Anto Đedović i Jugoslavija, učenicima i profesoricama Dragani Vukčević i Mileni Zoranović, koji su nam se pridružili i podržali nas. Plaža na Žukotrlici u bivšoj Jugoslaviji je bila prepoznata kao najljepša, upravo zbog borove šume. Simbolično, ova akcija počinje danas kada se slavi Svjetski dan šuma pod sloganom – ‘obnova šuma – uslov opstanka i blagostanja, kako bi bila skrenuta pažnja na značaj ekosistema za zdravlje ljudi i planete. Predložićemo da svako stablo koje zasade učenici dobije pločicu sa imenom onog ko ga je zasadio i da zajedno sa rastom i razvojem naše djece, raste i opstaje ova šuma na plaži”, kazala je Čejović, koja je istakla da ne može pomenuti svakog učenika koji je danas učestvovao u akciji, ali da kao „simbol svih njih” navodi Marka Vukotića iz škole „Anto Đedović” koji je donio i zasadio svoje drvo.

Advokatica Sonja Čejović, upozorila je da postoje intencije iz određenih krugova da ovaj dio plaže bude betoniran, izgrađeni objekti, a šuma posječena, što, kako je naglasila, građani neće dozvoliti.

“Nadam se da ćemo u tome imati podršku lokalne uprave, jer su joj vraćene neke nadležnosti u ovom dijelu, i ne možemo se više pozivati na to da nemamo ingerencije. Ovo područje je proglašeno zaštićenim još 1968. godine, a u Strategiji razvoja opštine Bar predviđeno je da budu sačuvani svi prostori koji imaju taj status, da se čak prošire i redovno revitalizuju. U tome nismo sami, ni u gradu, ni u Crnoj Gori, jer su dvije agencije Ujedinjenih nacija koje se bave pitanjima životne sredine i dvije najveće globalne organizacije koje finansiraju projekte iz oblasti zaštite životne sredine, učestvovale u finansiranju Studije zaštite područja Ratac – Žukotrlica, koju je nedavno uradila naša Agencija za zaštitu životne sredine”, podsjetila je advokatica Sonja Čejović, koja je za učesnike akcije i vrijedne komunalce donijela posluženje.

Učenici OŠ „Anto Đedović”, predvođeni profesoricom biologije, Draganom Vukčević – Maria Bugrova, Marko Vukotić i Minela Kalamperović, poručili su „moramo da čuvamo prirodu i okolinu, često u školi razgovaramo o tome i učestvujemo u raznim ekološkim akcijama”.

Njihova profesorica, Dragana Vukčević, istakla je da je posebno srećna i zadovoljna zbog ove akcije, kao i zbog toga što jednu generaciju svojih đaka (IX razred), ispraća sa razvijenom sviješću o potrebi čuvanja okoline i zelenog prostora.

Učenici škole „Jugoslavija”, predvodila je profesorica Milena Zoranović.

Damjan Pejović je posebno istaknuti ekološki aktivista. Imao je i sjajne poruke za svoje drugare, ali i odrasle.

„Drago mi je što učestvujem u sadnji novih stabala. Svaki od ovih borova daće nam više čistog vazduha, lijepu hladovinu za kupače i turiste. Moramo njegovati prirodu i zeleno rastinje, a ne rezati ga i uništavati”, kazao je Damjan, koji je sa drugarima učestvovao i u sadnji kestena kod sportske dvorane.

„Borovi koje danas sadimo jednog dana prerašće u visoka i lijepa stabla koja će nam davati kiseonik i hlad. Zato je važno saditi biljke i čuvati ih”, kazala je Minja Vučković, takođe iz škole „Jugoslavija”.

