Danas je 3. maj, Svjetski dan slobode medija.
Odluka o obilježavanju Svjetskog dana slobode medija donijeta je na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija kako bi se podigla svijest o značaju slobode medija i podsjetile nacionalne vlade da je njihova dužnost da poštuju i podržavaju pravo na slobodu izražavanja zagarantovano članom 19 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i kako bi se obiljležila godišnjica Vindhuške deklaracije, izjave o principima slobodne štampe koju je sastavila grupa afričkih novinara 1991. godine.
Svjetski dan slobode medija obilježava se od 1993. godine. UNESCO obilježava ovaj dan svake godine okupljanjem medijskih profesionalaca, organizacija za slobodu medija agencije UN kako bi podnijeli izvještaj o procjeni stanja slobode medija širom svijeta.
***
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija, izrazio je zahvalnost svim novinarkama i novinarima u Crnoj Gori koji, često u otežanim okolnostima, predano, hrabro i profesionalno obavljaju svoj posao, doprinoseći izgradnji demokratskog društva i zaštiti javnog interesa.
“Slobodni, nezavisni i odgovorni mediji su stub svake demokratije. Sloboda medija nije privilegija novinara, već pravo svakog građanina da bude informisan”, rekao je Milatović.
On je dodao da ohrabruje činjenica da je Crna Gora, prema najnovijem izvještaju Reportera bez granica, ostvarila napredak i nalazi se na 37. mjestu na globalnoj listi medijskih sloboda.
Taj pomak, napisao je predsjednik države na mreži X, potvrđuje da reformski procesi koje sprovodimo daju rezultate, ali i obavezuje sve društvene aktere da nastave sa unapređenjem medijskog ambijenta i jačanjem nezavisnih institucija.
“Uprkos napretku, moramo otvoreno govoriti i o izazovima. Napadi na novinare, bilo da su fizički ili verbalni, predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi izražavanja. Zabrinjava podatak da su u posljednje tri godine novinarska udruženja zabilježila 54 napada na poslenike javne riječi. Posebnu pažnju zahtijeva trend rasta onlajn napada i prijetnji, sve češće usmjerenih prema novinarkama, koje se suočavaju i sa rodno zasnovanim uznemiravanjem. Naša je ustavna, zakonska i moralna obaveza da obezbijedimo ambijent u kojem novinari mogu raditi bez straha, pritiska i cenzure”.
To, dodaje, podrazumijeva ne samo efikasnu institucionalnu zaštitu, već i kulturu poštovanja prema ovoj profesiji, njenoj nezavisnosti i odgovornosti.
“Na današnji dan, važno je i da odamo počast onima koji su dali svoj život u borbi za istinu i pravo javnosti da zna. Podsjećam na neriješeni slučaj ubistva urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića, koji konačno mora biti rasvijetljen do kraja. Bez slobodnih medija nema slobodnog društva. U tom duhu, ostajem posvećen očuvanju slobode izražavanja, sigurnosti novinara i zaštiti njihovog integriteta u službi javnosti”, kazao je Milatović.
***
Svjetski dan slobode medija čestitao je predsjednik Vlade, Milojko Spajić:
“Svim zaposlenima u medijima čestitam Svjetski dan slobode medija, uz želju da svojim profesionalizmom nastave da doprinose daljoj demokratizaciji društva u cjelini” poručio je premijer Milojko Spajić i podsjetio da je Crna Gora na indeksu medijskih sloboda napredovala za tri pozicije te da od 180 zemalja svijeta zauzima 37. mjesto.
“Ovo je vjerovatno najglasnije kritikovana Vlada do sada – uprkos rezultatima. Ali to je breme koje sa ponosom nosimo jer to ujedno znači luču slobode govora za sve građane! Bolji standard i niži porezi na rad, uz unaprijeđeno zakonodavstvo koje je u potpunosti usklađeno sa evropskim standardima i praksa pune tolerancije na kritiku- rezultirali su većim pravima i slobodama za sve” poručio je Spajić.
