“Projekat, kojim je predviđena dvomjesečna obuka osam OSI za prozvodnju povrća u plastenicima je počeo 21. jula 2025.godine, a završava se 20. maja 2026. godine. Poslije završene obuke, njih petoro je angažovano po ugovoru o radu na period od pet mjeseci. Jedna OSI je odmah odustala zbog zdravstvenih razloga. Po isteku tog perioda, tri OSI su vraćene na evidenciju Biroa rada Bar, a sa jednom je produžen ugovor na period od devet mjeseci po osnovu ugovora o radu”, objašnjava predsjednik NVO “Društvo roditelja djece sa posebnim potrebama”, Čedo Popović.

Za sve vrijeme radnog angažmana, koji predstavlja i svojevrstan vid radne terapije, učesnici projekta su, kako navodi Popović, imali asistenta za pomoć u radu i agronoma savjetnika.

Koliko su projekti ovog tipa od značaja za zajednicu, potvrđuje i posjeta učenika OŠ “Srbija”, koji su 16. aprila obišli plastenike u Starom Baru. Učiteljice su dovele čak 38-oro djece, kojima je agronom demonstrirao kako se vrši sjetva sjemena, čemu služe kontejneri za sjeme. Pokazao im je i kako funkcioniše sistem za navodnjavanje kap po kap, objasnio zašto se koriste folije za povrće i zelene mreže koje su postavljene preko plastenika. Djeca su saznala i koje su prednosti, a koji nedostaci plastenika. Agronom ih je edukovao i da povrće koje su tada vidjeli, potiče iz jesenje sjetve, kao i da su to biljke koje mogu i zimi da se gaje u plastenicima. U plastenicima se u proljeće uzgajaju druge vrste povrća, što je poznato kao proljećna sjetva”, zadovoljan je učinkom projekta predsjednik NVU “Osmijeh” Slobodan Vuković, koji je bio zadužen za njegovu uspješnu realizaciju i poštovanje odredbi ugovora.

Mališani su imali priliku i da razgledaju i saznaju čemu služe motokultivator, pumpa za navodnjavanje i razni sitan alat.

“Učenici su pokazali veliko interesovanje i postavili veliki broj dobrih pitanja. Učiteljice su pola sata držale čas o prirodi i zdravoj hrani. Mislim da je ovo bio najljepši dan tokom realizacije ovog projekta. Učiteljicama smo darovali različite vrste povrća, kako bi i drugi učitelji mogli da naprave sličnu demonstriraju u svojim razredima. Radujemo se što je Škola iskazala zainteresovanost da djeca povremeno dolaze, i u pratnji učitelja, prate uzgoj povrća iz proljećnog zasada”, naglašava Vuković.

Predsjednik NVO “Društvo roditelja djece sa posebnim potrebama” Čedo Popović, ističe da su tokom trajanja projekta, imali redovnu mjesečnu kontrolu od strane Zavoda za zapošljavanje, za šta je bila angažovana Andreja Zorić iz Biroa rada Nikšić.

“Ovo je najbolji model za praćenje realizacije odobrenih sredstava i veoma je sličan onim koji se sprovode kada su u pitanju EU projekti. U toku je sumiranje rezultata i sastavljanje zvaničnog izvještaja”, zaključuje Popović.

The post Projekat Održiva bašta OSI opravdava očekivanja first appeared on BARinfo.

RB/BI: Direktan povod za Vaše gostovanje je početak procedure prijavljivanja poslodavaca i visokoškolaca zainteresovanih za učešće u projektu Stručno osposobljavanje, koje već 12-u godinu zaredom realizuje Zavod za zapošljavanje, uz podršku Vlade Crne Gore. Ko ima pravo da učestvuje u projektu?