Amir Mačkić, direktor Gradskog zelenila podsjetio je da je 21. mart početak proljeća, buđenja prirode i vegetacije, znak novog početka. “Obilježava se od 1971. godine širom planete sa ciljem promovisanja svijesti o značaju i vrijednosti šumskih ekosistema. Zato smo odabrali ovaj dan za ozelenjavanje plaže Žukotrlica. Nadam se da će ovo simbolično označiti prektretnicu u našem odnosu prema prirodi i okolini”, kazao je Mačkić, koji je istakao da se radi o boru “pinus halepensis”, sa jakim sistemom korijena, koji je veoma otporan na eroziju, nevrijeme, a trpi i sušu. Uložićemo maksimalne napore da ih njegujemo i sačuvamo, koristeći sve agrotehničke mjere. Ali, nisu dovoljni samo napori zaposlenih u Gradskom zelenilu, jer zimi, usljed nevremena, velikih talasa i vode, dolazi do erozije, korijeni ostaju ogoljeni, a borovi padaju ili se osuše. Zato, kao što je kazao direktor Pejović, moramo apelovati na Morsko dobro da projekat parapetnog zida bude doveden do kraja. Reći ću još da ovi borovi žive 150 – 200 godina, rastu do 30 m, a očekujemo da već za nekoliko godina budu dovoljno veliki da naprave hladovinu i upotpune dio ove šume koji je uništen”, naglasio je Mačkić.

Sadnji novih borova prisustvovao je i Miodrag Banović, prepoznatljivi ekološki aktivista, kojeg je nedavno Ministarstvo ekologije proglasilo za Eko ambasadora Bara i Crne Gore.

„Ja sam danas veoma ispunjen i srećan. Ovo je poseban dan iz više razloga – obilježavamo Svjetski dan šuma, početak proljeća i, konačno smo počeli sa obnavljanjem ove borove šume. Ja radim ekološke projekte već četiri decenije, za nama je niz akcija, na hiljade posađenih biljaka i drveća, a u mojoj nevladinoj organizaciji konstantno smo ukazivali na potrebu očuvanja ovog dragulja, ne samo našeg naselja, već cijelog primorja”, kazao je vidno zadovoljan Banović, koji je kritikovao rad Morskog dobra i podržao inicijativu da se ovaj dio obale vrati na upravljanje barskoj lokalnoj upravi.

Zaposleni u sektoru Gradsko zelenilo u narednom periodu nastavljaju sa ozelenjavanjem grada, a u planu je sadnja, najavio je direktor Amir Mačkić, tipičnih vrsta citrusa, primorskog bora, žuke i maginje.

The post VIDEO: Barsko Komunalno preduzeće počelo obnovu borove šume na Žukotrlici first appeared on BARinfo.

Danas, 18. marta na Svjetski dan reciklaže i uoči Svjetskog dana šuma 21. marta,  podsjećaju na nužnost i značaj realizacije ideja kako bi se povratio stari sjaj našem gradu, koji je u bivšoj Jugoslaviji, podsjećaju, bio na drugom mjestu kada je riječ o čistoći i uređenju, poslije slovenačkog Velenja.

Preduzeće “Komunalne djelatnosti” podržalo je njihove inicijative, a prema riječima direktora sektora “Gradsko zelenilo” i “ Gradska  čistoća” Amira Mačkića i Božidara Kuburovića biće intenzivirane aktivnosti, ne samo u tom dijelu grada.

Narednih dana slijedi niz aktivnosti, između ostalog, obnova borove šume na Žukotrlici (biće posađeno 65 novih stabala). Na tom dijelu Žukotrlice dodatno je rađeno na hortikulturnom uređenju, detaljno će biti čišćeni trotoari, parking prostor i kanali, a planirano je, osluškujući građanske inicijative,  da Komunalno preduzeće na toj lokaciji poveća kapacitete posuda za odlaganje otpada, postavljanjem savremenih polupodzemnih kontejnera.

“Time će prvi utisak brojnih turista i posjetilaca Bara, kada uđu u naš grad, biti mnogo ljepši”, kazao je Božidar Kuburović, direktor sektora “Gradska čistoća”, koji je naglasio da uvijek imaju razumijevanja za zahtjeve građana i uvažavaju njihove konstruktivne predloge.

