Pod vodstvom profesorice Jasmine Rabrenović i đakona don Damira Vrbešića, akcija se odvijala u dva dijela – prvi na imanjima, gdje su se najmlađi mogli upoznati sa raznim životinjama i biljkama, a drugi dio u restoranu hotela “Sea Fort”, gdje je likovnu koloniju za djecu i mlade vodila Branka Ćetković. 

Susret je započeo na imanjima Glavanovića i Zankovića, gdje su domaćini pokazali gostima kako izgleda porodično domaćinstvo koje se bavi stočarstvom i zemljoradnjom, a profesorica Jasmina Rabrenović je djeci govorila o životinjama i biljkama u prošlosti, konkretno o onima koje se pominju u Bibliji, ali i o korištenju hrane u savremenom svijetu. Don Damir Vrbešić je sa teološkog aspekta govorio o stvaranju i prirodi uopšte.

U restoranu hotela „Sea Fort“, Milica Leković i Tijana Đurović, članice NVO Šapice Bar, organizovale su predavanje na temu napuštenih životinja i prikazali rad NVO na njihovoj zaštiti. Djecu su upoznali i sa načinom pristupa napuštenim životinjama.

Uslijedila je potom likovna kolonija pod vodstvom Branke Ćetković. Djeca i mladi slikali su na temu “Biblija i stvaranje”, na osnovu onoga što su čuli i vidjeli tokom prvog dijela susreta.

“Zbog oduševljenja djece i roditelja ovom inicijativom, planiramo uskoro izlet do farme ‘Bašta Zeta’ kod Spuža. Oni organizuju besplatne edukativne radionice subotom o prirodi i baštovanstvu za djecu i porodicu i imaju svježe proizvode za podgoričke banke hrane i narodne kuhinje. Mjesto je bioraznolik prostor za floru i faunu prostora oko rijeke Zete, te će svi moći da nauče nešto o organskoj proizvodnji. Naravno, kao i svaki put do sada, sva zainteresirana djeca i njihovi roditelji, bez obzira na vjeru, naciju ili bilo kakvu drugu pripadnost, dobrodošla su na druženje i sticanje znanja“, rekao je don Dejan Turza, župnik Spiča i Sutomora, jedan od organizatora ovih ekološko-edkuativnih akcija.

Po njegovom mišljenju, „izraz stvaranje nadilazi značenje pojma priroda, jer je, prema enkliktici ‘Laudato si’, povezan s naumom Božje ljubavi, gdje svako stvorenje ima vrijednost i značenje“.

The post Ekološka i edukativna akcija za mlade Sutomora, Brca i Šušanja first appeared on BARinfo.

Prisutnima se obratio đakon don Željko Pasković kazavši da ništa nije želio da čuje od ostalih o mogili, kako bi na ovom predavanju nešto naučio.

“Ova predavanja mi pomažu jer me uče o ovoj župi gdje sam došao i gdje se nadam da ću ostati ako me vi prihvatite“, istakao je.

Milović je u uvodnom dijelu kazao da je mogila, ne računajući mauzolej na Lovćenu, najveća grobnica u Crnoj Gori, te da se o njoj ne zna gotovo ništa, jer nikada nije sistematski niti naučno i straživana. Visoka je nešto više od sedam metara. Osnova joj je u obliku kruga, s prečnikom od oko 30 metara.

“Razlikuje se od svih ostalih tumulusa u Crnoj Gori po tome što je jedino kod nje sačuvano da objekt iz vremena paganstva korise vjernici katoličke crkve u viševjekovnoj tradiciji procesije, jednom godišnje, na Spasovdan. Tada svi vjernici donose po jedan kamen za svakog člana svoje porodice. Kamenje polože na vrh da gomila raste… Pošto nikada nisu vršena istraživanja, nauka se morala osloniti na slične objekte kojih ima od Istre do Grčke, i svi su pripadali jednom narodu – Ilirima. Oni su se sahranjivali na razne načine, ali plemena koja su bila u ovim krajevima praktikovala su kamene humke. Od jedne takve je nastala Velja mogila“, objasnio je Milović.

Milović je govorio o načinu života Starih Ilira, istakavši da je upravo ovaj narod podigao grobnicu na kojoj je nastala Velja mogila. Kazao je i to da ona pripada periodu od srednjeg bronzanog doba do početka gvozdenog doba, da je napravljena u periodu od 2000 prije nove ere do 1000 naše ere.

“Po načinu podizanja i još i važnije – mjestu, unutar nje je sahranjena neka izuzetno važna ličnost za teritoriju na kojoj se nalazi, najvjerovatnije gospodar šire teritorije. Samo su važne ličnosti imale grobove na tako istaknutim mjestima i samo su njihovi grobovi postali kultna mjesta“, kazao je on.

Milović je opisao grob unutar Velje mogile, način na koji je pokojnik sahranjen, te kult koji je izvođen za njega. Govorio je i tome kako su Rimljani i Hrišćani asimilirali starosjedilačke običaje u svoje kako bi lakše pridobili narod, te da ima mnogo paganskih ponašanja koji su ubačeni u naš današnji život.

“Sveti Spas je preuzeo funkciju zaštitnika teritorije od kneza koji je tu sahranjen. Jedan od dokaza je upravo iznošenje kamenja na Spasovdan na Mogilu. Povećanjem tumula, odnosno Velje mogile, svi preci koje je štitio taj knez, u hrišćanstvu Sveti Spas, mnogo su jači i u većoj mogućnosti da zaštite narod“, istakao je Milović.

On je dodao da je u barskoj opštini, od Kufina do Mrkojevića ostalo sačuvano pedesetak ilirskih tumula, ali da zabrinjava činjenica što je u posljednjih godinu i po uništeno i opljačkano nekoliko potencijalnih kneževskih tumulusa.

Ispričao je i anegdotu kada je 1905. godine jedan sveštenik odlučio da prekine tradiciju iznošenja kamena, ali samo par sati nakon njegovih riječi dogodio se snažan zemljotres i Šušanjani zbog toga ipak riješili da nastave sa ovim običajem.

Na samom kraju predavanja o Veljoj mogili, Milović je predložio da se na ovom mjestu napravi vidikovac, „jer se odozgo pruža fascinantan pogled“.

Đakon don Željko Pasković je u znak zahvalnosti Miloviću poklonio prvi časopis mladih Barske nadbiskupije „Sveti Nikola“, a zauzvrat je dobio Milovićevu posljednju knjigu „Ljudi iz grada bez vrati –  (Ne)zaboravljeni Barani XX vijeka“.

Predavanju su, između ostalih, prisustvovali potpredsjednica Opštine Bar Tanja Spičanović, direktor TO Emil Kukalj i glavni menadžer Opštine Ćazim Alković.

Po završetku predavanja, druženje je, uz zakusku, nastavljeno u župnoj kući.

The post Velja mogila – fascinantna ilirska grobnica iz bronzanog doba first appeared on BARinfo.