Mašanović: Pravo da podnesu prijavu imaju poslodavci iz privatnog i javnog sektora. Prijava se radi elektronskim putem, preko sajta e-Uprave, a traje do 16. oktobra, do podneva. Nakon obrade podataka i formiranja rang lista poslodavaca (za šta će biti potreban jedan dan), počinje prijava visokoškolaca. Uglavnom se prijavljuju poslodavci koji su učestvovali i ranijih godina, pa je potrebno samo  da otvore svoj nalog koji već postoji u evidenciji. Ako se prijavljuju po prvi put, moraju se registrovati na sajtu e-Upravu. Međutim, većina njih je, s obzirom da e-Upravu koriste za obračun plata, već registrovana, što olakšava proces. Kada se uđe na sajt, postoji „prozor“ Stručno osposobljavanje, čijim otvaranjem se upoznaju sa svim koracima koje treba slijediti za uspješno podnošenje prijave.

RB/BI: Kazali ste da se uglavnom prijavljuju poslodavci koji su već učestvovali u projektu prethodinih godina. Bilo bi dobro da za one koji još uvijek razmišljaju da li da se prijave, objasnite zbog kojih benefita bi valjalo da to učine?

Mašanović: Svakodnevno odgovaramo na brojne pozive sa upitima kakva je procedura, koje su njihove obaveze… Objasnimo im da je glavna obaveza da jednom mjesečno dostavljaju potvrdu da su visokoškolci redovno dolazili, jer im se na osnovu toga radi obračun plata. Kada govorimo o benefitima, poslodavci treba da imaju na umu da dobijaju mladu, obrazovanu radnu snagu željnu znanja, sa voljom da naučeno primjenjuju i u praksi. Što se tiče poslodavaca koji po prvi put žele da se uključe u projekat, uglavnom ih interesuje kakva je struktura na Birou.

RB/BI: Ima li poslodavac pravo da radno angažuje i po nekoliko visokoškolaca?

Mašanović: Naravno. To zavisi od veličine firme, a neko je pravilo da se na dva visokoškolca rasporedi jedan mentor koji ih upućuje u posao. Mentor se i potpisuje na izvještaje koji svjedoče da je visokoškolac valjano obavljao posao.

RB/BI: Iz kojih sektora su proteklih godina bili najbrojniji poslodavci?

Mašanović: U posljednje vrijeme se visokoškoci više odlučuju za rad u javnom sektoru.

RB/BI: Zašto „bježe“ od privatnog sektora?

Mašanović: Ne znam šta je razlog tome, posebno ako se zna da, ako se dobro pokažu, ostanu u radnom odnosu i poslije isteka devetomjesečne radne prakse. Ja nemam uvid u javni sektor, jer mi isključivo pratimo privatni sektor i prijave poslodavaca. Osim toga, na mjesečnom nivou pratim i rad visokoškolaca, jer imam priliku da popričam sa njima kada nam donesu izvještaj…

RB/BI: Jesu li mladi ljudi spremni da rade?

Mašanović: Jesu. Iako prilikom izbora firme, kompletnu proceduru rade online, dosta njih dođe do nas u Biro rada, sa željom da pita, posavjetuje se s nama, zamole nas da im damo više podataka o firmi koja im je u tom momentu interesantna. Mladi su danas veoma snalažljivi, preko sajtova lako dođu do podataka o firmama, a predmet interesovanja su im mahom one u kojima bi mogli da steknu praktično iskustvo i prošire znanje. Raspituju se i o kadru koje su te firme iznjedrile, nastoje da dođu do svih podataka (koliko su u prilici), pa bih rekla da ne prepuštuju ništa slučaju.

RB/BI: Nakon prijavljivanja poslodavaca i visokoškolaca, slijedi najkomplikovaniji posao – uparivanje. Po kom principu se ono realizuje i kakva su dosadašnja iskustva?

Mašanović: S obzirom da je uparivanje elektronsko, već nakon prijave u kojoj je naznačio za koju firmu je zainteresovan, visokoškolac ima uvid koliko ih se već prijavilo za to mjesto i kako je, s obzirom da je prosjek najbitniji, on rangiran. U slučaju da je neko drugi više rangiran, imajući u vidu da može da izabere čak sedam firmi, postoji prilika da se odluči za neku drugu.

RB/BI: Da li se ranijih godina dešavalo da neko od prijavljenih poslodavaca ili visokoškolaca ostane neuparen?