“Najprije želim da izrazim saučešće porodicama poginulih i svim građanima Makedonije zbog strašne tragedije koja se dogodila u Kočanima, i zahvalim se Radio Baru na medijskoj podršci. Prošle godine pokrenuli smo inicijativu i obratili se direktoru Komunalnih djelatnosti, Stevu Pejoviću, sa molbom da komunalci budu češće prisutni u našem naselju i više se posvete njegovom uređenju. Pejović je odmah reagovao. Inicijativa se odnosi na više aktivnosti – svakodnevno čišćenje i održavanje parking prostora i trotoara, koji su na samom ulazu u Bar, posebno u turističkoj sezoni, čišćenje kanala uz ulicu, koji služe za odvod atmosferske kanalizacije, ozelenjavanje, sadnju žuke. Posebno smo akcentirali potrebu za  obnovom borove šume koja je bila zaštitni znak, ne samo našeg naselja, već Bara i cijelog primorja, jer nijedna plaža nema takvu ozelenjenu površinu, a mi smo dopustili da bude potpuno devastirana”, kazala je za Radio Bar Sonja Čejović, koja je podsjetila na tretman sličnih zasada u Italiji, Milanu…

“Italija se, na primjer, ponosi posjedom Castello di Porciano, koji pripada rezidenciji predsjednika, a stoljetni borovi završavaju na plaži, što se smatra svjetskim prestižom. U Milanu, na EXPO-u, je predstavljeno preko stotinu hiljada sadnica, starih 70 godina i više, što je zabilježeno kao svjetska senzacija. Mi smo takve zasade uništili na jedan veoma primitivan način, kako bi bili postavljeni plažni mobilijar i tzv. privremeni objekti, a u stvari trajni restorani i kafići, čiji se fekalni sadržaji ulivaju direktno u more”, upozorila je Čejović.

Na Svjetski dan reciklaže, ona ukazuje na značaj reciklažnog tretiranja otpada, sugerišući da slijedimo primjer razvijenih zemalja, u kojima umjetnici kreiraju fantastična djela od onoga što mi smatramo neupotrebljivim otpadom.

“Francuz William Amor i Deniz Sadgic iz Turske uspjeli su da ono što je naš ‘san pretvore u stvarnost’, kako je to lijepo opisano u jednom od tekstova posvećenih ovim umjetnicima i njihovim djelima. Oni od otpada – smeća, plastičnih kesa, pikavaca, mreža za ribu… prave umjetnička djela – cvjetove i portrete koji ‘ujedinjuju ljepotu poduhvata preduzetog u korist ambijenta i cijele prirode’. Njihova djela krase  poznate svjetske muzeje, a portreti koji ‘ostavljaju bez daha’ milione putnika, postavljeni su na istanbulski aerodrom. Nazivaju ih ‘kreacije mesindžeri’, jer šalju veoma jasne i snažne poruke. Nikada ne bismo pomislili da su ta djela napravljena od otpada”, istakla je Čejović.

Direktor sektora “Gradska čistoća” u barskom preduzeću “Komunalne djelatnosti”, Božidar Kuburović, kazao je za Radio Bar, da već godinama njihovi radnici sakupljaju kartonsku ambalažu i plasiraju je na dalju obradu, ali da tek predstoji prikupljanje i odvoz i drugih reciklabilnih komponenti, poput limenki, flaša, stakla, papira..

“Nažalost, reciklaža je kod nas još u povoju, jer kada govorimo o tom procesu, neophodno je da se na nivou države regulišu neke stvari. Mi planiramo odvoz od vrata do vrata, što je veoma dobro prihvaćeno kod građana. Siguran sam da će sugrađani, kada se stvore dodatni uslovi, prihvatiti još jednu kantu u koju će odlagati otpad koji može da se reciklira”, kazao je Kuburović, koji očekuje da se već tokom i nakon ljeta više poradi na tome i ostvare bolje rezultate, jer su, između ostalog, to i zahtjevi koje postavlja EU, u procesu evropskih integracija.  

Inicijative građana Žukotrlice, podržali su i u školi “Anto Đedović”.

Profesorica biologije, Dragana Vukčević, kazala je da su takvi predlozi dragocjeni jer su dodatni podsticaj djeci i pravi putokaz kako se odnosti prema okolini, čuvati prirodu, svoj grad i državu.

