Danas je 26. novembar.
1412. GODINE:
Nakon što su gotovo godinu dana vođene borbe između Balše III i Mletaka, sklopljen je mir po kome se Bar, ali i svi ostali posjedi u primorju, vraćaju u posjed dukljanskog vladara.
Mir je sklopljen posredstvom zastupnika velikog vojvode bosanskog Sandala Hranjića, a Balša III je uz teritoriju dobio i 1000 dukata provizije za mjesta koje je njegov otac Đurađ II ustupio Mlečanima, uz uslov da ne smije da zlostavlja žitelje Budve i Ulcinja zbog toga što su bili prihvatili vrhovnu vlast Venecije. Povelja kojom je ratifikovan ugovor uslijedila je dva mjeseca kasnije.
***
1657. GODINE:
Donešena je Perojska povelja – najvažniji dokument u istoriji crnogorske dijaspore u Peroju u Istri.
Njome je mletačka vlast crnogorskim doseljenicima dodijelila zemlju u trajno vlasništvo, zajedno sa pašnjacima i šumama. Po odobrenju vlasti Mletačke republike, 21. jula 1657. godine Peroj je naselilo petnaestak crnogorskih porodica, sa 77 duša i 300 grla stoke, u najvećem broju Crmničana. Njegovo ranije stanovništvo uništila je kuga, koja je tu harala preko 100 godina.
***

1918. GODINE:
U Podgorici su, na sjednici Velike narodne skupštine, bez rasprave aklamacijom usvojene Odluke koje su iz temelja promijenile dražvni poredak i društvene odnose u Crnoj Gori.
Odlučeno je da se kralj Nikola I Petrović – Njegoš i njegova dinastija zbace sa crnogorskog prijestola, da se Crna Gora sa Srbijom ujedini u državu pod dinastijom Karađorđevića odnosno troimenog naroda Srba, Hrvata i Slovenaca, da se izabere Izvršni narodni odbor od 5 lica, koji će rukovoditi poslovima, dok se ujedinjenje Srbije i Crne Gore ne privede kraju, da se o ovoj skupštinskoj odluci izvijesti kralj Crne Gore Nikola Petrović, Vlada Kraljevine Srbije, prijateljske Sporazumne sile i sve neutralne države. Ovim je dokumentom usvojenim na tzv. Podgoričkoj skupštini Crna Gora izgubila svoju državnost. Današnju teritoriju barske opštine na Skupštini je predstavljalo 11 poslanika, a u ime Varoši Bar su bili trgovac Mitar Iličković i sveštenik Petar Hajduković.
***
1955. GODINE:
Nakon što je iznenadni talas hladnoće zahvatio Jadran, a hladan sjever sa susnježicom se pretvorio u pravu oluju, od barskog zaliva do Petrovca vodila se dramatična borba za spas ljudi i plovila.
Brod “Sutorman” sa kapetanom Perom Đuraškovićem, vlasništvo “Preduzeća za istraživanje nafte”, zahvatila je u samoj luci bura, otkinula mu sidra, pa se potpuno nagnuo na jednu stranu. U namjeri da spasi brod, kapetan Pero i mornari Musa Kahari i Špiro Đurašković, uz pomoć danas jednog nepoznatog mornara, pokrenuli su brod i isplovili ka Crnom Rtu. Izvidna stanica Jugoslovenske ratne mornarice pratila je borbu broda, koji je najednom nestao sa vidokruga, pa su pomorske agencije prenijele vijest da je potopljen. Međutim, čitavu noć su četiri čovjeka prkosila oluji, tražeći džepove u naletima vjetrovima na moru, kako bi se spasili. Kada su se 27. novembra ujutro približili petrovačkom pristaništu, kapetan Đurašković je skočio u vodu i vezao brod za betonsku bitvu.