Mašanović: Dešavalo se zato što kod podnošenja prijave postoje tri koraka. Na primjer, poslodavac u potrazi za visokoškolcem odredi da li želi nekog sa završenim fakultetom iz društvenih, tehničkih, prirodnih nauka… Drugi korak je da precizno odredi oblast, a treći studijski program. Dešava se da tu dođe do nekih neslaganja, ali se za neuparene otvori drugi krug. Odluku kod kog poslodavca žele da rade, mogu da mijenjaju dok ne istekne rok za prijavu, kada se gasi aplikacija koja omogućava učešće u projektu.

RB/BI: Da se ovaj projekat pokazao kao veoma uspješan, svjedoči i podatak da je oko 50% korisnika, nakon devetomjesečne prakse nastavilo radni angažman kod istog poslodavca.

Mašanović: To potvrđuje ono o čemu smo govorili – da se oni dosta raspitaju, pa idu ciljano ka odabiru poslodavca kod kojeg postoji šansa da produže angažman. Naravno, trude se, dokazuju, što im sve daje šansu da se nakon isteka praksene vraćaju na Biro rada.

RB/BI: Koliko iznosi mjesečna nadoknada za visokoškolce?

Mašanović: Još uvijek je 450 eura. Ako bude izmjena, na vrijeme ćemo ih obavijestiti. Projekat počinje 15. januara. Poslodavac prije toga ima obavezu da sa visokoškolcem sklopi ugovor, na osnovu čega se pravi aplikacija za isplatu.  

The post Mašanović: Šansa za mlade da se usavrše, napreduju i zaposle first appeared on BARinfo.

RB/BI: Zavod za zapošljavanje organizuje obuku visokoškolaca, što se tokom proteklih godina pokazalo kao izvanredan stimulans za mlade ljude koji su okončali formalno obrazovanje. Prošlog petka (11. novembra) je počelo prijavljivanje visokoškolaca zainteresovanih za učešće u projektu. Zbog čega je ove godine prijavljivanje počelo kasnije nego što je to uobičajeno?

Mašanović: Postojali su tehnički problemi u funkcionisanju eUprave, gdje se i radi prijava poslodavaca i visokoškolaca. Sve smetnje su otklonjene, pa prijavljivanje teče po ustaljenoj proceduri, tako da vjerujem da će cio proces biti na vrijeme završen. Prijavljivanje poslodavaca je završeno 9. novembra. Od 15. januara će kandidati početi da rade.

RB/BI: Ko ima pravo da se prijavi za učešće u Programu?

Mašanović: Visokoškolci sa stečenom diplomom. Nakon što dobiju diplomu potrebno je da je prijave, u Građanskom birou otvore radnu knjižicu i prijave se na Zavod za zapošljavanje. Sve ovo iz razloga što prilikom podnošenja elektronske prijave treba slijediti dva koraka koji se tiču provjere diplome i da li je kandidat evidentiran na Zavodu. Ističem da prilikom prijavljivanja na stranici eUprave za kadrove za lica koja žele da rade u prosvjeti ima važno obavještenje na koje treba da obrate pažnju. Naime, postoje dva modela – „tri plus jedan“ i „tri plus dva“. Po oba modela oni se prijavljuju sa osnovnim studijama koji nose 180 kredita. Ispod prijave postoji kvadratić gdje unose saglasnost da imaju završenu određenu školu, s obzirom da im je rad u prosvjeti potrebno najmanje 240 kredita.

RB/BI: Koje benefite ostvaruju poslodavci?

Mašanović: Veoma su zadovoljni programom. Dobijaju mlade ljude „iz klupa“, sa svežim znanjem, koji su željni novih iskustava i prakse. O tome najviše svjedoči što se iz godine u godinu prijavljuje isti broj poslodavaca.

RB/BI: Koje obaveze tokom devetomjesečne prake poslodavac mora da ispuni?

Mašanović: Prva obaveza je da sklopi Ugovor o stručnom osposobljavanju sa licem koje je kod njega raspoređeno i da (s obzirom da radni angažman počinje 15. januara) dostavi Zavodu na arhivu kako bi se podaci unijeli u sistem bazu. Tokom trajanja prakse u obavezi su da mjesečno dostavljaju izvještaje da su visokoškolci na posao dolazili redovno, uz precizno definisane podatke koje poslove su obavljali, jer na osnovu tih parametara radimo obračun.