Spajić je poručio da je naša zemlja po indeksu medijskih sloboda najbolje rangirana na Balkanu te da ima bolju poziciju od čak deset država članica EU, pa i SAD i podsjetio da je do prije 2020. godine Crna Gora bila na 113. mjestu. Iza Gabona, Madagaskara, Ugande, Kirgistana, Istočnog Timora…
“Zato, raduje informacija da je Crna Gora napredovala na Indeksu medijskih sloboda, ali smo odlučni da i dalje unapređujemo ambijent u kome profesionalci zaposleni u medijima obavljaju svoj posao” istakao je on u objavi ovim povodom.
Predsjednik Vlade poručuje da iako su prepoznati napori države u procesuiranju počinilaca napada na novinare i novinarke kao moderna država Crna Gora mora obezbijediti adekvatnu zaštitu i u onlajn prostoru, gdje medijski poslenici svakodnevno trpe brojne uvrede i prijetnje.
“Svim zaposlenima u medijima čestitam Svjetski dan slobode medija, uz želju da svojim profesionalizmom nastave da doprinose daljoj demokratizaciji društva u cjelini” zaključuje se u čestitki.
***
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikolla Camaj čestitao je 3. maj – međunarodni Dan slobode medija svim predstavnicima štampanih, elektronskih i internet medija:
“Novinarstvo je odvajkada bilo odgovoran poziv jer je predstavljalo uši i oči javnosti. Profesionalizam u novinarstvu poseban je segment u kojem se ne dovodi u pitanje objektivnost informisanja javnosti već se podrazumijeva stvaran prikaz svih uključenih strana kako bi konzumenti mogli dobiti što realniju sliku i donijeti svoj sud o nekom događaju.
Svako vrijeme nosi svoje izazove pa se oni ni danas, kada su mediji postali dostupni i na telefonima, ne mogu zaobići. Važnost objektivnog izvještavanja zato je neupitna a samoregulacija neizostavan dio novinarske profesije.
U Crnoj Gori nažalost svjedočimo da postoji kontinuitet obračuna sa predstavnicima medija kao pokušaj gušenja slobode govora što je nedopustivo u 21. vijeku napretka, razvoja i razuma.
Zagarantovana prava slobode govora, samim tim i slobode javno iskazanih stavova i kritika u medijima moraju se poštovati a za svaki vid pokušaja ućutkivanja ili zastrašivanja kazne moraju biti brže i veće”.
***
Potpredsjednik Skupštine CG Boris Pejović:
U ime Skupštine Crne Gore i u svoje ime, svim medijskim poslenicima iskreno čestitam Međunarodni dan slobode medija, uz podsjećanje na ogroman napredak koji je Crna Gora ostvarila u proteklih nekoliko godina.
Dok smo 2020. godine bili na poražavajućem 113. mjestu na svjetskom indeksu slobode medija, danas, 2025. godine, zauzimamo visoko 37. mjesto – što je rast od čak 76 pozicija u samo pet godina, i 3 mjesta u odnosu na prošlu godinu.
Ovaj rezultat ne dolazi sam od sebe – on je proizvod ozbiljnog društvenog zaokreta, institucionalne stabilnosti i većeg stepena odgovornosti vlasti.
Danas živimo u nikad slobodnijem društvu, što znači najmanje dvije stvari – vlast nije kao ona nekadašnja, i životni standard koji raste omogućava više slobode, ne samo ekonomske, već i izražajne. Sloboda medija nije privilegija – ona je temelj demokratije. I kada mediji slobodno pitaju, istražuju i kritikuju – to je znak zdravog društva, a ne slabosti vlasti.
Srećan Dan slobode medija!
***
dr Tamara Vujović, ministarka kulture i medija Crne Gore:
“Povodom Svjetskog dana slobode medija i
objavljenog izvještaja Reportera bez granica, želim da izrazim zahvalnost svim
novinarima i medijskim radnicima u Crnoj Gori koji, profesionalno i odgovorno,
često u zahtjevnim uslovima, doprinose razvoju našeg demokratskog društva i
unapređenju ugleda države u domenu medijskih sloboda.
Ohrabruje činjenica da je Crna Gora, prema najnovijem izvještaju Reportera bez
granica, napredovala za tri mjesta i sada zauzima 37. poziciju na globalnoj
listi slobode medija. Ovaj pomak potvrđuje da su reformski procesi koje
sprovodimo prepoznati na međunarodnom nivou, ali i predstavlja snažan podsticaj
da nastavimo sa jačanjem slobode izražavanja, nezavisnosti medija i
bezbjednosti novinara.