“Veoma mi se sviđa ideja advokatica Čejović i građana, da stare stvari dobiju novo ruho, kroz reciklažu, a posebno lijepo i atraktivno je to uraditi na umjetnički način. Naša škola, odnosno učenici sa nastavnicima, učestvovaće 21. marta u pošumljavanju obale na Žukotrlici, jer je prirodno da naša škola koja je na tom području da doprinos ovoj lijepoj i nužno potrebnoj akciji, jer je ta rijetka i prelijepa šuma na našem primorju odavno uništena. Naravno, naša škola u kontinuitetu podržava i sve ostale ekološke aktivnosti – učestvovali smo , u saradnji sa JP ‘Morsko dobro’ i ‘Racan fondacijom” u sakupljanju limenki i bili pobjednici. Kao nagradu, dobili smo elektronsku tablu i projektor, što je bilo posebno podsticajno za đake. Predstavnici Rotary kluba Bar održali su predavanje u našoj školi, ali i drugim, o reciklaži baterija. Odazivamo se u kontinuitetu svim akcijama čišćenja naših plaža i prostora, uopšte, a konstantno učimo djecu kako bi trebalo razvrstavati otpad. Međutim, problem je što sav selektovani otpad završava na jednom mjestu, a to je deponija ‘Možura’. Moramo stvoriti uslove, sa čim su se složili i zaposleni u Komunalnim djelatnostima, da reciklaža bude obavljena do kraja”, poručila je profesorica Vukčević, koja je naglasila da je Aktiv biologa barskih škola veoma posvećen ovoj problematici, i pohvalila škole “Kekec” i “Srbija” koje su dobile Eko zastavice.

Predstavnice građana u naselju Žukotrlica, Vesna i Sonja Čejović, predložile su da posredstvom ambasada Francuske i Turske, Bar ugosti poznate umjetnike koji od otpada kreiraju umjetnička djela.

“Mi bi trebalo, u međuvremenu, da se pripremimo za ono što ćemo dobiti kao input od umjetnika u smislu obezbjeđenja i selekcije otpada, njegovog pravilnog izdvajanja i pohranjivanja, da bi u drugoj fazi, od njega mogle da se naprave slične kreacije, i budu postavljene, na primjer, na ulazu u gradsko groblje i na drugim mjestima. Pominjem gradsko groblje jer smo u jednom periodu tamo imali kontejnere, što smatram da nije adekvatna lokacija za jedno tako sveto mjesto, gdje počivaju naši najbliži”, naglasila je Čejović.

Advokatska kancelarija “Čejović” ponudila je i da pripremi kompletnu pravnu dokumentaciju, po uzoru na Veneciju, kojom bi se efikasno regulisao odnos i postupanje građana prema okolini, ambijentalnoj higijeni i uticalo na podizanje svijesti o značaju adekvatnog postupanja u tom smislu, što će, prvenstveno, uticati na zdravlje i kvalitet života svih. One su, takođe, ukazale i na važnost Komunalnog preduzeća, čiji zaposleni, kako su istakle, zaslužuju više pažnje i poštovanja.

The post Građani i komunalci zajedno do ljepšeg i uređenijeg grada first appeared on BARinfo.

Oni su uputili poziv osnovnim školama da se pridruže ovoj akciji i da zajedno doprinesu očuvanju prirode.

“Kroz edukaciju i zajednički trud, učimo kako da brinemo o životnoj sredini i gradimo zeleniju budućnost. Budimo zajedno dio ekološke obnove – posadimo drvo za zdraviji i ljepši Bar!”, poručili su u pozivu.

The post Komunalne djelatnosti: Akcija sadnje borova na Žukotrlici first appeared on BARinfo.

The post VIDEO: Oktobarsko kupanje na Žukotrlici first appeared on BARinfo.

„Ispred tri kuće na zapadnoj strani Omladinske ulice, očistili smo i oprali pločnik i cestu“, kazao je Radio Baru učesnik akcije, mr Ilija Vukotić.

On je pozvao sugrađane da isto postupe, u želji da Bar bude čist.

