Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović rekao je na svečanosti da “Trinaestojulski ustanak ostaje trajan simbol nepokornosti, naš bedem protiv prekrajanja novije istorije, pouzdan svjetionik sloge, slobodarstva i antifašizma crnogorskog naroda, i putokaz za evropsku budućnost”.

“Prije osam decenija, nakon što su prve puške na Virpazaru najavile masovni ustanak širom Crne Gore, naša zemlja se ponovo vratila na svjetsku političku mapu, sa koje je, igrom velikih sila i uz bratsku krvomutnju, bila izbrisana 1918, ne samo kao država već i kao geografski pojam”, rekao je Đukanović, dodajući da bi mnoga mjesta u Crnoj Gori mogla biti domaćin proslave ovog velikog jubileja.

“Neutemeljena su tumačenja da je Trinaestojulski ustanak bio spontani pokret crnogorskih patriota za koji je Komunistička partija Jugoslavije kasnije preuzela sve zasluge. Tačno je da učesnici ustanka nijesu bili samo komunisti i njihovi simpatizeri, već veliki broj politički neopredjeljenih ljudi koji su istanku pristupili iz moralnih i patriotskih razloga. Međutim, bez organizatorskog djelovanja crnogorskih komunista, 13. jul bi bio kao i drugi dani pod okupacijom. Ustanku se pristupalo spontano, iako ustanak uopšte nije bio spontan”, kazao je predsjednik države.

Đukanović je istakao da “ne stoji tvrdnja da je Trinaestojulski ustanak bio reakcija na Petrovdanski sabor, na kome su crnogorski kolaboranti, uz blagoslov nekih političara i tadašnjeg mitropolita crnogorskog-primorskog Joanikija, donijeli odluku o proglašenju nezavisne Crne Gore pod okupatorskim protektoratom. Uzaludni su takvi pokušaji revizije istorije u Crnoj Gori, kojima se želi ideja crnogorske nezavisnosti predstaviti kao nepopularna među Crnogorcima i da se Trinaestojulski ustanak intepretira kao čin spontanog organizovanja naroda, a ne organizovana akcija crnogorskih komunista”.

Đukanović je kazao da je na tekovinama antifašizma ponovo obnovljena Crna Gora i vraćeno njeno nacionalno ime.

“Luča 13. jula mora da obasja i novo vrijeme, vrijeme izazova, kada u Evropi i svijetu i kod nas, nažalost, diže glavu kleronacionalizam, ksenofobija, fašizam u novom obliku. Pod krinkom priče o pomirenju siju se laži, izjednačavaju se heroji i zločinci, negiraju se zločini počinjeni tobože u ime svoje nacije ili vjere, pokušava se zatrijeti istinska ideja slobode i antifašizma. Ključni propagatori ideje neofašizma su oni koji izjednačavaju anticrnogorske kolaboracionističke pokrete i antifašističku oružanu borbu partizana i oni koji pokušavaju da povuku liniju moralne jednakosti između fašizma i antifašizma. Takvih danas, nažalost, ima i u strukturama vlasti u Crnoj Gori. To ne smijemo dozvoliti. Nema pomirenja s tim idejama. Crna Gora zna da cijeni svoju prošlost i zna da je njena budućnost evropska. Zato ćemo uvijek biti odlučno protiv novih oblika imperijalnih projekata i novog fašizma”, istakao je Đukanović, dodajući da “treba da slijedimo hrabrost Save Kovačevića, odvažnost Rifata Burdžovića Trša, nepokolebljivost Đine Vrbice, ljubav za zemlju Gojka Kruške dok pjeva o majskoj zori, postojanost svih pet Danica, razložnost Stane Tomašević i uzvišeni prkos Ljuba Čupića dok se osmjehuje pred kuršumima domaćih izdajnika”.

Đukanović je podsjetio da su se danas navršile i 143 godine otkako je na Berlinskom kongresu od strane velikih sila potvrđena nezavisnost i međunarodno priznanje tadašnje Crne Gore, ali i godina u kojoj obilježavamo i deceniju i po nezavisnosti i međunarodnog priznanja savremene Crne Gore.

“U mozaiku slobodarske crnogorske istorije, od Tuđemila do Božićnog ustanka, 13. jula 1878. i 13. jula 1941. i svih slavnih partizanskih bitaka, referendum 2006. pamtiće se kao istorijski podvig naše generacije, koja je pušku zamijenila olovkom i po prvi put na Balkanu stvorila državu mirnim, demokratskim putem”, istakao je Milo Đukanović, navodeći da su “ova tri istorijska znamenja jedinstveno prepletena u slavlju i čine simbol crnogorskog nerazrušivog nacionalnog ponosa i crnogorske državne postojanosti, neporecivi dokazi naše pripadnosti evropskom, civilizacijskom krugu”.

Predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Zuvdija Hodžić je potencirao da prisutne pozdravio u ime SUBNOR-a i Antifašista Crne Gore.