RB/BI: Ima li poslodavac pravo da radno angažuje i po nekoliko visokoškolaca?

Mašanović: U zavisnosti od veličine firme ili kompanije. Po pravilu, na jedno ili dva lica dolazi po jedan mentor koji ih upućuje u posao.

RB/BI: Iz kog sektora su proteklih godina poslodavci bili najbrojniji?

Mašanović: Najveća potražnja je vladala za ekonomistima. Najviše je bilo angažovanih u državnom sektoru, a nisu mnogo zaostajale ni veće, uspješne firme iz privatnog sektora.

RB/BI: Kakve su povratne informacije – jesu li mladi ljudi spremni da uče i rade?

Mašanović: Sa učesnicima u projektu sam u kontaktu na mjesečnom nivou, kada nam donose izvještaj. Zadovoljni su. Praksa će im u svakom slučaju koristiti i na nekom budućem poslu, ali i ako nakon devet mjeseci ostanu u istoj firmi.

RB/BI: Nakon prijavljivanja poslodavaca i visokoškolaca slijedi najkomplikovanji posao – uparivanje. Po kom principu se ono realizuje?

Mašanović: Ono se organizuje elektronski. Visokoškolci su ti koji biraju kod kojeg poslodavca žele da odrade stručno osposobljavanje. Prave listu od sedam poslodavaca. Prilikom rangiranja ključnu ulogu igra prosjek, tako da čim nekog poslodavca „obilježe“ kao interesantnog, imaju uvid u podatak koliko osoba je prijavljeno za to mjesto, te kako su rangirani na toj listi. Savjetujem ih da ako vide da su rangirani ispod trećeg mjesta, kombinuju i druge poslodavce kako bi im šansa za radnim angažmanom bila veća.

RB/BI: Šta se dešava ako visokoškolac na rang listi završi kao peti, a željeni poslodavac je iskazao potrebu za angažovanjem njih troje?

Mašanović: To je sistem eliminacije. Ne mora da znači da su svih pet kandidata stavili primarno tog istog poslodavca. Možda je on bio u kombinaciji od jednog do tri. Praksa, koja funkcioniše već godinama je da, ako na početku nije bilo uspješno, postoji i drugi krug kada se uparuju poslodavci koji su u prvom ostali bez visokoškolaca i visokoškolci koji nisu mogli da dobiju željenog poslodavca.

RB/BI: Iako je jasno da ste sve ozbiljno organizovali, da li se tokom proteklih deset godina desilo da neko od zainteresovanih za učešće u Programu stručnog osposobljavanja ostane neuparen?

Mašanović: Dešavalo se. Ipak, bila su to neka specifična zanimanja za koje, možda, poslodavci nisu ni znali da postoje i da se nalaze u ponudi. Da približim – ne može poslodavac navesti da traži recimo ekonomistu. Mora da navede tačan studijski program za koji je zainteresovan.

RB/BI: Da se ovaj Program do sada pokazao kao veoma uspješan, svjedoči podatak da je oko 50% korisnika, nakon devetomjesečne obuke, nastavilo radni angažman kod poslodavca kod kojeg su završili praksu.

Mašanović: Visokoškolci su primijetili da ako se trude, ako su vrijedni i posvećeni, značajno raste šansa za nastavkom angažmana. To što im je ostavljena mogućnost da odaberu gdje će obaviti praksu daje im priliku da odaberu poslodavca o čijem se radu i potrebama unaprijed mogu raspitati.

RB/BI: Koliko iznosi mjesečna nadoknada za visokoškolce radno angažovane kroz Program stručnog osposobljavanja?

Mašanović: Po Odluci donešenoj u avgustu, iznosila je 450 eura. Mislim da se neće mijenjati, a o eventualnim izmjenama biće na vrijeme obaviješteni. Što se tiče plate, najvažnije je da poslodavac na vrijeme dostavlja izvještaje, jer se na osnovu njih rade obračuni. Rok za prijavu visokoškolaca je do 10. decembra do 12 sati.

The post Mašanović: Vrijedni i posvećeni imaju šansu da nakon prakse dobiju stalni posao first appeared on BARinfo.