The post Lijep primjer brige o naselju first appeared on BARinfo.

Podsjećamo, naš medij se u dva navrata obraćao ŽICG zbog ovog, veoma frekventnog prelaza. Odgovoreno nam je da je riječ o tehnologiji iz sedamdesetih godina prošlog vijeka, za koju je teško naći djelove. Ekipe ŽICG bile su na ovom prelazu i petog avgusta, da bi nekoliko dana kasnije uspjeli da poprave uređaj za osiguranje.

Iz ŽICG podsjećaju da je u toku izrada projekta za rekonstrukciju pruge na relaciji Golubovci–Bar (građevinski i elektrotehnički sistemi) u okviru kojeg je na ovoj lokaciji planiran i novi putni prelaz sa savremenom tehnologijom, te da će održavanje biti mnogo lakše, jer će na tržištu biti zastupljeni potrebni rezervni djelovi.

The post Osposobljena signalizacija na putnom prelazu Žukotrlica first appeared on BARinfo.

Podsjetili su da je uređaj za osiguranje iz sedamdesetih godina, što dodatno otežava posao inženjerima ŽICG.

“Stoga, sve građane i turiste molimo za strpljenje, i podsjećamo da u datim okolnosti, bezbjednost odvijanja saobraćaja ni u jednom trenutku nije ugrožena.

Shodno propisanim željezničkim pravilima i uputstvima, mašinovođa dobija pisani nalog u kome se navodi da nailazi na putni prelaz na kome je uređaj za osiguranje u kvaru, i da ispred njega mora stati. Nakon uvjeravanja da su se drumska vozila zaustavila na obavezan znak „STOP”, odnosno pješaci zaustavili sa obje strane putnog prelaza on nastavlja kretanje. Nakon što voz napusti zonu putnog prelaza, i učesnici u drumskom saobraćaju nastavljaju kretanje.

Nažalost, tragični ishodi se dešavaju u situacijama kada je putni prelaz u funkciji i kada učesnici u drumskom saobraćaju prelaze prugu ne poštujući svjetlosno-zvučnu signalizaciju i spuštene polubranike. To znači da, ukoliko se ispoštuju navedena pravila i procedure kao i postavljeni saobraćajni znaci, na putnim prelazima ne može doći do nesreća.

Podsjetićemo i da je u toku izrada projekta za rekonstrukciju pruge na relaciji Golubovci–Bar (građevinski i elektrotehnički sistemi), u okviru kojeg je na ovoj lokaciji planiran i novi putni prelaz sa savremenom tehnologijom, što znači će održavanje biti mnogo lakše, jer će na tržištu biti zastupljeni potrebni rezervni djelovi”, ponovili su iz ŽICG.

The post ŽICG: Ekipe će danas biti na putnom prelazu Žukotrlica first appeared on BARinfo.

“Riječ je o putnom prelazu Žukotrlica – u vrijeme stizanja ovog upita dogovoreno je da stručne službe ŽICG sjutra ispitaju i u što kraćem roku otklone kvar. Važno je napomenuti da je na ovom prelazu zastupljena tehnologija iz sedamdesetih godina (koja je prevaziđena), pa je samim tim na tržištu teško pronaći rezervne djelove.

Što se tiče navoda o mogućim tragičnim posljedicama, istaći ćemo to da je propisanim željezničkim pravilima i uputstvima, tačno predviđeno koje radnje se moraju preduzeti u slučaju kada je uređaj za osiguranje putnog prelaza u kvaru – a kako bi se obezbijedilo sigurno odvijanje saobraćaja. U datim okolnostima, mašinovođa dobija pisani nalog u kome se navodi da nailazi na putni prelaz na kome je uređaj za osiguranje u kvaru, i da ispred njega mora stati. Nakon uvjeravanja da su se drumska vozila zaustavila na obavezan znak ‘STOP’, odnosno pješaci zaustavili sa obje strane putnog prelaza on nastavlja kretanje. Nakon što voz napusti zonu putnog prelaza, i učesnici u drumskom saobraćaju nastavljaju kretanje.