“Na 13. jul nemamo više prava o drugih, ali imamo veće obaveze. Ugled u crnogorskom društvu opravdavamo njegovanjem tekovina i vrijednosti NOB-a i revolucije. Ljubavi prema Crnoj Gori i njenoj neprestalnoj borbi za odbranu slobode. Dok su se drugi borili za slobodu, Crna Gora je nju branila. U Crnoj Gori se za slobodu živjelo i najviše ginulo, ali se Crna Gora nikad nije žalila na subinu.

Trinaesti jul je bio pravi put na kojem su naši pripadnici svih naroda i narodnosti bili u jedinstvenom frontu i prvim borbenim redovima. To nam je zalog i nauk za sva vremena. Zato smo i danas jaki i bićemo to uvijek”, zaključio je Hodžić.

U umjetničkom dijelu programa nastupili su ansambli KUD “Mirko Srzentić”, KUD “Iskra”, KUD “Ramadan Šarkić”, KUD “Budo Tomović” i “D-moll pop hor” i solisti Branka Šćepanović, Šukrija Žuti Serhatlić, Renata Perazić…

.

The post Na Virpazaru održana centralna proslava Dana državnosti i 80 godina od Dana ustanka first appeared on BARinfo.

Iz ove organizacije ističu i da je u našoj državi došlo do razbuktavanja klerofašizma, pojave kojoj crnogorsko društvo mora stati na put.

Predsjednik SUBNOR-a Crne Gore, Zuvdija Hodžić istakao je dobar rad i odličnu saradnju barske organizacije i lokalne uprave, a posebno je izdvojio aktuelnu političku situaciju.

“Na današnjem sastanku je potencirano da je dosta litija, dosta tog fašizma, domaćeg, koji je najgori”, kazao je, dodavši da SUBNOR ima i obavezu i pravo da reaguje “zato što smo mi najmjerodavnija društvena i politička organizacija u Crnoj Gori, mi nemamo nikakvu hipoteku, nama se ništa ne može prebaciti, mi smo rodoljubivi, a na djelovanje Crkve smo upozoravali na dva naša posljednja kongresa. Deset i više godina mi pričamo što Crkva radi. Nažalost, to što smo predvidjeli, to se i obistinilo. Što sad da radimo? Ne možemo kontramitinzima, ne smijemo Crnu Goru uvući u sukobe, ali moramo reći- dosta je. Dosta je, to je fašizam. Moramo sa naprednim političkim strankama u Crnoj Gori vidjeti šta da uradimo. Mi nemamo drugog interesa, osim interesa Crne Gore, a ovo je sada Osma neprijateljska ofanziva, ako sada poklekne, nikad se više dići neće”, istakao je on.

Član Opštinskog odbora, general u penziji Špiro Niković kazao je da na ovakvo djelovanje SPC, SUBNOR odavno ukazuje.

“Ono što je kroz raspravu u prvi plan izbilo, jeste naša zabrinutost trenutnom situacijom u našoj domovini i događajima koji su civilizacijski neprihvatljivi i neshvatljivi. Ne mogu ni sebi, pa ni okolini, da objasnim šta je to motivisalo SPC da koristi strategiju talibana i da je ugradi u svoj molebanski pokret i na taj način uđe u procese rušenja crnogorskih kulturnih vrijednosti. Počeli su sa rušenjem tumula na Rumiji, jednog duhovnog objekta koji je star oko tri hiljade godina, kroz koji su ljudi koji žive oko Rumije iskazivali poštovanje prema tom objektu i od Rumije stvarali kult, sve do ovih naših generacija. Nije problem u tome što je postavljena neka crkva, neki objekat, ali tumul nije smio da se dira”, podsjetio je Niković.

Predsjednik UBNOR-a i antifašista Bara, Đuro Marković, kazao je da je većina planiranog i ostvarena, izuzev dovršavanja spomenika Barskom logoru, što se očekuje do kraja godine, a iz Bara je potekla inicijativa da se naredne godine, centralna proslava, 80 godina od ustanka, organizuje na Virpazaru, gdje bi trebalo da bude izgrađen i spomenik ženi-borcu.

The post Održan sastanak UBNOR-a i antifašista Bara first appeared on BARinfo.

Svojevrsni pjesnički karavan, koji obuhvata promocije knjiga i dokumentarnih filmova, nakon Bara, gostovaće u albanskom gradu Lješ, a zatim u Prizrenu, na Kosovu, gdje će ovogodišnjem laureatu, crnogorskom piscu i akademiku Zuvdiji Hodžiću biti uručena nagrada “Teuta”, koju ovo udruženje dodjeljuje svake godine za sveukupno književno stvaralaštvo

Regionalno Udruženje pisaca “Teuta” osnovano je 2013. godine sa ciljem uspostavljanja bliske saradnje između stvaralaca Kosova, Crne Gore i Albanije, ali i njegovanja prijateljstva tri naroda.

“Naše Udruženje želi da oda priznanje i pokaže da cijeni one pisce i stvaraoce koji su ostavili upečatljive tragove na Balkanu, u Evropi i svijetu, ali isto tako i da pronalazimo mlade književnike,razmjenjujemo literaturu, prevodimo naše stvaralaštvo i zajedno, u književnosti, idemo ka evropskim integracijama. Ideja se širi iz godine u godinu i do sada smo gostovali u petnaest opština Kosova, Crne Gore i Albanije”, kazala je Ajeta Bećiraj, predsjednica i jedan od osnivača Udruženja “Teuta”.