Zahvaljujući donošenju novog seta medijskih zakona, a posebno Zakona o
audiovizuelnim medijskim uslugama, Crna Gora je privremeno zatvorila Poglavlje
10 u pregovorima sa Evropskom unijom i dobila najvišu ocjenu – pet. Ovo je
jedno od svega dva poglavlja koja su ocijenjena ovom ocjenom, što dovoljno
govori o kvalitetu i značaju reformi koje smo sproveli u oblasti medija.
Podsjećam da su u zakonima, po prvi put, uvedena konkretna i sistemska rješenja
koja jačaju odgovornost i transparentnost u medijskom prostoru.
Smatram da je ovaj rezultat neophodno potvrđivati svakodnevno – dosljednim
sprovođenjem zakona. Pohvalno je donijeti dobre zakone, ali njihova primjena je
svakodnevni zadatak i jasan dokaz posvećenosti.
Svjesni smo da će sloboda medija uvijek biti izazov, naročito u vremenu
vještačke inteligencije, lažnih vijesti i generisanih sadržaja – temama kojima
se tek moramo sistemski posvetiti.
Najavljujem predan rad na usaglašavanju naših propisa sa DSA i DMA uredbama
Evropske unije.
Pažljivo pratimo sve devijacije u djelovanju pojedinaca koje se odnose na
napade i uvrede prema novinarima. Pozdravljamo brze reakcije institucija i
društvene zajednice, koje potvrđuju da napredujemo. Jednako važno ostaje i
rješavanje starih slučajeva napada na novinare, jer bez pravde nema ni istinske
slobode.
Naše istraživanje, sprovedeno u oktobru prošle godine u okviru realizacije
Akcionog plana za sprovođenje Medijske strategije, pokazuje da više od 55%
građana ima povjerenje u medije , što je ohrabrujuće. Međutim, većina smatra da
mediji nijesu dovoljno nezavisni i često izvještavaju u interesu političkih ili
ekonomskih elita.
Da bismo promijenili ovu percepciju, neophodna je sinergija svih aktera, od
vlasnika medija i urednika, do novinara i političkih predstavnika.
Država stvara uslove za slobodnije i transparentnije medije, ali ohrabruje i
činjenica da sve češće i sami novinari javno istupaju kada se unutar njihovih
redakcija ne baštine vrijednosti kojima svi težimo.
Vjerujem da svi, iz svojih nadležnosti, ali i kroz lične
primjere, dosljedne i dostojanstvene borbe za profesiju, o čemu svjedoči
nedavni potez novinara Zivaljevića možemo dopinijeti unapređenju medijskih
sloboda i uslova u medijskom sektoru.
Od prvog dana mog mandata, zajedno sa timom i Direktoratom za medije, radim na
unapređenju bezbjednosti novinara i stvaranju ambijenta u kojem mediji mogu
djelovati slobodno, nezavisno i profesionalno.
Još jednom potvrđujem našu snažnu posvećenost daljoj izgradnji medijskog
ambijenta koji se temelji na slobodi, odgovornosti i vladavini prava.”
***
Institut za medije čestitao je kolegama i izrazio želju da “zajedno radimo i doprinosimo na unaprjeđenju novinarstva i statusa novinara, novinarki i medijskih radnika”.
“Svjetski dan slobode medija je podsjećanje na društveni značaj i doprinos profesionalnog novinarstva i slobodnih medija za očuvanje demokratije, kontrolu vlasti i davanje glasa onima koji moć nemaju. Istovremeno, to je podsjećanje vlastima da moraju garantovati siguran ambijent za rad, uredničku i novinarsku autonomiju.
Svjedoci smo da se novinari i novinarke u Crnoj Gori suočavaju sa sve jačim pokušajima političkog, ekonomskog i institucionalnog pritiska, sa lošim socio-ekonomskim položajem, nedostatkom kolektivnog ugovora.