Nažalost, tragični ishodi se dešavaju kada nesavjesni učesnici u drumskom saobraćaju prelaze prugu nepoštujući svjetlosno-zvučnu signalizaciju i spuštene polubranike. To znači da, ukoliko se ispoštuju navedena pravila i procedure kao i postavljeni saobraćajni znaci, na putnim prelazima ne može doći do nesreća.

Napomenućemo i to da je u toku izrada projekta za rekonstrukciju pruge na relaciji Golubovci–Bar (građevinski i elektrotehnički sistemi) u okviru kojeg je na ovoj lokaciji planiran i novi putni prelaz sa savremenom tehnologijom, što znači će održavanje biti mnogo lakše, jer će na tržištu biti zastupljeni potrebni rezervni djelovi”, navodi se u saopštenju.

The post ŽICG: Tehnologija je stara, ali uskoro popravljamo rampu na pružnom prelazu Žukotrlica first appeared on BARinfo.

Gostujući u programu Radio Bara, u emisiji o turističkoj sezoni, predsjednik MZ Šušanj Pešo Glavanović istakao je da u Šušanju živi veliki broj Rusa i Ukrajinaca, te da oni ulaze u zvaničnu statistiku, kada je riječ o broju turista u našem gradu. Ipak, osim njih, tokom juna nije zabilježen veći broj gostiju.

„Mjesna zajednica Šušanj je prepoznatljiva po tome što ovdje boravi veliki broj Rusa i Ukrajinaca. Škola ’Anto Đedović’ ima oko 730 učenika, a od toga je 220 upisanih Ukrajinaca, a imaju i 20-ak Njemaca i Poljaka. Kada prošetate šušanjskim šetalištem, oni predstavljaju većinu. U junu je naišao period stagnacije. Prisjetimo se, prošle godine od stare benzinske pumpe, čak i u junu, a posebno julu, niste mogli da uđete u Šušanj, međutim to nije slučaj sa ovom godinom. U ovom dijelu očekujemo da će avgust nadoknaditi jun i jul“, kazao je.

Glavanović ističe da je godinama unazad problem ove mjesne zajednice manjak gostiju sa zapadnog tržišta, te da, prema njegovom mišljenju, turisti zaobilaze Crnu Goru zbog nestabilne političke situacije.

„Imamo goste iz Srbije i Bosne i Hercegovine koji dolaze uglavnom od 20. jula, nekako se svi koncentrišu na avgust, očigledno zbog kolektivnih godišnjih odmora. Turistička organizacija radi sve kako bi privukla turiste sa Zapada, mada, mislim da je i ambijent koji se stvara na nivou države mnogo loš. Dolazimo do situacije da pojedini ljudi mijenjaju destinaciju, zbog nestabilne situacije u zemlji i mislim da je to nešto što u ovom momentu kvari turističku sezonu“, smatra Glavanović.

Prema riječima predsjednika MZ Šušanj, ovom mjestu, kada krene sezona, nedostaje parking, a ulice postaju neprohodne, pa je ovo problem koji se mora riješiti što prije. Kada je riječ o čistoći, Glavanović je pohvalio Komunalno preduzeće i njihovu ažurnost pri odvozu otpada.

„Prolaze i dva puta u toku dana, ali je problem needukacija lokalnog stanovništva koji ne upućuju goste u kojem se terminu iznosi otpad. Komunalno preduzeće to redovno radi, ali su u problemu što su pojedina naselja slabo prohodna, tako da povremeno dolazi do zagušenja. Međutim, što se tiče Šušanja i odvoza otpada, kako ove, tako i prošlih godina, ja sam zadovoljan“, kaže Glavanović.

Mišljenja je da će se špic sezone sigurno pomjerati svake godine sve više, ali da se na to ne može značajno uticati. On ističe da je naša opština i Turistička organizacija u potpunosti spremno dočekala sezonu.