Ova književna asocijacija ustanovila je i godišnju nagradu za životno djelo “Teuta” koja je ovoga puta pripala poznatom crnogorskom piscu, akademiku Zuvdiji Hodžiću.

“Ovo je lijepa ideja. Vidimo koliko imamo zajedničkog, koliko jezička barijera nije prepreka, kako se lako prelazi preko nje, jer je najvažnije da se upoznajemo. Mi smo sličnih kultura, veoma bliski i ovo je primjer saradnje u regionu. Nagrada nosi ime ‘Teuta’ i to je simbolično. Ilirsko kraljevstvo se prostiralo široko, objedinjavalo ove prostore i narode. Miraš Martinović ima roman ‘Teuta’, Jevrem Brković pjesmu, Albanci imaju djela posvećena Teuti, Njegošu… Sve su to pokazatelji spona , bliskosti i prožimanja naših kultura, ali i mentaliteta”, kazao je akademik Hodžić i istakao da mu je ova nagrada posebno draga.

“Sva nas priznanja obraduju i sve su mi nagrade drage, a ova mi je posebno mila jer me, na neki način, veže za moje korijene. Moji su došli sa Kosova, sigurno nosim i te neke gene, ali ja sam , prvenstveno, crnogorski književnik, iako Jevrem Brković u obrazloženju nagrade kaže ‘jednog dana će se otimati tri literature za Zuvdiju i njegovo djelo, u što sumnjam’”, kazao je za Radio Bar i Bar info akademik Zuvdija Hodžić.

“Nije slučajno što se ideja o ovakvoj specifičnoj vrsti književne i prijateljske saradnje rodila nakon svega što se dešavalo na Balkanu”, kazao je crnogorski pisac Miraš Martinović, takođe jedan od laureata godišnje nagrade “Teuta” za sveukupno djelo i dodao:

“Ovo dolazi kao nešto najljepše i najbolje poslije turbulentnih dešavanja na našim prostorima, ovo regionalno Udruženje koje se sve više širi na sve tri strane. Ne razumijemo se jezikom, ali dušom i srcem svakako. Nužna je ta potreba da se više upoznamo, da se zbližimo i volimo. Dobro je što smo se sjetili Mekulija, proteklih godina to je bio Zogović, takođe gromadna ličnost, izuzetno značajna na talasu zbližavanja dva naroda, koji je puno učinio za albanski narod, onda kada niko nije smio ni pomenuti riječi iz albanskog jezika, on je to činio. I nije slučajno što su kraljevstvo Ilira i i kraljica Teuta, koja je za mene fascinantna ličnost, bili inspirativni za ovu ideju. Oni stoje iza nje i potrebe za ujedinjavanjem .To je smisao ove manifestacije koja se kruniše nagradom”, istakao je Miraš Martinović, prepoznatljiv na širim regionalnim prostorima po književnoj obradi antičkih tema, mitske Ilirije i zaboravljenih pejzaža Crne Gore.

Kao rezultat rada Udruženja ove godine štampane su, uz podršku Ministarstva kulture Kosova i Opštine Peći, dvije knjige na albanskom i crnogorskom jeziku- Antologija “Alpske muze”, u kojoj je zastupljeno stvaralaštvo svih dosadašnjih nosilaca nagrade “Teuta” i dramska poema “Đerđ Kastriot Skenderbeg” Dževata Limanija, a Zavod za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice, podržao je izdanje posvećeno velikom pjesniku Esadu Mekuliju.

“Vjerujem da je ovo naše udruženje opravdalo svoju djelatnost i da će nastaviti uspješno rad u budućnosti. Činimo sve da okupimo što više uglednih imena, vodimo brigu da svaki budući dobitnik ove vrijedne nagrade bude eminentni predstavnik tog naroda, jer se priznanje dodjeljuje u krugu, jedne godine dobija nagradu autor sa Kosova, druge iz Crne Gore, pa Albanije ili obrnuto. Do sada je to pravilo ispoštovano i “Teutu” su dobili najugledniji među najuglednijima. Drago mi je što sam u tom timu”, kazao je za naše medije Safet Hadrović , jedan od osnivača Regionalnog udruženja “Teuta” i lektor književnih izdanja, čija se pjesma, posvećena Jevremu Brkoviću, našla u Antologiji “Alpske muze”.

Publika je u Dvorcu kralja Nikole vidjela i dokumentarni film posvećen Esadu Mekuliju. Organizatori su se zahvalili predsjedniku Opštine Bar, Dušanu Raičeviću na gostoprimstvu i podršci, a nakon Bara međunarodni književni karavan gostovaće u albanskom gradu Lješ, a zatim u Prizrenu, na Kosovu, gdje će laureatu, akademiku Zuvdiji Hodžiću biti uručena nagrada “Teuta”.

The post VIDEO: U Baru započela književna manifestacija Alpske muze 2019 first appeared on BARinfo.