Samo u posljednja dva mjeseca pojedine naše kolege su bile izložene pokušaju institucionalnog progona zbog vrijednosnog suda, prijetnjama smrću, cenzuri, dok su uvrede, verbalne prijetnje svakodnevica. Ove pojave su, na žalost, rasprostranjenije od onoga što novinari i novinarke prijave.
Zabrinjava odsustvo adekvatnog uredničkog i redakcijskog odgovora i zaštite novinara i novinarki u pojedinim medijima na otvorene pritiske i prijetnje iz različitih centara moći. Urednici su ‘čuvari kapije’ u odbrani javnog interesa i medijske autonomije. Napadi se ne smanjuju i samo u posljednje tri godine strukovne organizacije su zabilježile 54 napada na novinare i novinarke i trend rasta onlajn napada, prijetnji, uznemiravanja, posebno novinarki.
Sve pobrojano utiče na pad profesionalnih standarda, autocenzuru i direktno se odražava na pad povjerenja u medije i to u vremenima kada su demokratske vrijednosti na testu, a mediji lojalni građaninu i javnom interesu potrebniji nego ikada u očuvanju tih vrijednosti.
Institut za medije odaje počast svim koleginicama i kolegama koji hrabro i dosljedno štite lični i integritet profesije, poziva građane da podrže odgovorno i profesionalno novinarstvo, a vlasti i odgovorne institucije da novinarima i novinarkama osiguraju da rade svoj posao slobodno i bez straha”, stoji u njihovom saopštenju.
***
Povodom Svjetskog dana slobode medija, Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) izražava snažnu podršku svim novinarkama i novinarima, kao i medijskim organizacijama koje svoj rad temelje na principima profesionalizma, odgovornosti i javnog interesa. Njihov svakodnevni doprinos u traganju za istinom, provjeri činjenica i otvaranju tema koje bi inače ostale van fokusa od ključnog je značaja za javnost i kvalitet društvenog dijaloga.
U vremenu intenzivnih društvenih promjena i globalnih izazova, uloga nezavisnog i odgovornog novinarstva postaje nezamjenjiva – kao zaštita od dezinformacija i propagande, ali i kao glas razuma i savjesti. Nedopustivo je da novinarke i novinari i dalje budu izloženi prijetnjama, pritiscima i fizičkim napadima zbog profesionalnog obavljanja svog posla – bilo da izvještavaju iz zona sukoba ili iz lokalnih sredina gdje se donose odluke od šireg društvenog značaja. Novinari su oči i uši javnosti, često prisutni tamo gdje društvo ne bi imalo pristup da nije njihovog rada. Zato novinarske ekipe, bez izuzetka, moraju biti zaštićene – uvijek i svuda.
Sloboda medija ne smije ostati puka formalnost, već mora biti konkretna i ostvariva praksa – obezbijeđena kroz pravnu i institucionalnu zaštitu, ali i kroz unapređenje ekonomskog položaja novinara i medijskih radnika. Uslovi u kojima rade mnogi mediji u Crnoj Gori, suočeni sa finansijskom nesigurnošću, čine ovu komponentu posebno važnom. Neophodno je obezbijediti ne samo političku nezavisnost, već i ekonomsku zaštitu medija, stvarajući održivo okruženje za njihov nesmetan i slobodan rad, bez obzira na veličinu i ograničenja crnogorskog tržišta.
Agencija za audiovizuelne medijske usluge ostaje dosljedna u svojoj misiji da jača regulatorni okvir, podstiče pluralizam mišljenja, promoviše transparentnost vlasništva nad medijima i unapređuje nivo medijske pismenosti. Vjerujemo da sloboda medija nije privilegija, već temeljno pravo koje podrazumijeva i naše pravo da budemo tačno, pravovremeno i objektivno informisani.
***
Povodm Svjetskog dana slobode medija, Centar za građansko obrazovanje (CGO) upućuje čestitke svim medijima i medijskim radnicima i radnicama. Nažalost, ni ove godine ne postoje dovoljno objektivni razlozi za optimizam kada je riječ o stanju medijskih sloboda i ukupnom profesionalnom, a naročito ekonomskom ambijentu u kojem novinari u Crnoj Gori rade.