„Mi u Šušanju imamo koordinaciono tijelo koje formiramo na nivou Mjesne zajednice pred svaku sezonu. Imamo dobru saradnju i kontakt sa lokalnom upravom i javnim preduzećima kako bi rješavali probleme na terenu i mislim da to nedostaje drugim MZ. I Šušanj ima problema, međutim imamo dobru komunikaciju sa javnim preduzećima, pa te probleme zajednički rješavamo. Takva saradnja ne može da ne dovede do nekih rezultata“, istakao je Glavanović.

Sezona na Utjehi teče očekivanim tokom, kazao je u telefonskom uključenju predsjednik MZ Mrkojevići, Senad Arabelović.

„Nije baš onakva kako se najavljivalo sa državnih adresa, mada i tu su mišljenja podijeljena. Oni objekti koji nude veći nivo usluge mnogo su više popunjeniji u odnosu na one čije usluge nisu na nivou prosječnog turiste“.

Na Utjehi pretežno borave gosti iz Srbije, a kako navodi Arabelović, zabilježen je porast turista iz Poljske Njemačke, Češke, Slovačke, Ukrajine i BiH.

Ovo turističko mjesto suočava se sa brojnim problemima – vodosnabdijevanjem, neuređenoj plaži i nedostatkom pratećeg sadržaja.

„Što se tiče Utjehe, veliki problem tokom sezone predstavlja jedno od tri kupališta koje nije u funkciji već dvije godine i nikako od Morskog dobra ne možemo da dobijemo povratnu informaciju, pa je taj dio plaže ostao neuređen. Utjeha je na neki način ostala zapostavljena, bez bilo kakvih aktivnosti. Ostali smo zatočenici dijela Morskog dobra, koje nije iskoristilo kapacitete koje ovo mjesto posjeduje, da se izgrade određeni sadržaji. Takođe imamo problem i sa vodosnabdijevanjem, tu prvenstveno mislim o naseljima Utjeha i Zabio Petovića gdje ovo pitanje nije rješeno“, objasnio je.

I pored ovih problema, turisti rado posjećuju ovaj skriveni biser barske obale, a Arabelović očekuje da će se sezona produžiti i tokom septembra.

„Ono što mogu da čujem je da će se sezona nastaviti i u septembru, a koliko će trajati diktiraju i određene vremenske prilike“, naveo je Arabelović.

Na obali Skadarskog jezera sezona je nikad bolja. Kako je kazao predsjednik MZ Crmnica, Tomo Ukšanović, i predsezona, ali i špic sezone su uspješni.

„Uporedna godina nam je 2019. koja je bila rekordna. Ove godine smo je nadmašili za nekih 15-16 %, tako da sigurno možemo biti zadovoljni. Početak je avgusta, nadamo se dobroj posjeti. Što se tiče jezera, ovdje je specifična sezona i ona traje od početka marta do kraja oktobra, sve zavisi od vremenskih uslova. Nadamo se lijepom vremenu i dobroj posjeti u narednom periodu“, jasan je Ukšanović.

Na ovom dijelu barske opštine najviše je gostiju iz Zapadne Evrope, a pored turista iz okruženja, bilježe i značajan broj onih iz Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

„Jezero nudi aktivni turizam – tu su i pješačke staze, kajakarenje i vožnja brodićima… Osim toga, ima i lijepih vidikovaca, tako da je to ono što privlači naše goste“, istakao je Ukšanović.

Ipak, i u ovoj MZ nailaze na probleme, a jedan od gorućih je manjak parking mjesta i nepropisno parkiranje.

„Pitanje parkinga je dugogodišnji problem i nažalost, nije se preduzelo ništa da bi se taj problem riješio. Smatram da svi treba da se uključimo i da zajedničkim snagama riješimo taj problem, i Nacionalni parkovi i Opština. Bez toga, saobraćajni kolaps u Virpazaru je neizbježan. Možda bi svakodnevno prisustvo saobraćajne policije bilo značajno, jer je put od Virpazara ka Sutormanu i Ostrosu regionalni. Reagovali smo više puta i slali dopise, međutim ovo je svakodnevni problem, gužve su velike, naročito oko podna“, zaključio je Ukšanović.

The post Kako protiče turistička sezona u Šušanju, Mrkojevićima i Virpazaru first appeared on BARinfo.