Prva svečana Akademija „Milovan Đilas“ otvorena je u četvrtak u hotelu Sato u Sutomoru. Pozdravnu riječ imao je Vladimir Vojinović, predsjednik Društva crnogorskih izdavača i koordinator Akademije, kazavši da je Đilasovo ime okupilo međusobno veoma različite sagovornike, koje na ovaj skup dovodi upravo želja za razgovorom kao zajednička karakteristika.
„Ovaj skup Akademije Milovan Đilas svjedoči, naime, da Crna Gora ipak ima one koji tragaju za istinama, one koji su željni istina što struje u uskim kanalima između eho-komora. One koji su željni razgovora. Akademija koja nosi ime najpoznatijeg jugoslovenskog disidenta kreće s radom u Crnoj Gori, svojevrsnom vječitom političkom logoru. Počinje sa radom u zemlji u kojoj, kako je i Milovan Đilas to primjetio, postoje dvije dimenzije: sojska i čojska, ali i ona druga. Počinje tu đe su ljudi gonjeni, jer su voljeli ili vole svoju zemlju, tu odakle su deportovani u političke logore ili u smrt, tu đe je brat brata optuživao za izdaju tek neke politike, šaljući ga u mrak“, istakao je.
Vojinović je rekao da je Crna Gora danas zemlja koja je uspjela da sama sebi sveže slobodu, počev od obrazovnih ustanova, preko kompanija do medija. Sve to, ističe Vojinović, posljedica je nenaučene lekcije da se autoritet ne nameće silom i prijetnjom, već znanjem i radom.
On je naveo i da se „Đilasu sve manje ima što prigovoriti“ jer je, prije svega, toliko daleko bio ispred svoga vremena.
„Đilas zatvorenim umovima ne ostavlja priliku da se pošteno zagledaju u sebe, a da ne prepoznaju ogromne praznine. Većina, naime, nije kadra da slobodno govori uprkos cijeni, i većina se kreće u zonama udobnih eho-komora, sa proklamovanim istinama. Đilas se kretao između komora. Tragao je za svojim istinama, znajući da ne postoji samo jedna. U tom traganju bio je usamljen, pa mu zato ni robija nije padala toliko teško da je ne bi mogao podnijeti“, podvukao je Vojinović.
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, istakla je da je uspostavljanje Akademije Milovan Đilas danas u Crnoj Gori važno zato što neke bitne lekcije kao društvo još nismo naučili.
„Upravo smo to mogli da naučimo od onoga što je on bio i što je pisao. Suština izazova sa kojima se suočavamo, ali i jedan od crnogorskih paradoksa je u tome što u Crnoj Gori iz koje je Đilas potekao i zbog kojeg je smišljen termin ‘disident’, zdrava kritička misao danas ne živi u punom kapacitetu“, kazala je Uljarević, navodeći da smo danas izloženi neartikulisanim i prizemnim „krikovima“ umjesto kritike.
Na otvaranju je govorio i Anatolij Demeščuk, sekretar u Ambasadi Ukrajine zahvalivši se pozivu da bude dio skupa posvećenog slobodi govora, jednog od ključnih ljudskih prava.
„Sloboda govora i kritičko mišljenje su neodvojivi elementi savremenog, civilizovanog, evropskog društva. Ukrajina visoko cijeni i baštini slobodu govora, jer je u prošlosti, nažalost, u potpunosti iskusila sve užase totalitarizma sovjetske, staljinističke vrste. Mi sada, možda kao niko drugi, znamo cijenu slobode i ljudskih prava. I svaki dan naši borci prolivaju krv za te vrijednosti. Ta borba nije samo za opstanak ukrajinske nacije i državnu nezavisnost, već protiv autokratije, za vrijednosti, slobode, demokratije i dostojanstva čovjeka. Sloboda košta, ali mi nemamo drugi izbor”, podvukao je Deščul. Ovom prilikom, posebno se zahvalio Fakultetu za crnogorski jezik i književnost jer je prvi, u februraru 2022. godine, pokrenuo svakodnevne šetnje podrške Ukrajini na Cetinju.
Akademiku Vukiću Puleviću i građanskom aktivisti Brajanu Brkoviću uručene su nagrade koje nose ime Milovana Đilasa za afirmaciju slobode govora. Nagrade je tokom svečanog otvaranja Akademije uručio predśednik NVU Društvo crnogorskih izdavača i koordinator projekta prof. dr Vladimir Vojinović.
U okviru svečane Akademije uručene su i nagrade „Milovan Đilas“ za jačanje slobode govora.
Priznanje za životno djelo Akademije „Milovan Đilas“ pripalo je akademiku Vukiću Puleviću, jedom od najznačajnijih crnogorskih botaničara, koji je školovao na stotine crnogorskih biologa. Jedan od osnivača Liberalnog saveza Crne Gore i najglasovitijih boraca ideje o obnovi crnogorskog suverentiteta, nerijetko je u ranim devedesetim bio na udaru represivnih strategija, koje nijesu uspjele da pokolebaju njegovu misao i njegovu. Pulevićeva sloboda u mišljenju i sloboda u govoru jednako su i danas aktuelni, naročito kad situacija zahtijeva da i iz pozicije akademika iznese stavove o pitanjima koja opterećuju crnogorsku društveno-političku svakodnevicu.
Godišnja nagrada „Milovan Đilas“ pripala je građanskom aktivisti Brajanu Brkoviću koji se bori za ljudska prava u sredini u kojoj živi i radi. Prepoznat je po nadahnutim i hrabrim govorima, a zbog slobode govora koju snažno ispoljava na građanskim protestima u svojoj zemlji, često je privođen, saslušavan i optuživan. Budući da je njegov građanski aktivizam prepoznat kao simbol otpora, ovogodišnja nagrada predstavlja težnju Akademije da afirmiše slobodu govora kao osnovno ljudsko pravo svake društvene zajednice.
Prvi dan Akademije Milovan Đilas zaokružen je panelom „Nesavršeno društvo“. Na temu „Autocenzura kao posljedica pritiska na slobodno umjetničko izražavanje“ govorili su Aleksandar Radunović, Ognjen Spahić, Stefan Bošković, Melida Travančić i Andrej Nikolaidis, a moderatorka je bila Sanja Vojinović.
Akademija „Milovan Đilas” je osnovana s ciljem da jača svijest o neophodnosti poštovanja ljudskih prava u Crnoj Gori, prije svega prava na slobodu govora, odnosno s ciljem jačanja svijesti građana/ki Crne Gore o neophodnosti slobodnoga govora i kritičkoga rasuđivanja, uz toleranciju različitosti i uz afirmaciju domaćih autora/ki i/ili njihovog opusa.
Skup je dio projekta Akademije, koji je podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji zajedno realizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave. Saradnik DCI na projektu Akademija „Milovan Đilas” je Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