CGO ocjenjuje da medijska scena u Crnoj Gori ostaje duboko polarizovana i politički instrumentalizovana, reflektujeći i šire društveno-političke podjele. To otežava protok vjerodostojnih informacija, urušava povjerenje javnosti i kompromituje razvoj profesionalnog novinarstva zasnovanog na etici, odgovornosti i javnom interesu. U ovom kontekstu, kao veoma pozitivnu i drugačiju praksu ističemo postupak novinara i urednika Nemanje Živaljevića, koji je zbog cenzure napustio medij u kojem je radio.
Posebno brine činjenica da se odnos donosilaca odluka prema medijima ne mijenja ni nakon političkih smjena. Umjesto jednakog tretmana, i dalje se primjenjuje praksa selektivnog odnosa prema medijima – pri čemu se jednima omogućava, a drugima uskraćuje pristup informacijama, sagovornicima i javnim sredstvima. To direktno urušava demokratske standarde i otežava rad medija koji nastoje izvještavati profesionalno i nepristrasno.
Pored političkih pritisaka na medije, i dalje svjedočimo fizičkom ugrožavanju novinara i novinarki, a brojni teži slučajevi iz prošlosti ostaju neriješeni, što uz nedosljedne reakcije nadležnih institucija stvara atmosferu nekažnjivosti i nesigurnosti. Ipak, pozitivni pomaci postoje – kao što su nedavne presude u slučajevima napada na novinarku Anu Raičković i po tužbi Dragane Šćepanović protiv portala Aktuelno.
Poseban primjer institucionalnog urušavanja standarda javnog interesa predstavlja stanje u Javnom servisu RTCG. Umjesto da bude stub nezavisnog, profesionalnog informisanja, RTCG se sve više percipira kao simbol političkog uticaja, netransparentnog upravljanja i manipulativnog izvještavanja. Kontroverze su brojne, a najnovija u vezi s raspodjelom stambenih jedinica zapošljenima dodatno naglašava hitnu potrebu za temeljnom reformom u RTCG i utvrđivanjem odgovornosti rukovodstva RTCG. Juče objavljeni izvještaj Reportera bez granica, po kojem je Crna Gora formalno napredovala za tri pozicije, kada se pažljivo pročita ukazuje na ozbiljne probleme u sektoru medije, među kojima se apostrofira upravo RTCG.
Po podacima CG Pulsa, koje je CGO sproveo sa Institutom DAMAR u martu 2025. godine, mediji bilježe prosječnu ocjenu 2.30 (na skali od 1 do 5), što ih svrstava među aktere sa najnižim stepenom povjerenja u zemlji. Ovo opominje na krizu kredibiliteta medijskog sektora i potrebu za profesionalnim i regulatornim unaprijeđenjem.
Kroz svoje programske aktivnosti, CGO ostaje posvećen stvaranju kvalitetnijeg medijskog ambijenta, jačanju profesionalnih standarda i zaštiti slobode medija, jer bez slobodnih i održivih medija, bez fizičke i ekonomske sigurnosti novinara, i bez odgovornog pristupa vlasti, nema ni objektivnog informisanja, ni istinski demokratskog društva kojem težimo.
***
Društvo profesionalnih novinara Crne Gore:
Iako načelno država preduzima korake koji se od nje traže iz Brisela – da obezbjedi nesmetan rad novinara i pluralizam medija- ne možemo reći da i ovaj Svjetski dan slobode medija dočekujemo u takvim uslovima.
Verbalni i fizički napadi i govor mržnje, posebno prema novinarkama, ne jenjavaju dok se materijalni položaj zaposlenih u medijima ne popravlja.
Novinari više redakcije svjedočili su u prethodnom periodu da uglavnom nemaju podršku redakcija, uključujući i pravnu u slučajevima kada su bili mete napada, verbalnog maltretiranja, proganjanja i uznemiravanja.
Nesolidarnost i odustvo Granskog kolektivnog ugovora imaju za posljedicu izrazito loš ekonomski položaj novinara, koji je uzročno povezan sa zavisnošću u radu. Nedavna javna objava kolege Nemanje Živaljevića da je cenzurisan, za one koji rade u medijima nije novost, jer dobar dio njih gotovo svakodnevno ima probleme sa tim. Od političkih pritisaka nadređenih u dijelu javnih medija, do cenzure poslodovstava zbog oglašivača i prikrivenog marketinga , uglavnom u privatnim medijima.