Izvještaj o realizaciji Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem za 2021/22. godinu usvojen je na jučerašnjoj sjednici Vlade Crne Gore.

Na sjednici je konstatovano da su za ovaj ciklus Programa poslodavci pokazali izuzetno veliko interesovanje, što je rezultiralo oglašavanjem 12.500 radnih mjesta za stručno osposobljavanje, dok je ukupan broj lica sa stečenim visokim obrazovanjem koji su se prijavili za učešće u Programu 2.847.

S obzirom na to da 195 lica, nakon prvog kruga povezivanja poslodavaca i korisnika, nije dobilo poslodavca, a imajući u vidu da je ostao veliki broj oglašenih slobodnih radnih mjesta, organizovan je i drugi krug prijavljivanja potencijalnih korisnika Programa. Nakon sprovedenog drugog kruga, još 44 korisnika su dobili poslodavca, odnosno, priliku da se stručno osposobljava u 2022. godini dobilo je ukupno 2.723 visokoškolca.

Ukupan broj korisnika  koji nijesu dobili priliku da učestvuju u Programu u ovom ciklusu je 151, što iznosi 5,25% od ukupnog broja prijavljenih lica sa fakultetskom diplomom.

Stručno osposobljavanje traje devet mjeseci i priznaje se kao radno iskustvo u trajanju od 12 mjeseci i kao uslov za polaganje odgovarajućeg stručnog ispita sa stečenim visokim obrazovanjem.

Poslodavci su dužni da korisnicima pruže osposobljavanje u skladu sa Programom stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem, dok kontrolu sprovođenja osposobljavanja obavlja stručni tim zadužen za realizaciju Programa.

“Cilj programa je da olakša prelazak mladih iz svijeta obrazovanja u svijet rada kroz pružanje mogućnosti za dodatno sticanje znanja, vještina i kompetencija. Program treba da doprinese i smanjenju nezaposlenosti mladih, sa kojim se suočava čitava Evropa, kao i da pruži smjernice ustanovama visokog obrazovanja u koncipiranju upisne politike”, podsjeća savjetnica za mjere Aktivne politike zapošljavanja u Birou rada Bar, Suzana Mašanović. Ona objašnjava da će precizni podaci o broju radno angažovanih korisnika biti poznati tek nakon potpisivanja ugovora između poslodavaca i visokoškolaca, koje će biti organizovano u januaru.

Program stručnog osposobljavanja i usavršavanja visokoškolaca se tokom proteklih 11 godina pokazao kao vrlo uspješan, s obzirom na to da je oko 50% korisnika nastavilo radni angažman i nakon njegovog završetka, što je, nesumnjivo, značajan doprinos smanjenju nezaposlenosti ove populacije.

The post Od januara novi ciklus Programa stručnog osposobljavanja first appeared on BARinfo.

O radu i programskim aktivnostima ZZZCG učenike je tokom jednočasovne prezentacije i odgovorajući na njihova pitanja informisao mr Željko Rolović, šef Biroa rada Bar.

Učenici su bili u prilici da kroz navedene primjere iz prakse i na osnovu analize konkretnih izazova u rješavanju problema nezaposlenosti više saznaju o načinu vođenja evidencija Zavoda, o pravima nezaposlenih lica, programima obuke, nužnosti pravilnog odabira daljeg obrazovanja i potrebe cjeloživotnog obrazovanja, kao i o mogućnostima samozapošljavanja, odnosno samostalnog pokretanja biznisa.

“Ovakve aktivnosti sprovode se shodno didaktičkim preporukama obrazovnog programa za modul Radno pravo kojim je predviđeno da se ova oblast znanja najbolje približava đacima kroz organizovanje posjeta privrednim subjektima i nadležnim državnim organima. Za narednu godinu predviđeno je i da učenici ovog odjeljenja, zbog dostizanja stručnih kompetencija predviđenih za njihovo usmjerenje, na odgovarajući način prisustvuju radu službenika Područne jedinice Bar ZZZCG”, kažu u SEUŠ.

The post Učenici SEUŠ u ZZZCG u Baru first appeared on BARinfo.