Zbog toga sve više ljudi napušta profesiju a sve je manje profesionalaca spremnih da praktikuju objektivno novinarstvo. Da smo lako zamjenjivi, pokazuje praksa u Javnom servisu gdje je dobar dio iskusnih novinara i urednika marginalizovan, dok se u privatnim medijima drastično smanjuje broj zaposlenih a posao nagomilava onima koji imaju ugovore.
Kada su u pitanju napadi na novinare oni se ne smanjuju ali makar je za pohvalu brza reakcija nadležnih. Kaznena politika je na žalost još neadekvatna i jako je malo presuda po osnovu krivičnih dijela, koji se tiču obavljanja posla od javnog značaja.
Pozivamo kolege da zajedno učinimo maksimum napora, kako bi bio potpisan Granski kolektivni ugovor a uz pomoć OEBS-a, Savjeta Evrope i Komisije za istrage napada na novinare unapređene procedure za prijavljivanje i podršku novinarima koji su mete napada.
Sve negativne prakse u konačnom će imati nepovratne posledice za novinarsku profesiju budući da trenutno stanje obeshrabruje mlade novinare i novinarke da nastave, ili uopšte započnu, rad u crnogorskim medijima.
***
Sindikat medija je danas, povodom Svjetskog dana slobode medija, podsjetio da položaj medijskih profesionalaca u Crnoj Gori i dalje nije na nivou koji bi garantovao njihovu sigurnost, dostojanstvo i profesionalnu autonomiju. Iako su zabilježeni određeni pomaci, suštinska borba za slobodne medije još traje, saopštioje Sindikat medija.
Kako su kazali, tokom 2024. godine u medijskom sektoru, kao i u ostatku države, došlo je do povećanja zarada, usljed sprovođenja programa Evropa sad 2.
“Ipak, primanja medijskih radnika i radnica i dalje su ispod državnog prosjeka, odnosno bliža su minimalnoj nego prosječnoj zaradi – koja, osim što je nedovoljna za dostojanstven život, ne odražava značaj koji pripadnici ove profesije imaju u očuvanju demokratskog poretka. “Nasilje i pritisci na novinare ne jenjavaju. U 2024. u bazi SafeJournalist zabilježena su 24 incidenta, što je značajno više u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je bilo 16. U Sindikatu medija nismo zabrinuti isključivo zbog kvantitativnog porasta, već i zbog prirode samih napada – poput brutalnog fizičkog napada na Anu Raičković. Ohrabruje, međutim, što je ovaj slučaj dobio sudski epilog – što je nastavak trenda bržeg rješavanja slučajeva gdje su medijski radnici žrtve. Kao i u prethodnim godinama, Sindikat medija nastaviće da aktivno jača kulturu bezbejdnosti u medijskom sektoru, naročito kada su u pitanju obuke o procjenama rizika te aktivno učešće u uspostavljanju nacionalnog odgovora na bezbjednosne izazove”, preciziraju u saopštenju.
Osim fizičke i ekonomske sigurnosti, ističu, jednako je važno, kažu oni, raditi na unapređenju psihološke bezbjednosti medijskih radnika i radnica, ali da su uprkos svemuneke kolege ipak dodatno marginalizovane.
“Kako je poručeno sa izložbe „Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu“ koju smo organizovali, u Crnoj Gori postoji oko 230 registrovanih medija, a istovremeno samo oko 15 aktivnih fotoreportera. Većina njih radi za dnevne novine ili strane agencije, dok ih domaći portali gotovo uopšte ne angažuju. To jasno svjedoči o ugroženosti novinske fotografije, koju sve češće zamjenjuju beživotne ilustracije i fotografije snimljene mobilnim telefonima – baš kao što brze i površne vijesti potiskuju segment po segment pravog, profesionalnog novinarstva”, Kažu iz SMCG.
Pozitivan iskorak predstavlja novi Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama koji tek treba da bude primijenjen u punoj mjeri, i koji će, nadaju se, riješiti dugogodišnji problem finansiranja lokalnih javnih emitera ali i uticati na bolji ekonomski položaj zaposlenih u tim medijima.
